22. maj
1016. U Prespi je tokom boravka kod makedonskog cara Vladislava, ubijen na prevaru dukljanski knez Vladimir. Vladao je Dukljom – Zetom do 998. do pada u ropstvo kod makedonskog cara Samuila, čija se kćer, Kosara, zagledala u plemenitog zarobljenika. Samuilo je uslišio njenu želju da se uda za Vladimira i vratio mu upravu nad njegovom zemljom kojom je vladao iz Ostrosa u Krajini. Nakon smrti Vladimira, Kosara je njegove posmrtne ostatke pohranila u zadužbinu – crkvu Bogorodice Krajinske, odakle ih je albanski velikaš Karlo Topija prenio u manastir Svetog Jovana Krstitelja podignut 1380. godine kod Elbasana. O ljubavi Vladimira i Kosare govori jedno od najstarijih crnogorskih djela „Žitije Svetog Vladimira”, poznato kao „Legenda o Vladimiru i Kosari”. Na dan njegove smrti, svake godine na vrh Rumije kod Bara, njegov krst iznose pripadnici sve tri konfesije u Crnoj Gori. Vladimir Dukljanski je prvi svetac sa prostora Crne Gore.
1431. Prema zapisima iz Kotorskog arhiva prvi put se pominju Cuce. Vlathicus Vitoevic de Zuce daje punomoć Paskoju Vladovu iz Kotora da ga zastupa u sporovima.
1822. Zbog čestih međusobnih sukoba i nesloge među plemenima u Katunskoj nahiji, vladika Petar I uputio je „gospodi glavarima, starješinama i svijema Katunjanima” poslanicu koja je literarnim nabojem i jezgrovitom sadržinom ostala upamćena kao jedna od najsnažnijih njegovih poruka. „Ja s mojom najvećom žalošću plačem i vidim da ste svi sami sebe i svojoj đeci najviši krvnici i neprijatelji duševni i tjelesni i da svi đavoli i svi vaši neprijatelji od svijeta ne bi mogli toliko zla, ni toliko štete i sramote vam učiniti, koliko vi sami sebe činite...”, poručio je vladika, nastavivši: „...i vi i ostali Crnogorci u isto doba radite da svoju slobodu izgubite i da u vječnu sramotu i nevolju, mimo svijeh narodah, ostanete, i nitko vas ne siluje da tako činite, nako sobstvena vaša volja i zli običaj, koji nehoćete nikojako ostaviti. Vi činite što znate, no ne znate što činite”.
1862. Pošto je Crna Gora odbila ultimatum Porte o mirnim rješenju krize, Omer paša Latas napao je sa svih strana ne bi li zauzeo Cetinje. Glavnina njegove vojske trebalo je da se okupi kod Zagarača i da odatle nastavi prodor ka Cetinju. Poslije pada Rijeke Crnojevića, Crna Gora je zatražila intervenciju od Rusije i pomoć od Srbije. Intervencijom Rusije i Francuske prekinute su ove borbe pod uslovom da Crna Gora ne napada pogranične Turke, da ne pomaže hercegovačke ustanike i da ne ometa tursku trgovinu pravcem Mostar-Nikšić-Spuž-Podgorica do Skadra. Zauzvrat Turci su Crnoj Gori ustupili barsku luku za uvoz i izvoz.
1898. Crnogorski ministar vojni Jovan Plamenac primio je oružje koje je u luku Bar pristiglo brodom Carica, "dar ruskog cara Nikolaja Drugog, hrabroj Crnoj Gori". Prema pisanju Glasa Crnogorca, 120 ljudi za tri dana prenijeli su 30 hiljada bremena, oružja, pribora i 30 miliona fišeka.
1905. Rođen je Vukoman Džaković, književni kritičar i sakupljač narodnih umotrovina. Poznata njegova djela su: "Tematsko-estetska analiza srpske narodne poezije", Vođa i narod po Gorskom vijencu, Crnogorske narodne tužbalice, Njegoš i druga.
1993. 22. maja, na Cetinju je održana konstitutivna Skupština Matice Crnogoraca - nezavisne organizacije, kulturne i naučne ustanove Crnogoraca i pripadnika drugih naroda koji žive u CG i koji je drže za svoju domovinu, sa zadatkom da čuva i razvija duhovna i kulturna stvaralaštva u domovini i svijetu. Dosljedna protiv manipulacije i asimilacije zalažući se za mir, demokratiju, multikulturu, vjersku i etničku toleranciju, u vremenu ratnih prilika u bivšoj SFRJ, insistirala je na integraciji demokratske i suverene Crne Gore u mediteranski i evropski kulturni prostor i na ustanovljavanju univerzalih kriterijuma i standarda u svim oblastima. U tu svrhu, publikovala je program „Crna Gora pred izazovima budućnosti” koji sadrži analizu stvarnosti i izbor koji se nameće Crnoj Gori na pragu novog milenijuma. Za njenog prvog predsjednika izabran je Božina Ivanović, a za potpredsjednicu, Svetlana – Kana Radević.
2006. Samo dan nakon referenduma na kome su građani Crne Gore rekli DA za svoju državu, na Svetom Stefanu su razgovarali crnogorski predsjednik, Filip Vujanović i slovenački, Janez Drnovšek. Čestitajući Crnoj Gori na referendumskom rezultatu, Drnovšek je kazao da je to izuzetno značajan dan za Crnu Goru.
»Drago mi je da je referendum protekao na demokratski i uzoran način. Siguran sam da ćemo se svi zajedno naći u EU gdje ćemo, na novim temeljima, graditi naše odnose i razvoj«.
2006. Ambasador Miroslav Lajčak, evropski izaslanik za referendum u Crnoj Gori, je konstatovao da je referendumska kampanja bila u skladu sa visokim demokratskim standardima i da je referendumski dan protekao u skladu sa tim standardima, što je potvrda visoke demokratske zrelosti Crne Gore.
22. maja u svijetu:
u svijetu:
337. Umro rimski car Konstantin I Veliki, prvi rimski car koji je prihvatio hrišćanstvo u Rimskom carstvu.
1455. Bitkom kod Sent Albansa, u Engleskoj, počeo tridesetogodišnji "Rat dvije ruže" između dinastija Lankaster i Jork.
1813. Rođen njemački kompozitor Rihard Vagner, reformator opere i orkestra.
1833. U Čileu je usvojen ustav kojim je data veća vlast predsjedniku, a rimokatolička vjera proglašena državnom.
1859. Rođen engleski pisac Artur Konan Dojl, proslavljeni autor kriminalističkih romana u kojima su glavni junaci detektiv Šerlok Holms i njegov prijatelj dr Votson.
1873. Umro italijanski pisac Alesandro Manconi, čije su djelo i ideje snažno uticale na nacionalni pokret "rizorđimento" četrdesetih godina XIX vijeka.
1885. Umro francuski književnik Viktor Igo, uz Balzaka najznačajnija ličnost u francuskoj književnosti. Od 1841. član je Akademije, a od 1845. poslanik u parlamentu, gdje se zalaže za slobodu štampe, ukidanje smrtne kazne i socijalne reforme. Nakon državnog udara Napoleona Bonaparte, odlazi u 19-godišnje izgnanstvo, gdje je napisao najpoznatija djela, romane "Jadnici" i "Zvonar Bogorodičine crkve".
1907. Rođen engleski pozorišni i fimski glumac, režiser i producent Ser Lorens Olivije, jedan od najboljih tumača Šekspirovih likova, dobitnik Oskara za film "Hamlet".
1918. Njemački ratni avioni bombardovali su Pariz. U istoriji to je bilo prvo bombardovanje jednog grada, iz vazduha.
1924. Rođen je Šarl Aznavur, proslavljeni francuski pjevač, šansonjer, kompozitor i glumac. Dijete jermenskih imigranata, Oficir Legije Časti od 1997. godine.
1939. Hitler i Musolini potpisali "Čelični pakt" o desetogodišnjem vojnom i političkom savezu Njemačke i Italije.
1943. U Moskvi saopšteno da je raspuštena Komunistička internacionala (Kominterna).
1946. Rođen jedan od najboljih britanskih fubalera, Irac, Džorž Best.
1970. Umro jugoslovenski reditelj i scenograf Bojan Stupica.
1970. Rođena Naomi Kempbel, britanski supermodel.
1972. Predsjednik SAD, Ričard Nikson, sreo se u Moskvi s predsjednikom Vrhovnog sovjeta SSSR Leonidom Brežnjevom, kao prvi američki predsjednik koji je posjetio Sovjetski Savez.
1972. Cejlon postao republika u okviru Britanskog komonvelta, pod nazivom Šri Lanka.
1975. Rodezija je isključena iz Olimpijskih igara zbog rasističke politike vladajućeg režima.
1987. Rođen Novak Đoković, srpski teniser crnogorskih korijena.
1992. Generalna skupština UN primila u punopravno članstvo tri bivše jugoslovenske republike Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Istog dana, u Sarajevu je postignut sporazum između predstavnika JNA i Predsjedništva BiH o mirnom povlačenju vojnika i pitomaca, državljana SR Jugoslavije, iz vojnih kasarni u Sarajevu i Pazariću.
1997. Ruski predsjednik Boris Jeljcin smijenio ministra odbrane i nekoliko generala, nakon što su odbili da smanje budžet i da izvrše reorganizaciju vojske.
1998. Glasači u Sjevernoj Irskoj izglasali mirovni ugovor kojim je okončana 20-godišnja borba između protestanata i katolika.
1999. U najvećem talasu izbjeglica sa Kosova oko 7.700 Albanaca prešlo je u Makedoniju.
2000. Izraelske sudije oborile zakon koji je branio ženama da se mole ispred Tora arabeski na Zapadnom zidu, jevrejskom sveštenom mjestu.
2001. Nacionalna skupština Francuske odobrila kontroverzni predlog zakona kojim bi ostrvo Korzika dobilo više prava. Protesti separatista na tom ostrvu protiv Pariza trajali su dvadeset godina.
2002. Bivši član Kju klus klana Bobi Frenk Čeri proglašen krivim za ubistvo četiri djevojčice crnkinje. One su poginule 1963. u eksploziji dinamita koji je on postavio u crkvi u Birmingemu.
2003. Savjet bezbjednosti UN ukinuo 13-godišnje sankcije Iraku, istovremeno dajući SAD i Velikoj Britaniji velika ovlašćenja u vođenju te zemlje i njene naftne industrije.
2003. Sedamdesetogodišnji Japanac Juićiro Miura uspio da se popne na Mont Everest i tako postao najstariji čovjek koji se ikada popeo na najvišu planinu na svijetu.
2010. Istog dana, samo sedam godina kasnije, trinaestogodišnji Amerikanac Džordan Romero, postao je najmladji planinar koji je osvojio vrh Mont Everesta.
Uredio Hari Krisna
Last edited by zvoncica; 24-05-10 at 12:04.
Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!
Bookmarks