"Fino je biti vazan, ali je vaznije biti fin"
Da li je finoca isto sto i dilpomaticnost??
Da li se finoca moze prepoznati po finim rijecima, ili samo po finim djelima?
Neki finocu izjednacavaju sa diplomaticnoscu ili cak indirektnoscu i uvijenim nacinom kazivanja stvari, a otvoren pristup nekad izjednacavaju sa prostaklukom..?
Da li to moze tako da se pojednostavnjuje, ili te stvari
nemaju veze sa istinskom finocom duse?
Da li je "diplomatican" postupak uvijek obavezno i fin!?
Ili "diplomaticnost" i uvijenost itekako moze biti izraz prostakluka duse??!
Da li se osoba koja druge ponizava na dilplomatican, uvijen i izokola nacin, moze nazvati finom, ili prostakom!?
(U narodu postoji izraz: manipulant; to je osoba koja koristi diplomaticnost i prividnu finocu u lose i sebicne svrhe, ili sa svrhom da povrijedi..)
Sta vi kazete, kako razlikovati pravu finocu od lazne?
Bookmarks