Zemljopis Knjazevine Crne Gore iz 1895

[djmilen]

Piše:
Đuro Popović i Jovan Roganović




LJudi žive u kućama. Gdje se više kuća nalazi u blizini, zove se selo ili varoš. Od više sela postaje pleme. Nekoliko plemena sastavljaju nahiju, a više nahija državu.
Mi živimo u državi koja se zove Knjaževina Crna Gora i to je naša domovina, kojom vlada knjaz. NJu sastavljaju deset nahija.
Oko svakoga sela ili varoši nalazi se: ili brdo, ili rijeka, ili ravnica, a tako isto i u plemenu i u nahiji; a sve što se nalazi u njima, to se nalazi i u državi, jer se država iz njih sastavlja.
Svako selo, pleme i nahija ima svoju granicu, da se zna koliko obuhvata zemljište i gdje se nalazi. Pa tako i naša domovina Knjaževina Crna Gora ima granice svoga zemljišta.
Svi ljudi koji žive u našoj domovini jesu Srbi, i većinom su pravoslavne vjere, a ima ih nekoliko rimokatoličke i muhamedanske.
Osim nas u Crnoj Gori ima još Srba koji žive po drugim srpskim zemljama. Neki su, kao mi slobodni, a neki nijesu, nego su pod tuđinom.
Svaki Srbin u Crnoj Gori treba da iskreno i svesrdno ljubi svoju slobodnu domovinu - Crnu Goru i svoga knjaza, koji se očinski stara o njoj i o nama; pa zato treba svaki da je nauči i pozna, i da je svaki od neprijatelja čuva više nego svoj život.

Tako isto Srbin u Crnoj Gori dužan je ljubiti i poznati svoju cjelokupnu domovinu - sve srpske zemlje, u kojima žive naša oslobođena i neoslobođena braća Srbi. Nijedan Srbin i Srpkinja, ma koje vjere bili, ne smiju požaliti ni život ni imanje za opštu srpsku slobodu, dobro i blagostanje. Treba da je brat mio, ma koje vjere bio, jer teško bratu bez brata.

Katunska nahija


Granice. Ova nahija zauzima dosta veliki dio zemljišta na zapadnoj strani Crne Gore, a graniči: sa sjevera nikšićskom nahijom, sa istoka brdskom, lješanskom i riječkom; sa juga lješanskom i riječkom nahijom i Bokom Kotorsko, a sa zapada Bokom Kotorskom i Hercegovinom.
Plemena. U ovoj su nahiji jedanaest plemena: Cetinje, NJeguši, Đeklići, Bjelice, Puce, Ozrinići, Rubine, Grahovo, Pješivci, Zagarač i Komani.
Planine. Najveće su planine u ovoj nahiji: Lovćen, koji se nalazi na zapadnoj strani Cetinja. Najviši su mu vrhovi Štirovnik, koji je visok 1723 metra i Jezerski vrh, koji je dobio ime od maloga jezera koje se pod njim nalazi. Na Lovćenu je crkvica u kojoj je grob najvećega srpskoga pjesnika vladike Rada gospodara Crne Gore. Stavor, Pusti lisac, Čevski lisac i Garač.
Ravnice. U ovoj su nahiji samo tri omanja polja: Cetinjsko, NJeguško i Grahovsko.
Vode. Ova nahija ima dvije male rijeke: Zaslapsku i Grahovsku.
Putevi. U ovoj nahiji ima kolski put, koji se spaja sa Bokom Kotorskom i Riječkom nahijom a ide preko NJeguša i Cetinja. Ima još dva konjanička ****: jedan, što spaja Katunsku nahiju sa Nikšićkom i drugi od Cetinja do Grahova preko Ćeklića i Cuca.
Znatna mjesta. Glivno je mjesto u ovoj nahiji Cetinje sa 2000 stanovnika, koje se nalazi na Cetinjskome polju. Cetinje je prestolnica Crne Gore i središte cijele zemaljske uprave. Cetinjske su znamenitosti: manastir pod Orlovim Kršom, kojega je sazidao vladika Danilo Petrović, u kojemu se nalazi sveto tijelo vladika Petra I, Grobovi: knjaza Danila I i njegova brata velikoga vojvode Mirka, oca knjaza Nikole I; crkva Svete Gospođe zadužbina knjaza Nikole I podignuta na razvaline manastira Ivana Crnojevića; Vlaška starinska crkva; Zetski dom, koji je podignut dobrovoljnim prilozima u slavu i spomen oslobođenja Zete i za prosvjetne cijelji; Bolnica - zadužbina knjaza Danila I; Obzovica vodovod, zadužbina velike ruske knjaginje Milice rođene Petrović NJegoš. Na Cetinju se nalazi: knjažev dvor, nasljednikov dvorac, državni savjet, ministarstva, mitropolija, veliki sud, varoška uprava, državna štamparija, opština, osnovna muška i ženska škola, polugimnazija, bogoslovsko-učiteljska škola i viša ženska škola. Cetinje je dva put spaljivano od Turaka, ali su ga pribjegli Srbi u Crnoj Gori iznova podizali.
Na Cetinju se nalaze i poslanstva stranih država.
U ovoj se nahiji još nalazi mala varošica Humac u grahovskome plemenu, sa osnovnom školom i telegrafom.
Još su znamenita mjesta: NJeguši, odakle je porijeklom vladajuća porodica Petrović NJegoš; osnovatelj nje je vladika Danilo, po naredbi kojega je izvršen događaj po cijeloj državi 1702 godine na Badnji dan noću i tijem očuvana srpska državna samostalnost. NJeguši imaju osnovnu školu i telegraf; Trnjine, selo u cuckome plemenu u kome su Srbi strašno pobili Turke iz dva **** 1706. i 1716. godine. U drugome boju zarobljeno je sedamdeset i pet aga i begova. Bojice, selo u vrhu cetinjskoga polja sa lijepom crkvom i osnovnom školom. Ovo je mjesto poznato iz događaja 1702. godine; Čevo, koje se nalazi u Oz-rinićkom plemanu, znatno je zbog toga što je tu vladika Vasilije, gospodar Crne Gore, treći vladar iz današnje vladajuće porodice Petrović NJegoš potukao Turke 1756. godine sa malom vojskom; i što je rodno mjesto naše vladarke knjeginje Milene; Grahovac, koji se nalazi više Grahovskoga polja, znatan je što je tu veliki vojovda Mirko održao pobjedu nad Turcima 1858. godine. Blizu varošice Humca nalazi se Čelin-ski Potok u kome je poginulo jedanaest Petrovića u boju.
Podneblje. U ovoj je nahiji podneblje zimi studeno, a ljeti je umjereno toplo. U njoj dobro uspijevaju od usjeva: kukuruz, pšenica, raž, krtola kao i neka povrća. Od šumskoga drveća raste: dub, jasen, bor, bukva i druga. Od domaćih životinja osobito se gaje: koze, ovce, goveda, konjčad; a od divljih, po gorama može se naći: vukova, lisica, zečeva i drugih.

Stanovništvo. U ovoj se nahiji narod zanima ponajviše stočarstvom i zemljoradnjom i nešto trgovinom. U njoj se proizvodi dobar sir, a osobito je na glasu njeguški. Kako je zemljište u ovoj nahiji vrlo krševito i planinsko, to je narodu ovdje teško življenje, a zanatima se ne zanima. Narod je zdrav i vrlo snažan, a domaće uređenje moglo bi biti mnogo bolje.