Sta treba da definise buduci crnogorski identitet?

[jujy]

Osim zastave i himne (mada, cak je i to pod "?"), sta je to sto nam je svima zajednicko - da nas spaja - i oko cega se svi drzavljani i gradjani Crne Gore mogu okupiti?

Jezik - nije, pismo - nije, folklor - nije, mit - nije, istorija - jeste/nije (do nedavno su mnogi bili na suprotnim stranama), knjizevnost - nije, religija - nije....?!

Uffff?!

future is bright:

http://img152.imageshack.us/my.php?image=futureisbrightss9.jpg

[RHCP]

Chini mi se da je Crna Gora podeljenija nego nikad.....razdor je ogroman.......

[E-1]

ako nista drugo svi smo budale

[pekom]

Zasto folklor nije?

[Vukasin Micunovic]

Lijenost

[Leonidas]

Jezik - nije,

Kako nije?Govorimo svi potpuno istim jezikom (razlicitim od srpskog, hrvatskog i bosnjackog) samo sto ga zovemo razlicitim imenima.

mit - nije,

????????

istorija - jeste/nije

Crna Gora i Crnogorci imaju jednu istoriju dok Srbi, Hrvati i Bosnjaci imaju drugu.


Inace, Crnogorca treba da definisu one vrijednosti koje su definisale Liberale s' pocetka 90tih.

[Maveric]

Chini mi se da je Crna Gora podeljenija nego nikad.....razdor je ogroman.......

To ti se cini ako gledas samo politicare. Udji malo medju narod i vidjeces da nije bas tako lose.

[jujy]

Kako nije?Govorimo svi potpuno istim jezikom (razlicitim od srpskog, hrvatskog i bosnjackog) samo sto ga zovemo razlicitim imenima.

To o cemu ti pricas je GOVOR, a ne standardni jezik.

Standardni jezik je ono sto se uvodi u skolstvo, instititucije... - recimo, ono sto je Njegos uradio 1836. godine kad je otvorio prvu osnovnu skolu na srpskom jeziku je pocetak opismenjavanja crnogorskog naroda i on je bio na srpskom jeziku.

Trenutno "crnogorski jezik" moze samo da bude GOVOR, dok ga neko ne definise, kodifikuje i uvede u skolstvo - tek onda dobija primjese Jezika, ali samo pod uslovom da zadovoljava kriterijum RAZLICITOSTI.

Hrvati ga imaju, jer su uveli novi pravopis i gramatiku, Bosnjaci/Muslimani ga traze po religioznoj osnovi i velikom broju ustaljenih turcizama. Crnogorci mogu jedino steci taj uslov, ako uvedu ona TRi slova i promijene Pravopis i Gramatiku, u sta sumnjam da imaju podrsku stanovnistva!

[FORMICA]

To o cemu ti pricas je GOVOR, a ne standardni jezik.

Standardni jezik je ono sto se uvodi u skolstvo, instititucije... - recimo, ono sto je Njegos uradio 1836. godine kad je otvorio prvu osnovnu skolu na srpskom jeziku je pocetak opismenjavanja crnogorskog naroda i on je bio na srpskom jeziku.

Trenutno "crnogorski jezik" moze samo da bude GOVOR, dok ga neko ne definise, kodifikuje i uvede u skolstvo - tek onda dobija primjese Jezika, ali samo pod uslovom da zadovoljava kriterijum RAZLICITOSTI.

Hrvati ga imaju, jer su uveli novi pravopis i gramatiku, Bosnjaci/Muslimani ga traze po religioznoj osnovi i velikom broju ustaljenih turcizama. Crnogorci mogu jedino steci taj uslov, ako uvedu ona TRi slova i promijene Pravopis i Gramatiku, u sta sumnjam da imaju podrsku stanovnistva!

Zašto bi mi u Crnoj Gori morali mijenjati išto?
Nije Njegoš kodifikovao srpski jezik. Nijesu samo tri slova koja se uvode. Ta tri slova su živa u govoru. Pored tri slova radi se o stotinama hiljada riječi. Srpska ekavština je pokušala unakaziti crnogorski jezik uništavajući riječi. I ne zaboravi morfeme koje su različite u srpskom i crnogorskom jeziku. Bez obzira na razumjevanje govora radi se o različitim jezicima.
a za kriterijum RAZLIČITOST batali životati.

[nixon]

Kradja i lopovluk! hahaha a sto drugo , po tome smo jedino i prepoznati u svijetu , i po misevima (razumijece ko treba)

[jujy]

Zašto bi mi u Crnoj Gori morali mijenjati išto?
Nije Njegoš kodifikovao srpski jezik. Nijesu samo tri slova koja se uvode. Ta tri slova su živa u govoru. Pored tri slova radi se o stotinama hiljada riječi. Srpska ekavština je pokušala unakaziti crnogorski jezik uništavajući riječi. I ne zaboravi morfeme koje su različite u srpskom i crnogorskom jeziku. Bez obzira na razumjevanje govora radi se o različitim jezicima.
a za kriterijum RAZLIČITOST batali životati.

Njegos je stampao srpski bukvar i gramatiku iz kojih se ucilo u prvim skolama na Cetinju. Vuk je koristio hercegovacki govor, a ne crnogorski tako da ne znam o cemu uopste pricas?

"Stotine hiljada rijeci" nije mogao da 'ukrade' sve da je i htio, jer jedno drustvo kao sto je crnogorsko tog vremena nije koristilo vise od 5-6000 u svakodnevnom govoru - mislim na najpismenije.

Ona tri zvuka/slova su izumrli ostaci iz straroslovenskog i starosrpskog jezika koji u modernom jeziku nemaju upotrebu, osim u lokalnom govoru. Zasto ih onda ne uvedete i zavrsimo sa pricom o jezicima? Zato sto znate da nema prodju, ni u nauci, niti u narodu.

Ne bi Hrvati mijenjali pravopis i gramatiku (trenutno ih ima SEST razlicitih) da bi zadovoljili tu RAZLICITOST, da on u lingviswtici nije neophodan uslov priznavanja jezika.

ps. Ako cemo po tom pravilu da gledamo onda Pastrovici, Bjelopavlici, Vasojevici, ...., skoro sva veca crnogorska plemana imaju svoj osoben GOVOR, koji ima ista - ako ne i veca - prava da se zove Jezik od "crnogorskog"!

[PERPER]

Njegos je stampao srpski bukvar i gramatiku iz kojih se ucilo u prvim skolama na Cetinju. Vuk je koristio hercegovacki govor, a ne crnogorski tako da ne znam o cemu uopste pricas?

"Stotine hiljada rijeci" nije mogao da 'ukrade' sve da je i htio, jer jedno drustvo kao sto je crnogorsko tog vremena nije koristilo vise od 5-6000 u svakodnevnom govoru - mislim na najpismenije.

Ona tri zvuka/slova su izumrli ostaci iz straroslovenskog i starosrpskog jezika koji u modernom jeziku nemaju upotrebu, osim u lokalnom govoru. Zasto ih onda ne uvedete i zavrsimo sa pricom o jezicima? Zato sto znate da nema prodju, ni u nauci, niti u narodu.

Ne bi Hrvati mijenjali pravopis i gramatiku (trenutno ih ima SEST razlicitih) da bi zadovoljili tu RAZLICITOST, da on u lingviswtici nije neophodan uslov priznavanja jezika.

ps. Ako cemo po tom pravilu da gledamo onda Pastrovici, Bjelopavlici, Vasojevici, ...., skoro sva veca crnogorska plemana imaju svoj osoben GOVOR, koji ima ista - ako ne i veca - prava da se zove Jezik od "crnogorskog"!

Copy-Srpska Akademija Nauka i Umetnosti
Paste-Jujy

[FORMICA]

Njegos je stampao srpski bukvar i gramatiku iz kojih se ucilo u prvim skolama na Cetinju. Vuk je koristio hercegovacki govor, a ne crnogorski tako da ne znam o cemu uopste pricas?

"Stotine hiljada rijeci" nije mogao da 'ukrade' sve da je i htio, jer jedno drustvo kao sto je crnogorsko tog vremena nije koristilo vise od 5-6000 u svakodnevnom govoru - mislim na najpismenije.

Ona tri zvuka/slova su izumrli ostaci iz straroslovenskog i starosrpskog jezika koji u modernom jeziku nemaju upotrebu, osim u lokalnom govoru. Zasto ih onda ne uvedete i zavrsimo sa pricom o jezicima? Zato sto znate da nema prodju, ni u nauci, niti u narodu.

Ne bi Hrvati mijenjali pravopis i gramatiku (trenutno ih ima SEST razlicitih) da bi zadovoljili tu RAZLICITOST, da on u lingviswtici nije neophodan uslov priznavanja jezika.

ps. Ako cemo po tom pravilu da gledamo onda Pastrovici, Bjelopavlici, Vasojevici, ...., skoro sva veca crnogorska plemana imaju svoj osoben GOVOR, koji ima ista - ako ne i veca - prava da se zove Jezik od "crnogorskog"!

Naravno sve brkaš.

Nije Negoš štampao prvi srpski bukvar.

Nijesu ukradene nego izbrisane. Ekavski govor je mnogo elegantniji i jednostavniji za izgovor. Isto toliko mu je oduzeto izražajnosti. Što je UMETNIK? A kod nas postoji i UMETNIK i UMJETNIK, to su dvije različite riječi sa različitom značenjem. Isto tako na srpskom je samo PRE a na crnogorskom su PRE i PRIJE različite riječi. I tako u beskraj. Viđi odakle znaš koliko se riječi koristilo? Interesuje me pa mi daj adresu tog istraživanja. Inače provjeri koliko riječi ima u guslarskim pjesmama pa ćeš znati koliko se riječi govorilo u svakidašnjem jeziku.

Ta tri glasa nijesu izumrla koliko se god ti trudio da ih ne čuješ, i tekako su živuljasti ś, ź, dz

Ama neka rade Hrvati što ih volja. Mi nećemo ništa mijenjati, jer ovaj jezik kojim govorimo je naš jezik, a braća Srbi neka ga zovu kako im volja

Drugo je govor a drugo jezik. I ne postoji hercegovački govor. To je ćopova izmišljotina. Kako bi inače smio nazvati jezik po narodu koji je geografska odrednica?:mrgreen: Slišaj kroz istoriju Hercegovina je kao srazmjerno nezavisna administrativnoteritorijalna jedinica postojala 60 godina neđe u XIII vijeku i nikad više. Crna Gora je viševjekovna nezavisna država koliko god ti se to ne sviđalo. Nijesu Crnogorci govorili hercegovačkim jezikom nego Hercegovci crnogorskim. Ali ćopo je rekao drugačije:lolblue:

[Ćipur]

Osim zastave i himne (mada, cak je i to pod "?"), sta je to sto nam je svima zajednicko - da nas spaja - i oko cega se svi drzavljani i gradjani Crne Gore mogu okupiti?

folklor - nije,

U pravu si!
Vasojevići i Drobnjaci nose šajkaču, a Piper i Bokelji srbijanske opančiće sa kljunom.

:lolblue: :lolblue: :yipiiii: :yipiiii: :lolblue:

[jujy]

Naravno sve brkaš.

Nije Negoš štampao prvi srpski bukvar.

Nijesu ukradene nego izbrisane. Ekavski govor je mnogo elegantniji i jednostavniji za izgovor. Isto toliko mu je oduzeto izražajnosti. Što je UMETNIK? A kod nas postoji i UMETNIK i UMJETNIK, to su dvije različite riječi sa različitom značenjem. Isto tako na srpskom je samo PRE a na crnogorskom su PRE i PRIJE različite riječi. I tako u beskraj. Viđi odakle znaš koliko se riječi koristilo? Interesuje me pa mi daj adresu tog istraživanja. Inače provjeri koliko riječi ima u guslarskim pjesmama pa ćeš znati koliko se riječi govorilo u svakidašnjem jeziku.

Ta tri glasa nijesu izumrla koliko se god ti trudio da ih ne čuješ, i tekako su živuljasti ś, ź, dz

Ama neka rade Hrvati što ih volja. Mi nećemo ništa mijenjati, jer ovaj jezik kojim govorimo je naš jezik, a braća Srbi neka ga zovu kako im volja

Drugo je govor a drugo jezik. I ne postoji hercegovački govor. To je ćopova izmišljotina. Kako bi inače smio nazvati jezik po narodu koji je geografska odrednica?:mrgreen: Slišaj kroz istoriju Hercegovina je kao srazmjerno nezavisna administrativnoteritorijalna jedinica postojala 60 godina neđe u XIII vijeku i nikad više. Crna Gora je viševjekovna nezavisna država koliko god ti se to ne sviđalo. Nijesu Crnogorci govorili hercegovačkim jezikom nego Hercegovci crnogorskim. Ali ćopo je rekao drugačije:lolblue:

Ne znam cemu vrijedjanje? Mozes li lijepo da diskutujes?

Nije 'copo' nista krao ni uzimao, nego je covjek uveo novi pravopis!

Da probam jos jednom: Njegos je stampao "srbski bukvar" i "srbsku gramatiku" 1836. i 1838. iz kojih se ucilo u prvim osnovnim skolama na Cetinju.

Znaci, oko 170 godina se u Crnoj Gori uci SRPSKI JEZIK, dok "crnogorski" jos uvijek ne postoji, niti znamo koja mu je standardna forma!!!

Crna Gora je geografska odrednica isto kao sto je i Hercegovina. Hercegovacki govor je priznat u svjetskoj Lingvistici kao osnov srpskom, a kasnije srpsko-hrvatskom jeziku, koliko god ti tvrdio da nije. Nauka tako kaze - u poslednjih stotinjak i vise godina.

Slavistika kao nauka o Slovenima i Slovenstvu ne zna za "crnogorski jezik", jos manje za Crnogorski narod kao etnicku grupu?! Zasto, ako su ti Crnogorci slovenske krvi i kulture?

Otvori bilo koju enciklopediju ili studiju o Slavistici i vidjeces da tamo nema pomena o tome. Znaci, ako neko tvrdi da postoji jos jedan Slovenski narod, treba prvo da se obrati naucnom tijelu koji ce da razmotri ovo sto ti/vi tvrdite.

Ako vec mislite da nijeste slovenska grupa, obracate se onima koji su zaduzeni za tu grupu: Romansku, germansku, Keltsku...., a ne ovako da se nagadjamo.
Postoje norme u nauci preko kojih se ne prelazi - bar nije do sada.

Smijesno je da se raspravljamo o 'jeziku' koji nije jos uvijek ni kodifikovan, niti znamo da li postoji neki dokument ili knjizevno djelo napisano na njemu?!

Da ne pominjem da ne postoji ni prevod Biblije na crnogorskom jeziku, iako tvrdite da je crnogorska crkva bila autokefalna?!

Ne zaboravi ni to da je nesto vise od 100 hiljada Crnogoraca izjavilo da prica crnogorskim jezikom, sto je oko 20% stanovnistva.

ps. Stara Hercegovina se prostirala sve do Bjelopavlica i pogledaj kad tacno ulazi u sastav Crne Gore. Stara Crna Gora je bila u okvirima nahija i nista vise.

[jujy]

Naravno sve brkaš.

Nije Negoš štampao prvi srpski bukvar.

Nijesu ukradene nego izbrisane. Ekavski govor je mnogo elegantniji i jednostavniji za izgovor. Isto toliko mu je oduzeto izražajnosti. Što je UMETNIK? A kod nas postoji i UMETNIK i UMJETNIK, to su dvije različite riječi sa različitom značenjem. Isto tako na srpskom je samo PRE a na crnogorskom su PRE i PRIJE različite riječi. I tako u beskraj. Viđi odakle znaš koliko se riječi koristilo? Interesuje me pa mi daj adresu tog istraživanja. Inače provjeri koliko riječi ima u guslarskim pjesmama pa ćeš znati koliko se riječi govorilo u svakidašnjem jeziku.

Ta tri glasa nijesu izumrla koliko se god ti trudio da ih ne čuješ, i tekako su živuljasti ś, ź, dz

Ama neka rade Hrvati što ih volja. Mi nećemo ništa mijenjati, jer ovaj jezik kojim govorimo je naš jezik, a braća Srbi neka ga zovu kako im volja

Drugo je govor a drugo jezik. I ne postoji hercegovački govor. To je ćopova izmišljotina. Kako bi inače smio nazvati jezik po narodu koji je geografska odrednica?:mrgreen: Slišaj kroz istoriju Hercegovina je kao srazmjerno nezavisna administrativnoteritorijalna jedinica postojala 60 godina neđe u XIII vijeku i nikad više. Crna Gora je viševjekovna nezavisna država koliko god ti se to ne sviđalo. Nijesu Crnogorci govorili hercegovačkim jezikom nego Hercegovci crnogorskim. Ali ćopo je rekao drugačije:lolblue:

Ne znam cemu vrijedjanje? Mozes li lijepo da diskutujes?

Nije 'copo' nista krao ni uzimao, nego je covjek uveo novi pravopis!

Da probam jos jednom: Njegos je stampao "srbski bukvar" i "srbsku gramatiku" 1836. i 1838. iz kojih se ucilo u prvim osnovnim skolama na Cetinju:

http://njegos.org/bukvar/index.htm

Obrati paznju na pravopis bukvara - Njegos se nije slagao sa Vukovom reformom srpskog jezika, koju je smatrao da je previse germanizovana u duhu, i da je zadrzao stari pravopis, koji naziva SRBSKIM.


Znaci, oko 170 godina se u Crnoj Gori uci SRPSKI JEZIK, dok "crnogorski" jos uvijek ne postoji, niti znamo koja mu je standardna forma!!!

Crna Gora je geografska odrednica isto kao sto je i Hercegovina. Hercegovacki govor je priznat u svjetskoj Lingvistici kao osnov srpskom, a kasnije srpsko-hrvatskom jeziku, koliko god ti tvrdio da nije. Nauka tako kaze - u poslednjih stotinjak i vise godina.

Slavistika kao nauka o Slovenima i Slovenstvu ne zna za "crnogorski jezik", jos manje za Crnogorski narod kao etnicku grupu?! Zasto, ako su ti Crnogorci slovenske krvi i kulture?

Otvori bilo koju enciklopediju ili studiju o Slavistici i vidjeces da tamo nema pomena o tome. Znaci, ako neko tvrdi da postoji jos jedan Slovenski narod, treba prvo da se obrati naucnom tijelu koji ce da razmotri ovo sto ti/vi tvrdite.

Ako vec mislite da nijeste slovenska grupa, obracate se onima koji su zaduzeni za tu grupu: Romansku, germansku, Keltsku...., a ne ovako da se nagadjamo.
Postoje norme u nauci preko kojih se ne prelazi - bar nije do sada.

Smijesno je da se raspravljamo o 'jeziku' koji nije jos uvijek ni kodifikovan, niti znamo da li postoji neki dokument ili knjizevno djelo napisano na njemu?!

Da ne pominjem da ne postoji ni prevod Biblije na crnogorskom jeziku, iako tvrdite da je crnogorska crkva bila autokefalna?!

Ne zaboravi ni to da je nesto vise od 100 hiljada Crnogoraca izjavilo da prica crnogorskim jezikom, sto je oko 20% stanovnistva.

ps. Stara Hercegovina se prostirala sve do Bjelopavlica i pogledaj kad tacno ulazi u sastav Crne Gore. Stara Crna Gora je bila u okvirima nahija i nista vise.

[gingis kan]

jujy, ocigledno nisi u toku. Desava se svasta ovih dana, pa ce i toj problematici doci ubrzo kraj, tj. reshenje.

Izvoli:

https://forum.cdm.me/showpost.php?p=...&postcount=456

[jujy]

jujy, ocigledno nisi u toku. Desava se svasta ovih dana, pa ce i toj problematici doci ubrzo kraj, tj. reshenje.

Izvoli:

https://forum.cdm.me/showpost.php?p=...&postcount=456

To je bilo u januaru i sta se desilo od tada. Pogledaj koliko lingvista ima u tom odboru?!

[Ćipur]

Slavistika kao nauka o Slovenima i Slovenstvu ne zna za "crnogorski jezik", jos manje za Crnogorski narod kao etnicku grupu?! Zasto, ako su ti Crnogorci slovenske krvi i kulture?

"Pobjeda" 16.10.2004. Kultura

INTERVJU: POL LUI TOMA, ŠEF KATEDRE ZA SLAVISTIKU NA SORBONI

Ne može jedan čovjek prije podne govoriti srpski, po podne hrvatski, večerati uz vino i na crnogorskom vam jeziku poželjeti laku noć, a probuditi se kao neko ko govori bosanski. To bi ipak bilo teško

U svojim tekstovima koristim termin crnogorski jezik

Pol Lui Toma šef je katedre za slavistiku na pariškoj Sorboni. Podgoricu je posjetio u svojstvu učesnika međunarodnog simpozijuma "Dramski tekst u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori" održanom u Crnogorskom narodnom pozorištu, čiji je suorganizator Centre de recherse sur les litteratoures et civilisationns slaves iz Pariza. Vrstan je slavist i poznavalac južnoslovenske pismenosti. Dobro su mu poznata crnogorske jezičke nedoumice. Smatra da je sa aspekta struke stvar nedvosmisleno jasna i da Crnogorci, kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci, govore jezikom koji mogu zvati imenom s etničkom odrednicom i da je na potezu država Crna Gora od koje treba očekivati da pravno normira taj fakat.

* U Crnoj Gori Francusku narod doživljava kao zemlju umjetnosti i visoke mode a Sorbona je simbol prestižnog univerziteta, gotovo ekvivalent Kembridzu ili Harvardu. Koliko su ta dva stereotipa bliska činjeničnom stanju ?
- U svakom stereotipu ipak se krije neka istina. Bez obzira što se stvari munjevito mijenjaju Francusku širom svijeta, i tu Crna Gora nije izuzetak, ljudi prepoznaju po modnoj industriji i umjetnosti, prevashodno slikarstvu, filmu i književnosti. Te vrijednosti naša su dragocjenost. Drago mi je čuti da Sorbona ima tretman prestižnog univerziteta. I to je tačno. Jednako kao što je tačno da je na Sorboni prije dvadeset i pet godina otvorena katedra na kojoj je izučavan jezik koga smo zvali srpsko-hrvatski a kog danas naši studenti izučavaju pod tri imena srpski, hrvatski i bosanski. Lično smatram da tu ima prostora i logike za još jedan - crnogorski jezik. Drago mi je što su ti jezici i književnosti nastale na njima prisutni na Sorboni upravo znatnom zaslugom mene i mog cijenjenog prethodnika koji je doktorirao izučavajući Njegoša. Značaj i ugled našeg univerziteta obavezuju nas da održimo nivo tih studija i stalno ih unapređujemo.

* Sorbona je dakle prihvatila fakat da se razlazom slovenskih naroda na Balkanu od jedinstvenog srpsko-hrvatskog, odnosno hrvatsko srpskog formiralo više jezika?
- Velika je odgovornost govoriti u ime institucije kao što je Sorbona. Nemoguće je govoritu u ime Sorbone i niko od nas to ne čini.Dakle, ne govorim u ime Sorbone. Govorim kao lingvist, posmatrajući problem o kom razgovaramo u duhu Sorbone. Lingvistički stvar se nije drastično promijenila u odnosu na ono što je bilo ranije. Uvijek je bilo jasnih, osobito leksičkih razlika između govornog i pisanog jezika u Bosni, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji. Kad čitamo vaše pisce ili slušamo vaše ljude po jezičkim razlikama jasno znamo odakle nam ko dolazi. S imenovanjima koja su uslijedila te razlike su verifikovane i mi to uvažavamo.Naučno gledano, to je jedinstven lingvistički sistem unutar kog imamo više standardizovanih jezika. Identičnu situaciju imamo sa standardizovanim varijetetima engleskog u Britaniji, Americi i Australiji. Nema nikakvih razloga da imenovanja jezika prihvatimo u skladu sa vašim dogovorima.Predajemo na više jezika. Imamo lektore iz svih ovdašnjih država. Svaki student mora razumjeti sve varijante četvoroimenog jezika a svako od njih bira, shodno svom ukusu i namjerama, koju varijantu će aktivno govoriti. Ne može jedan čovjek prije podne govoriti srpski, po podne hrvatski, večerati uz vino i na crnogorskom jeziku vam poželjeti laku noć, a probuditi se kao neko ko govori bosanski. To bi ipak bilo teško. On razumije sve one koji govore ovim jezicima i bez teškoća s njima komunicira, ali govori isključivo jednom varijantom i tu je dosljedan.

* Dakle, ako Crnogorci jezik kojim govore nazovu nacionalnim imenom taj jezik će studenti izučavati na Sorboni ?
- Svakako. Taj jezik se već izučava i to godinama i decenijama unazad. Na Sorboni studenti čitaju velike crnogorske pisce, prvenstveno Njegoša. Vidim da sa imenovanjem svog jezika imate probleme koji se daju urediti rješenjima na nivou državnih institucija i precizirati odredbama Ustava. Morate imati zvanično rješenje. Država ga mora inicirati. Ja sam lingvist, u svojim tekstovima koristim termin crnogorski jezik i tu sa aspekta struke ne vidim da može postojati problem s imenovanjem, ali na diplomama naših studenata za sada piše samo srpski, hrvatski ili bosanski jezik. Imenovanje jezika te države institucionalno su normirale, što sa crnogorski jezikom za sada nije slučaj. Kada i kako to učiniti stvar je vašega izbora.

* Koliko su studenti zainteresovani za studije slavistike?
- Zbog rata i nesreća koje su se tokom prošle decenije izdešavale ovdje interesovanje je veće nego ranije. Na žalost, po pravilu interesovanje za južnoslovenske jezike i književnosti balkanskih naroda uvijek se uvećavalo kada je region bio u krizi. To se desilo u doba prvog svjetskog rata, tako je i danas.

* Da li su vaši studenti pretežno djeca imigranata sa područja koja nastanjuju Sloveni? Koliko su za slavistiku zainteresovani Francuzi ?
- Prvo vam moram objasniti sljedeću stvar: Pojam Francuz obuhvate sve ljude koji imaju francusko državljanstvo. Francuzi ne prave ta razdvajanja na nači kako vi to posmatrate. Ta vrsta različitosti o kojoj ste upravo govorili među nama, bez obzira da li je neko Francuz u prvoj, drugoj, trećoj generaciji ili su svi njegovi preci, kao što je to slučaj sa mnom, etnički Francuzi do u nedogled, jednostavno ne postoji. Svi smo mi Francuzi. Dvije trećine studenata pripadaju južnoslovenskom etničkom stablu ali to ne znači da znaju ovdašnje jezike. Djelimično poznaju razgovorni jezik ali ne mogu da čitaju lijepu književnost ili štampu. Naročito je komplikovano ako je to malo jezika što znaju vid nekog ovdašnjeg dijalekta . Većina naših studenata učenje jezika počinje s početka. U posljednje vrijeme sve više nam dolaze i studenti koji porijeklom nijesu iz ovog regiona, niti imaju slovensko porijeklo. To su ljudi koji studiraju istoriju, geografiju, političke nauke... pa se svako iz svog ugla interesuje za Balkan, shvatajući da znanja iz tih oblasti, koja se odnose na vas, mogu produbiti čitajući dokumenta ili literaturu u originalu. Interesantno je da postoji i znatan broj mladih ljudi, uglavnom se radi o ženama, koji stupaju u emotivnu vezu sa nekim ko dolazi odavde i to ih snažno motiviše da nauče vaše jezike.

* Koliko Francuzi čitaju svoje autore?
- Stalno govorimo o krizi čitanja i stalno se čudimo koliko se knjiga svake godine štampa.To je presjek našeg stanja. Stvari diktiraju izdavači i njihov poslovni interes. Francuska ima jako smjele izdavače i iste takve čitaoce. Dominira interesovanje za roman.

* Koliko su danas otvoreni za kulturne uticaje drugih naroda. Postoji fama da ste jako samozadovoljan svijet.
- To o našem samozadovoljstvu moglo se reći prije dvadesetak godina. Danas su Francizi postali nešto skromniji. Uticaj našeg jezika na planetarnom nivou opada u odnosu na engleski jezik koji postaje novi planetarni jezik, što nije činjenica koja nas fascinira ali je uvažavamo. Postajemo otvoreniji. Prije dvadestak godina teško da ste u Parizu mogli naći nekoga ko bi vam odgovorio na pitanje postavljeno na engleskom jeziku, čak i da ste ga postavili čovjeku koji dobro govori engleski . Danas je normalno da Francuz konverzaciju sa strancima obavlja na engleskom. Francuzi su duhom radoznao svijet koji želi znati što više tako da i male književnosti, to je inače termin kog nerado koristim, mogu računati na veliko interesovanje pospješeno političkim turbulencijama u regionima iz kojih ta književnost dolazi.

* Možemo li govoriti o Francuskoj kao zemlji bez društvenih konflikta?
- Ne postoji ni jedno društvo koje za sebe može reći da je za uvijek riješilo sve svoje problema, Francusko društvo ne predstavlja izuzetak. Imamo naše konflikte. U našem je duhu da polemišeno po svim pitanjima i probleme rješavamo kroz razmjenu stavova. Imamo načina da rješavamo sve naše različitosti.

* S dozom humora govoreći, svoje probleme rješavate institucionalno, ne prizivajući u pomoć tradicionalne terapeutske metode, na primjer "puštanje krvi".
-Hoću reći da ih rješavamo na isti nači kao i vi u Crnoj Gori, za koju moram konstatovati da je regionalni izuzetak, dakle bez "puštanja krvi". Ne zaboravite šta je sve Crna Gora učinila sklanjajući hiljade ljudi čije su vjera i nacija različite u odnosu na vaše, a koji su se ovdje sklonili pred "terapeutima" na koje aludirate.

* Pomagati čovjeka u našem je etičkom kodu....
- To je toliko blisko modernom shvatanju ljudskih dužnosti.

* Na taj način Crnogorci su "moderni" od iskona.
-To znam. Zbog toga vas poštujem i ugodno se osjećam među vama i vašim prijateljima.

[Ćipur]

Kiš i Tišma

* Koliko se naši pisci prevode na francuski? Ko su najprevođeniji pisci i ko su najbolji prevodioci s naših jezika na francuski?
- Slična je stvar kao sa oscilacijama kada je posrijedi ineresovanje za jezike kojima govorite. Kada kod vas nastupe krizni periodi poraste zanimanje naše javnosti za ovo područje pa izdavači i prevodici koriste tu situaciju. Poslednjih godina se neuporedivo više prevodi u odnosu na period od prije petnaest godina ili ranije. Imamo više vrsnih prevodilaca a ja za najbolju među njima smatram svoju koleginicu Mirel Ruben. Ona je profesionalni prevodilac. Prevodi puno toga. Izdvaja se i količinom prevedenog teksta i kvalitetom prevoda.Prevodi sa svih vaših jezika. Sada je prevela Pekićevo Zlatno runo. Vama makar ne moram govoriti koliki je i kakav je to podvig. Upravo je štampana treća knjiga. Prevodi Dubravku Ugrešić. Prevela je i mnoge vaše tekstove pisane za pozorište. Najviše je prevođen Danilo Kiš. Sva njegova djela su prevedena na francuski. Prisutan je i Aleksandar Tišma. Nije to slučajno. Njih dvojica imaju jevrejsko porijeklo. Njihova djela zbog te činjenice, svoje tematike i duha u kom su pisana mogu računati na širu recepciju.


Vlatko Simunović

[jujy]

Ovaj lingvista lijepo kaze da govori u svoje ime i da AKO crnogorski jezik bude ikad standardizovan, da ce biti izucavan, sto je normalno.
Ali, da bi do toga doslo, crnogorski lingvisti moraju da dokazu da postoji istorijska postojanost o autenticnosti tog jezika - znaci dokazati da postoje PISANI oblici tog jezika.

Zasto izbjegavas da odgovoris na moje pitanje da li postoji IJEDAN PISANI DOKUMENT ili knjizevno djelo koji potvrdjuje FORMU tom crnogorskom jeziku? Lingvistika za njega ne zna, samim tim ne postoji.

Ako ne postoji kako mozete da tvrdite da crnogorski jezik postoji, jer opet se vracamo na pocetak price - da crnogorski GOVOR ne moze biti JEZIK ako nema standardnu formu i ne uci se iz njegovih udzbenika.

[gingis kan]

Ma koga boli ****** da potvrdjuje formu bilo kome.
Vraci se na pocetak koliko ocesh, kad se odluchi uchices kako treba i gotova pricha.

[jujy]

Ma koga boli ****** da potvrdjuje formu bilo kome.
Vraci se na pocetak koliko ocesh, kad se odluchi uchices kako treba i gotova pricha.

Postoje Evropske i UN Konvencije koje je Crna Gora potpisala i koje mora da implementira da bi bila primljena ili odrzala clanstvo u istima, a u tim poveljama lijepo pise da drzava ne smoje da nasilno vrsi asimilaciju i diskriminaciju prema stanovnistvu.

Procitaj International Covenant on Civil and Political Rights (posebno Article 5(1)) ili Framework Convention for the Protection of National Minorities ili UN Declaration on the Rights of Pearsons belonging to National or Ethnic Religious and Linguistic Minorities...., pa ces da vidis da ovo sto ti pricas nije vise moguce ni pomisliti a ne uraditi a da drzava ne bude sankcionisana ili izbacena iz svih medjunarodnih institucija.

[gingis kan]

Dobro je tetka "Uljarevicka", sve nam je jasno, no o tom potom, implementiracesh ti sve kad budesh vidjela tvoj interes u podrsci bilo chemu.


p.s. No, josh jednom, koliko treba da uradish josh postova protiv CG za onu stipendiju iz BG?:mrgreen: Sad samo prijetnje ovim onim, da se ne skrene s Onog puta? Providno, providno, kao i uvijek. Laku noc.:zzz:

[ssin]

Zašto bi mi u Crnoj Gori morali mijenjati išto?

To se i ja pitam.

Pa da sam ja opozicija u Crnoj Gori samo na ovom pitanju bih pojeo vlast za doručak, da ne pominjem druge stvari, ali vaša opozicija je skupina ljudi koja glumi manjinu i ugroženost, gomila jadnika, četnika, zombija.... Znaš kakva bih vam ja bio "manjina", kao deklarisani Srbin. Sreća za DPS pa ne živim u Crnoj Gori, bio bih opasniji nego 10 000 Mandića. Mogu da zamislim kako vlast zadovoljno trlja ruke kad vidi vojvodu Mandića. Mandići vojvode, oni serdari - zar nije kao u bajci. :mrgreen:

pozdrav