oce li mi reci ko sta treba da sadrzi mapa za prijemni na slikarstvo na Ct
znam da treba po 4 cijele figure, portreta i akvarela ali me interesuje koliko treba malih crteza
oce li mi reci ko sta treba da sadrzi mapa za prijemni na slikarstvo na Ct
znam da treba po 4 cijele figure, portreta i akvarela ali me interesuje koliko treba malih crteza
Sigurno mora da sadrzi malo papira
Together we can defeat capitalism ...
Ja ucim u likovnu na Ct. Interesuje me da li si ti prijavljena na tehnicara dizajna grafike ili si na ovom novom smjeru slikar saradnik. Nadam se da ces brzih dana procitati ovaj forum jer ti se prijemni blizi. Ja cu ti u toku danasnjega dana poslati sto ti je potrebno za prijemni i ako si raspolozena za neko spremanje mislim da znam mnogo dobrih profesora koji su u mogucnosti da na kvalitetan nacin prenesu znanje (mada to ti i nesto pretjerena nije potrebno)- SALA
Kako ti je ime?
Iz kojega si grada?
Kakav si djak bila u osnovnoj?
I naravno kakve su ti ocjene bile iz predmeta koji ti se boduju sve 3 god.?
p/s: 8) e kada sam se ja $ekirao oko toga
OBRAZOVNI PROGRAM
LIKOVNI SARADNIK– SLIKAR
SADRŽAJ:
OPŠTI DIO 3
1. IME (NAZIV) PROGRAM: LIKOVNI SARADNIK - SLIKAR 3
2. NASTAVNI PLAN 3
3. CILJEVI I ZADACI OBRAZOVANJA I VASPITANJA 4
4. USLOVI ZA UPIS 4
5. TRAJANJE OBRAZOVANJA 4
6. OBRAZOVANJE KOJE SE STIČE 4
II POSEBNI DIO 5
1. PREDMETNI PROGRAMI 5
1.1. OPŠTEOBRAZOVNI PREDMETI 5
1.1.1. MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5
1.1.2. STRANI JEZIK 5
1.1.3. INFORMATIKA 5
1.1.4. FIZIČKO VASPITANJE 5
1.1.5. GEOGRAFIJA 5
1.1.6. MUZIČKA UMJETNOST 5
1.1.7. ISTORIJA 5
1.1.8. PSIHOLOGIJA 5
1.1.9. FILOZOFIJA UMJETNOSTI 5
1.1.10. BIOLOGIJA 5
1.1.11. NACRTNA GEOMETRIJA SA PERSPEKTIVOM 5
1.2. STRUČNO TEORIJSKI PREDMETI 6
1.2.1. ISTORIJA UMJETNOSTI 6
1.2.2. TEORIJA FORME 20
1.2.3. CRTANJE 25
1.2.4. SLIKANJE 33
1.2.5. VAJANJE 41
1.2.6. GRAFIKA 45
1.2.7. SLIKARSKA TEHNOLOGIJA 50
1.2.8. RESTAURACIJA I SLIKANJE KOPIJA 57
1.2.9. SLIKARSKO PROJEKTOVANJE 61
1.2.10. PLASTIČNA ANATOMIJA 66
1.3. IZBORNI PREDMETI 71
1.3.1. ŠTAFELAJNO SLIKANJE 71
1.3.2. PRINCIPI KOMPOZICIJE 79
1.3.3. VIZANTIJSKA UMJETNOST 84
1.3.4. MOZAIK 87
1.3.5. VITRAŽ 90
2. ISPITNI KATALOZI 93
2.1. ISTORIJA UMJETNOSTI 93
2.2. TEORIJA FORME 97
2.3. SLIKARSKA TEHNOLOGIJA 98
4. USLOVI ZA NAPREDOVANJE I ZAVRŠETAK OBRAZOVNOG PROGRAMA100
5. NAČIN PRILAGOĐAVANJA UČENICIMA SA POSEBNIM POTREBAMA: 101
6. NAČIN PRILAGOĐAVANJA PROGRAMA OBRAZOVANJU ODRASLIH 101
7. PROFIL STRUČNE SPREME NASTAVNIKA I STRUČNIH SARADNIKA 101
8. OBLIK ORGANIZACIJE IZVOĐENJA OBRAZOVNOG PROGRAMA 102
OBRAZOVNI PROGRAM
OPŠTI DIO
1. IME (NAZIV) PROGRAM: LIKOVNI SARADNIK - SLIKAR
2. NASTAVNI PLAN
Redni
broj Nastavni predmeti-
grupe predmeta I II III IV Ukupno
sedm god sedm god sed god sedm god
A Opšte obrazovni predmeti
1. Maternji jezik i knjiž. 4 144 2 72 2 72 2 66 354
2. Strani jezik 2 72 2 72 2 72 2 66 282
3. Informatika 1 36 - - - 36
4. Fizičko vaspitanje 2 72 2 72 2 72 2 66 282
Društvena grupa predmeta
1. Istorija 2 72 - - 36
2. Muzička umjetnost - 2 72 - - 72
3. Psihologija - - 2 72 - 72
4. Filozofija umjetnosti - - - 3 99 66
Prirodna grupa predmeta
1. Biologija 2 72 - - - 36
2. Nacrtna geometrija sa perspektivom 2 72 - - - 72
UKUPNO A 15 540 8 288 8 288 9 297 1.413
B Stručno teorijski predmeti sa praktičnom nastavom
1. Istorija umjetnosti 2 72 2 72 2 72 2 66 282
2. Teorija forme 2 72 2 72 - - 144
3. Crtanje 4 144 5 180 4 144 5 165 633
4. Slikanje 2 72 5 180 5 180 5 165 597
5. Vajanje 2 72 3 108 - - 180
6. Grafika 2 72 2 72 2 72 - 216
7. Slikarska tehnologija - - 2 72 2 66 138
8. Restauracija i slikanje kopija - - 2 72 2 66 138
9. Slikarsko projektovanje - - - 2 66 66
10. Plastična anatomija - - 2 72 - 72
UKUPNO B 14 504 19 684 19 684 18 594 2.466
C Praktična nastava
D Slobodne aktivnosti 1 36 1 36 1 36 1 33 141
E Profesionalna praksa
F Izborna nastava 2 72 4 144 4 144 4 132 492
G Sedmični broj časova 32 1152 32 1152 32 1152 32 1056 4.512
H Broj radnih sedmica 36 36 36 33
Ukupno časova za obrazovni program: (A+B+C+ D+F) = 4.512
F Izborna nastava
1 Štafelajno slikanje 2 72 2 72 4 144 4 132
2 Principi kompozicije 2 72 2 72 - -
3 Vizantijska umjetnost - 2 72 - -
4 Mozaik - - 4 144 -
5 Vitraž - - - 4 132
3. CILJEVI I ZADACI OBRAZOVANJA I VASPITANJA:
- Razvijanje kod učenika, sposobnosti zapažanja, kritičkog prosuđivanja vrijednosti umjetničkog djela.
- Razvijanje osjećaja prema umjetnosti i kulturi.
- Razvijanje kreativnosti.
- Poznavanje opšte slikarske terminologije.
- Razvijanje likovne pismenosti.
- Razvijanje ličnosti učenika.
- Sticanje opažajnih sposobnosti.
- Sticanje osjećaja za treću dimenziju.
- Sticanje estetskih vrijednosti.
- Sticanje samopouzdanja u radu.
- Poznavanje likovne problematike.
- Poznavanje teorije likovnog djela.
- Sticanje znanja, verifikacijom i izradom vježbi.
- Sticanje osjećaja za kompoziciju i njene elemente.
4. USLOVI ZA UPIS
Za upis u prvu godinu mogu se prijaviti kandidati koji su na osnovu uspjeha u osnovnoj školi stekli pravilnikom predvidjeni broj bodova iz predmeta maternjeg jezika, likovne kulture kao i opšteg uspjeha u sedmom, osmom i devetom razredu. Kandidati koji su stekli uslov pristupaju prijemnom ispitu.
PRIJEMNI ISPIT
Na prijemnom ispitu učenik može steći najviše 60 bodova. Prijemni ispit traje šest školskih sati i učenicima se zadaju dva zadatka, svaki zadatak radi se po tri školska sata. Svaki se zadatak boduje sa najviše 30 bodova. Na prijemnom ispitu zadaci za likovnog saradnika - slikara su:
- Crtanje studije mrtve prirode.
- Studija u boji mrtve prirode.
Provjera sposobnosti likovnog izražavanja i likovnog senzibiliteta organizuje se u terminu koji propisuje ministarsvo:
- Crtanje - (upotrebni i geometriski predmeti sa ili bez draperije) u olovci ili ugljenu
- Slikanja - (upotrebni i geometriski predmeti sa ili bez draperije) akvarel, gvaš, tempera
Upisuju se oni učenici koji su dobili na oba zadatka najmanje 30 bodova, od mogućih 60, s tim što prednost imaju kandidati koji su na provjeri sposonosti likovnog izražavanja i likovnog senzibiliteta dobili više bodova.
Učenik prilikom prijave ima mogućnost prijaviti se za klasifikacioni postupak za upis u samo jedan program – jedno likovno usmjerenje.
5. TRAJANJE OBRAZOVANJA
4 godine
6. OBRAZOVANJE KOJE SE STIČE
Srednje stručno obrazovanje u četvorogodišnjem trajanju: Likovni saradnik – slikar.
II POSEBNI DIO
1. PREDMETNI PROGRAMI
1.1. OPŠTEOBRAZOVNI PREDMETI
1.1.1. MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST
1.1.2. STRANI JEZIK
1.1.3. INFORMATIKA
1.1.4. FIZIČKO VASPITANJE
1.1.5. GEOGRAFIJA
1.1.6. MUZIČKA UMJETNOST
1.1.7.ISTORIJA
1.1.8. PSIHOLOGIJA
1.1.9. FILOZOFIJA UMJETNOSTI
1.1.10. BIOLOGIJA
1.1.11. NACRTNA GEOMETRIJA SA PERSPEKTIVOM
1.2. STRUČNO TEORIJSKI PREDMETI
1.2.1. ISTORIJA UMJETNOSTI
2. Broj časova po godinama obrazovanja i oblicima nastave
Razred O b l i c i n a s t a v e
Ukupno
T V P
I 72 72
II 72 72
III 72 72
IV 66 66
Ukupno 282 282
T- teorijska nastava, seminarski, projektni rad i drugi oblici nastave za sve učenike u odjeljenju
V- vježbe i drugi oblici nastave kod kojih se odjeljenje dijeli na manje grupe
P- praktična nastava
3. Opšti ciljevi nastave:
- Razvijanje kod učenika sposobnosti zapažanja kritičkog prosuđivanja vrijednosti umjetničkog djela.
- Izgrađivanje odnosa prema umjetnosti i kulturi.
- Poznavanje podjele istorije umjetnosti.
- Upoređivanja karakteristika između pravaca i stilova.
- Poznavanje uslova za nastanak pojedinih civilizacija.
- Upoznavanje istorijskih faktora koji su doveli do različitih umjetničkih pojava.
- Upoznavanje stilskih karakteristika.
- Upoznavanje estetskih, filozofskih i moralno-etičkih probleme koji su doveli do stvaranja oblikovnog izraza.
- Upoznavanje kanona u arhitekturi, skulpturi,slikarstvu imajući u vidu društvene trendove toga doba.
- Upoređivanje umjetničkih djela, upoznajući anatomske i geometriske karakteristike figura.
- Upoznavanje sa zakonitostima boja koje preovladavaju u određenom stilu.
- Upoznavanje stilova i stvaranje mogućnosti za eksperimentisanje.
4. Sadržaji i standardi znanja
Informativni ciljevi Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi Specifičnosti u izvođenju
Praistorija
Upoznaje i opisuje umjetnost u Evropi i kod nas:
• paleolit
• mezolit
• neolit
• metalno doba Razlikuje, interpretira i definiše elemente na primjerima:
• Podjelu praistorije
• Pećinsko slikarstvo(Lasko, Altamira )
• Dolmeni, menhiri, kromlesi
• Grnčarstvo, vajarstvo
• nabraja praiastorijska nalazišta kod nas
• oruđa, oružja, nakit Razvija sposobnost komunikacije u struci
Razvija svijest za razumijevanje odnosa između umjetnosti, prirode i društva. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Umjetnost starog vijeka
Koristeći se internetom pronalazi umjetnička djela i objekte iz starog vijeka. . Razvija motivaciju i podstiče
inicijativnost i samopouzdanje Upotreba računara i interneta.
Upoznaje i opisuje umjetnost Mesopotamije:
• Sumerska
• Asirska
• Persijska Obrazlaže i definiše uslove za nastanak Mesopotamijske civilizacije.
Razlikuje, interpretira i međusobno upoređuje arhitekturu, vajarstvo, primijenjenu umjetnost, slikarstvo, reljefe, pečate, pismo Mesopotamskog naroda. ∙Razvija pozitivnu orjentaciju prema zanimanju Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Umjetnost starog Egipta
Upoznaje i opisuje umjetnost, civilizaciju i uslove za nastanak egipatske umjetnosti.:
• Starog carstva
• Srednjeg carstva
• Novog carstva
• Saitskog perioda Definiše elemente na primjerima, analizira i pronalazi sličnosti i razlike sa susjednim civilizacijama na djelima:
• Arhitekture (mastabe, piramide, egipatski stub, hramovi, grobnice)
• Skulptura (reljefi, sfinge)
• Slikarstvo
• Pismo
• Primjenjena umjetnost (sarkofazi, zlatarstvo, posuđe, nakit) - Razvija snalažljivost, prilagodljivost, motivisanost, spremnost na saradnju, zalaganje i efikasnost. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Izrada seminarskog rada
Antička umjetnost
Upoznaje i opisuje egejsku umjetnost:
• Kikladska
• Minojska
• Mikenska Razlikuje, interpretira, analizira i pronalazi uticaj susjednih naroda na:
• Arhitekturu
• Vajarstvo
• Slikarstvo
• Grnčarstvo
• Primijenjenu umjetnost
u umjetnosti Egeja.
Upoređuje literarne izvore i arheološka otkrića (Ilijada, Odiseja, Troja). Razvija marljivost, pozitivnu orijentaciju prema zanimanju. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Antička Grčka umjetnost
Opisuje i navodi djela i autore Antičke Grčke umjetnosti kroz tri perioda:
• Arhajski
• Klasični
• Helenistički
Upoznaje stilove u arhitekturi:
• Dorski
• Jonski
• Koritski
Opisuje važno slikarstvo:
• Geometriskog stila
• Crno-figuralnog stila
• Crveno-figuralnog stila Analizira vajarska djela arhajskog, klasičnog i helenističkog perioda, upoređuje ih međusobno i pronalazi karakteristike, umjetnike i odlike njihovih djela.
Analizira arhitektonske stilove, definiše karakteristike i upoređuje ih međusobno.
Definiše karakteristike vaznog slikarstva. - Usmjerava se na lični razvoj empatije i vizuelnog opažanja.
- Razvija tolerantan odnos prema različitim kulturama i umjetnosti prošlosti
- Podstiče osjećaj odgovornosti. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Izrada seminarskog rada.
Etrurska umjetnost
Opisuje i navodi djela etrurske arhitekture i urbanizma:
• Vajarstvo
• Slikarstvo
• Primijenjena umjetnost Pronalazi sličnosti i razlike između grčke i etrurske umjetnosti, arhitekture i urbanizma (hramovi, grobnice, putevi) povezuje sličnosti u vajarstvu i slikarstvu (skulptura, sarkofazi, urne), obrazlaže simboliku. - Razvija snalažljivost, kritičnost, tolerantnost i razumijevanje odnosa u skladu sa uslovima rada. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija, slajdova i reprodukcija.
Umjetnost starog Rima
Upoznaje i opisuje djela rimske arhitekture i urbanizma:
• slikarstvo
• vajarstvo
Rimska umjetnost kod nas. Analizira i upoređuje elemente Rimske arhitekture i urbanizma, slikarstva i vajarstva sa grčkim i etrurskim elementima. Pronalazi i definiše sličnosti i razlike na novim primjerima.
RAZRED: DRUGI
Informativni ciljevi Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi Specifičnosti u izvođenju
Ranohrišćanska umjetnost
Upoznaje osnove hrišćanstva i vezu između kasnoantičke i ranohrišćanske umjetnosti.
Opisuje i imenuje djela:
• Arhitekture
• Slikarstva
• Vajarstva
• Simboliku Određuje osobine kasnoantičke i ranohrišćanske umjetnosti.
Definiše elemente:
• Arhitekture (katakombe, hramovi)
• Slikarstva (fresaka i mozaika)
• Ikonografije i simbolike Razvija snalažljivost, prilagodljivost, motivisanost, spremnost na saradnju, zalaganje i efikasnost. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Vizantijska umjetnost
Upoznaje i opisuje djela Vizantije:
• Arhitekture (kupola)
• Slikarstva
Upoznaje Ravenu kao središte Vizantijske umjetnosti:
• zlatno Justinijanovo doba
• drugo zlatno doba
• uticaji Vizantije kod nas
• ikonoklazmi
• ikone Pronalazi umjetnička djela i objekte iz doba Vizantije.
Definiše karakteristike Vizantijske arhitekture, upoređuje ih sa Ranohrišćanskom i pronalazi razlike. - Podstiče interesovanje za stare civilizacije i razvija tolerantan odnos prema različitostima. Upotreba računara i interneta.
Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Izrada seminarskog rada.
Islamska umjetnost u svijetu i kod nas:
Upoznaje se sa islamskim
osnovama religije.
Opisuje:
• arhitekturu
• iluminaciju
• minijaturu
• slikarstvo
• sitnu plastiku
• primijenjenu umjetnost Poznaje period nastanka i razvoja Islamske umjetnosti i kod nas
Obrazlaže elemente Islamske:
• arhitekture
• iluminacije
• minijature
• slikarstva
• sitne plastike
• primijenjenu umjetnost Razvija tolerantan odnos prema različitostima. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Romanika
Upoznaje se sa predromaničkim periodom, seobom naroda i Karolinškom renesansom.
Opisuje:
• arhitekturu (svodovi)
• skulpturu
• i kod nas
Opisuje i analizira uslove za nastanak vitraža Analizira i upoređuje elemente arhitekture i pronalazi uporište u ranohrišćanskoj umjetnosti. Obrazlaže povezanost arhitekture i skulpture. Određuje razloge za nastanak vitraža - Razvija samopouzdanje i sposobnost snalaženja u hijerarhiji socijalnih odnosa. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Gotika
Upoznaje se sa Gotikom u:
• Francuskoj
• Njemačkoj
• Engleskoj
• Italiji
Opisuje i navodi djela:
• arhitekture (prelomljeni luk, kontrafore)
• vitraž
• slikarstvo
• skulpture
• ilustracije
• i kod nas
Opisuje uslove procvata vitraža • Analizira i upoređuje elemente gotičke i romaničke arhitekture i vajarstva
• Definiše razloge procvata vitraža. • Razvija snalažljivost, prilagodljivost, motivisanost, spremnost na saradnju, zalaganje i efikasnost.
Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Srednjovjekovna umjetnost na Balkanu
Upoznaje se sa kratkom istorijom balkanskih naroda.
Navodi djela nastala nakon seobe južnoslovenskih naroda.
Opisuje stilove u:
• arhitekturi
• slikarstvu
• ikonopisu
• minijaturi Analizira djela srednjovjekovne umjetnosti na području Balkana. Prepoznaje karakteristike Raške, Srpsko-vizantijske i Moravske škole u arhitekturi.
Pronalazi uticaj Vizantije na slikarstvo i ikonopis. Razvija pozitivan odnos prema profesiji. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
RAZRED: TREĆI
Informativni ciljevi Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi Specifičnosti u izvođenju
Renesansa Koristeći se internetom pronalazi djela i objekte renesansne umjetnosti - Podstiče interesovanja za neverbalnu komunikaciju. Upotreba računara i interneta.
Renasansa u Italiji i Holandiji Obrazlaže nastanak renesanse, analizira termine, određuje osobine ranorenesansne umjetnosti i upoređuje ih sa osobinama predhodnih perioda.
Prepoznaje autore i određuje osobenosti njihovih djela. Razvija sposobnost komuniciranja i odnos poštovanja prema različitim pogledima u umjetnosti. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Upoznaje i opisuje pojavu renesanse, kao najznačajnijeg pokreta u kulturi Evrope.
Opisuje i navodi djela i njihove autore.
Visoka renesansa u Italiji i Njemačkoj Definiše elemente visoke renesanse u Italiji i Njemačkoj.
Određuje osobine i utemeljuje ih na primjerima arhitekture, slikarstva i skulpture.
Razlikuje autore i analizira njihova djela.
Procjenjuje uticaj evropske renesanse na umjetnost kod nas. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Izrada seminarskog rada iz perioda visoke Renesanse u Italiji.
Upoznaje se sa osnovama visoke Renesanse kroz:
• arhitekturu
• slikarstvo
• vajarstvo
Opisuje djela i imenuje njihove autore.
Upoznaje se sa djelima renesanse kod nas.
Manirizam Definiše nastanak manirizma, pronalazi sličnosti i razlike sa renesansom. Interpretira na primjerima arhitekture, slikarstva i vajarstva, i prepoznaje autore. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Upoznaje se sa osobenostima manirizma kroz:
• arhitekturu
• slikarstvo
• vajarstvo
Opisuje djela i imenuje njihove autore.
Barok
Upoznaje se osobenostima i terminologijom baroka.
Opisuje umjetnost baroka u:
• Italiji
• Španiji
• Flandriji
• Holandiji
• Francuskoj
• Engleskoj,
kroz djela slikarstva, vajarstva, arhitekture i njihovih autora.
Upoznaje se sa baroknom umjetnošću kod nas. Obrazlaže i procjenjuje nastanak barokne umjetnosti.
Uočava razlike i definiše elemente na konkretnim primjerima, kroz različite pristupe u interpretaciji barokne umjetnosti.
Pronalazi primjere barokne umjetnosti kod nas. - Podstiče inicijativnost, efikasnost i usmjerenost na razvoju. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Izrada seminarskog rada iz perioda Baroka kod nas.
Rokoko
Upoznaje i opisuje umjetnost rokokoa i uslove za nastanak.
Nabrojati djela i njihove autore.
Preispituje uslove za nastanak rokokoa, određuje osobine ovog pravca u Francuskoj i Italiji navodi sličnosti i razlike.
Razlikuje autore i analizira njihova djela. Razvija sposobnost za stvaranje tolerantne društvene klime. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Venecijanska škola
Opisuje i navodi djela i autore:
• athitekture
• slikarstva Definiše karakteristike venecijanske škole na djelima slikarstva i arhitekture.
Prepoznaje autore i osobenosti njihovih djela.
Neoklasicizam
Upoznaje i opisuje pravac kroz djela:
• arhitekture
• slikarstva
• vajarstva Analizira i obrazlaže uzroke oslanjanja neoklasicističke umjetnosti u antičkoj umjetnosti. Snalažljivost, prilagodljivost, motivisanost, spremnost na saradnju, zalaganje i efikasnost. Marljivost, pozitivna orijentacija prema zanimanju.
Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Romantizam
Opisuje romantičku senzibilnost i autonomiju duha slikarstva 19.vijeka.
Pojašnjava povezanost književnosti i slikarstva.
Upoznaje se sa romantizmom kod nas.
Upoznaje djela i njihove autore. Na osnovu konkretnih primjera određuje osobenosti i karakteristike autora i njihovih djela u slikarstvu.
Realizam
Upoznaje se sa pojavom realizma i uslovima za nastanak:
• kartikature
• kritike
• plakata
Upoznaje se sa pojavom realizma kod nas.
Upoznaje djela i njihove autore. Određuje osobine djela i autora na osnovu upoređivanja sa djelima iz predhodnih perioda. Razvija spremnost i sposobnost za saradnju, timski rad i preuzimanje odgovornosti za svoj rad
Romantizam, Realizam Koristeći se internetom pronalazi zanimljivosti iz umjetnosti romantizma i realizma Upotreba računara i interneta.
Razred
RAZRED: ČETVRTI
Informativni ciljevi Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi Specifičnosti u izvođenju
Impresionizam
Upoznaje i opisuje pojavu impresionizma.
Imenuje i opisuje autore i njihova djela u svijetu i kod nas. Na osnovu konkretnih primjera određuje osobine impresionističkog slikarstva, prepoznaje autore i karakteristike njihovih djela. Snalažljivost, prilagodljivost, motivisanost, spremnost na saradnju, zalaganje i efikasnost. Marljivost i pozitivna orijentacija prema zanimanju. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Postimresionizam
Navodi uslove za nastanak, ukazuje na reakciju i pravila impresionizma.
Ukazuje na značaj i uticaj postimpresionizma na razvoj umjetnosti u svijetu i kod nas. Opisuje elemente slikarstva i vajarstva i navodi djela i njihove autore. Analizira elemente slikarstva i vajarstva i prepoznaje autore i njihova djela. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Izrada seminarskog rada.
Art Nouvau
Upoznaje doba u kome je nastao pravac Art nouvau. Opisuje umjetnički pokret. Određuje osobine pravca.
Snalažljivost, prilagodljivost, motivisanost, spremnost na saradnju, zalaganje i efikasnost. Marljivost, pozitivna orijentacija prema zanimanju.
Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Umjetnost dvadesetog vijeka. Upoređuje pravce u slikarstvu i vajarstvu, grupe, prestavnike i njihova djela. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Izrada seminarskog rada iz perioda Ekspresionozam.
Upoznaje različite nivoe stvarnosti I traganje za različitim mogućnostima izražavanja u slikarstvo i vajarstvo kod pravaca:
• Fovizma
• Ekspresionizma
• Kubizma
• Futurizma
• Dadaizma
• Metafizičke škole
• Nadrealizma
• Apstraktne umjetnosti
Upoznaje se sa grupama u okviru pravca, predstavnicima i njihovim djelima u svijetu i kod nas.
Moderna arhitektura Definiše razloge nastanka moderne arhitekture i potražuje karakteristike moderne arhitekture.
Nabraja i razlikuje stilove moderne arhitekture u svijetu i nihove predstavnike. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Upoznaje modernu arhitekturu pred Prvi svjetski rat i arhitekturu posle Drugog svjetskog rata. Upoznaje se sa internacionalnim stilom, postmodernizmom, dekonstruktivizmom.
Upoznaje i opisuje modernu arhitekturu kod nas.
Upoznaje se sa:
• Bauhausom, modernom školom za arhitekturu i oblikovanje, i ukazuje na njen uticaj u savremene tokove u umjetnosti
• Čikaškom školom konstruktivizma
• Futurizmom
• Češkim kubizmom
• Nacional socijalizmom
• Real socijalizmom
Umjetnost nakon Drugog svjetskog rata Koristeći se internetom pronalazi zanimljivosti iz umjetnosti nakon Drugog svjetskog rata Razvija osjećaj za funkcionalnost, praktičnost i ekonomičnost.
Upotreba računara i interneta. Posjeta likovnim galerijama i muzejima, istraživanje preko interneta, stručne eskurzije, posjete bibliotekama i korišćenje literature, korišćenje udžbenika, fotografija,slajdova i reprodukcija.
Izrada seminarskog rada.
Upoznaje se sa osnovama umjetničkih pokreta i njihovim prestavnicima koji su nastali u drugoj polovini dvadesetog vijeka u svijetu i kod nas. Nabraja umjetničke pokrete koji su nastali nakon Drugog svjetskog rata, njihove predstavnike i osnovne karakteristike.
: Drugi
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora:
- Janson, H. W. : "Istorija likovne umjetnosti"
- Antal : "Arhitektonska grafika"
- Arnheim, R. : "Umjetnost i vizuelno opažanje"
- Damjanov J. : "Likovna umjetnost 1 i 2"
- Grupa autora : "Likovna enciklopedija"
- "Ilustrovana istorija svijeta"
- Leonardo da Vinči : "Traktat o slikarstvu"
- Pishel, G. : "Istorija umjetnosti"
- Read, H. : "Istorija modernog slikarstva"
- Richard : "Istorija arhitekture"
- Smith, E. L. : "Umjetnost danas"
- Tachen : "Edicija posvećena arhitekturi"
- Unold, M. : "O slikarstvu"
- Vuksan, A. : "Slikarske tehnike"
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave:
- Prostorija koja se može po potrebi zamračiti, episok, epidijaskop,grafoskop, slajdovi, projektor, reprodukcije, adekvatna biblioteka, TV, video, računar, CD-rom.
7. Obavezni načini provjeravanja znanja:
- Svake školske godine : najmanje 4 ocjene na usmenom, najmanje 2, a najviše 4 pismena testa na zadatu temu i 2 seminarska rada.
8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta:
- Učenik sa uspjehom završava razred ako:
ima konačnu prelaznu ocjenu
uradi i preda najmanje 1 seminarski rad
9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika:
- Završen fakultet Istorije umjetnosti.
- Dipl. istoričar umjetnosti.
- Završen fakultet Likovnih umjetnosti.
- Dipl. slikar.
- Dipl. grafičar.
- Dipl. vajar.
10. Način prilagođavanja predmeta učenicima sa posebnim potrebama:
- Program za izuzetno nadarene učenike.
- Individualna nastava.
- Nivo povećanja zahtjevnosti od 30% pa do 100% u zavisnosti od procjene nastavnika.
- Obezbijediti posebne materijalno-tehničke uslove za rad sa ovakvim učenicima.
11. Povezanost sa drugim predmetima
Znanja Korelacija sa predmetom
Predmet Znanja
Podjela istorije umjetnosti Opšta istorija Podjela istorije
Istorijski presjek crteža Crtanje Crtačka terminologija
Crtačko opismenjavanje
Metode u umjetnosti
Portret u umjetnosti
Figura u crtežu
Istorijski presjek
slikarstva Slikanje Slikarska terminologija
Slikarsko opismenjavanje
Metode u umjetnosti
Istorijski presjek
vajanja Vajanje Vajarstvo kroz istoriju
Povezanost skulpture i
arhikteture
Vajari i njihova podjela
kroz istoriju
Materijali za vajanje
kroz istoriju
Istorijski presjek
zidnih tehnika Slikarska tehnologija Tehnološka terminologija
Zidne tehnike kroz istoriju
Istorijski presjek
grafike Grafika Grafička terminologija
Grafičko opismenjavanje
Metode u umjetnosti
1.2.2. TEORIJA FORME
3. Broj časova po godinama obrazovanja i oblicima nastave
Razred O b l i c i n a s t a v e
Ukupno
T V P
I 30 42 72
II 30 42 72
III
IV
Ukupno 60 84 144
T- teorijska nastava, seminarski, projektni rad i drugi oblici nastave za sve učenike u odjeljenju
V- vježbe i drugi oblici nastave kod kojih se odjeljenje dijeli na manje grupe
P- praktična nastava
3. Opšti ciljevi nastave:
- Razvijanje osjećaja i sposobnosti shvatanja prostora i komponovanja.
- Poznavanje glavnih elemenata i njihovih izražajnih mogućnosti u okviru cjeline likovnog djela.
- Sticanje znanja, verifikacijom i izradom vježbi.
- Razvijanje kreativnosti i kreativnog mišljenja.
- Upoznavanje elemenata komponovanja u cilju njihove primjene.
- Poznavanje teorije likovnog izražavanja.
- Poznavanje forme u okviru likovnog djela.
- Upoznavanje sa svjetlošću u likovnoj umjetnosti.
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi
RAZRED: PRVI
Informativni ciljevi formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi Specifičnosti u izvođenju
Likovne umjetnosti Poznaje pristup izučavanja forme i oblikovanja u likovnim i prostornim umjetnostima. Poznaje estetiku i formu. Razvija kritičan odnos prema umjetnosti kao oblika ljudskog stvaralaštva. Izrada praktičnih radova, skiciranje viđenog i naučenog, posjeta muzejima, galerijama, posjeta modnim manifestacijama, posjeta pozorištu
Upoznaje različite mogućnosti pristupa izučavanju forme u likovnim i prostornim umjetnostima (konkretna masa i prostor i umjetnosti u kojima je forma samo predstavljena).
Prostor Prepoznaje, razlikuje, definiše, i crta: enterijer, eksterijer uz upotrebu perspektive. Razvija osjećaj za estetsko oblikovanje prostora u perspektivi.
Razvija sposobnost opažanja.
Nabraja i opisuje prostore u umjetničkom djelu i njihovu podjelu, perspektivu.
Svjetlost i prostor Razlikuje, nabraja i definiše: svjetlost, osnovnu i bačenu sjenku, spektar, perspektivu, skraćenja i povezivanje oblika.
Razvija sposobnost vrednovanja umjetničkih djela.
Upoznaje i definiše: fizičku i prirodnu svjetlost, osnovnu i bačenu sjenku, boje spektra, pesrspektivu, konturu, povezivanje oblika.
Kompozicija Pojam i vrste kompozicije
Upoznaje, obrazlaže, nabraja i definiše liniju Definiše i opisuje karakteristike linija.
Nabraja i obrazlaže različitost linija na primjerima.
Upoznaje,opisuje i nabraja smjer Prepoznaje, nabraja, definiše smjer
Upoznaje, opisuje i nabraja oblik Prepoznaje, nabraja, definiše oblik
Upoznaje, opisuje i nabraja teksturu Prepoznaje, nabraja, definiše teksturu Razvija sposobnost vrednovanja umjetničkih djela.
Razvija osjećaj za lijepo.
Izrada praktičnih radova, skiciranje viđenog i naučenog, posjeta muzejima, galerijama, posjeta modnim manifestacijama, posjeta pozorištu.
Upoznaje, opisuje i definiše veličine Prepoznaje i definiše veličinu
Upoznaje, opisuje i definiše valer Prepoznaje i definiše valer
Upoznaje i opisuje boju Prepoznaje i definiše boju
Upoznaje i opisuje repeticiju Prepoznaje i definiše repeticiju
Upoznaje i opisuje harmoniju Prepoznaje i definiše harmoniju
Upoznaje i opisuje kontrast Prepoznaje i definiše kontrast
Upoznaje i opisuje gradaciju Prepoznaje i definiše gradaciju
Dinamika i jedinstvo Razvija sposobnost vrednovanja umjetničkih djela.
Podstiče motivaciju.
Razvija kulturu posmatranja i komuniciranja. Izrada praktičnih radova, skiciranje viđenog i naučenog, posjeta muzejima, galerijama, posjeta modnim manifestacijama, posjeta pozorištu.
Upoznaje, opisuje i nabraja intervale. Definiše i prepoznaje nivo složenosti kretanja i jedinstva. Vježba liniju, smjer, teksturu, oblik, proporcijski motiv u kompoziciji. Konstruisanje zlatnog presjeka, proporcija ljudskog tijela kroz istoriju, valerske intervale, boju.
Upoznaje, opisuje i nabraja ritam i pokret
Upoznaje, opisuje i nabraja ideju i jedinstvo
Upoznaje, opisuje i nabraja stil i jedinstvo
RAZRED: PRVI
Informativni ciljevi Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi Specifičnosti u izvođenju
Utvrđuje i navodi vrijednosti i karakteristike likovnih elemenata.
Definiše i prepoznaje likovne elemente.
Koristi liniju, smjer, teksturu, oblik, proporcijski motiv u kompoziciji.
Konstruisanje zlatnog presjeka.
Analizira i koristi pravila proporcija u prikazu ljudskog tijela kroz istoriju umjetnosti. Razvija samostalnost, samopouzdanje i istrajnost. Navikavaju se na posmatranje pojava u prirodi i u likovnim djelima Praktičan rad.
Utvrđuje i opisuje liniju Crtanje mrtve prirode različitim crtačkim tehnikama
Utvrđuje i opisuje smjer
Utvrđuje i opisuje teksturu Slikanje i crtanje mrtve prirode sastavljene od predmeta različitih materijala i teksture.
Utvrđuje i opisuje oblik
Utvrđuje i opisuje veličinu
Utvrđuje i opisuje boju
Upoznaje i opisuje zlatni presjek. Konstruiše zlatni presjek.
Geometrija i umjetnost Razvija spremnost na međusobnu saradnju.
Razvijanje komunikacije.
Razvijaju pravilan odnos prema kulturnom nasleđu. Praktičan rad, skiciranje viđenog i naučenog, posjeta muzejima, galerijama, posjeta modnim manifestacijama, posjeta pozorištu.
Upoznaje, opisuje i nabraja elemente geometrije Nabraja, razlikuje i definiše elemente geometrije u umjetnosti.
Upoznaje, opisuje i nabraja ornamente u arhitekturi
Upoznaje, opisuje i nabraja ornamentalne forme
Upoznaje i opisuje geometrisku perspektivu
Upoznaje i opisuje centralnu perspektivu
Upoznaje i opisuje perspektivu sa dva i više nedogleda
Upoznaje, opisuje portret Nabraja, razlikuje, definiše pojmove na primjerima: portret, akt, pejzaž, mrtva priroda. Razvija spremnost na međusobnu saradnju.
Razvijanje komunikacije.
Razvijaju pravilan odnos prema kulturnom nasleđu. Praktičan rad, skiciranje viđenog i naučenog, posjeta muzejima, galerijama, posjeta modnim manifestacijama, posjeta pozorištu.
Upoznaje, opisuje akt
Upoznaje, opisuje pejzaž
Upoznaje, opisuje mrtvu prirodu
Upoznaje estetsko procijenjivanje. Vježbe estetske analize, koristeći se internetom. Upotreba računara i interneta.
Upoznaje analizu umjetničkog djela
5.Okvirni spisak literature i drugih izvora:
A. Rudolf : "Umjetnost i vizeuelno opažanje"
R. Mišević : "Teorija forme"
A. Prijić :"Pristup likovnom djelu"
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave:
Dijaprojektor, dijapozitiv, episkop, TV, video, kompjuter, CD-rom, stručna biblioteka.
7. Obavezni načini provjeravanja znanja:
Učenici će biti ocijenjivani godišnje sa onoliko ocjena koliko je zakonom predviđeno.
Svake školske godine učenik će biti ocjenivan sa:
- najmanje 15 vježbi koje zadovoljavaju kriterijume, a najviše 25 i
- najmanje 2, a najviše 4 pismena testa.
8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta:
Učenik sa uspjehom završava razred ako:
- ima konačnu prelaznu ocjenu na usmenom dijelu,
- ima najmanje dvije prelazne ocjene na pismenom dijelu,
- uradi najmanje 15 zadovoljavajućih vježbi.
9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika:
Završen fakultet Likovnih umjetnosti, sa zvanjem:
dipl. grafičar
dipl. slikar
dipl. slikar primijenjenih umjetnosti
10. Način prilagođavanja predmeta učenicima sa posebnim potrebama:
Program za izuzetno nadarene učenike.
Individualna nastava.
Nivo povećanja zahtjevnosti od 30% pa do 100%, u zavisnosti od procjene nastavnika.
Obezbijediti posebne materijalno-tehničke uslove za rad sa ovakvim učenicima.
11. Povezanost sa drugim predmetima:
Znanja Korelacija sa predmetom
Predmet Znanja
- svjetlost i prostor
- Kompozicija Slikanje - Linija
- Boja
- likovni elementi Crtanje - Crtačka terminologija
- Linija
- analiza umjetničkog djela Istorija umjetnosti - Presjek istorije umjetnosti, podjela, pravci
1.2.3. CRTANJE
2. Broj časova po godinama obrazovanja i oblicima nastave
Razred O b l i c i n a s t a v e
Ukupno
T V P
I 16 128 144
II 4 176 180
III 6 138 144
IV 6 159 165
Ukupno 32 601 633
T- teorijska nastava, seminarski, projektni rad i drugi oblici nastave za sve učenike u odjeljenju
V- vježbe i drugi oblici nastave kod kojih se odjeljenje dijeli na manje grupe
P- praktična nastava
3. Opšti ciljevi nastave:
- sticanje osjećaja za prostor;
- sticanje osjećaja za liniju i mrlju;
- sticanje osjećaja za kompoziciju;
- sticanje opažajnih sposobnosti, estetske vrijednosti;
- sticanje osjećaja za veličinu i smjer;
- poznavanje opšte crtačke terminologije;
- razvijanje likovne pismenosti;
- sticanje samopouzdanja u radu;
- poznavanje likovne problematike;
- poznavanje anatomskih mjera ljudske figure;
- poznavanje izražajnih mogućnosti olovke i ugljena;
- razvoj likovnog razmišljanja;
- razvoj ličnosti učenika;
- razvoj njegovih socijalnih kompentencija i osposobljavanje za integraciju u socijalni život, posebno za aktivan život u građanskom demokratskom društvu;
- upoznavanje sa dostignućima i metodama u umjetnosti, orijentacija na njihove upotrebe u svakodnevnom životu.
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi
RAZRED: PRVI
Informativni ciljevi Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi Specifičnosti u izvođenju
Upoznaje crtež kao osnovno likovno srestvo.
Nabraja crtačka srestva i tehnike. Koristi se osnovnom crtačkom terminologijom pri objašnjavanju crtačkih tehnika. Razvija komunikativnost i motivisanost. Atelje, koristeći se internetom nalazi prestavnike iz istorije umjetnosti.
Upznaje se sa crtežom kroz epohe. Nalazi primjere iz istorije umjetnosti. Na primjerima nalazi razlike između krokija, crteža i studije. Razvija samostalnost u korišćenju literaturom.
Upoznaje se sa pravilima komponovanja u cilju smještaja crtanog predmeta u format papira.
Upoznaje se sa vrstama grafitnih olovki za crtanje, pomoćnim srestvima i podlogama u zavisnosti od crtačke tehnike.
Upoznaje i obrazlaže pravila mjerenja (viziranja).
Opisuje liniju i njenu upotrebu u stvaranju iluzije treće dimenzije Na primjerima jednog od rogljastih geometriskih tijela ukazuje na zakonitosti pri uspostavljanju vizuelne komunikacije sa crtanim objektom (viziranje).
Tokom crtanja koristi pomoćna sredstva za crtanje.
Uočava greške u kompoziciji (postavljanje datog predmeta u format papira).
Pomoću viziranja uočava karakteristike i proporcije datog predmeta (dužina, širina i visina). Definiše prostor promjenom smjera linije. Razvija na primjerima stečena znanja i primjenjuje ih.
Razvija sposobnost opažanja. Atelje, jednostavni geometriski oblici, papir, olovka, praktični rad, linearno crtanje jednostavne geometriskih oblika njihovo smiještanje u format. Štafelaji, table.
Ove informativne ciljeve ne treba raditi duže od dva časa.
Na primjeru oblih tijela valjka i kupe analizira zakonitosti vizuelnog doživljaja. Definiše probleme postavke u crtežu. Primjenjuje stečana znanja.
Razvija interesovanje prema struci.
Razvija samopouzdanje.
Na primjerima lopte analizira zakonitosti vizuelnog doživljaja. Definiše probleme postavke u crtežu. Razvija kritičnu svijest analizirajući svoj crtež sa crtajućim predmetom.
Opisuje metod preklopa i njegovu primjenu u definisanju i produbljivanju prostora na crtežu. Opisuje liniju i nabraja mogućnosti njene primjene. Linearno crtanje mrtve prirode sa geometriskim oblicima komponovanu od tri rogljastih i oblih geometriskih oblika. Pomoću viziranja uočava karakteristike i proporcije datog predmeta (dužina, širina i visina). Primjenjuje liniju u riješavanju planova. Razvija samopouzdanje.
Razvija efikasnost.
Razvija kritičnu svijest.
Atelje, mrtva priroda od geometriskih elemenata, papir, ugljen, štafelaji, table, praktični rad.
Ovaj praktični rad se radi sve dok se ne postignu uslovi iz formativnog cilja, tako da se za svako naredno ponavljanje mora mijenjati mrtva priroda, a i mjesta učenika odakle je crtaju.
Primjenjuje metod preklopa u definisanju i produbljivanju prostora na crtežu, crtajući mtrvu prirodu komponovanu od više rogljastih i oblih geometriskih oblika. Problem postavljanja Razvija interesovanje za nova saznanja
Primjenjuje metod preklopa i njegovu primjenu u definisanju i produbljivanju prostora na crtežu, crtajući mtrvu prirodu komponovanu od tri upotrebna geometrijska oblika.Problem postavljanja Razvijanje analize kako svoga crteža tako i mrtve prirode.
RAZRED: DRUGI
Informativni ciljevi Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi Specifičnosti u izvođenju
Nabraja i opisuje vrste perspektive. Razlikuje i upoređuje vrste perspektiva na primjerima i tokom crtanja (postavljanje mrtve prirode od rogljastih i oblih predmeta) koristeći predhodno stečena znanja. Podstiča samopouzdanje.
Razvija preciznost.
Atelje, mrtva priroda od upotrebnih geometriskih elemenata različitih materijala i oblika, papir, ugljen, štafelaji, table, preparatura, praktični rad.
Ovaj praktični rad se radi sve dok se ne postignu uslovi iz formativnog cilja, tako da se za svako naredno ponavljanje mora mijenjati mrtva priroda, a i mjesta učenika odakle je crtaju.
Upoznaje se sa zakonitošću materijalizacije predmeta i oblika od strane svjetlosti i primjeni te zakonitosti u crtežu.
.
Materijalizuje predmete pomoću linije crtajuči mrtvu prirodu od upotrebnih geometriskih elemenata istih materijala a različitih oblika. Razvija saradnju, motivisanost, analizu.
Materijalizacija predmeta pomoću linije i sjenke.Obrazlaže upotrebu svjetlosti i sijenke radi definisanja (modelovanja) oblika. Crtanje mrtve prirode od upotrebnih geometriskih elemenata različitih materijala i oblika.
Predstavljanje svjetlosti pomoću linije crtajući mrtvu prirodu od upotrebnih geometriskih elemenata od istih materijala a različitih oblika i boje Razvija kritičnu svijest.
Razvija preciznost.
Razvija komunikativnost.
Razvija sposobnost opažanja. Atelje, mrtva priroda od upotrebnih geometriskih elemenata različitih materijala i oblika, papir, ugljen, preparatura, štafelaji, table, praktični rad. Ovaj praktični rad se radi sve dok se ne postignu uslovi iz formativnog cilja, tako da se za svako naredno ponavljanje mora mijenjati mrtva priroda, a i mjesta učenika odakle je crtaju
Predstavljanje svjetlosti pomoću linije i sjenke, radi definisanja (modelovanja) oblika, crtajući mrtvu prirodu od upotrebnih geometriskih elemenata, od istih materijala a različitih oblika i boje
Upoznaje i objašnjava šrafiranje i sjenčenje. Upoznaje se sa materijalizacijaom predmeta. Predstavljanje sjenke pomoću linije (šrafiranje i sjenčenje). Mrtva priroda od upotrebnih geometriskih elemenata od istih materijala a različitih oblika i boje Razvija efikasnost.
Razvija kritičnu svijest.
Atelje, mrtva priroda od upotrebnih geometriskih elemenata različitih materijala i oblika, papir, ugljen, preparatura, štafelaji, table, praktični rad.
Ovaj praktični rad se radi sve dok se ne postignu uslovi iz formativnog cilja, tako da se za svako naredno ponavljanje mora mijenjati mrtva priroda, a i mjesta učenika odakle je crtaju.
Upoznaje tehniku tuš i lavirani tuš, i nabraja pribor za tuš i lavirani tuš. Uočava mogućnosti tuša i laviranog tuša crtajući mrtvu prirodu. Nabraja i razlikuje pribor.
Razvija saradnju.
Podstiče analizu mrtve prirode.
Razvija spremnost na saradnju. Atelje, mrtva priroda, draperija, papir, tuš, lavirani tuš, pera, četkice za tuš i lavirani tuš, štafelaji, table, praktični rad.
Ovaj praktični rad se radi sve dok se ne postignu uslovi iz formativnog cilja, tako da se za svako naredno ponavljanje mora mijenjati mrtva priroda, a i mjesta učenika odakle je crtaju
RAZRED: TREĆI
Informativni ciljevi Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi Specifičnosti u izvođenju
Upoznaje se sa crtanjem gipsanog odlivka glave, anatomijom glave i njegovim karakternim osobinama. Crta studije gipsanom odlivku portreta olovkom, uz poštovanje propisa kompozicije,uočavajući karakter modela i pokret. Razvija spremnost i sposobnost za saradnju. Atelje, gipsani odlivak portreta, papir, olovka ili ugljen, štafelaji, table, praktični rad.
Ovaj praktični rad se radi sve dok se ne postignu uslovi iz formativnog cilja, tako da se za svako naredno ponavljanje mora mijenjati položaj gipsanog modela, a i mjesta učenika odakle ga crtaju
Crta studije gipsanom odlivku portreta ugljenom, uz poštovanje propisa kompozicije,uočavajući karakter modela i pokret.
Crta studije gipsanom odlivku portreta tušem, uz poštovanje propisa kompozicije,uočavajući karakter modela i pokret. Razvija pozitivnu orijentaciju prema zanimanju i novim tehnikama.
Upoznaje se sa crtanjem portreta po živom modelu, anatomijom glave i njegovim karakternim osobinama. Crta studiju portreta po živom modelu olovkom vodeći računa o proporcijama i karakteru modela. Razvija preciznost tražeći karakter modela.
Razvija sposobnost opažanja. Atelje,živi model, papir, ugljen, preparatura, štafelaji, table, praktični rad. Ovaj praktični rad se radi sve dok se ne postignu uslovi iz formativnog cilja, tako da se za svako naredno ponavljanje mora mora mijenjati položaj živog modela, a i mjesta učenika odakle ga crtaju
Crta studiju portreta po živom modelu ugljenom. Koristi fiksative. Razvija motivisanost.
Razvija usmjerenost ka razvoju. Atelje,živi model, papir, ugljen, preparatura, štafelaji, table, praktični rad.
Ovaj praktični rad se radi sve dok se ne postignu uslovi iz formativnog cilja, tako da se za svako naredno ponavljanje mora mijenjati položaj živog modela, a i mjesta učenika odakle ga crtaju
Crta stuiju portreta po živom modelu tušem.
Upoznaje se sa crtanjem portreta sa šakama (polu akt) po živom modelu, anatomskom građom, karakterom modela, problemima postavljanja, problemima komponovanja. Crta studiju portreta sa šakama po živom modelu (polu akt) ugljenom. Koristi pomoćni pribor prilikom crtanja. Analizira proporcije. Razvija spremnost i sposobnost za saradnju. Razvija otvorenost za usvajanje novih znanja.
Razvija sposobnost opažanja.
RAZRED: ČETVRTI
Informativni ciljevi Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi Specifičnosti u izvođenju
Upoznaje se sa crtanjem ljudske figure, anatomijom figure, karakternim osobinama, pokretom, propisima kompozicije, problemima postavljanja. Crta studiju stojeće figure (oslonac na oba stopala) ugljenom. Koristi se pomoćnim srestvima za crtanje. Analizira proporcije I karakter modela Razvija spremnost i sposobnost za saradnju.
Razvija pozitivnu orijentaciju prema zanimanju.
Razvija sposobnost opažanja. Atelje,živi model,tabla, papir, ugljen, preparatura, štafelaji, table, praktični rad.
Ovaj praktični rad se radi sve dok se ne postignu uslovi iz formativnog cilja, tako da se za svako naredno ponavljanje mora mijenjati položaj živog modela, a i mjesta učenika odakle ga crtaju
Upoznaje se sa crtanjem ljudske figure u prostoru, karakternim osobinama, pokretom modela, propisima kompozicije, problemima postavljanja. Crta studije stojeće figure u prostoru. (kontrapost) ugljenom. Analizira proporcije figure i prostora oko nje poštujući karakter modela i predmeta u prostoru stvarajući iluziju treće dimenzije.
Obrazlaže upotrebu svijetla i sjenke u predstavljanju ljudske figure u prostoru. Crta sjedeću figuru u prostoru ugljenom, po živom modelu. Analizira svjetlost i sjenku.
Crta studije sjedeće figure po živom modelu, u prostoru. Analizira i crta prostor pomoću metoda preklopa, linearne i vazdušne perspektive
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora:
Leonardo da Vinči : "Traktat o slikarstvu"
Viktor Ambrus : "Kako se crta ljudska figura"
Brajan Bagnal : "Crtanje i slikanje"
Jens Bercaj : "Anatomija za umjetnike"
Aleksa Čelebanović : "Povijest o vizuelnom"
N. Magjer : "Umijeće crtanja"
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave:
Atelje koji je dobro osvijetljen i prostran, štafelaji, kozlići, table, postolje za modela, gipsani odlivci, živi model, mrtva priroda.
7. Obavezni načini provjeravanja znanja:
Učenici će biti ocijenjivani godišnje sa onoliko ocjena koliko je zakonom predviđeno.
U prvom, drugom i trećem razredu, učenici su dužni da odrade minimum 18, a maksimum 21 praktični rad, a za četvrti razred učenici su obavezni da urade 8, a maksimum 12 praktičnih radova.
Za sve četri godine mogu biti ocijenjeni sa najmanje 4 ocjene godišnje.
8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta:
Konačna prelazna ocjena na kraju školske godine.
U prvom razredu pozitivna ocjena na usmenom dijelu i najmanje 18 praktičnih radova, i pozitivna ocjena iz najmanje 16 radova.
Za drugi i treći razred najmanje 18 praktičnih radova i pozitivna ocjena iz najmanje 16 radova.
Za četvrti najmanje 8 odrađenih praktičnih radova od kojih 7 moraju imati prelaznu ocjenu.
9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika:
Završen fakultet Likovnih umjetnosti, sa zvanjem :
- dipl. slikar
- dipl. vajar
- dipl. grafičar
10. Način prilagođavanja predmeta učenicima sa posebnim potrebama:
Program za izuzetno nadarene učenike.
Individualna nastava.
Nivo povećanja zahtjevnosti od 30% pa do 100%, u zavisnosti od procjene nastavnika.
Obezbijediti posebne materijalno-tehničke uslove za rad sa ovakvim učenicima.
11. Povezanost sa drugim predmetima:
Znanja Korelacija sa predmetom
Predmet Znanja
- perspektiva
- kompozicija
- crta figuru u prostoru Teorija forme - prostor
- elementi kompozicije
- prostor
- proporcije ljudske figure Plastična anatomija - kosti i mišići
1.2.4. SLIKANJE
2. Broj časova po godinama obrazovanja i oblicima nastave
Razred O b l i c i n a s t a v e
Ukupno
T V P
I 10 62 72
II 10 170 180
III 8 172 180
IV 6 159 164
Ukupno 34 563 597
T- teorijska nastava, seminarski, projektni rad i drugi oblici nastave za sve učenike u odjeljenju
V- vježbe i drugi oblici nastave kod kojih se odjeljenje dijeli na manje grupe
P- praktična nastava
3. Opšti ciljevi nastave:
- sticanje osjećaja za prostor,
- sticanje osjećaja za boju,
- sticanje osjećaja za kompoziciju,
- sticanje opažajnih sposobnosti, estetske vrijednosti,
- sticanje osjećaja za veličinu i smjer,
- upoznavanje sa materijalima koji se koristi u slikarstvu,
- poznavanje pribora za rad,
- razvijanje likovne pismenosti,
- sticanje samopouzdanja u radu,
- osposobljavanje za rješavanje likovne problematike,
- razvoj likovnog razmišljanja,
- razvoj ličnosti učenika,
- poznavanje opšte slikarske terminologije,
- poznavanje likovne problematike,
- poznavanje izražajnih mogućnosti slikarskih tehnika,
- razvoj njegovih socijalnih kompentencija i osposobljavanje za integraciju u socijalni život, posebno za aktivan život u građanskom demokratskom društvu,
- upoznavanje dostignućima i metodama u umjetnosti, orijentacija na njihovu upotrebu u svakodnevnom životu,
- usvajanja opštih i stručnih znanja, razvijanje opštih kompentencija za rješavanje problema u svakodnevnom životu, i stručnih kopetencija za zanimanje.
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi
RAZRED: PRVI
Informativni ciljevi Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi Specificnosti u izvođenju
Objašnjava razvoj slikarstva kroz istoriju.
Upotreba slikarske terminologije.
Razvijanje interesovanja prema predmetu. Koristeći se internetom sagledava razvoj slikarstva i slikarskih tehnika.
Nabrojati slikarske tehnike.
Nabraja slikarske tehnike i njihove karakteristike.
Razvijanje komunikativnosti.
Nabraja tehnološki sastav boje, podjelu boja.
Upoznaje se sa zakonitosti komplementarnosti i analizira komplementarne parove. Zna tehnološki sastav boje.
Zna podjelu boje na hromatske i ahromatske
Zna da nabroji podjelu boja na osnovne i izvedene.
Zna podjelu boja na tople i hladne
Zna da nabroji komplementarne parove i uočava zakon komplementarnosti Razvijanje motivacije.
Razvijanje samopouzdanja.
Atelje, pigmenti, veziva, punila, alatke, četke, praktični radovi datih problema slikjući mrtvu prirodu.
Objašnjava i nabraja odnose svijetlog, tamnog i valerske ključeve u cilju modelovanja oblika. Objašnjava tehniku tempere uz upotrebu adekvatnog pribora.
Vježbanje slikanja i komponovanja jednog geometriskog oblika (ahromatski postupak – kjaro skuro). Razvijanje preciznosti.
Razvijanje sigurnosti.
Razvija sposobnost opažanja.
Praktični rad, atelje, štafelaji, kozlići, table, papir, tempera bijela i crna. Ovaj praktični rad se radi sve dok se ne postignu uslovi iz formativnog cilja, tako da se za svako naredno ponavljanje mora mora mijenjati mrtva priroda, a i mjesta učenika odakle je crtaju
Objašnjava i nabraja odnose svijetlog, tamnog i valerske ključeve u cilju modelovanja oblika.Pojašnjava metode modelovanja. Upoznaje se sa Tehniku tempere uz upotrebu adekvatnog pribora. Vježba slikanje jednog upotrebnog geometriskog oblika (ahromatski postupak – kjaro skuro) koristeći se principom modelovanja. Razlikuje sva tri valerska ključa. Podstiče spremnost na pomoć.
Razvija marljivost. Praktični rad, atelje, štafelaji, kozlići, table, papir, tempera bijela i crna.
Ovaj praktični rad se radi sve dok se ne postignu uslovi iz formativnog cilja, tako da se za svako naredno ponavljanje mora mora mijenjati mrtva priroda, a i mjesta učenika odakle je crtaju
Vježba slikanje jednog upotrebnog predmeta, (ahromatski postupak uz uvođenje jedne tople boje). Primjenjuje prema afinitetu jedan od valerskih ključeva koristeći se principom modelovanja.
Upoznaje, objašnjava i nabraja perspektivu. Vježbanje linearne perspektive slikajući tri upotrebna predmeta različitih materijala i oblika sa tri boje. Nabraja I razlikuje vrste perspektiva. Razvija preciznost.
Razvija sigurnost u svome radu. Praktični rad, atelje, mrtva priroda,štafelaji, kozlići, table, papir, tempere.
Ovaj praktični rad se radi sve dok se ne postignu uslovi iz formativnog cilja, tako da se za svako naredno ponavljanje mora mora mijenjati mrtva priroda, a i mjesta učenika odakle je crtaju
RAZRED: DRUGI
Informativni ciljevi Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi Specifičnosti u izvođenju
Pojašnjava harmoniju. Tonsko slikanje mrtve prirode sa upotrebnim oblicima istih materijala, sličnih boja i različitih oblika i faktire, uz upotrebu tri boje. Kotisteći harmoniju. Razvijanje saznanja o slikanju i njegovom mjestu u svakodnevnom životu. Praktičan rad, atelje, mrtva priroda, draperija ,štafelaji, kozlići, table, papir, tempere.
Ovaj praktični rad se radi sve dok se ne postignu uslovi iz formativnog cilja, tako da se za svako naredno ponavljanje mora mora mijenjati mrtva priroda, a i mjesta učenika odakle je crtaju
Upoznaje se sa gamom uz upotrebu toplih i hladnih boja. Slikanje tonske studije mrtve prirode komponovane od upotrebnih predmetima različitih materijala, oblika i draperijom. Materijalizacija predmeta i upotreba game. Usmjerenost na razvoju.
Razvija pozitivnu orijentaciju prema zanimanju.
Razvija sposobnost opažanja.
Upoznaje i opisuje tehniku akvarela uz upotrebu pribora za akvarel. Slikanje tonsko kolorističke studije mrtve prirode, sačinjene od predmeta istih materijala, a različitih boja i oblika akvarelom, definišući svjetlost i sjenku. Podiže estetski nivo.
Rrazvija osjećaj za lijepo i skladno. Praktičan rad, atelje, mrtva priroda, draperija ,štafelaji, kozlići, table, papir, akvarel boje.
Ovaj praktični rad se radi sve dok se ne postignu uslovi iz formativnog cilja, tako da se za svako naredno ponavljanje mora mora mijenjati mrtva priroda, a i mjesta učenika odakle je crtaju
Pojašnjava upotrebu kolorističke mrlje. Pojašnjava princip modulacije (predstavljanje volumena predmeta po principima toplo hladno) Slikanje kolorističke studije mrtve prirode komponovane od upotrebnih predmeta, draperijom i poštuje propise kompozicije, ispravlja greške i definiše elemente, materijalizuje predmete. Razvija spremnost i sposobnost za saradnju.
Razvija preciznost.
Razvija samopouzdanje.
Opisuje tehnike: gvaša i pastela, kombinijući ih međusobno i sa akvarelom.
Pojašnjava slikanje pejzaža. Slikanje po prirodi (pejzaž). Bira tehiku gvaš, pastel, akvarel ili ih međusobno kombinuje, koristeći predhodno stečena znanja. Razvija marljivost.
Razvija interesovanje za nova saznanja.
Razvija sposobnost opažanja. Praktični rad se radi u prirodi, gvaš boje, pastelne boje, fiksativi, table, papir.
RAZRED: TREĆI
Informativni ciljevi Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi Specifičnosti u izvođenju
Opisuje razvoj portreta kroz istoriju. Zna da navede razvoj portreta kroz istoriju umjetnosti i značajne portretiste. Razvija pozitivnu orijentaciju prema zanimanju. Koristeći se internetom nalazi adekvatne primjere iz istorije umjetnosti.
Pojašnjava mjere portreta. Pojašnjava materijalizaciju gipsa. Slikanje gipsanog odlivka portret i draperije principom materijalizacije. Razvija preciznost. Praktičan rad, atelje, draperija,gipsani odlivak portreta, štafelaji, kozlići, table, papir, tempera. Ovaj praktični rad se radi sve dok se ne postignu uslovi iz formativnog cilja, tako da se za svako naredno ponavljanje mora mijenjati položaj gipsanog modela, a i mjesta učenika odakle ga crtaju
Pojašnjava mjere portreta po modelu; objašnjava karakter modela, demonstrira značaj detalja u okviru cjeline. Slikanje portreta po živom modelu,po principu modelacije Razvija komunikativnost.
Razvija spremnost za saradnju.
Razvija preciznost.
Razvija sposobnost opažanja. Praktičan rad, atelje, živi model, štafelaji, kozlići, table, papir, tempera. Ovaj praktični rad se radi sve dok se ne postignu uslovi iz formativnog cilja, tako da se za svako naredno ponavljanje mora mora mijenjati položaj živog modela, a i mjesta učenika odakle ga crtaju
Slikanje portreta po principu modulacije
Slikanje portreta po živom modelu kombinovanom tehnikom.
Slikanje polu figure po živom modelu, poštujući propise komponovanja, analizira pokret, svjetlost, principom modelacije, i odabira adekvatne tonove.
RAZRED: ČETVRTI
Informativni ciljevi Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi Specifičnosti u izvođenju
Pojašnjava upotrebu ljudske figure u slikarstvu. Nalazi primjere iz istorije umjetnosti. Razvija interesovanje za nova saznanja. Koristeći se internetom pronalazi adekvatne primjere iz istorije umjetnosti.
Pojašnjava proporcije čovječijeg tijela. Upoznaje i pojašnjava način slikanja tehnikom ulja, uz upotrebu adekvatnog pribora. Slikanje stojeće figure (model odjeven samo u šorcu, sa osloncem na obadva stopala) u ulju, poštuje propise komponovanja i proporcije, analizira pokret, svjetlost, principom modulacije postavljanje. Shvata izražajne mogućnosti uljanih boja i koristi adekvatni pribor, razvija osjećaj za skladnost boja. Razvija pozitivnu orijentaciju prema zanimanju.
Razvija kritičnu svijest.
Razvija sposobnost opažanja. Praktičan rad, atelje, živi model, štafelaji, table, platna, blind ramovi, uljane boje.
Slikanje stojeće figure (kontrapost) u ulju, poštuje propise komponovanja i proporcije, analizira pokret, svjetlost, principom modulacije postavljanje. Shvata izražajne mogućnosti uljanih boja i koristi adekvatni pribor, razvija osjećaj za skladnost boja.
Slikanje sjedeće figure u ulju, poštuje propise komponovanja i proporcije, analizira pokret, postavljanje, zna da koristi uljane boje i koristi adekvatni pribor. Razvija sposobnost opažanja.
Razvija kritičnu svijest analizirajući svoj crtež.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora:
1. Leonardo da Vinči : "Traktat o slikarstvu"
2. Viktor Ambrus : "Kako se crta ljudska figura"
3. Brajan Bagnal : "Crtanje i slikanje"
4. Jens Bercaj : "Anatomija za umjetnike"
5. Aleksa Čelebanović : "Povijest o vizuelnom"
6. N. Magjer : "Umijeće crtanja"
7. Miodrag B. Protić : "Slikarstvo i vajarstvo 20. vijeka"
8.Nikos Stangos : "Recnik umetnosti i umetnika"
9.Žak Derida : "Istina o slikarstvu"
10.Dž. Hozo : "Slikarska tehnologija"
11.Dž. Hozo : "Umjetnost multimedija"
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave:
Atelje, štafelaji, kozlići, table srednje,velike i male, papiri, platna, boje, mrtva priroda, gipsani odlivci, tabla za nastavnika, model, pigmenti, veziva, punila.
7. Obavezni načini provjeravanja znanja:
Učenici će biti ocijenjivani godišnje sa onoliko ocjena koliko je zakonom predviđeno.
- U prvom razredu učenici su dužni da odrade minimum 12, a maksimum 16 praktičnih radova.
- U drugom i trećem razredu učenici su obavezni da urade minimum 15, a maksimum 20 praktičnih radova.
- U četvrtom razredu učenici su obavezni da urade 8, a maksimum 15 praktičnih radova.
8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta:
Opšti uslov je prelazna ocjena na kraju godine.
Posebni uslovi za završetak predmeta su:
• u prvom razredu prelazna ocjena na usmenom dijelu i odrađenih 12 praktičnih radova i pozitivna ocjena iz 10 praktičnih radova,
• za drugi i treći razred odrađenih 15 praktičnih radova i prelazna ocjena iz 12 praktičnih radova, a
• za četvrti odrađenih 8 praktičnih radova, od kojih 7 moraju biti ocijenjeni sa prelaznom ocjenom .
9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika:
Završen Fakultet likovnih umjetnosti, smjer slikarstvo.
10. Način prilagođavanja predmeta učenicima sa posebnim potrebama
Program za izuzetno nadarene učenike.
Individualna nastava.
Nivo povećanja zahtjevnosti od 30% pa do 100% u zavisnosti od procjene nastavnika.
Obezbijediti posebne materijalno-tehničke uslove za rad sa ovakvim učenicima.
11. Povezanost sa drugim predmetima
Znanja
evo ovoliko za sada? ako te interesuje nesto vise o skoli nozes naci na nasoj web strani to ti je http://www.slslubarda.cg.yu a ako bas zelis nesto vise ili koji strucni savjet mozemo se i naci nedje na to pice i porazgovarati opsirno o svemu
wow hvala na ovako iscrpnom odgovoru ali ja sam zavrshila srednju shkolu, ovo se pitanje odnosilo na akademiju
Originally Posted by Mina_Murray
hahahahahahahaaaahaha
koja faca... :P :joint:
hahahahahahaha Poslije ovoliko truda ovoga djetica mogla si se vala i u srednju (ponovo) upisat! hahahaha :wink:Originally Posted by Mina_Murray
Ovo je ubjedljivo najduzi post na ovom forumu....bar koliko se meni cini.... 8)
Caesar`s wife must be above suspicion
:wink:
ajde i onako mi je bilo dosadno i nijesam imao sto pametno cinjet ali evo dako mi ubrzo bude dosadno pa nesto sli ti pojasnim i za akademiju ali me interesuje koji smjer si odlucila da upises.
p/s: da se ne bih opet blamirao 8)
Prvo zhelim ti puno sreche prilikom upisa (trebache ti :wink: ) ,shto se mape tiche koliko se ja sjecham treba da sadrzhi 10 radova akt,akvarel,portret,crtezh,mrtvu prirodu,kolazh(ovisno od smjera ide josh po jedan rad iz pomenutog,za grafichki dizajn recimo mora ilustracija knjige po izboru) a format koliko znam nije neshto posebno preciziran,ja ti mogu iz lichnog iskustva preporuchiti shto vechi recimo od 50/70 + ,i nemoj previshe da se opterechujesh ni mapom ni prijemnim iz istorije umjetnosti,vidjechesh kad sve prodje koliko je taj dio smijeshan :wink:
Najbitnije na samom prijemnom je praktichni rad gdje nekih 3/4 dana radite crtezhe po modelu (ugljenom,temperama),naravno da i mapa ulazi u samu ocjenu ali bez ovog drugog nishta.
Ako josh neshto treba javi mi na pm. i javi nam jesi li primljena.
Srechno
ok tnx
Za Slikarstvo ti treba:
4 Crtezha - Portret po Modelu
4 Studije - Figura po Modelu
4 Slike - Tempera ili Akvarel
4 Table malih crtezha & studija
2 Table slobodnih radova (Imaginacija)
Mada ne znam koliko ti sad ovo znachi s obzirom da se mape predaju sjutra & u utorak.
i left my urge in the icebox.
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks