Gospa od Škrpjela

[Ćipur]

BIRAMO SEDAM GRADITELjSKIH I SEDAM ČUDA PRIRODE CRNE GORE

Hram bokeljske Penelope

Pred baroknim Perastom, u srcu Bokokotorskog zaliva, 115 metara udaljeno od ostrva Sv. Đorđa nalazi se Gospa od Škrpjela. Zaštitnica pomoraca i ribara podignuta je 1630. godine. Prvobitni greben oko kojeg je nastalo ostrvo bio je samo škrti dar prirode, a sve ostalo stvorili su Peraštani tokom nekoliko desetina godina.

Zašto baš tu? Legendi ima nekoliko a prva je iz 15. vijeka i vezana za dječaka Marka.

Poznato je da su pomorci Majku Božju poistovjećivali sa svojom pravom. To je i bilo razumljivo, jer su mnogi kao djeca od oko 14 godina počinjali da plove. Rastanak su teško podnosili, pa su odrastali sa čežnjom za majčinom njegom, riječju i zaštitom. Fotografija nije bilo pa je na beskrajnim vodenim prostranstvima, sa unutrašnje strane škrinje, majčin lik zamjenjivao je lik Majke Božje.

Junak ove legenda mali Marko, sa brda kod Prevlake, otišao je na svoj pravi vjađo. Poslije napornog putovanja stigao je u prvu luku i bio opčinjen ikonom koju je ugledao kod uličnog prodavca slika. Majka Božja, podsjećala ga je na majku koja je ostala u Boki. Čežnjivo je gledao njen lik skrhan bolom jer nema novca da je kupi. Slučajno je naišao kapetan broda i vidjevši dječaka kako tužno posmatra ikonu, odluči da mu je kupi. Brod je nstavio plovidbu. Smjenjivale su se luke, prolazili mjeseci, da bi najzad došao dan povratka kući. Ikona Majke Božje pomogla mu je da preboli odvojenost od majke. Ali, pri povratku u Boku, prima tužnu vijest - majka mu je umrla. I, gle čuda, dogodilo se to istog dana kada je kupio ikonu. U znak zahvalnosti kaluđerima koji su mu sahranili majku, Marko je poklonio ikonu crkvi Arhanđela Mihaila na Prevlaci.

Baš u to vrijeme buknula je velika seljačka buna koja je ugušena u krvi, a Prevlaka je spaljena i razrušena. Srušena je i crkva, a knjige i ikone, koje nijesu izgorele završile su u moru. Uzalud su ljudi pokušavali da spasu ostatke svetinje, ali oluje i vjetrovi i slana voda uništili su sve što je odoljelo plamenu.

Predanje se nastavlja mnogo godina kasnije. Dva peraška ribara braća Mortišići, vraćajući se iz ribolova, vidjela su na malom grebenu, nadomak Persta, da nešto svjetli. Kad su se približili ugledali su ikonu sa likom Majke Božje. Odnijeli su je u Perast. Tako je narod odlučio da na tom mjestu podigne crkvu u Bogorodičinu čast. Ikona je bila neoštećena kada su je braća donijela u ckrvu. Iste noći je nestala, a sljedećih dana nađena na istom grebenu odakle je i uzeta. Nekoliko puta ribari su ikonu vraćali u ckrvu, ali je neobjašnjivo nestajala i čudom se pojavljivala na vrhu grebena. Peraštani su to shvatili kao neki znak sa neba i zavjetovali se da će, Bogorodici u čast, na tom mjestu sagraditi crkvu.

Tako je i bilo. Ljudi su počeli da nasipaju kamenjem more oko hridi. Uspjeli su da mu otmu oko tri hiljade metara kvadratnih i naprave ostrvo i na njemu sagrade crkvu.

Današnja crkva je najvećim dijelom nastala poslije 1667. godine, jer je svetilište očigledno nastradalo u velikom zemljotresu 1667. godine. Jednostavnih je proporcija, sastoji se od jednog broda i kapele koja je presvedena kupolom visokom 11m, rađenom u vizantijskom stilu. Veza sa barokom vidi se samo u obradi detalja, a tek izgradnjom okruglog zvonika (jedinstvenog po formi, čija struktura najvjerovatnije proizilazi iz odbrambene funkcije), crkva dobija izraziti barokni izgled.

Uz kupolu je knez Vicko Smecchia polovinom XVIII vijeka podigao prostranu terasu, ograđenu kamenom balustradom mletačko-renesansnog stila, na kojoj se nalazi i grb Smecchia, zapravo kazade Cizmai. Na vrhu ograde stepeništa nalazi se grb peraške opštine - krst koji drže dvije ruke, simbol hrišćanske solidarnosti u odbrani vjere.

Sa sjeveroistočne strane prema Perastu nalazi se čuvareva kuća, ćija fasada dobija konačnu baroknu formu u XVIII vijeku.

Na maloj pjaceti ispred crkve neobarokna fasada skriva tzv. Pomirdbenu dvoranu, gdje su Bokelji, u sijenci svetilišta, u miru mogli rješavati svoje lokalne sporove.

Posebno je interesantan kameni sto, sa kamenom pločom koju nose dva Titana, prislonjen na zapadnu fasadu crkve, rađen u tipično baroknom stilu.

Crkvu je oslikao Tripo Kokolja, slavni peraški slikar XVII vijeka. Na ulazu u samu crkvu nalazi se 68 baroknih uljanih slika.

Centralno postavljena na raskošnom oltaru od karskog mermera, djelo majstora iz Đenove Antuna Kapelana i njegovog sina Jerolima, je ikona Bogorodice najdragocjeniji predmet ovog svetilišta, djelo slikara Lovra Dobričevića. Dvije mermerne statue sa strana, lijeva svetog Ivana Evanđeliste i desna svetog Roka, djelo su mletačkog vajara Frančeska Gaia.

Dva niza slika duz zidova, u vidu friza, povezuje blistava kolekcija srebrnih (votivnih) - zavjetnih pločica, koje ispunjavaju i slobodne zidne površine na horu crkve. Ukupno ih ima oko 2000, i svaka predstavlja znak zahvalnosti Peraštana za pobjedu nad različitim teškoćama. Na desnom zidu nalazi se srebrni kovani reljef sa prikazom grada Perasta, dva ostrva i turskom vojskom koja napada grad - zajednički zavjet mještana u znak zahvalnosti za pobjedu nad Turcima 15. maja 1654. i rad je mletačkog zlatara Frančeka Kostadonia.

Iz bogatog nasljeđa izdvaja se poklon koji je crkvi i Bogorodici zavjetovala Janeuta Kunić - Mijović, bokeljska Penelopa. Čekajući svog muža dvadeset godina da se vrati sa dalekih putovanja, izvezla je zlatnim i srebrnim nitima i vlasima svoje kose sliku gornjeg dijela glavnog oltara crkve sa ikonom Svete Bogorodice. Na izvezenom liku vidljivi su radovi starenja žene, koja nikada nije gubila nadu da će opet vidjeti svoga muža. Njena plava kosa vremenom je gubila sjaj i boju, što se uočava na ikoni, jer je Janeita izvezla svojom kosom - kosu Svete Bogorodice.

Svoju ljubav prema crkvi i ikoni nijesu iskazivali samo umjetnici, već i narod ovog kraja koji je davao zavjetne darove. Pomorci su prije odlaska na put obavezno posvećivali ovu crkvu, molili se za dobro putovanje pred čudotvornom ikonom. Bio je to cio ritual kojem su, pored pomorca koji se spremaona put, prisustvovali svi članovi njegove porodice sa sveštenicima. U znak zahvalosti, pomorci su sa dalekih putovanja donosili zavjetne darove, najskupocenije poklone - kineske vaze, porculan, zlato, srebro... To je danas bogata riznica raznih umjetničkih predmeta neprocjenjive vrijednosti.

Do danas se zadržao običaj pod nazivom Fašinada (od ital. Fascinare) da se na dan sv. Marije Magdalene, 22. jula, slavi početak izgradnje ostrva. Tada mladići u čamcima, okićenim zastavama i napunjenim kamenjem, veslaju do ostrva gdje bacaju kamenje simbolišući obnavljanje ostrva nastalog u čast Gospe, zaštitnice pomoraca.

D.Š.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...7-16&id=145201

[septembar]

Da probam da nastavim...

BIRAMO SEDAM GRADITELjSKIH

1. Perast http://www.perast.com/html/fotografije.html
2. Most na Tari http://www.panoramio.com/photo/6532913
3. Kotor http://www.kotoronline.com/galerija/galerija/index.php
4. Ostrog http://www.turizamcg.com/atrakcije/M...r%20Ostrog.htm
5. Zabljak Crnojevica http://www.montenegro.com/phototrips...rnojevica.html http://www.panoramio.com/photo/3193326
6. Hidroelekrtana Mratinje http://sh.wikipedia.org/wiki/File:Pl..._hr%C3%A1z.jpg

....

I SEDAM ČUDA PRIRODE CRNE GORE

samo cu nekoliko kanjona ...
1. Nevidio (Kanjon Komarnice) http://viewmorepics.myspace.com/inde...ndID=236669064
2. Kanjon Mrtvice http://outdoors.webshots.com/album/38604412vzgVwL http://velikistrumf.com/gallery2/main.php?g2_itemId=123
3. Kanjon Tare http://www.tarabodo.com/foto1_tara/index.html
...

[Ćipur]

Čuda naše prirode su ipak daleko veća od čuda naših (vrijednih) ruku.

[kuglica]

Da probam da nastavim...

1. Perast http://www.perast.com/html/fotografije.html
2. Most na Tari http://www.panoramio.com/photo/6532913
3. Kotor http://www.kotoronline.com/galerija/galerija/index.php
4. Ostrog http://www.turizamcg.com/atrakcije/M...r%20Ostrog.htm
5. Zabljak Crnojevica http://www.montenegro.com/phototrips...rnojevica.html http://www.panoramio.com/photo/3193326
6. Hidroelekrtana Mratinje http://sh.wikipedia.org/wiki/File:Pl..._hr%C3%A1z.jpg

....

samo cu nekoliko kanjona ...
1. Nevidio (Kanjon Komarnice) http://viewmorepics.myspace.com/inde...ndID=236669064
2. Kanjon Mrtvice http://outdoors.webshots.com/album/38604412vzgVwL http://velikistrumf.com/gallery2/main.php?g2_itemId=123
3. Kanjon Tare http://www.tarabodo.com/foto1_tara/index.html
...

Septembar. Zahvaljujem na spisku sta cu sve obici ove godine.

[septembar]

Septembar. Zahvaljujem na spisku sta cu sve obici ove godine.

Hvala ,
Par dodatnih informacija:
Što se tiče kanjona Tare najbolje je otići na rafting sa društvom. Radi se u spuštanju niz Taru u gumenom čamcu za oko 8 osoba. Imaju turističke agencije koje organizuju prevoz, hranu, spustanje.
Najbolje je otići u periodu maj-jun ili oktobar kada voda nije ni premala ni prevelika. Za najkraću turu 18km treba jedan dan (i 50 do 100 eur) . Ide se do Scepan Polja (granicni prelaz na putu Niksic-Foča-Sarajevo)

Kanjon Mrtvice je vrlo lako obići od ranog proljeća do jeseni kad god je lijepo vrijeme. Od Podgorice 30-tak kilometara prema Kolašinu. Grupa sela Rovca. Kanjon se prostire od Mrtvog Dubokog do Veljeg Dubokog. Ima staza 3 sata u jednom pravcu pjeske. Ko ima terensko auto može do Veljeg Dubokog pa da pjesaci samo u jednom pravcu.

Nevidio (Kanjon Komarnice) kod Šavnika je s pravom dobio ime. 1965 je bio prvi zabiljezen prolazak kroz kanjon. Bio sam bilzu ali nijesam prolazio. Obavezan je vodič i oprema. Dogovorio sam da u maju-junu prodjem.
Neće više biti "ne vidio" biće ove godine "vidio" :-).

P.S. Trebao sam pomenut nekakvu "Religiju i Filisofiju" da me Moderator ne izbrise. Treba u ove kanjone ponijet Bibliju, ikonu ili nešto do njemačke klasične filozofije. :-D

[kuglica]

Hvala za info

[Ćipur]

U PERASTU ODRŽANA TRADICIONALNA "FAŠINADA"


Vodena povorka do Gospe od škrpjela


Ceremonija "zalivanja" kamenom ostrva Gospe od Škrpjela kod Perasta, osržana je prekjuče, u smiraj dana, a "Vodenu povorku" je predvodila barka u kojoj su bili sveštenici i ugledni građani Perasta. Na dvadesetak barki, okićenih mediteranskim biljem, ispunjenih kamenom i povezanih konopcima - "fašama", veslali su mladići iz Perasta, Strpa, Đurišića, Stoliva i Lepetana. Oni su pjevali pjesme posvećene Bogorodici, zaštitnici Perasta i Ostrva ("Oj Vesela, Veselice"), a potom, sve do ostrva Školja pjesmu "Dvoje mi drago zaspalo". U blizini ostrva Gospe od Škrpjela ("škrpio" znači hrid, greben), učesnici fašinade izbacili su kameni tovar u more, jačajući tako njegove podvodne temelje. Potom je u hramu na ostrvcetu, posvećenom Gospi, u prisustvu velikog broja turista i Bokelja, održana svečana misa.
Ovaj običaj poštuje se od 1452. godine, kada su braća Mortešići na hridi pronašli Gospinu sliku, na kojoj je, potom, vjekovnom gradnjom mještana, podignut hram posvećen Gospi - Mariji Magdaleni. Danas je to zavjetni hram mnogih pomoraca, čije zavjetne pločice vjekovima krase zidove i svod crkve.


M.D.P.

http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...tum=2005-07-23

[Ćipur]

PJESMOM, CVIJEĆEM I KAMENjEM PERAŠTANI PO 558. PUT "ZALILI" OSTRVO GOSPE OD ŠKRPJELA

Zavjet čvrst kao stijena

Bacajući kamenje uz obalu ostrva Gospa od Škrpjela Peraštani su juče sa zalaskom sunca po 558. put održali tradicionalnu "Fašinadu", procesiju barkama na moru. U čast Bogorodice, zaštitnice grada, u "karavanu" barki punih kamenja, okićenih jablanovim granama i međusobno povezanih "fašama" - trakama od konopa, Peraštani su pjevajući pjesme- bugarštice krenuli sa Đuraševića ponte. Sa obale i sa brojnih brodića koji su kružili oko dva ostrva su ih pozdravljali žene, turisti i hodočasnici. Bacanjem kamenja učesnici fašinade su ispunili zavještanje svojih predaka da sačuvaju i utvrde ovaj biser nad biserima svetih hramova u Boki Kotorskoj. Brojni hodočasnici i turisti imali su priliku da na "školju" cjelivaju ikonu Bogorodice sa Hristom. U crkvi Sv. Nikole u Perastu župnik don Srećko Majić je održao svečanu misu.
Legenda kaže da su peraški ribari 1452. godine na stijeni pronašli ikonu Bogorodice sa Hristom i njoj u čast odlučili da potapanjem kamenja i brodskih olupina izgrade ostrvo i na njemu crkvu. Od tada važi nepisani zavjet bokeljskih pomoraca da prije svake plovidbe svjetskim morima potope novo kamenje oko ostrva kao doprinos čvrstini podloge hramu njihove zaštitnice. Ovim povodom održana je jedriličarska regata Fašinada KUP, a u Pomirbenoj dvorani na školju otvorena je izložba "Duklja i Kotor-tragovi prošlosti" autora Branka Stamatovića iz Podgorice.

M.D.P.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika...tum=2010-07-23

[Ćipur]

18. oktobra 1713. na Korčuli je umro Tripo Kokolja, barokni slikar. Rođen je u Perastu 1661. godine u porodici koja je u 16. v. iz Nikšića preselila u Boku. Slikarstvo je učio u Veneciji, a svojim djelima dostigao je vrhunac baroka u Boki Kotorskoj i Južnom Jadranu. Poznat je po oslikavanju Gospe od Škrpjela na ostrvu ispod Perasta. U palači svojih mecena Zmajevića u Perastu uradio je freske koje nijesu sačuvane. Oslikao je i pjevalište dominikanske crkve na Braču i neke svece na Korčuli.