Opstanak Tare

[Hari Krisna]

I to sto kazes jer tesko je ocekivati da neko ko posjeduje mozak moze tako pricati.
Sad ce biti sv02cf21a84ed3820b99

[Hari Krisna]

Za potapanje Tare svi da daju po sto eura
Pise: Vijesti

Grupa gradjana iz podgorickog naselja Zabjelo, koja podrzava izgradnju hidroelektrane na Drini zbog koje ce biti potopljen i dio kanjona Tare, uskoro ce osnovati NVO ?Buk Bijela?.

- Iako Skupstina Crne Gore u utorak raspravlja o Deklaraciji za zastitu Tare, smatramo da nije kasno da podrzimo jednu pravu, progresivnu ideju kao sto je izgradnja HE ?Buk Bijela?, kazao je za ?Vijesti? Brajusko Brajuskovic, sluzbenik zatvora u Spuzu i buduci portparol ove NVO.

?Nijesmo protivnici rijeke Tare, vec smo pristalice prosperiteta Crne Gore. Sa balvanima se ne moze u Evropu. Upravo suprotno - u Evropu se moze samo gradjevinskim poduhvatima kakvi su ?Buk Bijela?, put Matesevo-Kolasin, naftne busotine na primorju. Spremni smo da sucelimo argumente na televiziji sa onima koji misle da ne treba graditi HE ?Buk Bijela? i da pokusamo da im objasnimo da bi korist bila puno veca. Nasa ideja je da gradjani uplate po 100 eura za gradnju te hidrocentrale, a da se to vrati kasnije kroz struju. Poslije gradnje centrale, ostalo bi dosta Tare za splavarenje?, tvrdi Brajuskovic.

On postavlja pitanje zasto se nevladine organizacije koje se protive gradnji ?Buk Bijele? ne oglasavaju kada padne vodostaj Morace i kada se na granama ukazu najlonske kese i smece.

?Gdje su da zastite Skadarsko jezero i druge nacionalne parkove kada lovci tamane ptice i srne?, rekao je Brajuskovic.
I Ratko Stevovic, kosarkas ?Buducnosti?, podrzava ovu ideju i ocekuje da ce imati masovnu podrsku gradjana.
Nenad Tomkovic i Vladimir DJurovic kazu da ce od priloga gradjana koji dijele njihovu ideju izraditi majice i bedzeve. Planiraju da odrze protestni skup i da prosetaju od Zabjela do crnogorske Skupstine.

Brajuskovic, tvrdi da ?protivnici izgradnje ?Buk Bijele? predstavljaju malu grupaciju koja ima debeli interes jer uzimaju ogromne pare za splavarenje, po 100 eura za kilometar?.

?I medju nama ima onih koji su potpisali Deklaraciju o zastiti Tare. Ali, oni su sada revidirali stav. To je u danasnje vrijeme normalno. Bili smo dovedeni u zabludu da ce citava Tara biti potopljena - kaze Brajuskovic i dodaje da iza njih ne stoji nikakav elektroenergetski lobi. Nakon razgovora, ekipu ?Vijesti? ispratili su gromoglasnim povicima: ?Hocemo struju?!

[Hari Krisna]

- zar vode Tare i Pive, dakle crnogorske vode ne cine Drinu od Scepan Polja i nizvodno?
- zar na ovim crnogorskim vodama Srbija nije izgradila hidroelektrane na Drini?
- zar nije izgradjena hidroelektrana na crnogorskoj rijeci Ibru (brana Gazivoda)?
- zar Republika Srpska i Hrvatska ne koriste vodu Trebisnjice, koju cini i veliki dio sliva sa crnogorske teritorije?
Ako je ovo cinjeni?no stanje po sve nesporno, postavlja se pitanje, zasto korisnici nasih vodotoka ne placaju Crnoj Gori ni jedan heler, a kamoli sto drugo i vise.
Valjda, Vlada zna odgovor cim se zalaze da na nasim vodama gradi hidroelektrane u tudjoj drzavi!
http://www.monitor.cg.yu/broj/str_14.html

http://www.monitor.cg.yu/broj/str_07.html

[Hari Krisna]

Franc Veber stiti Taru

Jedna od najpoznatijih svjetskih organizacija za zastitu prirode, Fondacija ?Franc Veber?, najavila je aktivno ucesce u kampanji za zastitu Tare, a kao prvi korak ka tome, predsjednik Fondacije koja po njemu nosi ime, uputio je pismo crnogorskom premijeru Milu Djukanovicu, pisu ?Vijesti?. List navodi da je Franc Veber (cija je Fondacija zasluzna, izmedju ostalog, i za spasavanje drevnog svetilista u Delfima, dunavskog ekosistema nizvodno od Beca, pa i manastira Morace 1988. godine) na poziv lokalnih ekoloskih organizacija pocetkom novembra posjetio kanjon Tare, nakon cega je uputio pismo Djukanovicu.

?Medjunarodna zajednica sa velikim divljenjem pozdravlja Vasu zemlju kao prvu ekolosku drzavu na svijetu. Nema sumnje da ce u bliskoj buducnosti i druge nacije slijediti crnogorski primjer i malo je kome zapala cast da bastine jedno tako cudesno i tako ocuvano nasljedje. U ime ekoloski svjesne Evrope, ja Vam, gospodine premijeru, potvrdjujem to razumjevanje i podrsku, narocito u trenutku kada u najljepsem ekoloskom i turistickom adutu Vase zemlje, kanjonu Tare, projektovana hidroelektrana prijeti unistenjem. Takodje Vas uvjeravam da Evropa bezrezervno podrzava herojski rad brojnih organizacija za zastitu Vase zemlje, koje su se zdusno predale toj ocajnickoj borbi. One u Vama vide saveznika kadra da svojim autoritetom odagna smrtnu opasnost koja se nadvila nad tu svetinju, koju je UNESKO proglasio bastinom covjecanstva?, napisao je Veber u pismu premijeru Djukanovicu.

[Hari Krisna]

?Europa nostra? podsjeca Djukanovica da je Crna Gora ekoloska drzava

U pismu crnogorskom premijeru Milu Djukanovicu, udruzenje ?Europa nostra? je izrazilo duboku zabrinutost zbog ozbiljnih prijetnji zastiti rijeke Tare, koja bi bila dovedena u pitanje izgradnjom hidroelektrane ?Buk Bijela?, i pozvalo je parlament i vladu da Deklaraciju o zastiti Tare ozbiljno uzmu u razmatranje i tako potvrde svoju odgovornost za ocuvanje Nacionalnog parka ?Durmitor? i Tare, prenijele su ?Vijesti?.

U pismu, koje je potpisao izvrsni predsjednik udruzenja Oto fon der Gablenc, podsjeca se na cl. 1 crnogorskog Ustava, po kome je Crna Gora ?demokratska, socijalna i ekoloska drzava? i navodi da vlada ne smije rjesavati energetski problem ?uz nepopravljivu stetu po kanjon Tare?.

[Hari Krisna]

Kompromitacija po sopstvenoj zelji. Bilo bi najkrace receno ono sto prezentira Uskokovic. Nista nije potpisano, nista odluceno, na sve se ceka struka, ali se ucestvuje u tenderima i svojim sopstvenim tandarama.
Za one koji ne prate opravdavanje ovog sramotnog pokusaja linkovi
http://www.pobjeda.cg.yu/naslovna.ph...t&id=48139
http://www.republika.cg.yu/naslovna....st&id=7085

[Hari Krisna]

http://www.pobjeda.cg.yu/naslovna.ph...t&id=48192
Rasprava je prekinuta do 7 decembra a danas se pricalo ponajmanje o Tari
http://www.republika.cg.yu/naslovna....st&id=7170

[Hari Krisna]

O sudbini Tare odlucuju i strucnjaci iz Srbije

Sekretar zajednickog Strucnog savjeta za reviziju ekoloske studije HE ?Buk Bijela? mr Zeljko Ratkovic, zaposlen u Direkciji za razvoj Elektroprivrede Republike Srpske, potvrdio je ?Vijestima? da ce se prvi sastanak te komisije odrzati 7. decembra, u Trebinju. Prema njegovim rijecima, pozivi za sjednicu su poslati, a u Savjetu ce se naci po 10 clanova iz RS i Crne Gore, s tim sto je RS odlucila da u Savjet udju i strucnjaci iz Srbije.

Na sjednici ce biti izabrani predsjednik, potpredsjednik i izvjestilac Savjeta, definisace se planovi aktivnosti i rokovi za njihov zavrsetak, a bice razmotren i predlog o ucescu predstavnika UNESCO-a u rad Savjeta. To je nas predlog, a na sjednici se mogu otvoriti i druge teme, kazao je Ratkovic.

Sve aktivnosti vezane za projekat ?Buk Bijela? zaustavljene su dok Savjet ne odluci da li postojeci elaborat, koji je 2000. godine uradio beogradski ?Energoprojek? treba revidirati ili treba izraditi novi. Odluku o tome Savjet bi trebalo da donese za 90 dana.

Iz Crne Gore u Savjet su delegirani prof. dr Mihailo Buric sa Filozofskog fakulteta, dr Miodrag Gomilanovic iz NVO ?Zeleni?, prof. dr Aleksandar Corovic sa Gradjevinskog, mr Zlatko Bulic iz Zavoda za zastitu prirode, Ana Misurovic iz Ekotoksikoloskog zavoda, prof. dr Drago Maric sa PMF-a, Darko Novakovic iz Hidrometeoroloskog zavoda, Miodrag Radunovic iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva, Goranka Lazovic iz Ministarstva turizma i Slobodan Mitrovic iz Republickog zavoda za zastitu spomenika kulture.

[zasto_pjevam_kad_krecim]

Sobzirom da mi je po ko zna koji put zakljucana tema ******* opet cu na ovom mjestu pojasniti moj stav o svemu ovome.Kao prvo kada se za nesto zalazete onda bi trebalo da ponesto i znate o svemu tome.To ponesto ne mora da bude iz usko strucnog djela ali morali bi znati da se ta HC planira graditi na teritoriji koja nije nasa odn.bosanska je.I ko od vas moze da kaze da sticaj okolnosti jednog dana ne moze dovesti do toga da oni ne pocnu sami praviti HC???? *******Znas li da vec u svijetu postoji nekoliko velikih problema oko preusmjeravanja tokova rijeka *******I da je Tara potocic za te rijeke *******
Svakako sam za ocuvanje ljepota CG ali sam i odrastao za neke stvari.

[Hari Krisna]

Obzirom da si jedina osoba ciji je post ovdje editovan jer je odudarao od osnovne kulturne diskusije, a kazes da si odrastao "za neke stvari" odrasti i sto se tice kulture ophodjenja.
Dobro kazes da treba ponesto i znati kad se o necemu diskutuje pa je red da prvo provjeris svoje znanje. Znanje se ponekad moze provjeriti i logikom pa se zapitaj da li oni hoce da dju Crnoj Gori 1/3 elektrane zato sto je vole ili sto su emotivno vezani za Taru? Kad navodis i svjetske primjere preusmjeravanja voda red bi bio da taj primjer navedes. Naravno da prije toga sve to dobro provjeris kao ozbiljan i kako kazes "odrastao za neke stvari". Ako si nekim slucajem mislio na odnos USA i Meksika i ekoloski problom delte provjeri dobro koliko je kostalo to preusmjeravanje vode.

[Thomas_O_Malley]

Sobzirom da mi je po ko zna koji put zakljucana tema ******* opet cu na ovom mjestu pojasniti moj stav o svemu ovome.Kao prvo kada se za nesto zalazete onda bi trebalo da ponesto i znate o svemu tome.To ponesto ne mora da bude iz usko strucnog djela ali morali bi znati da se ta HC planira graditi na teritoriji koja nije nasa odn.bosanska je.I ko od vas moze da kaze da sticaj okolnosti jednog dana ne moze dovesti do toga da oni ne pocnu sami praviti HC???? *******Znas li da vec u svijetu postoji nekoliko velikih problema oko preusmjeravanja tokova rijeka *******I da je Tara potocic za te rijeke *******
Svakako sam za ocuvanje ljepota CG ali sam i odrastao za neke stvari.

To su problemi koje rjesava medjunarodno pravo, ili preciznije - medjunarodno javno pravo.

Pravila po tom pitanju su jasna - izgradnjom elektrane potapa se dio crnogorske teritorije i to ni u kojem slucaju ne moze biti ucinjeno bez saglasnosti crnogorske drzave. To je garancija da oni ne mogu poceti sami da prave elektranu koja bi za posljedicu imala potapanje (uopste - mijenjanje) i jednog, najmanjeg, dijela nase teritorije.

[Hari Krisna]

Sjutra nastavak rasprave o Deklaraciji o zastiti Tare

Poslanici crnogorskog parlamenta nastavice sjutra raspravu o Deklaraciji o zastiti rijeke Tare, koju je predlozilo nekoliko nevladinih organizacija na osnovu potpisa vise od deset hiljada gradjana. Podrsku tom dokumentu najavili su Socijaldemokratska partija, Socijalisticka narodna partija, Srpska narodna stranka i Liberalni savez, dok se jedino Demokratska partija socijalista usprotivila usvajanju Deklaracije.

Ovo zasjedanje bice zavrseno odlucivanjem o izboru osnovnih i visih sudija, kao i odredjenog broja predsjednika osnovnih sudova u Crnoj Gori.


Skupstina Crne Gore ce nakon zavrsetka ovoga poceti novo zasijedanje, koje je bilo zakazano za 23. decembar ali je odgodjeno zbog rasprave o Deklaraciji o Tari. Dnevni red naredne sjednice obuhvatice predlog o izmjenama i dopunama Zakona o akcionom planu harmonizacije ekonomskih sistema drzavne zajednice Srbije i Crne Gore, radi sprecavanja i uklanjanja prepreka slobodnom protoku ljudi, robe, usluga i kapitala. Na dnevnom redu bice i predlozi zakona o socijalnoj i djecjoj zastiti, zastiti na radu, zatim izmjenama i dopunama Zakona o radu o zaposljavanju, kao i o penzijskom i invalidskom osiguranju.

[Hari Krisna]

Konstituisan Savjet za ocjenu ekoloske studije HE ?Buk-Bijela?

Savjet za ocjenu ekoloske studije hidroelektrane Buk-Bijela, koji je zasijedao u Trebinju, prihvatio je predlog Vlade Crne Gore o ukljucivanju eksperata UNESCO-a u analizu postojece ekoloske studije o uticaju izgradnje hidroelektrane na zivotnu sredinu, javila je RTV Crne Gore. Dogovoreno je da clanovi Savjeta do kraja godine dostave pojedinacne izvjestaje i ocjenu postojece studije.
Za predsjednika Savjeta izabran je profesor beogradskog Univerziteta Branislav DJordjevic, a za potpredsjednika direktor crnogorskog Zavoda za zastitu prirode Zlatko Bulic.

[Hari Krisna]

Crnogorski parlament je danas zavrsio debatu o Deklaraciji o zastiti Tare koju je, na predlog vise nevladinih organizacija, potpisalo vise od deset hiljada gradjana. Prema najavama i iz diskusija predstavnika politickih partija, vecina poslanika ce glasati za predlozeni tekst deklaracije i jednom zauvijek staviti tacku na umobolne ideje unistavanja najljepseg sto imamo.
Glasanje ce biti sljedeceg utorka.

[Hari Krisna]

Andrian: Djukanovic je kazao da vise ne zeli da zna za to
Pise: Vijesti

Konsulatant biroa UNESCO-a u Veneciji tvrdi da je izgradnja ?Buk Bijele? zaustavljena do odluke Skupstine

Konsultant u UNESCO-voj regionalnoj kancelariji u Veneciji Djordjo Andrian izjavio je da su sve aktivnosti oko gradnje hidroelektrane ?Buk Bijela? stopirane jer je crnogorski premijer Milo DJukanovic kazao ?da ne zeli vise da zna za to?.

Odgovarajuci na pitanje hoce li biti realizovan projekat HE ?Buk Bijela?, Andrian je, u intervjuju objavljenom na sajtu organizacije ?Oservatorio sui Balcani?, kazao da ce krajnju rijec o gradnji imati crnogorski parlament.

?Uspjeli smo da podignemo veliku prasinu, koja je za sada izdejstvovala da je - ovo su informacije koje je 3. decembra dao direktor UNDP-a - premijer Djukanovic izjavio: ?ne zelim vise da znam za to?. To je veoma snazan politicki signal zbog kojeg je trenutno sve stopirano. Sta ce se dogadjati dalje, reci ce parlament na sljedecim zasjedanjima - kazao je Andrian, inace ucesnik medjunarodne konferencije odrzane proteklog vikenda u Veneciji, na kojoj se raspravljalo i o problemu Tare.

Na pitanje koja je uloga UNESCO-a u slucaju rijeke Tarei i da li je UNESCO uspio da blokira izgradnju brane, Andrian je odgovorio da ta organizacije posluje po principu nemijesanja i da ne treba da intervenise u onome sto je definisano kao posao drzave. Na drugoj starni, Andrian je potvrdio da zvanicni organi Crne Gore nijesu obavijestili UNESCO o svojoj namjeri, iako su na to bili obavezni.

- Prema ustaljenoj proceduri, svaki put kada se radi nesto u unutrasnjosti neke zasticene lokacije ili njenoj blizinu, sto bi moglo narusiti njenu dinamiku, trebalo bi, preko zvanicnih organa, obavijestiti Pariz. U konkretnom slucaju, SCG, nacionalna komisija UNESCO-a iz Beograda i komisija ?Covjek i biosfera? iz Beograda trebalo je da to pitanje proslijede preko stalne misije SCG pri UNESCO-u. To se nije desilo. Nijesu nas kontaktirali, i prvi put smo pricali o tom problemu na okruglom stolu koji su 13. oktobra organizivale nevladine organizacije. Stigli smo zaobilazeci uobicajenu proceduru. Od tog momenta su lokalne vlasti uzele situaciju u svoje ruke, zapocele komunikaciju sa UNESCO-om kako bi dobile najpreciznije odgovore oko ovog pitanja. Nase ucesce je pocelo na zajednicki poziv NVO, posebno ?Zelenih? i podgoricke kancelarije UNDP-a - kazao je Andrian.

Prema njegovim rijecima, ?postoje razliciti subjekti, institucionalni i drugi, koji imaju direktan interes za izgradnju te hidroelektrane?.

- Ne zaboravimo da ce se brana graditi na teritoriji Republike Srpske, a da se Crne Gore tice samo u dijelu basena prodiranja. Period predvidjen za realizaciju brane ovih razmjera jeste pet do sest godina i podrazumijeva velika finansijska ulaganja koja ce zainteresovanim opstinama za izgradnju brane obezbijediti infrastrukturu. U trenutku kada ekonomija stagnira, to je garancija za pet ili sest godina posla, medjunarodno prisustvo, izgradnju puteva i slicno - kazao je Andrian.

Na napomenu da je visoki predstavnik za BiH, Pedi Esdaun svojevremeno blokirao radove na izgradnji brane, uz tvrdnju da je pitanje radnih mjesta lose postavljeno i da ce steta biti veca od ekonomskog dobitka, Andrian je kazao da ?to zavisi od toga kako se postave stvari?.

- Za izgradnju brane ovih dimenzija, jasno je da su potrebni radnici i to ne malo njih. Stoga, mogu da shvatim da vlasti oblasti gdje se gradi brana budu zadovoljni ovim aspektom, a da ne uzimaju u obzir mogucnosti koje navodi Esdaun. U Esdaunovom dokumentu pise da je bolje misliti na odrziv razvoj u duzem periodu, nego odmah traziti koristi. Zapravo postoje pozicije koje su mnogo atraktivnije od kratkorocnih koristi - kazao je Andrian.

Praveci paralelu izmedju skoro istovjetne situacije oko gradnje brane na Vrbasu u BiH, Andrian je kazao da, za razliku od Crne Gore u kojoj je Tara pod dvostrukom zastitom UNESCO-a, u bosanskom dijelu tog nema i ne postoji nacin da u ovoj diskusiji UNESCO ucestvuje na bilo koji nacin.

Govoreci o alternativama izgradnji velikih centrala, Andrian je kazao da je ?rjesenje o kojem smo cak i detaljno razgovarali u slucaju Crne Gore ono o izgradnji vise manjih postrojenja, kako bi smanjili uticaj na najsiru oblast, i izbjegli izgradnju u oblastima kao sto je kanjon Tare koji je zbog svoje jedinstvenosti zaista izvanredan?.

- Ove teorije predstavljene su jos 1992, na konvenciji na kojoj se pricalo o energiji i okruzenju ali su iz politickih razloga u zurbi zaboravljeni. Stoga ne moze se reci da nikada nijesmo razmatrali druga rjesenja-kazao je Andrian.

Sumnja u postojanje energetskog lobija

Postoji li na Balkanu energetski lobi, posebno se istice londonska firma EFT koja bi mogla da ugrozi prirodno okruzenje na Balkanu - bilo je jedno od pitanja upuceno Andrianu.

- U okviru informacija koje su dosle do nas ima i takvih nagovjestaja i interpretacija koja ne mozemo direktno da sagledamo. Ocigledno u slucaju ?Buk Bijele? naravno da se ne moze govoriti o ucescu javnosti, o transparentnosti javne administracije, o takmicenju na regularnom tenderu. Dakle, to su vec preduslovi za tvrdnju da iza ovog projekta stoje interesi koji svakako nijesu interesi sire javnosti - odgovorio je Andrian.

[Spale]

Nisam imo vremena da sve citam, ali moram reci da podrzavam svaki napor za ocuvanjem tare. Nema kod nas nista normalno. Treba te politicare nedje poves na splavarenje i potopit ih tamo dje su zamislili tu branu

[Thomas_O_Malley]

Nisam imo vremena da sve citam, ali moram reci da podrzavam svaki napor za ocuvanjem tare. Nema kod nas nista normalno. Treba te politicare nedje poves na splavarenje i potopit ih tamo dje su zamislili tu branu

Ako vec ne potapamo, necemo ni zagadjivat, je l' da? :wink:

[Hari Krisna]

da, da ekoloska drzavava smo valjda

Zavrsna rijec predlagaca Deklaracije o zastiti Tare

Postovani predsjednice skupstine, postovani poslanici, postovani gradjani Crne Gore!

Rijeci jedne stare molitve kazu:

? Boze, daj mi mirnocu da podnesem stvari koje ne mogu promijeniti, daj mi hrabrost da promijenim stvari koje mogu promijeniti, i daj mi mudrost da razlikujem jedno od drugoga. Neka ne budem zasticen od opasnosti vec da se bez straha suocim s njom. Neka ne preklinjem za spas od straha vec za nadu da osvojim svoju slobodu?.
Postovani gradjani imali ste i mudrost i hrabost i dokazali po ko zna koji put koliko se sloboda iznad svega cijeni u Crnoj Gori.
Svjesni da posle niza preteskih godina napokon zapocinje privredni oporavak, upravo insistiramo na cinjenici da se taj oporavak ne moze ciniti tako sto ce se bez ikakve kontrole i smisla graditi i u pogon pustati sve sto bilo ko ponudi. Naprotiv, bas u situaciji kakvoj jesmo, mora se upravo u ovom trenutku napraviti jasna strategija razvoja, moraju se postaviti jasni parametri kako ne bi za par godina postali ?smetliste? Evrope, zemlja koja ce u istoriju uci kao primjer drzave koja nije umjela da vodi racuna o samoj sebi.
Zivimo u vremenu koje namece strahovit ritam zivljenja, svijet koji sa gradovima megalopolisima lici na paralelni svijet, svijet koji gubi svoju prepoznatljivost. U takvom jednom vapaju za prirodom i Tara i Crna Gora ce imati sve vecu cijenu.
Nema dileme da li treba da budemo zemlja industrije ili mediteranska turisticka meka.
Uz Taru gravitira vise opstina i svaka je razvojno naslonjena na kanjon.
Odrzivi razvoj, turizam i poljoprivreda, eko?seoski turizam najveci su potencijali za razvoj ovog prostora. Nista ovdje nije predimenzionirano! Tara je zbog svoje vrijednosti ukljucena u svjetske rezerve biosfere kao mjesto koje je ostavljeno za cijelo covjecanstvo, rezerva koju ne treba dirati.

Podatke iz mnogih turistickih vodica opet cu ponoviti: stanovnika 662 000, povrsina 13 812 km2, duzina morske obale 283km, duzina plaza 73, najvisi vrh Bobotov kuk , najvece jezero Skadarsko , najdublji kanjon ? Rijeka Tara, najveci zaliv ? Boka Kotorska, najveca plaza ? Velika plaza Ulcinj 12 km
Karakteristike turisticke zemlje iz snova, put koji nema alternative i potencijal koji obecava mnogo veci standard njenih stanovnika od sadasnjeg. Sve ovo namece obavezu da Crnu Goru sacuvamo i nedirnutu predamo buducim generacijama. Danas je Tara u opasnosti ali sjutra treba da postupimo isto ako bude ugrozen jos neki biser iz ovog niza?
Ratovi su prosli i turisti ce se vracati u Crnu Goru.
Godine 1989. ostvarivali smo najveci devizni priliv u turizmu, cemu je Tara posebno doprinijela!
I marketinski i financijski i geografski ona ce biti centralna figura u buducnosti ove zemlje. Danas znakove UNESCO-a ne znamo iskoristiti ni na reklamnim materijalima, danas izgleda puno toga ne umijemo iskoristiti i zato cijenu nemanja strategije placamo godinama!


Odluka o izgradnji HE ?Buk Bijela? predstavljala bi povredu mnogih preuzetih obaveza koje proizlaze iz medjunarodnih konvencija, u prvom redu Konvencije o zastiti prirodne i kulturne bastine, kao i povredu Ustava i nacionalnih propisa Republike Crne Gore.
Referati nauke nedvosmisleno ukazuju da bi izgradnja HE ?Buk Bijela? dovela do katastrofalne devastacije zivog svijeta, nestanka mnogih zasticenih i rijetkih vrsta i narusavanja ekoloske ravnoteze na prostoru kanjona rijeke Tare i sireg podrucja Crne Gore.

POGLAVICA CREE INDIJANACA REKAO JE BIJELCIMA: KAD SRUSITE I POSLJEDNJE STABLO, ISUSITE I POSLJEDNJU RIJEKU, TEK TADA CETE SHVATITI DA SE NOVAC NE MOZE JESTI.

Mi kazemo, parafrazirajuci


?ZASTITA PRIRODE I PRIRODNIH USLOVA ZIVOTA PRVENSTVENA JE ULOGA SVAKOG COVJEKA KOJI RAZMISLJA O SVOJOJ BUDUCNOSTI I POTOMSTVU. ONA STOJI IZNAD SVIH SEBICNIH MATERIJALNIH INTERESA - JER BOLESTI, ZEDJ I GLAD, BEZ OBZIRA NA KOLICINU NOVCA NE ZAOBILAZE NIJEDNOG POJEDINCA?.

Nije potreban elaborat o procjeni uticaja izgradnje HE ?Buk Bijela? na kanjon Tare, jer medjunarodnim konvencijama nijesu dozvoljene bilo kakve intervencije u podrucjima koje su pod zastitom UNESCO-a i dio su svjetske prirodne bastine. Entiteti sa liste svjetske bastine moraju ostati u istom stanju u kakvom su bili onog trenutka kada su upisani na tu listu.
Zastite svjetske kulturne bastine, pitanje ekoloske drzave, i ugrozavanje turizma kao glavne strateske grane razvoja, pitanja su o kojima mogu odlucivati samo gradjani.
Podrska ocuvanju Tare od strane velikog broja gradjana, relevantnih domacih i medjunarodnih institucija iz oblasti ekologije i zastite zivotne sredine obavezuje Crnu Goru da ovo pitanje rijesi - ako mora i referendumskim izjasnjavanjem.

Svi poslanici u ovom domu su predstavnici gradjana sa ogranicenim mandatom i jedina svrha tih mandata je da se djeluje u ime i u interesu gradjana, saglasno njihovom voljom. Ukoliko predstavnici gradjana, oliceni u poslanicima Skupstine ne uzimaju u obzir volju 10.730 biraca, koja je izrazena potpisivanjem peticije protiv izgradnje ?Buk Bijele?, niti volju intelektualne elite, Crkvi, akademija, dijaspore i ogromnog broja gradjana svijeta koji su javno istupili protiv potapanja dijela kanjona Tare, onda se namece pitanje legitimiteta ovog saziva Skupstine. Mogu li poslanici, kao predstavnici gradjana, donositi odluke, koje su u suprotnosti sa voljom istih tih gradjana, koji su ih i birali?
Odbijanjem deklaracije imacemo zgrazavanje citavog civilizovanog svijeta!
Decidan je stav predstavnika UNESCO-a da tek posle donosenja nase odluke na scenu stupa svijet. Imamo sansu da usvajanjem Deklaracije iskreno potvrdimo sva nasa zalaganja za Ekolosku drzavu Crnu Goru i Evropske integracije.
Pokusaj da se Tara potapa je i pokusaj da se Crna Gora stavi u kolonijalni polozaj.
Tara nije privatizacija preduzeca, i naum potapanja Tare bilo bi uvodjenje stecaja nad prirodom.
Ovo bi bio direktan udarac u srce Ekoloske drzave i crnogorskog ponosa!
Ukoliko postoji dilema, ukoliko postoje razlike u strategijama, ukoliko uopste postoje dvije strane? Za Taru i potapanje Tare prihvaticemo referendum i svaku odluku gradjana .
Evropske drzave pitaju svoje gradjane i za mnogo manje dileme.
Ovdje nijesmo iz politickih razloga!
Ovdje nijesmo iz licnih interesa!
Ovdje smo zbog nazadnog projekta koji je uperen protiv buducnosti ove zemlje i zivotnih interesa njenih gradjana.
Energija koja je u Crnoj Gori utrosena po pitanju Tare danasnjim usvajanjem Deklaracije usmjerice se u primjereno rjesavanje energetskog deficita, razvojne projekte i valorizaciju turistickih potencijala.
Ne zelimo da svakih 20 godina raspravljamo o dilemi koja kod ogromne vecine gradjana Crne Gore i ne postoji.Deklaracija ovako koncipirana omogucuje da se pitanje potapanja Tare konacno skine sa dnevnog reda.
Mnogo je razloga da se Deklaracija o zastiti rijeke Tare usvoji i kakvi god bili putevi Crne Gore Tara ce biti njena najveca razvojna snaga.
Jedinstvo oko Tare je primjer kako mozemo da se ujedinimo po pitanjima koja su vazna za nasu buducnost.
Postovani poslanici. Kampanja koju smo vodili rezultirala je deklaracijom o kojoj danas odlucujete


Za sve poslanike u Skupstini nasa zavrsna poruka je:
Ono sto uradite danas odjekuje u vjecnosti!

HVALA!

Sinisa Stevovic,
NVO ?MOST
Cetvrtak, 09. December 2004

[Hari Krisna]

Usvojena Deklaracija o zastiti Tare

Crnogorski parlament usvojio je Deklaraciju o zastiti rijeke Tare, koju je, u ime deset hiljada biraca, predlozila NVO ?Most?. Od prisutnih 64 poslanika, javnim glasanjem, za Deklaraciju se izjasnilo 35, a protiv je bilo 29 poslanika. Usvajanje Deklaracije poslanici su propratili burnim aplauzom.


Vlast je prva morala da prijavi "Buk Bijelu"
Pise: Vijesti

Ono sto UNESCO trenutno radi za Crnu Goru je mnogo vise nego sto radi za neke druge zemlje. Ukoliko se stvari budu odvijale transparentno i na naucnim osnovama, nema razloga da ne nastavimo punu saradnju, ali ukoliko se rasprava nastavi u duhu losih interpretacija, nama ce biti tesko da sacuvamo partnerstvo - kazao je u razgovoru za ?Vijesti? konsultant u regionalnoj kancelariji UNESCO-a u Veneciji Djordjo Andrian.

Pojasnjavajuci skoro svakodnevno pominjanje UNESCO-a u polemici oko izgradnje ?Buk Bijele?, Andrian je kazao da je pogresna interpretacija da ta organizacija ima ?svoje? strucnjake.

- UNESCO funkcionise po sistemu saradnje sa vladama zemalja clanica UN, a to je u ovom slucaju SCG. UNESCO-ve regionalne kancelarije ne preduzimaju nikakve akcije koje direktno uticu na dinamiku donosenja odluka u zemljama clanicama. U SCG postoji Nacionalni komitet u Beogradu, kao i Komitet ?Covjek i biosfera?. Ukoliko dodje do bilo kakve promjene u uslovima koje direktno ili indirektno mogu uticati na lokalitet, vlasti su obavezne da obavijeste Savjet za zastitu svjetske bastine UNESCO-a u Parizu - kazao je Andrian.

To se, prema njegovim rijecima, u slucaju Tare ?nije desilo, vec je UNESCO informaciju dobio od civilnog sektora?.

- Kada Savjet UNESCO-a u Parizu primi signal od odgovarajucih institucija sta se desava, kontaktira Svjetsko drustvo konzervatora prirode (IUCN) koje salje strucnu komisiju na lokalitet, sto znaci da UNESCO nema svoje strucnjake. Centar za zastitu svjetske bastine je primio zvanicno obavjestenje od Ministarstva za zastitu zivotne sredine, razgovarali smo i sa stalnom misijom SCG pri UNESCO-u u Parizu i sljedeci korak ce biti slanje IUCN - kazao je Andrian.

Prema njegovim rijecima, odluku o stavljanju nekog lokaliteta na ?crvenu listu? donosi Savjet, ukoliko komisija strucnjaka i zvanicni organi dokazu da zaista postoji opasnost po status tog objekta.

- To je svojevrsno ?rano upozorenje? zemlji u kojoj se nalazi lokalitet. Kada se on nadje na listi, drzava mora da se postara da se vrati u predjasnji status. Ukoliko toga nema, moze se desiti da bude skinut sa liste svjetske bastine. Prvi zvanicni dokument koji je UNESCO primio u slucaju Tare bio je onaj od nacionalnog komiteta MAB iz Beograda i on je negativan u odnosu na gradnju elektrane. Mi cemo to uzeti u obzir kao vrlo znacajan skup informacija - kazao je Andrian.
U saradnji sa Evropskom biciklistickom federacijom, UNESCO bi na proljece trebalo da organizuje i akciju ?povezivanja razlicito zasticenih zona u balkanskim zemljama?.

- Ideja je vrlo jednostavna. Program bi poceo u Veneciji, a zavrsio u Ohridu. Kroz svaku zemlju karavan bi se zaustavio na nekom mjestu koje je, direktno ili indirektno, povezano sa aktivnostima UNESCO-a i obisli ga biciklom - kazao je Andrian, inace strastveni biciklista.
Poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da glasaju o Deklaraciji o zastiti Tare koju je predlozilo nekoliko nevladinih organizacija, sa potpisom vise od deset hiljada osoba.

Sve parlamentarne partije, osim DPS-a, koje su ucestvovale u petodnevnoj raspravi koja je zavrsena 8. decembra, najavile su da ce podrzati taj dokument.

Snimak demantuje Andriana

Djordjo Andrian je demantovao da je u spornom dijelu intervjua objavljenom na sajtu ?Oservatorio sui Balkani? pominjao premijera Mila Djukanovica. On je demantovao i da mu je sef podgoricke kancelarije UNDP-a Garet Tankosic-Keli prenio navodnu Djukanovicevu izjavu. Te navode prethodno su demantovali i Vladin biro za odnose sa javnoscu, kao i kancelarija UNDP-a u Podgorici.

- Mislim da je u pitanju pogresna interpretacija onoga sto sam rekao u posljednjem paragrafu intervjua, govoreci o intervenciji g. Tankosic-Kelija na konferenciji u Veneciji da su aktivnosti vezane za raspravu o ?Buk Bijeloj? rezultirale intenzivnom polemikom i u okviru Vlade. Da pojasnim, nijesam pominjao premijera, zato sto takve price nije ni bilo. Nikada tokom dva dana konferencije nijesmo to pominjali - kazao je Andrian.

Davide Sigeli, clan urednickog tima sajta i autor intervjua Luka Zanoni ostaju pri tvrdnji da je intervju vjerno prenesen, a kao dokaz su ?Vijestima? dostavili snimak spornog dijela intervjua.

Na pitanje: ?Hoce li se raditi ili ne projekat centrale ?Buk Bijela?, Andrian odgovara: ?To je lijepo pitanje, jer ono sto smo uspjeli zajedno da podignemo jeste velika prasina, koja je za sada rezultirala time da je - to su informacije koje je juce (3. decembra) dao direktor UNDP - premijer Djukanovic rekao: ?Ne zelim vise da znam za to?, zbog cega je trenutno sve stopirano. To moze biti protumaceno pozitivno ili negativno, ali sve je stopirano. Sta ce biti kasnije, reci ce parlament na sljedecim zasjedanjima?, zabiljezeno je na magnetofonskoj traci.

D.Perunicic
Vijesti

[punisher]

Juce sam ima' osjecaj da ce mi se nesto lijepo desit' a danas sam bas vrlo srecan

[Thomas_O_Malley]

Samo jos da ispostuju ovo... Znam da se nije jos u modernim civilizacijama desilo da se neka usvojena deklaracija na ispostuje i da to prodje samo tako....ali ja ovima ne vjerujem. Bez zelje da se uvodi politika u ovaj, lijepi i plemeniti dio foruma, mislim da nije pretjerano biti na oprezu, da se ne desi neki ekoloski "rat za mir".

Sa srecom da je Deklaracija usvojena! Onaj momak Stevovic je jako jako lijepo i iz srca govorio. Cestitam mu na trudu, ma Hari, kolko si i ti truda bar na forumima ulozio mislim da bi ti trebalo organizovati splavarenje, rucak i izlet... :wink: i znam, choche, da nisi na to ni mislio kad si cinio sto si cinio... :!: Samo kazem...

A fala Bogu da su i ovdje pocele lijepe vijesti da se cuju....

[Hari Krisna]

Oganizovacemo Thomas na ljeto i probati kakva je ekoloska jagnjetina samo da nam glavni sef popravi neko cudo od auta
Stevovicu svaka cast na energiji i trudu i mislim da je on ovim ucinio vise dobrih stvari za nasu zemlju.

[Thomas_O_Malley]

Stevovicu svaka cast na energiji i trudu i mislim da je on ovim ucinio vise dobrih stvari za nasu zemlju.

Bez dileme! Samo onaj sajt "durmitor" valja chudo! Svidjelo mi se, Hari, sto je to odradio ljudski ne gledajuci licnu korist, to je u crnogorskom NVO sektoru rijedak slucaj.

[Hari Krisna]

Mnogo sto sta nam Stevovic pokazao, a u njemu je toliko skromnosti i postenja da bi slobodno mogao razdijeliti na cijeli Parlament. Dobro je to i za nas da se uvjerimo da ima jos takvih ljudi, a i da NVO moze biti drugacija.

[Hari Krisna]

Sankcije zbog Tare ne bi bile samo kulturne i folklorne
Pise: prof. dr Bozidar Curcic /Vijesti

Predsjednik Komiteta ?Covjek i biosfera? (MAB) Nacionalne komisije SCG za saradnju sa UNESCO-om prof. dr Bozidar Curcic potvrdio je ?Vijestima? da se ?niko iz vlasti Crne Gore, pa cak ni iz nevladinog sektora nije obratio instituciji koja je zaduzena za kontakt sa UNESCO-om o planu da se potopi Tara?, vec da su o tome informacije dobili ?mahom iz medija?.

- Izuzetak su jedino pisma inzinjera Pavla Aprcovica iz HE ?Piva?, koji nas je obavjestavao nekoliko puta. Price iz crnogorskog Ministarstva za zastitu zivotne sredine da su nam pisma upucivana nijesu tacna. Sa druge strane, iako smo mi redovno slali dopise, posebno ministru Boru Vucinicu i drugim ministarstvima, njihovo objasnjenje je da to do njih, navodno, nije stiglo. Zasto i kako, treba ostaviti posti da razmislja. Ministarstvo je poslalo elaborat u centralu u Parizu, ali kako mi je rekao ambasador Dragoljub Najman, on je stigao na srpskom jeziku. Oni koji su bili zaduzeni da ga procitaju, zahvalili su se i trazili da se dostavi na jednom od vazecih jezika UNESCO-a. Na sastanku u srijedu, cuo sam od Vucinica da je tekst preveden i da je ?moguce poslat? - kazao je Curcic.

On je objasnio da je uloga Nacionalne komisije da prati sprovodjenje odluka UNESCO-a.

- Komitet MAB je zauzeo stav da se i sire podrucje koje bi ukljucivalo i kanjon Tare, dio podrucja NP ?Sutjeska?, kao i djelovi sjeverne Crne Gore, sacuvaju od bilo kakve devastacije koja bi mogla biti uzrokovana eventualnom gradnjom brane. To smo konkretno izrazili i Deklaracijom MAB komi-teta koju smo dostavili svima, ukljucujuci i predsjednika Filipa Vujanovica, premijera Mila DJukanovica, ministra Vucinica, Zavod za zastitu prirode, a prije svega centralu UNESCO-a u Parizu i Regionalni biro u Veneciji - kazao je Curcic.

Prema njegovom misljenju, u slucaju Tare ?ne bi trebalo da postoje suprotstavljene strane, jer svi gradjani zele da se ocuva ono sto je jedinstveno u svijetu?.

- S obzirom da se radi o dvostruko zasticenom podrucju, drzava se obavezala da jedno takvo svjetsko dobro mora odrzavati na onom stupnju i u onoj formi kakva je bila u momentu ratifikacije. U konsultacijama ministra Vucinica sa UNESCO-om jasno mu je prenijet stav da u slucaju nepridrzavanja ili bilo kakvog poremecaja ili promjena moze doci do skidanja sa liste svjetske bastine, kako kanjona Tare, tako i Kotora, a da su moguce i sankcije. Kakve sankcije, ne bih komentarisao, ali cim se pominju, sigurno nijesu samo kulturne ili folklorne - kazao je Curcic.

Tokom boravka u Podgorici, Curcic i predsjednik Nacionalne komisije Jovan Cirilov su se susreli i sa premijerom Milom DJukanovicem.

- U tom kratkom razgovoru, DJukanovic nije pominjao nikakve promjene vezane za sadasnji status Tare. Na popodnevnom sastanku u prostorijama ?Zelenih? cula su se drugacija misljenja. Vodila se zanimljiva diskusija u kojoj je iskazano neslaganje predstavnika NVO sa stavovima Vucinica. To je rezultat podgrijane atmosfere nakon usvajanje Deklaracije. Dobro je sto je nacinjen pomak u smislu razgovora i dogovora i ne mislim da je to bilo uzaludno potroseno vrijeme, a najveca diskusija je vodjena o tome da li je Deklaracijom stavljena tacka na izgradnju brane. Vucinic je kazao da to nije nikakva definitivna odluka, na sta su u nevladinom sektoru odgovarali da ce se onda morati sprovesti referendum. Vucinic je tvrdio da je to stav Vlade, ali ja nijesam upoznat da je o tome Vlada posljednjih dana raspravljala. Cijenim da je to omaska Vucinica koji je eventualno svoje misljenje prezentirao kao stav Vlade, ali u tome nijesam u mogucnosti da prosudjujem - kazao je Curcic.

On je upozorio da, ?ako neko ne zna sta je UNESCO neka uzme njen statut?.

- Crnoj Gori je mjesto u samom vrhu UNESCO-ve aktivnosti i svi moraju ciniti poseban napor da to mjesto ponosno zadrzi. Zbog toga smatram da rad na nekom ekoloskom elaboratu predstavlja gubitak dragocjenog vremena. Jedini dokument na kome treba raditi je strategija odrzivog razvoja i zastite Tare i njene okoline. Sto prije to shvatimo, bicemo za 10 koraka blizi svijetu - smatra profesor Curcic.