Ako vec zelite nesto vise i bolje da znate o ovoj crkvi, onda kupite knjigu od Jovice J Martinovica - "100 kotorskih dragulja"...
Pobjeda, 17. 01. 2007. KULTURA i DRUSTVO
Dragana T. Ćorović: Crkva svetog Frana u Kotoru
Sačuvana i prošlost i sadašnjost
Kotor je mnogo puta bivao izlagan neminovnostima udara istorijskih događaja. Lik grada, nastao nanošenjem i razaranjem slojeva postojanja, donosi složenu strukturu bitisanja drevne naseobine. Za razliku od Dubrovnika unutar čijih se zidina, poslije zemljotresa 1667. godine, uspostavlja pravilna mreža ulica, u Kotoru dolazi do preklapanja ostataka stare nepravilne s novom nepravilnom uličnom mrežom, čiji je krajnji rezultat stvaranje specifičnog urbanističkog sklopa. Iako u čuvenom Kotorskom statutu niz propisa uređuje i oblast graditeljstva, ipak, genius loci ovdje svoj izraz nalazi u specifičnostima koje nijedan zakon ne može da predvidi i kanališe — u samom životu.
Unutar kotorskog utvrđenja, u blizini Južnih vrata grada, nalazi se Crkva svetog Frana, sagrađena 1668. godine. Početak priče o ovom zdanju vodi nas dublje u prošlost i dalje na jug, izvan bedema grada. Naime, franjevački manastir i Crkva svetog Frana sagrađeni su najpre na Šuranju, na ravnici koju ograničavaju Vrmac, prevoj Trojica i brijeg Sveti Ivan. Kaluđeri franjevačkog reda stigli su u Kotor 1265, a već 1288. godine, ovde su sagrađeni Samostan i crkva svetog Frana. Oni su bili zadužbina kraljice Jelene Anžujske (1314), koja je bila je na glasu zbog svoje duhovnosti i uticaja na politički i kulturni život. Franjevci su, zahvaljujući svojoj delatnosti u razvoju pismenosti, takođe ostavili trag u kulturnoj istoriji Kotora. Ostaci Samostana i crkve svetog Frana pronađeni su na Šuranju, 1954. godine, a do 1956. godine istraživanja su vođena pod rukovodstvom Pavla Mijovića. U tom periodu otkopani su temelji i dijelovi zidova na osnovu kojih je rekonstruisan plan Crkve svetog Frana. Južno od crkve nalazio se stambeni deo manastirskog kompleksa, čiji su ostaci u cjelosti iskopani tokom istraživanja sprovedenih 1988. godine. Crkva svetog Frana bila je jednobrodna pravougaona građevina, orijentisana dužom osom u pravcu zapad-istok, sa četvorougaonom apsidom na istočnoj strani. Smatra se da brod crkve nije bio zasveden, već da je iz naosa bila vidna drvena konstrukcija dvovodnog krova. Ovaj racionalni, skromni i jednostavni arhitektonski sklop, karakterističan je za franjevačke crkve građene u ovom podneblju. U vrijeme rata između Mletačke republike i Otomanske imperije, 1657. godine, zbog mogućnosti napada turske vojske s juga, mletačke vlasti su naredile da se manastir sruši i tako izbjegne opasnost da ga Turci osvoje i koriste kao utvrdu.
Kompleks Crkve i samostana svetog Frana u gradu, unutar zidina, izgrađen je desetak godina kasnije, posle snažnog zemljotresa koji je Kotor pogodio na Uskrs 1667. godine, kada je nestala većina kotorskih zdanja. Opasnosti od epidemija smrtonosnih bolesti i ratnih razaranja nisu jenjavale, ali je grad i dalje bio veoma značajan oslonac opstanka Mletačke republike u ovim krajevima. Ne napuštajući Kotor iz koga vlastela počinje da se iseljava već početkom XVII veka, sveštenici su, u tim nesrećnim vremenima, prenijeli luču učenosti u novi vijek, jer su bili jedini nastavnici u čuvenoj kotorskoj Gramatikalnoj školi, koja ni u tom teškom dobu nije prestajala sa radom. Upravo tada počinje izgradnja Crkve i samostana svetog Frana unutar zidina, u blizini Južnih vrata grada, u najstarijoj trgovačko-zanatskoj zoni grada. Crkva svetog Frana sagrađena je na visokom postamentu, dominirajući iznad male gradske pjacete. Klaustar Samostana svetog Frana nalazi se sjeverno od crkve, a između njih je prosječeno stepenište koje se strmo uspinje ka podnožju brijega. Nad svodom, podignutim između crkve i manastira, izgrađen je zvonik. Kao što piše Cvito Fisković, ovakav položaj kompleksa Crkve i samostana svetog Frana izraz je baroka koji se, u ovo vreme nemaštine, bolesti i ratova, ne ispoljava raskošnim pročeljem, već dramatičnim prostornim odnosima crkve i njenog okruženja. Kada je riječ o odlikama plana Crkve svetog Frana, u pitanju je jednobrodna građevina čija se duža osa prostire u pravcu zapad-istok, sa četvorougaonom apsidom na istoku. Vrata u sjevernom zidu vode iz broda crkve na odmorište stepeništa, a sa njega direktno u samostanski klaustar. Barok sakralnih građevina Kotora iskazuje se skromnom spoljnom obradom crkava, ali je unutrašnjost crkvenih građevina ukrašavana raskošnim djelima mletačkih umjetnika, dok su radovi domaćih zanatskih i umjetničkih radionica bili sasvim zapostavljeni. Spoljašnja skromnost građevina i opadanje kvaliteta zidarskih radova bili su direktni izraz siromaštva u kojem se Kotor tada nalazio, što je vidljivo i na detaljima fasade Crkve svetog Frana. Crkva i samostan svetog Frana, građeni su u urbanom tkivu grada, na ostacima i od materijala kuća koje su se tu nalazile pre zemljotresa 1667. godine, kao i od kamenih kapitela i baza stubova donetih iz Crkve i samostana svetog Frana izvan zidina, koji su svoje mjesto našli u klaustru manastirskog kompleksa. Literatura koja se bavi srednjovekovnom skulpturom Kotora, kaže da su mnogi arhitektonski i skulpturalni fragmenti iz romansko-gotskog perioda, pronađeni u blizini ovog klustra što ukazuje na činjenicu da je tu bila "neka velika, danas nestala građevina." Možda je i ona uzidana u dio Crkve i samostana svetog Frana? Kada su početkom XIX vijeka Francuzi preuzeli vlast nad Kotorom, to je u neku ruku bio početak kraja života ovih građevina, jer su tada u Kotoru mnoge crkve promenile svoju namjenu postajući skladišta i magacini, a vrlo je moguće da je to bio slučaj i sa Crkvom svetog Frana. Kada je u pitanju Samostan svetog Frana, poznato je da su najprije Francuzi, a kasnije i Austrijanci koristili stambeni dio manastira kao kasarnu. Postoji podatak da je posljednja misa održana u Crkvi svetog Frana, 1840. godine. Od tada počinje njeno urušavanje. Trenutno je crkva i dalje bez krova, a njena unutrašnjost je zapuštena i zarasla u korov. Samostan svetog Frana je uspješno rekonstruisan, adaptiran i revitalizovan, a to je, nadamo se, bliska sudbina i crkve.
Kompleks Crkve i samostana svetog Frana unutar zidina Kotorani su nazvali Franjo Novi, time sačuvavši u jednom imenu i prošlost i sadašnjost. Ova crkva zaslužuje da budućom revitalizacijom bude očuvana njena autentičnost koja, kako Juka Jokileto kaže, podrazumeva izraz svjedočanstva kulture i tradicije koju predstavlja.
Jedinstven arhitektonski sklop
Činjenice koje su preživjele vjekove i neizbrojive mogućnosti za zaborav i nestajanje, govore da je Crkva svetog Frana na Šuranju bila jednobrodna građevina oblika izduženog pravougaonika, čiji je naos dimenzija 8,50 puta 21,00 metara, orijentisan dužom osom u pravcu zapad-istok, sa četvorougaonom apsidom na istočnoj strani. Obimni zidovi crkve izgrađeni su spolja od dobro tesanih kvadera bijelog kamena. Smatra se da brod crkve nije bio zasveden, već da je drvena konstrukcija dvovodnog krova kojom je bio pokriven, bila vidna iz unutrašnjosti crkve. Ovaj arhitektonski sklop čije su glavne odlike racionalnost, skromnost i jednostavnost, karakterističan je za mnoge franjevačke crkve građene duž istočne obale Jadrana, u kojima se ponavlja isti oblik ad aula, odgovarajući za crkve propovjedničkog reda kojima je potreban prostor u kome je moguće obratiti se velikom broju vjernika. Vjerovatno je uz Crkvu svetog Frana na Šuranju bio sagrađen i zvonik, prikazan na nekim gravirama iz prve polovine XVII vijeka koje se čuvaju u Pomorskom muzeju u Kotoru.
Ako vec zelite nesto vise i bolje da znate o ovoj crkvi, onda kupite knjigu od Jovice J Martinovica - "100 kotorskih dragulja"...
If you make people think they're thinking, they'll love you.
If you really make them think, they'll hate you.
Mozda je malo offffff topic ali bih predlozila Ćipuru da smanji dozivljaj sa ovakvim topicim dje samo postuje novinske clanke, jer su skroz besmisleni. Prvo, vecinu ljudi smara da cita ovoliko , drugo to moze da cita u novinama ili na netu, trece i najbitinije ovakvi postove ne podsticu apsolutno nikakvi diskusiju i ne vidim poentu da stoji 24435 topica ovog tipa sa po jednim ili nijednim odgovorom.
Ako ti je bas toliko stalo da prenosis postove iz novina ostaloj populaciji i krajnjoj liniji mozes da otvoris topic dje ces prenositi sve novinske nalaze, ali ovako stvarno obesmisljavas ovaj podforum
Kako Vaša bolest ?
Ljudi što napadate čovijeka. Ima tu dosta da se pročita (i da se čovijek složi sa tim ili ne).
Ko ne želi da čita neka preskoči njegove postove (ima ignore opcija na User CP).
Ja lično čitam, ako je naslov dobar (u okviru mog interesovanja) , te oceane slova, a i dosta drugih to radi.
Da se ja lično pitam tražio bih od Ćipura na kraju neki njegov stav o onome što je predstavio (tudji članak) ili bar da nas obavijesti ako on sam stoji iza toga.
Copy paste je po meni neprihvatljiv u smislu da nema nikakvog komentara na dati tekst, ovako se post pretvara u (najgora opcija) povredu autorskih prava.
Ja znam da se kasnije post (ako je interesantan široj publici) raširi komentarima, uključujući i same Čipurove (tako da indirektno saznajemo njegov stvarni stav).
Moj savijet je da se post ipak malo oplemeni ličnim doživljajem.
Last edited by funestis; 19-01-07 at 11:31.
Ada ne napadam ga nego on to tako dozivljava, evo se odje nista ne smije rec izgleda jer odma drvelje i kamenje. :roll:,
Fino mu govorim ovo zarad podforuma, jer kako ti i sam rece copy/paste nista ne znaci, kad recimo ovaj clanak mozemo nac u Pobjedi i procititi ga na isti nacin kao sto citamo odje, zapravo mnogo lakse, zatvoriti i ostaviti, a to svakako nije svrha foruma. Samo se o tome radi.
Kako Vaša bolest ?
Ochigledno jeste,ali ne moze se biti siguran.
Nikad mi nije bilo simpatichno njegovo zatrpavanje foruma kilometarskim tekstovima.Ne znam,mozda grijeshim,ali ovo je mjesto za razgovor gdje se iznose licni stavovi,ne tudji.U redu,moze da se potkrijepi textovima,ali ne da forumashu/ici bude 99% postova tudji tekstovi...Moze da otvori blog ili site pa da izbaca textova do mile volje.U redu brate,umijesh da pejstujesh i po google-u trazish,vidimo da umijesh,daj neshto novo...
Don't fight a battle if you don't gain anything by winning
Pazite, meni je skroz OK kad recimo na istoriji objavi neki dokument koji je inace tesko dostupan, neki dio knjige i sl., razumijem i cijenim njegovu pozrtvavnost ili sto god, ali ovo mi je skroz besmisleno, pa ljutio se on koliko god hoce
Kako Vaša bolest ?
Kotorski biskup Hijeronimus Ruska, 5. oktobra 1592. godine izvještava Papsku stolicu:
U cijeloj biskupiji ima šest paroha, od kojih trojica vrše pravoslavne obrede, ne priznaju prvjenstvo toj Svetoj stolici niti rimskom Papi, već kupuju crkvene činove od rašanskog episkopa na Cetinju, pogrešan stav imaju u pogledu ishodišta Duha Svetoga, poriču postojanje čistilišta, a taj narod prihvata iste one vjerske zablude na koje sam ja veoma često u svojim besjedama i opomenama upozoravao da napuste zablude, da priznaju istinu, i da poštuju neprikosnovenu Rimsku crkvu, kao majku i učiteljicu svih crkava.
Ni nakon 4 godine, sto je jos gore.
Mada mislim da je 2007. bila zlatna godina sto se Religije i Filosofije tice. Kad su Ego, Mabus i Blitzkrieg redovni bili... nikad nije nedostajalo kvalitetne rasprave.
Last edited by MadGod; 17-06-08 at 22:58.
E, izgleda da ipak ima nesto novo!
Pogledaj sta pise ispod Ćipurovog imena... :wink:
Primijetio sam... ne mogu reci da mi je zao.
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks