Napoleon pominje Crnogorce maršalu Marmonu

[Ćipur]

• Iz knjige
  
  Priredio Anri Delari, lični sekretar knjaza Danila:
  NAPOLEON POMINJE CRNOGORCE MARŠALU MARMONU
  
  Napoleonove riječi su markirane.

[Ćipur]

Priredio lični sekretar knjaza Danila Anri Delari: General Gotje, pismo Petru I Petroviću Njegošu

Njegovom preosvještenstvu Vladici crnogorskom!

Znam da će engleski emisari doći kod Vas. Englezi su vjerolomni: Čuvajte se preosvješteni gospodine, da vas ne prevare kao što su prevarili sve države na kontinentu koje su za sobom povukli u nesrećne ratove, pa ih onda uvijek napuštali. Neka se Crnogorci nimalo ne miješaju u stvari velikih naroda, neka ostanu na miru u svojoj zemlji i budu prijatelji Francuzima, svojim susjedima. Na taj način, sačuvaće svoje blagostanje, svoju nezavisnost i spokojstvo.
Primite preosvještenstvo, uvjerenje o mom visokom poštovanju.

Brigadni general, baron Carstva komandant provincije francuske Albanije

Gotje

Kotor, 23. februar 1812.

Ovo pismo je objavljeno u Vaclikovoj knjizi

[Ćipur]

16. februara 1806.

Crnogorski mitropolit Petar prvi Petrović sazvao je na Cetinju glavare i zahtijevao da se ujedine snage Bokelja i Crnogoraca za borbu protiv francuske vojske.

[Ćipur]

* 8. juna 1812.

U crkvi u podlovćenskom selu Mircu, koje danas pripada kotorskoj opštini, a tada je bilo granično mjesto između Crne Gore i Francuske održan je sastanak vladike Petra Prvog Petrovića i francuskog generala Gotjea. Francuskom predstavniku vladika je priredio srdačan i protokolaran doček što je iznenadilo gosta. Sam vladika, glavari i počasna smotra uvjerili su francuskog oficira da ima posla sa narodom koji iako njemu nepoznat, "zna da da sve za očuvanje nezavisnosti i da je iznad svega hrabar" - istakao je Gotje. Vladika je gostu stavio na znanje da njegov narod želi da živi u miru sa velikom francuskom nacijom. Razgovori su trajali kratko i postignut je dogovor "da vladika u slučaju da od ruskog cara dobije naredbu da napadne Francusku, obavezno o tome izvijestiti generala dva mjeseca unaprijed". Pregovarači su se srdačno rastavili a francuski general je kasnije priznao da je imao susret sa "pravim predstavnikom jedne države a ne sa poglavicom plemena" , kako je očekivao kada se spremao za susret.

Priredio lični sekretar knjaza Danila Anri Delari: General Gotje, pismo Petru I Petroviću Njegošu

Njegovom preosvještenstvu Vladici crnogorskom!

Znam da će engleski emisari doći kod Vas. Englezi su vjerolomni: Čuvajte se preosvješteni gospodine, da vas ne prevare kao što su prevarili sve države na kontinentu koje su za sobom povukli u nesrećne ratove, pa ih onda uvijek napuštali. Neka se Crnogorci nimalo ne miješaju u stvari velikih naroda, neka ostanu na miru u svojoj zemlji i budu prijatelji Francuzima, svojim susjedima. Na taj način, sačuvaće svoje blagostanje, svoju nezavisnost i spokojstvo.

Primite preosvještenstvo, uvjerenje o mom visokom poštovanju.

Brigadni general, baron Carstva komandant provincije francuske Albanije

Gotje

Kotor, 23. februar 1812.

Ovo pismo je objavljeno u Vaclikovoj knjizi

[FORMICA]

• Iz knjige
  
  Priredio Anri Delari, lični sekretar knjaza Danila:
  NAPOLEON POMINJE CRNOGORCE MARŠALU MARMONU
  Napoleonove riječi su markirane.
  
  Maršal Marmon

Ćipure ne znam može li biti tačno, no neđe u nekom razgovoru sa drugovima čuo sam da je Napoleon namjerno poslao maršala Marmona jer je FANU (francuska akademina nauka i umjetnosti ako se tako naziva ono kao CANU SANU i slično) našla da je taj Marmon u nekom dalekom srodstvu sa Crnojevićima. Pa da bi se umilio Crnogorcima upravo njega pošalje u Iliriju. Nijesam mogao niđe naći o tome ništa, da možda ti ne znaš nešto o tome? Rekli su mi da su Crnojevići zapravo francuska kuća Maromonte ili tako nekako.

[Ćipur]

Ćipure ne znam može li biti tačno, no neđe u nekom razgovoru sa drugovima čuo sam da je Napoleon namjerno poslao maršala Marmona jer je FANU (francuska akademina nauka i umjetnosti ako se tako naziva) našla da je taj Marmon u nekom dalekom srodstvu sa Crnojevićima. Pa da bi se umilio Crnogorcima upravo njega pošalje u Iliriju. Nijesam mogao niđe naći o tome ništa, da možda ti ne znaš nešto o tome? Rekli su mi da su Crnojevići zapravo francuska kuća Maromonte ili tako nekako.

Bio je jedan Balšić Maramonte, ne Crnojević. A Balšići su i inače bili francuskog porijekla od plemićke kuće Bo (Baux), članovi te porodice došli su sa Jelenom Anžujskom u ove krajeve.

[Ćipur]

24. septembra 1813.

Nakon osvajanja Budve crnogorska vojska, pod komandom vladike Petra Prvog Petrovića, oslobodila je i tvrđavu Svete Trojice nadomak Kotora i nastavila operacije oslobađanja primorja od francuske vojske.

[Ćipur]

DEVEDESETA GODIŠNjICA ZAVRŠETKA PRVOG SVJETSKOG RATA OBILjEŽENA NA ILINICI IZNAD IGALA

„Igalo je danas simbol mira. Ovdje je Crna Gora sa jedne, Hrvatska sa druge strane, a samo malo dalje i EU. Ubrzo će i Crna Gora i Hrvatska, a nadam se i Srbija, postati članovi Evropske unije, porodice miroljubivih država“-izjavio francuski ambasador Bernar Garanše

U spomen francuskim vojnicima

Igalo, 11. novembra

- „Ovdje počivaju francuski vojnici pali za vrijeme Napoleonove vladavine ilirskim provincijama. Ovaj spomenik su u njihovu čast podigli francuski solunski borci iz Prvog svjetskog rata“.

Te riječi zapisane su na metalnoj spomen-ploči koju su danas na spomeniku na brdu Ilinica na Žvinjama iznad Igala postavili NVO „Avenir“ iz Herceg-Novog i Francuska ambasada u Crnoj Gori, povodom 11. novembra, francuskog državnog praznika, koji označava kraj Prvog svjetskog rata. Toga dana je prije 90 godina tačno u 11 časova potpisan Versajski ugovor i završetak Velikog rata, kako ga Francuzi zovu. U znak sjećanja na taj događaj, ustanovljen je praznik - Dan komemoracije - koji se ne obilježava samo u Francuskoj, nego i u svim djelovima svijeta u kojima su sahranjeni francuski vojnici.

Tako je bilo i danas na brdu Ilinica, gdje je u prisustvu francuskog ambasadora u Crnoj Gori Bernara Garanšea, hercegnovskog gradonačelnika Dejana Mandića i mještana obilježen Dan komemoracije.

„Igalo je danas simbol mira. Ovdje je Crna Gora sa jedne, Hrvatska sa druge strane, a samo malo dalje i EU. Ubrzo će i Crna Gora i Hrvatska, a nadam se i Srbija, postati članovi Evropske unije, porodice miroljubivih država,“ rekao je ambasador Garanše Novljanima koji svake godine posjećuju spomenik francuskim vojnicima, a posebno Danici Gugolj koja je naslijedila obavezu od svekrve da brine o grobu na Ilinici. Za predsjednika hercegnovske opštine Dejana Mandića ovaj susret je nastavak njegovanja tradicije dva naroda koja zbližava i njihove odnose čini još boljim. Mještani Žvinja i Igala su pokazali da se uspomene na ljude i događaje mogu decenijama sa pažnjom i dostojanstvom čuvati.

Da se ne zaboravi

Spomenik je podignut u znak sjećanja na francuske vojnike koji su poginuli u borbama između 29. i 30. novembra 1806, kada je Napoleonov general Marmon krenuo iz Dubrovnika da osvoji Boku. U žestokim sukobima sa ruskim, crnogorskim i bokeljskim trupama gubici su bili veliki sa obje strane. Ruski brodovi su odvozili svoje ranjene i poginule vojnike. Poginuli francuski vojnici, među njima i ađutant generala Marmona, kapetan Gaje, sahranjeni su na Ilinici kraj crkve posvećene Svetom Iliji. Prema predanju, ovo mjesto je izabrano kako bi oni mogli preko pučine „da gledaju“ prema svojoj domovini. Spomenik u njihovu čast podigli su francuski solunski vojnici 126. odreda koji su ovdje došli 1919. nakon oslobođenja Crne Gore i Boke.

D. Ivanović

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...1-12&id=152774

[Ćipur]

8. oktobra 1814.

Kapitulirale francuske trupe u Boki Kotorskoj, ali Petar Prvi Petrović nije mogao da je zadrži.