Results 1 to 13 of 13

Thread: Zanimljivosti iz svijeta kulinarstva.

  1. #1
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    SOA NEBESKA
    Posts
    2,335
    Thanks Thanks Given 
    30
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Lightbulb Zanimljivosti iz svijeta kulinarstva.

    Milijan Stojanić oborio je svjetski i Ginisov rekord na sedmoj Svjetskoj olimpijadi u kulinarstvu tako što je, poštujući propozicije takmičenja, u kazanu od 12 kubnih metara skuvao deset hiljada litara čorbe.

    "Džambo" čorba nosila je simboličan naziv "poljska supa" jer su Stojaniću pomagale kolege Poljaci.

    Svi sastojci, uključujući i začin, u Vroclav su dopremljeni iz Srbije - 40 tona povrća, kao i užički pršut i sir.

    Stojanić je rekao da ga je sve vrijeme takmičenja posebno brinula zaprška pripremana od pirinčanog brašna koje na visokoj temperatu pjeni, a prema propozicijama, čorba ne smije da pokipi.

    Kulinarska olimpijada u Vroclavu okupila je 40 hiljada kuvara i ugostitelja iz cijelog svijeta i trajala je od 15. do 18. novembra.
    Oj visoki Durmitore svih planina direktore...

  2. #2
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    SOA NEBESKA
    Posts
    2,335
    Thanks Thanks Given 
    30
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Arrow Male količine čokolade dobre za zdravlje

    Male količine crne čokolade ili topla čokolada, kao dio redovne ishrane, mogu biti veoma dobri za zdravlje.
    Grupa američkih naučnika je otkrila da čokolada, kao i aspirin, pomaže u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
    Ako se uzima u malim količinama, čokolada može da smanji rizik od srčanog udara, jer smanjuje mogućnost da se krvne pločice zgrušaju i blokiraju krvne sudove.
    S druge strane, konzumiranje velikih količina mlječne čokolade, koja sadrži dosta šećera i mlijeka, može da dovede do gojaznosti.
    Preporučljivo je da se dnevno uzmu dvije kockice tamne čokolade, koja je spravljena od ekstrakta kakaa.
    Oj visoki Durmitore svih planina direktore...

  3. #3
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    SOA NEBESKA
    Posts
    2,335
    Thanks Thanks Given 
    30
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Arrow

    Crna čokolada je dobra kao i aspirin za smanjenje krvne koagulacije i rizika začepljenja arterija, koji uzrokuju srčane udare.
    "Veliki ljubitelji čokolade su dokazali da hemijska supstanca u kakau (flavonoidi) ima isti hemijski efekat kao aspirin, koji smanjuje opasnost od stvaranja krvnih ugrušaka.
    Naučnici su već ranije otkrili da je crna čokolada bogata flavonoidima, koji snižavaju krvni pritisak i blagotvorno utiču na krvotok.
    Zivio Mars i Snickers
    Oj visoki Durmitore svih planina direktore...

  4. #4
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    4,458
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by netsniper View Post
    Crna čokolada je dobra kao i aspirin za smanjenje krvne koagulacije i rizika začepljenja arterija, koji uzrokuju srčane udare.
    "Veliki ljubitelji čokolade su dokazali da hemijska supstanca u kakau (flavonoidi) ima isti hemijski efekat kao aspirin, koji smanjuje opasnost od stvaranja krvnih ugrušaka.
    Naučnici su već ranije otkrili da je crna čokolada bogata flavonoidima, koji snižavaju krvni pritisak i blagotvorno utiču na krvotok.
    Zivio Mars i Snickers
    Chitam ovo i jedem Snickers. I Snickers nije napravljen od crne, no od mlijechne chokolade, ove shto guza raste od nje.
    Btw., jedna moja drugarica je drzhala nekakvu "chokoladnu" dijetu, ali iskljuchivo iz crne chokolade (one mrzne grke za kuvanje).
    Never Complain, Never Explain

  5. #5
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    SOA NEBESKA
    Posts
    2,335
    Thanks Thanks Given 
    30
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Arrow

    Raste raste, ako nisi aktivna i ne sagoris to, normalno je da ce da raste
    btw i ja jedem MARS upravo
    Oj visoki Durmitore svih planina direktore...

  6. #6
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    gdje stignem
    Posts
    1,965
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Nikolina View Post
    Chitam ovo i jedem Snickers. I Snickers nije napravljen od crne, no od mlijechne chokolade, ove shto guza raste od nje.
    Btw., jedna moja drugarica je drzhala nekakvu "chokoladnu" dijetu, ali iskljuchivo iz crne chokolade (one mrzne grke za kuvanje).
    mmmm kad pomislim na snickers,srce mi kuca "zdravije":bart:
    I lost my watch….now I’m lost in time

  7. #7
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    Procitah u nekim novinama da osobe koje piju 4-6 soljica crne kafe tesko mogu da obole od raka debelog crijeva!

    Meni to odgovara posto ja pijem mnogo kafe,mada, s obzirom da su tu studiju objavili stranski naucnici sigurno nijesu mislili na ovu nashu kafu koja konja moze ubit,tako da se samo tjesim

  8. #8
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by cdm
    19.12.2006. Kolač za 650.000 eura
    Jedan lanac prodavnica iz Osake ponudio je bogatim kupcima božićni kolač prekriven dijamantima, po cijeni od 100 miliona jena (650.000 eura). Opsirnije...
    ..........

  9. #9
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    4,458
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Jesu li jestivi ti dijamanti zaboga, ka` one ukrasne mrvice, kako li se zove, ne znam?
    Never Complain, Never Explain

  10. #10
    Join Date
    Dec 2006
    Location
    cHoKoMoKo wOrLd WiDe
    Posts
    327
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Sta sve nece smislit boze ti pomozi.
    Kakvo debilisanje cuj dijamanti na kolach..
    A ne nooooooooo pomfrit. :lolblue:
    Samo jednim prstom pozvah te,ti si dotrcao kao pas,zamisli sta bih sve sa deset znala..haha

  11. #11
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default

    Istina o nastanku čuvenog srpskog specijaliteta

    Otac Karađorđeve šnicle




    Milovan Mića Stojanović (u daljem tekstu će na lični zahtijev biti pominjan kao Mića "jer niko ne zna za Milovana Stojanovića već samo za Miću") je kuvar, profesor srednje i više Ugostiteljske škole, potpredsjednik svjetske Asocijacije kuvara, dobitnik je zlatnih medalja na svjetskom i evropskom takmičenju u kulinarstvu, 1984. i 1986. godine. Svoju kulinarsku vještinu prikazao je u 72 zemlje, piše list "Vreme".
    Mića je rođen prije 72 godine u Gružanskom selu Čestinu.
    - Moji roditelji ubijeni su u nacističkim represalijama u Kragujevcu i ja sam ostao siroče. Bio sam u domu i odatle sam poslije rata poslat u Čehoslovačku da izučim za drebang majstora i trebalo je da potom izrađujem mitraljeze. Poslije rezolucije Informbiroa bili smo vraćeni u zemlju. Postrojali su nas u vrstu, odbrojili i rekli ´vas dvadeset bićete stolari`, sljedećih dvadeset su postali krojači, i tako redom, a meni je zapalo da budem kelner. Ja tada nijesam znao šta je to kelner, a kada su me poslali u kafanu Dinara po kelnersku uniformu , neki Rus koji je tamo radio kazao mi je da su kelneri lopovi i da je Lenjin rekao da to nije dobro zanimanje. Lenjinove riječi su u ono doba bile važne i ja sam uspio da se prebacim u kuvare- prisjeća se Mića.
    Prije podne je išao na praksu, a po podne u školu učenika u privredi. Poslije završene škole Mića je bio poslat na usavršavanje u inostranstvo.
    - Poslali su nas u Zapadnu Njemačku, u Frankfurt na Majni, u hotel De Hof. Njemci su bili iznenađeni kada su shvatili da mi nijesmo bili specijalizovani kuvari, već svako od nas zna da spremi i predjelo i glavno jelo o desert. U Frankfurtu smo prvi put vidjeli kako to izgled kuvati bez ograničenja o neke moje kolege su poželelje da i dalje tako rade. U Njemačku nas je otišlo 11, a vratilo nas se samo petorica, među njima i ja i nikada nijesam zažalio zbog toga- kaže Mića.
    Dok je bio kuvar u tada čuvenom beogradskom "Golfu", desio se "incident" koji će dovesti do stvaranja Karađorđeve šnicle.
    - Bilo je to 1956. ili možda 1957. godine. U restoran je došla čuvena spikerka Radio Beograda i naručila kijevski kotlet. On se pravi od piletine i sa buterom, a ja nisam imao ni jedno ni drugo. Da ne bih obrukao restoran, uzeo sam šniclu i kajmak, spremio ih i poslao joj to. Njoj se jelo dopalo i zatražila mi je recept. Pošto sam znao da to što sam joj dao nije bio kijevski kotlet, izgovorio sam se da sam zauzet i da ću joj recept dati drugi put- objašnjava Mića za list “Vreme”
    Nešto kasnije u restoranu "Sunce" u Domu omladine održavala se izložba ugostiteljstva na kojoj je učestvovao i Mića.
    - Od svakog kuvara očekivalo se da na izložbi predstavi dva jela. Čitajući kuvarske leksikone primjetio sam da u njima postoji samo pet naših jela i smatrao sam da je to malo. Sjetio sam se neočekivanog uspjeha sa lažnim kijevskim kotletom i riješio sam da pokušam da stvorim sopstveno jelo. I tako je nastala Karađorđeva šnicla. Nazvao sam je tako jer sam znao da je dinastija Karađorđević poznata u svijetu i računao sam da će, ako jelo bude uspješno, a ja mu dam ime po osnivaču dinastije, ono lakše doći u restorane i da ćemo u kuvarskim leksikonima imati još jedno naše jelo- kaže Mića.
    U Mićinom restoranu nalazi se Titova slika. Smještena je tako da se vidi tek pri izlasku iz restorana, a i tada pažnju prvo privuče kavez sa papagajima koji djelimično zaklanja Titovu fotografiju.
    - U Beli dvor sam stigao na preporuku Dušana Škrge i tamo radio kad god bi me pozvali tokom 22 godine. Tito je jeo za dvojicu, a pio za trojicu, ali se nikada nije napijao. Jeo je sve. Volio je prase, i to ono od 25-30 kila, narodski rečeno nazomče, pečeno na vinovoj lozi. Volio je tijesto, mlince, štrukle a rado je jeo i gibanicu iako, kao što znamo, nije bio "gibaničar". Volio je i ribu, ali ne onu sam mnogo kostiju, pored ostalog i zato što je bio zauzet i nije imao mnogo vremena za jelo- priča iskusni kuvar.
    Mića je kuvao za Tita i na putovanjima u inostranstvo. Tom prilikom je morao da se nauči i pravilima diplomatije.
    - Ponekad smo sa sobom nosili vodu jer u nekim zemljama nije bila ispravna. Ipak, nijesam smio da dozvolim da domaćini to primjete jer bi se mogli uvrijediti- naglašava Mića. A o tome da li je bilo komplikovano kuvati za svjetske državnike koji su dolazili kod Tita, Mića kaže da to nije bio svet koji izvoljeva.
    - Nijesu izvoljevali ni naši ljudi koju nešto znače. Ivo Andrić i Branko Ćopić su toliko puta bili kod Tita i uvijek su jeli što i on. Ali sa nižom nomenklaturom nije bilo tako. Jednom sam dovršavao ručak za Tita kada mi u kujnu uđe jedan od tih aparatčika i saopšti mi da hoće da jede odmah. Odbrusio sam mu: `Dok moj predsjednik ne bude jeo, ne dam nikom ništa` i izbacio sam ga iz kuhinje."
    Mića je bio šef kuhinje u beogradskom "Interkontinentalu", čiji dolazak smatra veoma važnim "jer je to hotelski lanac koji se nalazi na prvom mjestu svjetskih hotelskih kompanija. Kompanije čije hotele danas imamo plasirane su nekoliko mjesta niže. Ono što Interkontinental održava na prvom mjestu jeste organizacija poslovanja i nivo usluge koji su isti u svakom hotelu bez obzira na to da li se on nalazi u Beču, Beogradu ili Kuala Lumpuru. Tačno se zna kako neko jelo mora da izgleda i ja sam slikao neka jela i okačio slike na zid kujne da bi kolege znale kako da ih aranžiraju."
    Mića je bio proglašen za najuspješnijeg "Interkontinentalovog" kuvara u Evropi i tamo je radio do penzionisanja. Poslije toga odlazi u Njemačku jer je shvatio da socijalizam neće opstati, a morao je da obezbjedi djecu.
    Odbija da priča o sadašnjem restoranu: vodi ga njegov sin pa on treba da o njemu govori.
    - Dozvolu za gradnju dobili smo 1989. ali je očeva ušteđevina ostala zarobljena u banci kao stara devizna štednja i mi smo zato restoran uspjeli da otvorimo tek 1995. Prvi posjetioci su komentarisali da je nevjerovatno da kuvar svjetskog renomea drži tako skroman restoran, ali mi smo bili srećni što smo ga uopšte otvorili."
    "Mićina domaća kujna" nalazi se u Prvomajskoj 108c u Zemunu. Nalazi se na relativno zabačenom mjestu, a i njen ambijent se ne može mjeriti sa trenutno modernim lokalima. Ako probate Karađorđevu šniclu, tačno ćete znati kako ona treba da izgleda i kada u nekom drugom restoranu dobijete Karađorđevu šniclu, koja je to samo po imenu, moći ćete da se pobunite i da kažete šta ne valja u jelu koje ste dobili, piše list "Vreme".

    Originalni recept za Karađorđevu šniclu

    "Nije to nikakva tajna. Recept se odavno nalazi u udžbenicima kulinarstva", kaže izumitelj Karađorđeve šnicle. "Ovo je recept za jednu porciju. Uzmite 220 grama telećeg ili svinjskog mesa, file ili šol, 40 grama starog kajmaka, 30 grama prezli, 20 grama brašna i jedno jaje. Meso očistite od žilica i istucite da bude što tanje. Na sredinu šnicle stavite kajmak i urolajte šniclu kao palačinku, pa je u močite u brašno, jaja i prezle. Šnicla se prži u dubokom ulju, što znači da mora da se "udavi" u masnoći. Prži se na 180 do 200 stepeni osam do deset minuta. Možete koristiti fritezu i računajte da će šnicla upiti oko 40 grama ulja. Kada je šnicla pržena, postavite je na ovalni tanjir. Dekoracija šnicle je simbolična i njome se odaje počast Ordenu Karađorđeve zvezde. Tartar sos, biće dovoljno 50 grama, koji se preliva duž šnicle, predstavlja lentu, a kolut limuna koji se stavlja na sredinu je sam orden. Kao prilog se služi 150 grama boranije koja se obari i 150 grama krompira koji se isprži. To što u restoranima uz šniclu stavljaju druge priloge i nije tako strašno, mada se nijesam tek tako odlučio za njih. To što je pune kačkavaljem, šunkom, papričicama ili šljivama je nedopustivo i primitivno. Neka oni koji to rade, takve šnicle nazovu kako god hoće, a ne Karađorđeva šnicla. Što se pića uz Karađorđevu tiče, po logici stvari najbolje je da uzmete Oplenačko bijelo vino - ali ako ga nemate, možete uzeti neko drugo bijelo, lakše vino".

    http://www.republika.cg.yu/naslovna....jest&id=110360

  12. #12
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Dragica Bajić [objavljeno: 17/07/2008]

    Karađorđeva šnicla i drugi patenti


    Milovan - Mića Stojanović

    Profesor kulinarstva Milovan – Mića Stojanović u bogatoj kulinarskoj karijeri ostavio je recepte za stotinak jela koje je izmislio, a sad i patentirao i objavio u svojoj knjizi. Najpoznatiji specijalitet je, svakako, Karađorđeva šnicla. Skoro sva Mićina jela uvrštena su u stručne, kulinarske udžbenike i nalaze se ne samo u jelovnicima restorana u Srbiji nego i u regionu. Pored Karađorđeve šnicle, Stojanović je smislio i njeguški stek, smederevsko đule, vojvođanski kare, medaljone mumalo, mišarski stek, oplenačke palačinke, kaluđerske sarme, smuđ Kladovo…



    – Nisam u mladosti maštao da se družim sa varjačom, želeo sam da postanem advokat. Međutim, kao ratno siroče iz Gruže živeo sam u beogradskom domu „Đura Đaković” i morao sam da prihvatim da učim za konobara, jer tada nisam mogao da biram. Ugostiteljski zanat sam počeo da učim u nekadašnjem hotelu „Dinara” u Nušićevoj i na nagovor jednog Rusa počeo sam da učim zanat za kuvara, shvativši da je kuvanje velika veština i zanat. Vi biste danas rekli da se tako može zaraditi veliki novac, a mi nismo tada tako razmišljali – priča Mića Stojanović.
    Posle srednje ugostiteljske završava višu, majstorsku školu, a njih 11 iz prve posleratne generacije biva upućeno na dalje školovanje u Brisel i Amsterdam. Potom su usledili angažmani u restoranima u Švajcarskoj i Austriji. Kaže da je najvažniju školu prošao u Švajcarskoj, jer tamo kuvar mora da prođe sve od A do Š. Po povratku u zemlju, raspoređen je u Vrnjačku Banju, potom u Novi Sad, Suboticu, Bor, Zaječar, pa u Savezno izvršno veće, a posle detaljnih provera, bio je određen za Titovog kuvara. Tako odlazi na Brione i, putujući sa Titom po celom svetu, nastavlja da uči od kuvara do domaćica.
    Mića Stojanović je bio glavni kuvar Josipa Broza Tita od 1956. do njegove smrti 1980. godine. Posle Titove smrti, počeo je da radi kao profesor, a potom je otvorio restoran „Mićina domaća kujna” u Zemunu. Sada umeće prenosi na sina Milana, koji je završio višu ugostiteljsku školu i bio na usavršavanju u Nemačkoj. Kaže da je imao štošta da nauči i od njega.
    Za Tita kaže da je bio „veliki gurman i dobar pijanac”.
    – Sve je jeo i sve pio, a najviše je voleo jela od testa, pite, štrudle, rezance i, naravno, štrukle. Nije voleo da jede mladu prasetinu, a ribu je jeo filiranu, bez kostiju. Stalno sam mu izmišljao i pravio razna jela, a spremao sam mu i zagorske štrukle, za koje mi je sam dao recept – kaže Mića.
    Napravio je i Titovo jelo, specijalitet od mesa, povrća i testenine, ali iz, kako kaže, „poštovanja prema predsedniku Titu”, nikad ga nije nigde promovisao, a može da se proba jedino u njegovom restoranu.
    – Dobar kuvar mora da uči celog života, da voli svoj posao i da bude veoma uporan. Svakom jelu treba dati lični pečat i tu je tajna ove veštine. Celog života sam se trudio da izučim i podneblje u kome jelo nastaje, u svako novo jelo sam uvrstio i karakteristike određenog kraja. Radeći kao Titov kuvar, bio sam u prilici da ugostim više od 200 svetskih državnika, političara, diplomata i krunisanih glava, ali i glumce, umetnike i ljude iz svetskog džet-seta i svakom sam „servirao caku” kojoj nije mogao da odoli, pa su svi bili zadovoljni. Za kuvara je najvažniji zadovoljan gost – kaže Milovan – Mića Stojanović.


    http://www.politika.rs/rubrike/Posao...atenti.lt.html

  13. #13
    Join Date
    Jan 2014
    Posts
    29
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    ih nemojte majku da zovnem da vam predaje malo

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Zanimljivosti iz nauke
    By funestis in forum Nauka generalno
    Replies: 1635
    Last Post: 27-01-24, 09:30
  2. Lada Niva - najbolji terenac svijeta ili shta?
    By sparco in forum Automobilizam arhiva
    Replies: 58
    Last Post: 17-10-09, 16:12
  3. Radošević prvak svijeta
    By shrek in forum Ostali sportovi
    Replies: 7
    Last Post: 17-10-06, 20:13
  4. ...The most beautiful...iZ sViJeTa pOzNaTih... :)
    By _senorita_ in forum Ženski kutak
    Replies: 3
    Last Post: 31-05-05, 18:25
  5. Zanimljivosti o "demokratskom" predsjedniku Tadicu
    By Monterico in forum Politika generalno
    Replies: 19
    Last Post: 19-09-04, 02:30

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •