Page 11 of 50 FirstFirst ... 78910111213141521 ... LastLast
Results 251 to 275 of 1236

Thread: Crnogorski jezik

  1. #251
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default

    29. 01. 2007. AGORA


    Jezik i identitet


    Dragan Radulović: Crnogorski jezik uz dva ravnopravna pisma


    Racionalno i logično rješenje jeste ovo koje se nalazi u prijedlogu Ustava ekspertske grupe: crnogorski jezik uz dva ravnopravna pisma, sa potpunom zaštitom jezičkih interesa manjinskih naroda

    Govoriti o imenovanju službenog jezika u Crnoj Gori, zalagati se da on napokon ponese ime naroda i države, i da kao takav – crnogorski, bude naveden u republičkom Ustavu, znači u prvom redu razmišljati o jeziku, njegovoj simboličkoj dimenziji, kolektivnom identitetu malog naroda, i politici, ili tačnije: politici, na način kako se ona shvata(la) u Crnoj Gori. Čini mi se da su ta tri pojma ključna, i neodvojiva za razumijevanje samog problema, a potom i za promišljanje mogućih puteva prevladavanja krize koja potresa, ili će tek bitnije potresati u vremenu koje se otvara pred nama, političku scenu u domovini. Kada se ovako postave teme za refleksiju, čovjek shvata koliko je komplikovana stvar koju namjerava tematizovati, i neminovno dolazi u priliku da zamoli prisutne stručnjake za oprost što se bez lingvističkih kompetencija usuđuje govoriti o jeziku. Jedino što može navesti u odbranu jeste činjenica da je govor o tome ipak stvar koja se tiče svih nas.
    Jezik, kao što su to naučnici odavno primijetili, (pored mnoštva drugih!) ima dva značajna aspekta: komunikacioni i simbolički, i shodno tome određuje dva prostora, ili dvije dimenzije, ne identične, ali međusobno zavisne i veoma bliske. Komunikacioni prostor je sfera unutar koje se jezik koristi za prenošenje informacija o svijetu jezičkih i izvanjezičkih fenomena, on determiniše jezički saobraćaj među ljudima, pod uslovom, dakako, da oni taj jezik potpuno razumiju, da međusobno dijele razumijevanje jezičke artikulacije onoga što je sada, ali i onoga iz prošlosti, ukoliko to iz prošlosti, kao poruka, još uvijek ima nekakvoga smisla za njih danas. I u onoj mjeri koliko im je potrebno da bi međusobno saobraćali kao ljudi. Budući da je jezik kojim se govori i piše u Crnoj Gori – izuzev albanskog i romskog – u stvari jedan, i pored malih razlika, još uvijek onaj koji se ranije nazivao srpskohrvatskim, ta komunikaciona dimenzija nije ni u kom pogledu ugrožena. Mi, srećom, nemamo posla sa jezicima koji zahtijevaju tumače, naše su jezičke razlike drugačije prirode, i valja ih prepoznavati na drugom polju. U prvom redu – simboličkom.
    Simbolički prostor jezika, kako nam teorija sugeriše, treba dijeliti na sinhronijski: njemu pripadaju svi članovi društva koji taj jezik doživljavaju kao prepoznatljiv simbol njihovog sadašnjeg zajedništva;i dijahronijski: njemu pripadaju prošli periodi na koje se to jezičko zajedništvo projektuje, a u bliskoj je vezi sa nasljeđem oličenim u onim sadržajima usmenosti/pismenosti koje ta zajednica baštini i prepoznaje kao svoju tradiciju. Ali, upućen je i na vrijeme koje dolazi, on jednim dijelom određuje i način samorazumijevanja političke zajednice u budućnosti.
    Simbolički prostor nekadašnjeg srpskohrvatskog jezika sve se više urušava i nestaje, (iako je urušavanje simboličke ravni i kulturnog kapitala tog jezika nešto dugotrajniji proces od političkog urušavanja bivše države, on je u svojim posljednjim konsekvencama sasvim izvjestan i uočljiv), a na njegovo mjesto stupa niz novih simboličkih prostora koje uobličavaju, jasno politički imenovani, standardizovani, lingvistički normirani, i time bitno odijeljeni jezici: hrvatski, srpski i bosanski... U svakom slučaju, vjerovatno je da budući odnosi među tim kulturama i jezicima neće biti građeni na principima imperijalne dominacije, već u skladu sa savremenim civilizacijskim dostignućima u formi partnerstva: u kulturi, ekonomiji, politici... Shodno tome ključno pitanje jeste: kakva je u pomenutim okolnostima budućnost crnogorskog jezika? Zapravo, da li je politička zajednica Crne Gore kadra da jezik kojim govori i piše nazove svojim imenom, ili će i na tom polju nastaviti da demonstrira žalosnu tradiciju kolonizovane svijesti?
    O čemu se radi? U doba romantizma zaseban jezik je ’proizvodio’ naciju, kao što je i nacija ’proizvodila’ zaseban jezik, i taj dijalektički mehanizam dvostrukog proizvođenja navedenih entiteta djelovao je istovremeno u oba smjera, pod pokroviteljstvom države. Slučaj sa jezicima na prostoru bivše Jugoslavije ukazuje na drugačiji put: jasnoj konstrukciji nacionalnog jezika prethodi nacija, zatim i država, koja nakon vlastitog utemeljenja zahtijeva i nedvosmisleno imenovan i definisan jezik, kao jednu od potvrda sopstvenog identiteta. A slučaj sa Crnom Gorom je za nijansu komplikovaniji, jer za razliku od drugih, susjednih nam naroda i država, dominantni ideološki narativi u posljednjih vijek i po nijesu bili nimalo crnogorski, ako već nijesu bili značajno suprotstavljeni svemu što je crnogorsko. U rasponu od Nikolinog velikosrpstva, dok se nadao da će dinastija Petrović-Njegoš zavladati umjesto Obrenovića, zbog čega je vlastiti narod ideološki pripremao za ulogu srpskog Pijemonta, preko propasti države Crne Gore poslije Prvog svjetskog rata i njenog utapanja u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, docnije Kraljevinu Jugoslaviju, u kojoj su Crnogorci prošli kako su prošli, jer bože moj „što će im ministri u vladi, kada imaju svog kralja“, kako im je to jednom prilikom, kada su se požalili na vlastitu političku neravnopravnost, Aleksandar cinično odgovorio; zatim Brozovu Jugoslaviju, u kojoj je Crna Gora, istina povratila dio izgubljene državnosti, ali i bila dio njene totalitarne ideologije; pa sve do sumraka devedesetih godina kada je, sa pozicija asistenta Miloševićevom projektu, Crna Gora značajno učestvovala u razaranju zajedničke države, u početku kao onaj znameniti glas viška u međurepubličkom preglasavanju, a potom i vojno, što je na kraju rezultiralo kako porazom te sumanute zamisli, tako i otrežnjenjem crnogorske političke elite i naroda, i konačnim obnavljanjem crnogorske države u maju 2006. godine. Sve nabrojane državne konstrukte pratilo je različito imenovanje jezika kojim govore Crnogorci, i sasvim prirodno, niti jedan od njih nije bio njihovog nacionalnog imena: srpski, srpskohrvatskoslovenački, srpskohrvatski, a devedesetih, tačnije 1992. godine, na djelu je bilo ubrzano vraćanje u XIX vijek, i ponovo srpski jezik kao službeni u Crnoj Gori. Da se razumijemo, bez vidljivog pritiska Sloba Miloševića i Srbije, nego skoro samoinicijativno, crnogorska politička elita je u Ustavu Republike – koji je za našu bruku donijet nekoliko mjeseci poslije Ustava Savezne Republike Jugoslavije, kao da je državnost Crne Gore proizašla iz te tvorevine – proglasila srpski jezik službenim. Očigledno je da su tada htjeli biti pravovjerniji katolici i od pape, jer je u Ustavu Republike Srbije toga vremena jasno pisalo da je službeni jezik – srpskohrvatski! No dobro, bili su „mladi, lijepi i pametni“, bez ikakve svijesti o onome što rade. A o političkoj strategiji da i ne govorimo. Ko u to ne vjeruje neka pogleda ustavna pravila koja se odnose na promjenu državnog statusa, koja su se docnije toj istoj vlasti nebrojeno puta obila o glavu, a gle ironije: tada su bila donijeta protiv države Crne Gore, e da se ne bi sirotica ikada uspravila na svoje noge! Ono što je u svemu tome dobro jeste sljedeće: „mladi, lijepi i pametni“ u međuvremenu su postali stariji, i ne toliko lijepi, a u odnosu na svoju nekadašnju „pamet“ – neuporedivo promišljeniji.
    Sve navedeno ostavilo je različite tragove, a često i bolne lezije, u individualnom i kolektivnom identitetu Crnogoraca. No srećom po nas – identitet nije fiksiran i statičan, već se potvrđuje u procesu prevladavanja svakovrsnih rana. Identitet je, ipak, iznalaženje svijesti o sebi. A to iznalaženje je sve drugo osim jednosmjeran proces, jer uvijek su u igri ja i ti, u slučaju individualiteta, ili mi i oni u slučaju kolektiva. (Najzad, i kada svako pojedinačno kaže ja uvijek pretpostavlja izvjesno mi!)
    Veoma je bitno kako jedan identitet razumijeva sebe i kojim se načinom ispoljava prema drugome identitetu, jer se na određeni način – ako to već nije postalo opšte mjesto humanističke teorije – identitet i konstruiše u interaktivnom djelovanju onoga što mislimo o sebi i onoga kako nas drugi vide. Imenovanje jezika crnogorskim, i donošenje Ustava u kojemu će to biti jasno navedeno, kao i proglašenje samog Ustava koji treba simbolički da označi raskid političke zajednice sa prethodnim državnim uređenjima – jeste poruka i nama i drugima. Ali, ništa manje i poruka za budućnost. Dakle, nešto veoma značajno za uobličenje kolektivnog identiteta jednog malog naroda koji se nalazi pred značajnim izazovima, od kojih će mnogi zadirati i u pitanje njegovog identiteta. I biće nam veoma teško odgovoriti tim izazovima bez jasno definisanih uporišta, a ustavno imenovanje jezika je sasvim sigurno jedno od njih.
    Last edited by Ćipur; 29-01-07 at 21:23.

  2. #252
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default ........................nastavak.................. ........

    Zbog toga je opasno igrati se sa imenovanjem jezika, jer tu je najmanje prostora za kompromis, pogotovo sa onim političkim subjektima koji bi bili najsrećniji da Crne Gore i Crnogoraca nema, a njihovog jezika još i manje. Ako se u novom Ustavu zadrži rješenje srpski jezik, pokazaćemo i sebi i drugima da nijesmo puno odmakli od devedesetih godina, i da nemamo dovoljno snage da prekinemo sa posljedicama kolonizovane svijesti koja nas je predugo određivala. Ako se jezik službeno nazove „južnoslovenski“ ili „srpskocrnogorski“ – što god da to znači, a ne znači ništa! – kao zajednica pokazaćemo da su nam ozbiljne stvari povod za sprdnju, shodno čemu ni mi kao ljudi i narod bolji tretman ne zaslužujemo.
    Sve u svemu, racionalno i logično rješenje jeste ovo koje se nalazi u prijedlogu Ustava ekspertske grupe, o kojemu danas razgovaramo, dakle: crnogorski jezik uz dva ravnopravna pisma, sa potpunom zaštitom jezičkih interesa manjinskih naroda. No, kako je po pravilu mnogo toga što je racionalno i logično u Crnoj Gori neizvjesne političke budućnosti – ostaje nam da se i dalje zalažemo za crnogorski jezik. Koliko nam je potreban, možda, kao „imaginarna zajednica“ u cjelini ne uviđamo sada, ali uvjeren sam – hoćemo veoma brzo.
    Međutim, kako je Ustav države ipak predmet političkog kompromisa, u prvom redu kompromisa političkih stranaka, a kako nam je opet dobro poznata „solomonska mudrost“ naših stranačkih glavara, tako možemo očekivati najrazličitija rješenja u oblasti ustavnog imenovanja jezika, od kojih je najvjerovatnije upravo ono koje će u prvi plan staviti komunikacionu dimenziju, a simboličku definitivno potisnuti.
    U tom smislu, slijedi citat budućeg člana Ustava, koji će nastati poslije partijskog usaglašavanja: „Građani Republike Crne Gore govore svojim maternjim jezicima: crnogorskim, srpskim, bosanskim, hrvatskim, albanskim i romskim. Službeni jezički saobraćaj obavlja se na komunikacijskom jeziku Crnogoraca, Srba, Muslimana/Bošnjaka i Hrvata, a u slučaju Albanaca i Roma na njihovim nacionalnim jezicima, kako je predviđeno Zakonom o upotrebi jezika i pisma.“ Vuci siti, ovčice na broju: u Ustavu nedvosmisleno imenovanog jezika nema, kao ni jasnog identitetskog uporišta za Crnogorce, jer će njihova jedina domovina Crna Gora još jednom ubjedljivo demonstrirati bježanje od sebe.

  3. #253
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default CKL, broj 70., oktobar 2003.

    Andrej NIKOLAIDIS: AKO VAS POROBE U JEZIKU, VASE JE ROPSTVO POTPUNO



    Pripadnost Evropi, koju danas tako radu kao svoj prioritet isticu sve crnogorske stranke, prije svega (prije religijske ili teritorijalne pripadnosti) podrazumijeva ucesce u civilizacijskom krugu koji presudno odredjuje odnos prema – racionalnom. Otud je svo nase kliktanje Evropi komicno: stoga sto mi, vise od svega, i dalje drzimo do - vlastite iracionalnosti. Iracionalnost se ovdje najcesce poistovjecuje sa patriotizmom, herojstvom i cascu. A u iracionalnosti nema niceg od toga: ona je tek, kako nam i rjecnici sugerisu, odsustvo racionalnog.
    Kada je jedan prostor, poput Crne Gore, temeljno ispraznjen od razuma, desavaju se stvari i situacije kakva je ona sa crnogorskim jezikom i popisom na kojem se gradjani (doduse pod stavkom “ostalo”) trebaju izjasniti o tome kojim jezikom govore. Na stranu sto je samo pitanje prilicno bezumno: jer ako neko pocetkom treceg milenija nije siguran kojim jezikom govori, kako moze biti siguran u bilo sto sto iz jezika izvire: a iz jezika, kao sto znamo, radja se – sve. Biti nesiguran u jeziku znaci biti izgubljen u svijetu. Kada tako gledamo na stvari, postaje jasno zasto je Crna Gora u svakoj politickoj borbi – gubitnik. Malo je koje drustvo tako slabasno, izdijeljeno i duboko strasljivo kao crnogorsko. Malo se gdje uzvisenijim rijecima pravdaju nesojskiji postupci.
    Otud ne cudi sto se iz sredista iracionalnog nastoje iz ovoga drustva u uzasnoj reverziji ovog termina, egzorcirati svi tragovi racionalnog. Svaki upad razuma u ovaj prostor crnogorske horde odane iracionalnom dozivljavaju kao smrtnu opasnost. U tom svjetlu treba posmatrati medijsku hajku koju “Dan” periodicno dize protiv Kace Brkovic, nastavnice knjizevnost i jezika u jednoj podgorickoj osnovnoj skoli. Sto je grijeh Kace Brkovic: u biti to sto se koristi zdravom logikom. Koja kaze da ako se neka drzava zove Crna Gora, i u njoj zivi izvjesni narod koji sebe naziva Crnogorci: pa bice, cini se, da ti ljudi govore jezikom koji se zove crnogorski. Otud je ta zena u dnevnik zapisala da predaje crnogorski jezik. Izlozite problem cobanu iz Ugande ili gradjevinskom preduzimacu iz Manile: redosljed osnovnih logickih operacija je isti, i vodi samo jednom, istom rezultatu. U Ugandi da: ali ne i u Crnoj Gori. Ovdje logicki slijed glasi ovako: drzava je Crna Gora; ljudi su Crnogorci; dakle: jezik mora biti srpski.
    Borislav Pekic je jednom, u zelji da opise kako razmislja prosjecan Srbin, napisao, po sjecanju parafraziram, kako Englez, kada vidi zirafu, razmislja kako stvor izgleda kao zirafa, glasa se kao zirafa, te to, dakle, jeste zirafa; Srbin, pak, rezonuje: izgleda kao zirafa, glasa se kao zirafa – bogami, to je slon. Crnogorac je jos radikalniji u privrzenosti iracionalnom: ono mislim dakle postojim nije primjenjivo na njega. Ne razmisljam: dakle jesam – bila bi prigodnija parola.
    Zakon, vele, tvrdi da se u Crnoj Gori govori srpskim jezikom. Iracionalnost je, dakle, i zakonski verifikovana. Pa ako je zakon suprotan razumu: utoliko gore za razum. Tada, necemo zakljuciti kako zakon valja mijenjati – ne, ucinicemo upravo suprotno: do krajnjih granica bezumnosti insistiracemo na njegovoj primjeni. Zakon mozemo zaobilaziti svakom prigodom, pa je tako u Crnoj Gori dozvoljeno sve: krasti, varati, za ponekoga cak i ubiti. Sve, osim da govorite crnogorskim jezikom. Svugdje se zakon moze zaobici, osim na polju jezika. A to vec nije iracionalno. Jer iz jezika, rekoh, izvire sve. Ako vas porobe u jeziku, vase je ropstvo potpuno. Otud, dakle, nije cudo sto oni tako grcevito brane srpski jezik. Ali jeste cudno sto “ovi nasi” tako olako tome pristupaju.

  4. #254
    Join Date
    May 2006
    Posts
    1,681
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Ne znam je li ova abeceda već bila...


    http://www.montenegro.org/pictures/abeceda.gif
    Montenegrins speak and write Montenegrin. It is sociolinguistically, ethnically, and culturally a separate language. For example, the Montenegrin language has 33 letters while Serbian and Croatian each have 30.

  5. #255
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Crna Gora ponovo !
    Posts
    1,053
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by JF-NK View Post
    U, pravu si, ja sam nesto van toka. Evo juce su Brazilci ukinuli portugalski, i sad je brazilski zvanicni jezik. Kad su Amerikanci ukinuli engleski, i uveli americki, pametni Brazilci su se zapitali, zasto ne i oni. Ranije jos u Argentini i Meksiku je ukinut spanski, i uveden je argentinski, odnosno meksicki. Na putu da ucini isto su i Kanadjani, pa ce se odsad zvati kanadskim jezikom. Situacija oko Kvebeka je malo zamrsena. Naime, stanovnici Kvebeka ne pristaju da svoj jezik nazovu kvebeskim, vec ostaju vjerni svom francuskom. Licno se nadam da ce se osloboditi aveta proslosti, te da ce prihvatiti novu realnost, a to je kvebeski sa svim svojim nijansama. Zaista nisam upucen u australijanski, novozelandski, austrijski, i ostale jezike, pa bih zamolio cijenjene forumase da mi malo pomognu.
    Prvo, tebi se tesko moze pomoci jer si iz Niksica
    Drugo,ti Kvebechani,Austrijanci, Meksikanci itd. koje si naveo nijesu pocinjali 4 rata za 15 godina nikad od kad je covjek majmun bio do danas. Za razliku od komsija nasih sa sjevera. Prema tome, vrlo rado cu, pa makar samo zbog tih ratova, klanja i cuda, svoj jezik nazivati crnogorskim pa sve i da nikad nije postojao(a jeste) tacka
    Liberal !

  6. #256
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Podgorica
    Posts
    3,919
    Thanks Thanks Given 
    1
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    cemu sva ova prica kad cemo jednog dana svi pricat ruski

  7. #257
    Admiral Krsto Djurovic Guest

    Default

    Ne vidim kako neko moze da uporedjuje bivse kolonije sa Crnom Gorom. Da nijesmo mi bivsa srpska kolonija? Mozda i jesmo, ko zna. ne bi me cudilo da dodju sa 'senzacionalnim istorijskim otkricem' da je Crnu Goru otkrio neki srpski Kolumbo.

  8. #258
    Join Date
    Jan 2005
    Location
    UL-HN-PG-AMS-BG
    Posts
    4,107
    Thanks Thanks Given 
    134
    Thanks Thanks Received 
    59
    Thanked in
    31 Posts

    Default

    neka rade sta hoce,samo neka mi familiju ne diraju.
    ko prica crnogorski,nek mu je sa srecom..ko prica srpski,takodje.SAMO NEKA ME PUSHTE DA ZIVIM!!!! a ne da cjepaju ovom napacenom narodu glavu evo vjekovima...

  9. #259
    Join Date
    Jan 2007
    Location
    Podgorica
    Posts
    151
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by SpellStealer View Post
    neka rade sta hoce,samo neka mi familiju ne diraju.
    ko prica crnogorski,nek mu je sa srecom..ko prica srpski,takodje.SAMO NEKA ME PUSHTE DA ZIVIM!!!! a ne da cjepaju ovom napacenom narodu glavu evo vjekovima...
    .... ima i u ovome istine.
    Prazne rijeci, hiljade praznih rijeci i to je sve...

  10. #260
    Join Date
    Feb 2007
    Posts
    167
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Crnogorski jezik, zasto ne.
    Definitivno nije srpski....ili je hrvatski, ili bosanski ili crnogorski ali nemoze biti srpski koji se najvise razlikuje od svijah eks ju jezika.
    Ja ga zovem bosanskim dok ne bude oficijelno crnogorski a ponekad ga i sad zovnem crnogorski.

    Problem je sto se vecina posrba sad zovu srbi u CG, da li je to zbog ispiranja mozga ili neznam pa oni jos uvijek budu upotrebljavani od BG za ekspanzionisticku politiku. Srbi u CG su crnogorci svi znamo to jer su se vecina njih 1991 izjasnjavali kao crnogorci, kako to sad srbi? Ali to je svoja personalna volja.

    PS. U BiH do jedno prije 100 godina nije bilo srba nego bosnaski pravoslavci pa je onda BG poceo sa propagandom i sad imamo srbe u BiH, to ti je slicno sad u CG poslije 1991...ali nema veze samo reko da se zna.

  11. #261
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Pazi čuda danas nije međunarodni dan SRPSKOG jezika, već maternjeg! Gle čuda!

    Dan, 21. 02. 2007.


    DANAS JE MEĐUNARODNI DAN MATERNJEG JEZIKA


    Svake druge nedjelje jezik manje


    Međunarodni dan maternjeg jezika Ujedinjene nacije svake godine obilježavaju 21. februara. Ove godine posvećen je povezivanju maternjih jezika i višejezičnosti, navodi se na zvaničnom UNESCO-vom sajtu, zato što jezici igraju značajnu ulogu u integracijskim procesima u svim aspektima društvenog života, a posebno kada je u pitanju edukacija.
    Jezik nije samo prosto oruđe komunikacije, već i refleksija pogleda na svijet. Jezik je način da se izrazi vrijednosni sistem, kultura, a ujedno on je i determinirajući konstitutivni faktor identiteta neke grupe ili pojedinca. Kako se navodi, stotine od 6.000 svjetskih (poznatih) jezika "apstiniraju" sa javne scene, a čak 50 odsto je dovedeno u opasnost da izumre. Prema podacima UNESCO-a 96 odsto od svih svjetskih jezika govori svega četiri odsto ljudi na svijetu. Čak 90 odsto svjetskih jezika nije zastupljeno na Internetu, a 80 odsto afričkih jezika još nema svoje pismo. Svake druge nedjelje nestane jedan jezik! Upravo stoga UNESCO se osjeća dužnim da kroz različite akcije ukaže na ovaj problem i značaj multilingvalnosti kao esencijalnog dijela živog naslijeđa ljudskog roda.
    Ove godine akcije se odvijaju kroz tri prioritetna programa: upozoravanje na narastajuću ugroženost i potrebu očuvanja jezičke raznolikosti; izgrađivanje svijesti o značaju ovog pitanja na lokalnim resursima i pokretanje internacionalne saradnje.
    U poruci koju je ove godine povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika uputio Koičiro Macura, generalni direktor UNESCO, navodi se da je "maternji jezik drag svakome od nas. Svi mi na svom jeziku progovaramo naše prve riječi i najbolje izražavamo naša najtananija osjećanja."
    - Maternji jezik je "fondacija" iz koje svi ljudi na svijetu crpe svoju ličnost, od momenta kada prvi put udahnu vazduh, a koja ih prati kroz cijeli život. Kroz njega se uči samopoštovanju, ličnoj istoriji, kulturi, ali povrh svega uči se i poštovanju drugoga i onoga što ih čini različitima od nas - kaže se u poruci Macure. Takođe, ističe se da se u svijetu kakav je danas, globalno i lokalno moraju harmonično prožimati.
    - Termini "maternji jezik" i "višejezičnost" postali su strukturalno komplementarni. Jezik treba posmatrati kao maternji, nacionalni i kao sredstvo komunikacije - navodi Macura
    Višejezičnost danas izgleda više kao ideal nego realnost - ističe Macura između ostalog, posebno naglašavajući potrebu za stvaranjem šireg i harmoničnijeg prostora za promovisanje svih živih svjetskih jezika. On je izrazio žaljenje što mnoga djeca ne pohađaju nastavu na svojim jezicima.
    Međunarodni dan maternjeg jezika obilježava se od 2000. godine, s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja maternjeg jezika, te njegovanja jezičke i kulturne različitosti i viљejezičnosti.
    Dokument UNESCO-a 16-C iz 1970. godine kaže:
    "Maternji jezik označava put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti."

    Ž.J.

  12. #262
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Svaka prica se svodi NA KODIFIKACIJU JEZIKA!!! Ponovo i ponovo to naglasavam:jezika nema dok nije kodifikovan!

    Ja bas danas putem telefona budem zamoljen da posaljem neki sluzbeni mejl u Cetinje i kazu mi da je mejl jednostavan: [email protected]
    Ja tako mejl i posaljm, ali ne stigne....
    Ponovo zovem i kazu mi da nije kako je bilo poslato I KAKO MI JE I REKLA,no *[email protected]*.
    A mogla je bit i prijestolnica , jer sam cujao "prijestolni grad"...ovo se desilo danas, a takvih primjera ima unedogled.
    Sada se posravlja pitanje:

    KOLIKO CRNOGORSKI TREBA DA BUDE ARHAIZOVAN?

    Ja bih volio da SVAKI Crnogorac moze da razumije Njegosa, alli mozda je to ipak "passe"...?Ne znam!

    Treba ODMAH pocet sa tim!
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

  13. #263
    Join Date
    Jun 2006
    Posts
    2,063
    Thanks Thanks Given 
    46
    Thanks Thanks Received 
    42
    Thanked in
    14 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Ćipur View Post
    Andrej NIKOLAIDIS: AKO VAS POROBE U JEZIKU, VASE JE ROPSTVO POTPUNO



    Pripadnost Evropi, koju danas tako radu kao svoj prioritet isticu sve crnogorske stranke, prije svega (prije religijske ili teritorijalne pripadnosti) podrazumijeva ucesce u civilizacijskom krugu koji presudno odredjuje odnos prema – racionalnom. Otud je svo nase kliktanje Evropi komicno: stoga sto mi, vise od svega, i dalje drzimo do - vlastite iracionalnosti. Iracionalnost se ovdje najcesce poistovjecuje sa patriotizmom, herojstvom i cascu. A u iracionalnosti nema niceg od toga: ona je tek, kako nam i rjecnici sugerisu, odsustvo racionalnog.
    Kada je jedan prostor, poput Crne Gore, temeljno ispraznjen od razuma, desavaju se stvari i situacije kakva je ona sa crnogorskim jezikom i popisom na kojem se gradjani (doduse pod stavkom “ostalo”) trebaju izjasniti o tome kojim jezikom govore. Na stranu sto je samo pitanje prilicno bezumno: jer ako neko pocetkom treceg milenija nije siguran kojim jezikom govori, kako moze biti siguran u bilo sto sto iz jezika izvire: a iz jezika, kao sto znamo, radja se – sve. Biti nesiguran u jeziku znaci biti izgubljen u svijetu. Kada tako gledamo na stvari, postaje jasno zasto je Crna Gora u svakoj politickoj borbi – gubitnik. Malo je koje drustvo tako slabasno, izdijeljeno i duboko strasljivo kao crnogorsko. Malo se gdje uzvisenijim rijecima pravdaju nesojskiji postupci.
    Otud ne cudi sto se iz sredista iracionalnog nastoje iz ovoga drustva u uzasnoj reverziji ovog termina, egzorcirati svi tragovi racionalnog. Svaki upad razuma u ovaj prostor crnogorske horde odane iracionalnom dozivljavaju kao smrtnu opasnost. U tom svjetlu treba posmatrati medijsku hajku koju “Dan” periodicno dize protiv Kace Brkovic, nastavnice knjizevnost i jezika u jednoj podgorickoj osnovnoj skoli. Sto je grijeh Kace Brkovic: u biti to sto se koristi zdravom logikom. Koja kaze da ako se neka drzava zove Crna Gora, i u njoj zivi izvjesni narod koji sebe naziva Crnogorci: pa bice, cini se, da ti ljudi govore jezikom koji se zove crnogorski. Otud je ta zena u dnevnik zapisala da predaje crnogorski jezik. Izlozite problem cobanu iz Ugande ili gradjevinskom preduzimacu iz Manile: redosljed osnovnih logickih operacija je isti, i vodi samo jednom, istom rezultatu. U Ugandi da: ali ne i u Crnoj Gori. Ovdje logicki slijed glasi ovako: drzava je Crna Gora; ljudi su Crnogorci; dakle: jezik mora biti srpski.
    Borislav Pekic je jednom, u zelji da opise kako razmislja prosjecan Srbin, napisao, po sjecanju parafraziram, kako Englez, kada vidi zirafu, razmislja kako stvor izgleda kao zirafa, glasa se kao zirafa, te to, dakle, jeste zirafa; Srbin, pak, rezonuje: izgleda kao zirafa, glasa se kao zirafa – bogami, to je slon. Crnogorac je jos radikalniji u privrzenosti iracionalnom: ono mislim dakle postojim nije primjenjivo na njega. Ne razmisljam: dakle jesam – bila bi prigodnija parola.
    Zakon, vele, tvrdi da se u Crnoj Gori govori srpskim jezikom. Iracionalnost je, dakle, i zakonski verifikovana. Pa ako je zakon suprotan razumu: utoliko gore za razum. Tada, necemo zakljuciti kako zakon valja mijenjati – ne, ucinicemo upravo suprotno: do krajnjih granica bezumnosti insistiracemo na njegovoj primjeni. Zakon mozemo zaobilaziti svakom prigodom, pa je tako u Crnoj Gori dozvoljeno sve: krasti, varati, za ponekoga cak i ubiti. Sve, osim da govorite crnogorskim jezikom. Svugdje se zakon moze zaobici, osim na polju jezika. A to vec nije iracionalno. Jer iz jezika, rekoh, izvire sve. Ako vas porobe u jeziku, vase je ropstvo potpuno. Otud, dakle, nije cudo sto oni tako grcevito brane srpski jezik. Ali jeste cudno sto “ovi nasi” tako olako tome pristupaju.
    Ovaj se upetljao toliko da teško može da se ispetlja smisao. Kad bih ipak krenuo sad ovo da razlažem i tumačim, svašta bih našao i napisao. Ali to bi bila uludo potrošena energija. Meni je sve ovo žalosno.

  14. #264
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Sverige
    Posts
    6,830
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Opisom nastanka i razvoja nasega jezika u vremenu i prostoru bavi se istorijska lingvistika(=nauka o jeziku). U redosljiedu istrazivanja svakoga jezika,pa i Crnogorskoga,pisanje njegove istorije predstavlja najprioritetniji zadatak. A ona se izlaze posredstvom periodizacije, sro prati izmjene u njegovoj unutrasnjoj i vanjskoj povjesnici po uzijem vremenskijem odsecima. istorija Crnogorskoga jezika s obzirom na periodizacijuizgleda ovako : Predistorijsko razdoblje (od artikulacije govora pra ljudido sredine IX vijeka).
    1 ) Doslovenski period ( Na balkanu zakljucno do VII stoljeca) : a) Ilirska etapa (do 167. pr.nov.ere) i
    b) Rimsko- vizantijska etapa (od 167.god st.ere do pocetka VII vijeka).
    2) Slovenski period (do kraja seobe starijeh Slovena iz Polablja - pomorja) :
    a) Praslovenska etapa
    b) Juznoslovenska etapa ( na balkanskom poluostrvu od pocetka VII do sredine IX stoljeca)

    Istorijsko razdoblje ( od sredine IX vijeka do danas):
    a) Dukljanski period ( od sredine IX stoljeca do danas)
    b) Zetcki period ( 1183 . do 1360)
    c) Pravukovski period ( 1360.do 1830)

    1 ) Etapa pisanoga jezika ( od 1360. do sredine XVIIIvijeka)
    2 ) Etapa nekodifikovanoga standardnoga jezika od sredine
    d ) prijelazni period 8 od oko 1830. god do kraja XIX vijeka)
    e ) vukovski period (od pocetka XX stoljeca do sada )
    1 ) Belicevska etapa (izmedju dva svjecka rata)
    2 ) savremena etapa (od 1944 godista do danas ).

    U tecaju povjesnice ,drzava i s njom uskladjena crkva prvorazredno su djelovale na sjedinjavanje Crnogorskoga jezika. U dukljanskom periodu knjizevni jezik se uobicava prirodno i spontano: na podlozi govornoga jezika. Jos tada na njemu nastaju dva vec recena glasovita djela Crnogorske knjizevnosti. oba su pisana latinicom (abecedom) .Medjutim posto je raska ratom pokorila Zetu,za vlade nemanjica u njoj se prekida do tada prirodni razvojni tok : mjesto narodnoga (jezik Dukljanskijeh Slovena) i latinice upotrebljavao se staroslovenski ( Makedonskijeh Slovena) ,knjizevni jezik zetcke redakcije ,glagoljica i cirilica. Na njemu cirilicom glavni zetcki pisar Varsameleon u nemanjickoj dvorskoj kancelariji u Kotoru (1186-1190 ) prepisao je gotovo u cjelini MIROSAVLJEVO JEVANDJELJE. po oslobodjenju Zete ispod serbske vrhovne vlasti 1360 sve do polovine XVIII v. se govorni ponovo upotrebljava kao pisani jezik . A od tada u primorskom i kontinetalnom ( slobodnom ) dijelu CGu veoma razvijenoj Crnogorskoj usmenoj i pisanoj literaturi, upravi i administracijiu jedinstvu s njim, vec se spontalno oblikuje nekodifikovani Crnogorski standarni jezik,ponajvise u djelima Petra I i Petra II Petrovica Njegosa. No. jos oko tridesetih godina XIX v.i navlastivo od sredine sezdesetijeh godista istoga stoljeca, Vukopva reforma jezika i pravopisa ,u osnovi utemeljena na Crnogorskoj pred njegosevoj knjizevnojezickoj tradiciji, dovela do upotrebe prijelaznogatipa standardnoga jezika- mjesavina tradicionalnoga Crnogorskoga jezika i "novoga serbskoga jezika". U medjusobnoj utakmici od pocetka XXv, pobjedu je izvojevao Karadzicevserbski knjizevni jezik .Njegov vjestacki model, oslobadjajuci ga u jos vecoj mjeri Crnogorskijeh jezickijeh sadrzaja, izmedju dva svjetcka rata inovirao je A Belic "serbkoHrvackijem " kodifikacijom (= obavezna norma)Pravopisa serbskohrvackoga Knjizevnoga jezika.I u savremenoj etapi Crnogorski jezik se obezlicava,denacionalizuje i asimiluje primjenom nanaucnijeh Karadzic- Belicevicevijeh etnickijeh i jjezikoslovnijeh postavki o navodno gotovo svijem stokavskijem Juznijem Slovenima kao Serbima - Serbohrvatima ....
    Ko nevoli Crnogorca ,vas se ambisa !!!

  15. #265
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Sverige
    Posts
    6,830
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    STRUKTURA CRNOGORSOGA JEZIKA !!!
    Crnogorski jezik vodi podrijeklo od nejedinstvenoga stokavskoga dijalektskoga sistema kao sastavnoga dijela takodjer nejedinstvenogapravoslavnoga jezika. Njegov prauzor je u XVIIIst.izumrli polapski jezik. Danasnja struktura Crnogorskoga jezika uzrokovana je djelovanjem njegovijeh sjedinjavajucijeh i razjedinjavajucijeh cinilaca.Buduci da su ujedinjavajuci cinioci imali premoc u njihovijem medjusobnomedjelovanju , oni su doprinijeli veljoj homogenizaciji istoga jezika.Toga radi on prestavlja opsti naddijalekatski tip jezika u kojem preovladavaju zajednicke osobine u mozaicki povezanom organizmu samo donekle obiljezenijeh Crnogorskijeh mjesnih govora. U stvari , na svijem lingvistickim nivoima organizam o kojemu je rijec posjeduje tri osnovna sloja jezickijeh elemenata.
    Prvi sloj cine elementi juznoslovenskoga i praslovenskoga podrijekla,zajednicki Crnogorcima ,Serbima,Hrvatima, i Bosnjacima. Drugi sloj sacinjavaju elementi sto imaju preteznu i uopste Crnogorsku kolektivnu , interdijalektnu upotrebnu vrijednost. A treci sloj tvore elementi koji u naddijalekatskome tipu Crnogorskoga jezika predstavljaju dijalektizme i provincijalizme, sto su nastali kao produkt plemenske i trokonfesionalne izdjeljenosti Crnogorskoga naroda u novomu vijeku , pa i razlicitijeh prirodnijeh uslova .
    Crnogorski jezik !!!
    Crnogorci zbore i pisu Crnogorskijem jezikom. Oni su stvarali ti jezik u procesu vlastitoga nastanka i razvoja kao samobitan narod i nacija. Posto iskljucivo postoji po Crnogorcima, prema njima ga je i jedino moguce imentovati. U stvari, Crnogorski jezik predstavlja sredstvo za njihovo usmeno i pisano (pecatno) sporazumijevanje, ali i za samoformiranje. kao takav, obuhvata govorni i standardni (knjizevni) pojavni oblik.Govorni mu realizacijski tip sadrzi idiolekte(=jezicki sastav pojedinijeh govornika), mjesne govore, dijalekte i inter(nad)dijalekte kojima zbore Crnogorci u raznijem krajevimaCrne Gore i van nje. A njegov standardni lik nije nista drugo ndo knjizevni jezik sto ga upotrebljavaju u javnom zivotu. Naziv Crnogorski proizilazi iz iz prirodnoga prava svakoga naroda i nacije da jezik kojim zbore i pisu ,sto su ga sazidali, kojima se sluze i sto njima sluzi, nazovu sopstvenijem imenom Crnogorski Jezik .
    Last edited by Zvek_Zivi; 22-02-07 at 10:08.
    Ko nevoli Crnogorca ,vas se ambisa !!!

  16. #266
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Sverige
    Posts
    6,830
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Recnik se sove : PRI$ET NA RJECNIK SV. PETRA CETINJSKOGA
    Pisan u Crnogorskoj Prijestonici citaj ( CETINJE) 1996 god.
    Izdavac : Crnogorski Kulturni Krug -- Cetinje

    Elementa Montehegrina-- Cetinje

    Pisao Sreten Zekovic
    Urednik Borislav Cimesa
    Dizajn i komp.obrada
    Vukan Lompar
    Knjigopecatnja
    Cicero-- Cetinje


    Avizati...... shvatiti,utuviti,opametiti
    Agarjanin... Turcin u opste
    A (dj)ent.... agent
    Ajter....korist,cef
    Ama...... isto kao
    Anatema...... prokletstvo
    Anatem........ proklet
    Arestovati..... zaratiti, uhapsiti nekoga,pritvoriti
    Asli..... dakako
    Asesor.....pri($)ednik,porotnik (cinovnicka titula)
    Atestat...... pismena potvrda, uvjerenje


    ..........B.........

    Banda...... srana, krak, bok
    Bataliti...... ostaviti, odbaciti, baciti,turiti
    Beklariti...... prevariti, usiliti
    Biti......... tuci nekoga,(kod Crnogoraca :"biti/sati/znaci ,bitku voditi,ubiti
    Breme...... tovar
    Brivati....... -i u smislu iznapadati nekoga rijecima sa$eci nagrditi rijecima
    Buljuk...... Ceta (vojnika) copor, gomila


    ..........V........
    Vazda....... uvijek (za) stalno
    vazdan.... po cio dan
    Vedenija...... vladavina, uprava
    ve(dj)e.... vec
    Vidjati....... gledati
    Vidati.... lijeciti
    Vojevati...... ratovati boriti se

    ..................... G.......
    Gazeta.......novine,stampa
    Graja ...vika,buka
    Go(dj)... kako god
    Grditi .....ruziti, jako koregovati nekoga
    Gorest...... slabost
    Grabez...... (silovito) prisvajati uzurpiranje, otimanje
    Grdan.... ruzan
    Grehota....grijeh

    ................ D......
    Davijati..... Svadjati se
    Dazd.... kisa ,nevrijeme
    Dognati..... dovesti stoku
    Dockan...... zakasnjelo, kasno
    Durati....trajati


    .......(DJ).........
    (DJ)evojka..... djevojka
    (DJ)ed..... Djed
    (DJ)ego(dj) .... kad bilo
    (DJ)eljati...... Teslati
    (DJ)etic.... Mlad momak
    (DJ)ekojom.....pokojom


    .........E.....
    Eda... zaista
    Ema.... kao eda

    ...(Z)..
    (Z)e(z)anje....paljenje
    (Za(dj)esti... posvadjati nekoga
    Ko nevoli Crnogorca ,vas se ambisa !!!

  17. #267
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Sverige
    Posts
    6,830
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default Muka mi je prepisivat sve ali eo malacko !

    ............. Z..............
    Zataknuti...... zataci
    Zboriti....... reci, kazati, govoriti
    Znaven..... poznat, ucen
    zgodan...... lijep, naocit, vidjen

    .......... I..........
    Ije...... jede, hrani se
    Ijed........ ljutnja
    Izgoniti.....iztjerati, odvesti stoku(na pasu)
    Izbiti....... Pretuci ,prebiti

    ....... J.............
    Jamac.... $edok, svjedok
    Jerbo.... jer
    Jektika... Tuberkuloza, susica

    ...........K..........
    Kadar....Spreman,sposoban
    Kami..... nista,zlo
    Kano.... kao ,kako
    Kiceljav.... mal-zajedljiv,osjetljiv
    Konak..... Nocenje
    komat..... dio(veci)
    Kuditi... koriti

    ...........L......
    Lovnica..... puskaza lov
    Lupez....lopov, kradljivac
    Lakomac... lakom cojek

    .........LJ......
    Ljubopitan.... dobrodusan
    ljevse.... ljepse


    ...............M..........
    Ma ..... ali
    Manjkati..... nedostajati
    Mater....... majka, mati
    Megdan.... obracun
    Mecati.... stavljati
    Minuti.... proci

    ............. N..........
    Navlastivo....... narocito, vlastito,osobito
    Nadjesti.... Nazvati, nataci
    Najediti..... naljutiti
    Nakaniti.... namjeriti,naumiti
    Nataknuti..... nabiti, posaditi
    Necesov..... nekakav


    .........O.......
    Obid..... objed
    Obidovati.....jesti
    Obisti... probati,jesti
    Onomad....prekjuce
    Ofit.... kirija


    ........P.....
    Panuti.....pasti
    Pljenivati....oduzimati
    Poganiti....kvariti
    Pogan.... nevaljao
    Pokoj... mir
    Potlje- poslije


    ...... R......
    Raguza..... Dubrovnik
    Radjenje.... rad , rabota
    Razmo.... osim
    Rasta.... radi cega
    Rukostavan..... saucesnicki


    ....... S........
    Saotacstvenik...... zemljak
    Satrti.... unistiti, izgubiti
    Svadjer .... svagda,uvjek
    Sirak ..... sam pust
    simsija....lula

    ...........T.........
    Tade(j)r........ tada
    Tecanije.....sticanje
    Tegota..... tegoba,teskoca
    Ternica.....kuca od zemlje
    Tiskanje..... stjesnjavanje, pecatnja
    Ko nevoli Crnogorca ,vas se ambisa !!!

  18. #268
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Prvi put na internetu, ogromna exluziva! Nema srBskog u Zeti ni kod Nemanjića!


  19. #269
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 5. primjer! Sveti Petar Cetinjski je bio pravi Dukljanin, nikad srpskim nije zborio!

    Quote Originally Posted by Ćipur View Post
    Petar I Jeremiji M. Gagiću


    Milostivij gospudar moj,

    Jeremij Mihailovič,

    Vaše dva ljubeznjejše pisma od 17ga i 23ga minuvšega fevralja čest jesam imao ispravno polučit. No po pričinje mojej bolesti nijesam moga otgovorom služit, budući mi ot nazad 15 danah udario pritisak, koji me verhu mojega obiknovenoga kašlja i revmatizma teško mučio i do danas nije me posve ostavio.
    Posiljka pod bukvoju A koju sam pri pervomu pismu primio sostoit u dvije knjigi Novago zavjeta, prevedenago gospodinom Stojkovičem na naš jezik, iz kojih jednu vam posilaju s pismom gospodina novgorodskago i s, petrburskago mitropolita Serafiona, moleći vas da mi soobštite vaše mijenije, kako će se vam ovi prevod pokazati. Ja ga nijesam svega za uzrok moje bolesti pročitao, ali mi se čini da je dobro preveden. No da je cerkovna pečat bolje bi bilo za one koji graždansku nijesu ni vidjeli. Biće mislim i riječih koje neće svaki razumjeti po tomu što u svakoj počti provinciji i nahiji neka razlikost u govorenju i narječijam iмade, budući svoj jezik tuđima jezikami pokvarili i mnogo svoga izgubili.

    Za tisjaču červonih mojega i narodnoga pensiona i za 99 mojih osobnih, također ispolučeniji pomjanutoj posilki prepovodim raspiski, mene je udivitelno što ova tisuća cekinah ne ide pravo cernogorskomu, nego slavenoserbskomu narodu. Može bit neka pulitičeska pričina tomu. Molim kad vam budet nadokano sočinit pismo za gosudarja novoga imperatora da biste me izvijestili kakvim surgučem krasnim ili černim treba ono je zapečatiti.

    Drago mi je i radostno čuti da ste već s obručenoju vam djevišeju sčas(t)livo brakosočetanije soveršili. Vseblagij Bog da vam darujet to što u njega prosili budete. S ovim čistoserdečnim raspoloženijem i pozdravom vas i za vazda ostajem vašega blagodarija pokornij sluga i svakoga dobra želatelj.

    Cetinje,
    marta 5. dnje 1826. goda.

    m. č. PETROVIČ.


    -------------

    Petar I Dositeju Obradoviću


    Blagorodni gospodin Dositej Obradovič,

    Primio sam s punim udovolstvijem Vaše počteno pismo, također i novo napečatane u našem jeziku knjige ot ljubavi Vaše k meni poslane, na koje čuvstvitelno blagodareći Vam serdečno želim što bi u našem dragom rodu sveđer više takvih ljudej bilo, koji bi svoji darovanija i trudi po primjeru Vašemu i s takvijem userdijem, kako i Vi, ljubeznjejšij mnje Obradovič, na prosvjasvješčenije svojej naciji posvješčavali.

    Jesam Vašega blagorodija pokorni sluga černogorskih mitropolit i ordena sv. Aleksandra Nevskago kavaler.

    PETR PETROVIČ NJEGOŠ s.r.

    Na Stanjeviće, 23. okt. 1805.

    P.p.
    Drago mi je što Vi imadete jednoga mladića dostojnoga sebi nasljednika, a ja se trudim, da i ovdje bude zavedena malena šкola. Molim, ne prihvatajte se na drugu stranu do polučeniji drugoga mojega pisma.


    --------------

    PETAR I MUSTAJ-PAŠI, VEZIRU SKADARSKOME I ALBANSKOME


    Ot nas Petra Petrovića, vladike crnogorskoga i kavalijera rusijskoga, čestitome Mustaj-paši, veziru skadarskomu i sve Arbanije drago prijateljsko pozdravljanje.

    Razumijem da Tahir-beg Averić i neki ostali Turci od Podgorice i od Spuža i Žabljaka hoće da uzmu moje ribnike pokraj Gornjeg blata u Sinjac, koji su u moju zemlju i u moj udut, što ni je od starine ostalo, od kojih imam starinske knjige, koje kažu svuđe granice naokolo, pak se čudim odkuda oni mogu imati ribnik u moju vodu i u moju zemlju, koje mi je od Ivan-bega Crnojevića ostala, kako sjedoče mnoge knjige, među koje imam jednu od tvojega šukunđeda Sulejman-paše. Za to te mnogo molim kako većila careva i pravoga sudnika da rečeš Tahir-begu i ostalijema, da se od toga posla prođu, oli da pošlješ tvoje dva čojka, koji znadu turski čitati i naški govoriti, da ribnike i granice pogledaju i da moje i Tahir-begove knjige vide, zašto ja tuđe ništa ne ištem i kavge ne želim, a Tahir-begova braća i momci prijete, da će moje ljude sjeći na moje ribnike, koje sam ja dao kao i sve zemlje moje u sinjački meteh kuluku crnogorskomu, da on od svega za svoj harač dohotke uzima. Ja ljubim mir i prijateljstvo na komšiluku sa svakim, za to te i opet tvrdo molim, da mi za ovu rabotu odgovoriš da znam hoće li se rečeni Turci od takve napasti proći, oli nećeš li ti tvoje ljude poslati, da sudom vidite kako bude pravo bez ikakva inada i kavge.

    I da si zdravo i dugo i za mnogo.


    --------------

    PETAR I KAPETANU PLUSKU



    Presvijetli gospodine,

    Sinoć primih vaše počitajemoje pismo, pod čislo 21, označenoje, iz kojega razumjeh da je gospodin kapitan i kavaljer Kaboga doša u tomu gradu s depešama i da ima namjerenije po poveleniju visočajšega cesaro-kraljevskoga dvora doći ovdje i besjediti sa mnom o važnih djelah.

    Ja sožaljeju što po sadašnjem obstojateljstvam ne mogu po trebovaniju vašemu naznačit den od njegova ovamo došestvija bez znanja i soglasija glavarah narodnijeh koji su u takvom slučaju potrebiti, nego poslah da što skorije imaju doći ovdje, budući da su pošli na različita mjesta za posla narodnje. I kako se povrate, bićete uvjedomljeni. Međutijem molim da više rečenij gospodin iмade dobrotu od usterpjenja.

    Vaše p.g. piše mi sveđer italianskim jezikom kojega ja ne razumijem nako veoma malo. A sekretar naš obštenarodnij, koji je pisma u našem jeziku prevodio nahodi se, kako je vam izvjestno, u Budvi i, ako ne bude oslobođen za doći na svoje mjesto, ja ne znam kako otgovarati, koji čest imam prebivat s istinim počitanijem vašega presvijetloga gospodstva pokornjejšij sluga

    Cetinje, fevralja 3/15, 1820.

    mitropolit PETROVIČ

    PETAR I MARKU ZORZIJU



    Pre[svije]tli i preu[zvi]šeni g-dne, g-dne,

    Kako su mi predali dva sveštenika počtenjejše pismo ot vašega pres[vije]tloga i preu[zvi]šenoga gospodstva, tako, koliko sam moga iz onoga razumijeti, kazao sam glavarima ot Njegušah koji u prošastu nedjelju činili su zbor među sobom ot svega njihova plemena oli knežine. No, vidim iz njihova obštega otgovora da nijesu namislili ostavit bez suda glave, rane i štete koje su imali i što su izgubili. Noseći ove razloge da nijesu dužni plaćat pravi za krivoga, u vrijeme kada je moga platiti životom oni isti z družinom ot oružja principova, koji su kavgu začeli.
    Ja s moje strane žudim sa svijem serdcem i nastojim sa svom jakosti da se zlo prekrati i da ljevše i bolje Njeguši mogu pismo vašega pre[svije]tloga i preu[zvi]šenoga gospodstva razumjeti. Što im ja nijesam moga rastulmačiti, budući potpuno svaku riječ u italijanskom jeziku postignuti ne mogu, to sam na našem jeziku činio prepisat i s mojijem osobitijem pismom na Njeguše poslat, od kojijeh čekam iznova ot[govor].

    Međutijem i za vazda ostajem s punom stimom i visokopočtenijem na vaše zapovijedi pokorni ...

    Na Stanjeviće, maja 10. 1795.

    PE[TR] [PETROVIČ]


    -----


    Iz knjige,
    Petar I Petrović - DJELA
    izdao CID Podgorica 1999 godine
    štampala "Vojna štamparija" - Beograd

  20. #270
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    15
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    ovaj 'ssin' parla li parla, ne fermaje, danu oce li ga ko utulit? profundao mu se taj bronzin od glave koliko razmislja. ako nezna sto zborim slobodnu mu na serpski prevedite.skuribanda ti se sprema od mene.
    "...Daddy dear,if i can kill one man, why not two?well...nurses smile-when u got iron vains u can't stain their pretty shues..."

  21. #271
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Nekate, botunar ve za vilice fishtio!
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

  22. #272
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Sverige
    Posts
    6,830
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Hhahahah Bone nasmija me fino jutros hahahahahahah ! Svaka Cas !
    Ko nevoli Crnogorca ,vas se ambisa !!!

  23. #273
    Join Date
    Jun 2006
    Posts
    2,063
    Thanks Thanks Given 
    46
    Thanks Thanks Received 
    42
    Thanked in
    14 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by SUCCUBUS View Post
    ovaj 'ssin' parla li parla, ne fermaje, danu oce li ga ko utulit? profundao mu se taj bronzin od glave koliko razmislja. ako nezna sto zborim slobodnu mu na serpski prevedite.skuribanda ti se sprema od mene.
    Eh, čim ti se neko ne sviđa ti bi ga odmah utulila. :!: :mrgreen: Ne ide to tako u normalnom svetu. Naravno "preko veze" može se svašta pa i da utuliš nekog na forumu, ma ok .

    Ne znam stvarno šta je skuribanda, zvuči kao italijanska reč, ili nešto dalmatinski? Šta si mi spremila :?: :-? Obožavam iznenađenja. :twist: Da dođem ja tamo kod tebe ili ćeš ti (vi? možda je skuribanda neka banda:mrgreen: ) da dođete ovde kod mene da mi to saopštite? Evo ja stižem tamo dole za koji mesec, slobodno spremi svoju skuribandu. :mrgreen:

  24. #274
    Join Date
    Jul 2004
    Posts
    471
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Jako Interesantno

    Fenomenalan članak o jeziku koji se mora pročitati:

    http://www.h-alter.org/index.php?pag...le&id=4537#hot



    Takođe jako zanimljivo, i isplati se pročitati (posebno komentare na kraju stranice, iza članka):

    http://www.jutarnji.hr/clanak/art-20...racun,65355.jl

  25. #275
    Join Date
    Jun 2006
    Posts
    2,063
    Thanks Thanks Given 
    46
    Thanks Thanks Received 
    42
    Thanked in
    14 Posts

    Default

    Hvala, vrlo zanimljivo štivo. Izdvojio bih ovo: "Novogovor je u direktnoj vezi s imigracijom i emigracijom, kao i priznavanjem prava hrvatskih Srba. Međutim, Srbi su ovdje samo simbol za mnogo širu skupinu, a u nju pripadaju svi koji ne žele sudjelovati u petoljetkama novogovora."

    I rekao bih autoru članka sa kojim se inače sasvim slažem samo ovo: Srbi su samo Srbi, nisu "simbol", i ne označavaju niti će označavati nikakvu "širu skupinu". Ne treba se kriti iza leđa nekakvih Srba.

    Što se tiče ovog članka u jutarnjim priznajem da mi nisu baš jasne ove jezičke igrarije međutim upao mi je u oči jedan od komentara na članak:

    "Okolo čega se ovdje uobće ima sporiti ??!!! Štovana člankopiskinja Ivana Kalogjera-Brkić donaša zaključke "o sgroženosti stručne javnosti" na osnovi čega ?! "Recenzent" broj dva počini pogrješku pri ocjenjivanju (u trima od šestih točaka), koja su u proturječju s njegovima spoznajama o propustima. "Recenzent" broj jedan uglavnom ovlaš prelista zaključeno djelo s već unapried utvrđenom ocjenom. Oba recenzenta su u zabludi. Prof. Silić (supodpisnik Pranjkovićevoga djela) ima jasne stavove o jeziku. Smatra da su hrvatski i srbski JEDAN JEDINSVEN JEZIK u dvama narječnima odrazima".

    Ovo gore sigurno već sada nije srpski jezik, mada priznajem da i dalje razumem sve. Za desetak godina ne verujem da ću sve razumeti.

    Korienski će biti uveden u Hrvatsku zajedno sa masom arhaizama i novih izmišljenih reči, č i ć će postati samo "č". Menja se gramatika, pravopis i rečnik, a kajkavski i čakavski će dobiti svoje mesto što je po meni sve ok.

    Međutim, sigurno da neki među Hrvatima neće to prihvatiti ali ostaće u manjini, zajedno sa hrvatskim Srbima. Naravno svaka akcija ima svoju cenu, u ovom slučaju odustajanje od jezičkog nasleđa poslednjih 150 godina. Takođe i od prava da se izjednačavaju srpski i hrvatski ako to opet bude iz političkih razloga poželjno. Iskreno, počeo sam da uživam u tim nacionalističkim jezičkim koprcanjima. Evo vidim i Branimir Johnny Štulić pre par meseci reče da piše i govori srpski, sigurno "oduševljen" onim što vidi.

    Moj jezik je jezik Vuka Karadžića, Iva Andrića, Vaska Pope, Danila Kiša, Meše Selimovića, Miloša Crnjanskog, Davida Albaharija, Branka Ćopića i ne bih ga menjao za nešto drugo ni po koju cenu, nikada. :twist:

Page 11 of 50 FirstFirst ... 78910111213141521 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Replies: 49
    Last Post: 27-11-10, 16:19
  2. Replies: 8
    Last Post: 20-11-06, 03:44
  3. PROFESOR SA SORBONE PRIZNAO CRNOGORSKI JEZIK !
    By GRAD in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 68
    Last Post: 21-02-05, 03:52
  4. Crnogorski jezik 1857-a godina:
    By Petar Mrvaljevic in forum Istorija
    Replies: 0
    Last Post: 26-01-05, 00:00
  5. MATIJA BECKOVIC O GORI CRNOJ!
    By Vidoje in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 53
    Last Post: 07-11-04, 13:45

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •