Crnogorski jezik

[El Re]

Dao sam već mišljenje na ovu temu, ali bih dodao lingvistima koji budu kodifikovali crnogorski jezik jednu sugestiju koja je gotovo opšte pravilo u gotovo svim jezicima civilizovanih naroda Svijeta, a to je je da se,
vlastite imenice ne prevode već se u pisanoj formi prenose u originalu jezika iz kog potiču. U principu to bi značilo da se kod vlastitih imenica primjenjuje pravilo matičnog jezika personaliteta, na uštrb slijepe primjene domaćeg pravila "piši kao što govoriš". Ovaj izuzetak bi se odnosio samo na ove slučajeve.
Upućeniji će jasno uočiti da mislim na pravilo koje je postalo dijelom kodifikacije hrvatskog jezika koji je dio jezičke porodice kojoj pripada i naš jezik. Ne vidim ni jedan razlog da to ne uradimo i mi u našem jeziku jer je to svojevrstan izraz poštovanja prema personalitetu nekog ili nečeg koji/što ne prapada našem jeziku i našoj kulturi. Uostalom, to bi se potpuno poklopilo sa novom (ustavnom/zakonskom) obavezom da se recimo imena i prezimena crnogorskih Albanaca u novim crnogorskim ličnim dokumentima unose prema pravilima i u formi albanskog pisma.

[Viscount]

Ja sam mislio da je ta prica o uvodjenju ta tri cuvena slova zamisljeno da bude sprdnja, ali vidim da se narod na ovom pdf-u zesce 'primio' na tu pricu...

Da pojasnimo neke stvari... To sj, dj, i dj se, za neupucene-a vidim da ih ima na lopate, naziva ijekavsko jotovanje, i dio je onoga sto Englezi nazivaju 'slang', tj. neknjizevna varijanta jednog jezika...

Ja prvi, u neformalnoj komunikaciji koristim to '$' za sjutra, i gotovo nikad ne kazem 'gdje', vec 'đe', i da ne nabrajam, ali aman zaman ljudi, to nije pravilno ni po knjizevnim, niti po pravopisnim normama...


Sa druge strane, u formalnom govoru, gotovo uvijek kazem sjutra, djeca itd, a to radim mehanicki, jer sam tako naucen da je pravilno... I sad kad bi mi neki tamo kvazi-lingvista nametnuo neka 'pravila' i slova, za koja, uzgred, niko nije ni siguran kako se pisu, ja treba da mijenjam navike koje sam godinama sticao, da bih pricao pravilno u skladu sa 'normama' zvanicnog jezika u Crnoj Gori, tj. crnogorskog... :hammer:

Zavrsicu sa jednom interesantnom pojavom zvanom 'Bubresko'-ne znam da li ste primijetili, ali kukavac se toliko trudio, preznojavao, i nastojao da govori pr$ednik, $utra, neđelja, ali mu, nazalost, nikako nije islo, jer bi tokom svakog 'Inpulsa' napravio barem tri 'lapsus lingvae', pa bi rekao predsjednik, sjutra i ponedjeljak...

[Hari Krisna]

Bilo ni malo problema kod kineskih vlastitih imenica a i vrlo vrlo interesantnih izgovara sa malo blizih jezika

[DJ]

Dao sam već mišljenje na ovu temu, ali bih dodao lingvistima koji budu kodifikovali crnogorski jezik jednu sugestiju koja je gotovo opšte pravilo u gotovo svim jezicima civilizovanih naroda Svijeta, a to je je da se,
vlastite imenice ne prevode već se u pisanoj formi prenose u originalu jezika iz kog potiču. U principu to bi značilo da se kod vlastitih imenica primjenjuje pravilo matičnog jezika personaliteta, na uštrb slijepe primjene domaćeg pravila "piši kao što govoriš". Ovaj izuzetak bi se odnosio samo na ove slučajeve.
Upućeniji će jasno uočiti da mislim na pravilo koje je postalo dijelom kodifikacije hrvatskog jezika koji je dio jezičke porodice kojoj pripada i naš jezik. Ne vidim ni jedan razlog da to ne uradimo i mi u našem jeziku jer je to svojevrstan izraz poštovanja prema personalitetu nekog ili nečeg koji/što ne prapada našem jeziku i našoj kulturi. Uostalom, to bi se potpuno poklopilo sa novom (ustavnom/zakonskom) obavezom da se recimo imena i prezimena crnogorskih Albanaca u novim crnogorskim ličnim dokumentima unose prema pravilima i u formi albanskog pisma.

Amin. Samo ne moramo bas ka Hrvati. Mozemo i ka Slovenci ili Cesi. Ili Njemci ili Talijani. Zna li neko sto Bosanski standard propisuje za ovo?

[FORMICA]

Ja sam mislio da je ta prica o uvodjenju ta tri cuvena slova zamisljeno da bude sprdnja, ali vidim da se narod na ovom pdf-u zesce 'primio' na tu pricu...

Da pojasnimo neke stvari... To sj, dj, i dj se, za neupucene-a vidim da ih ima na lopate, naziva ijekavsko jotovanje, i dio je onoga sto Englezi nazivaju 'slang', tj. neknjizevna varijanta jednog jezika...

Ja prvi, u neformalnoj komunikaciji koristim to '$' za sjutra, i gotovo nikad ne kazem 'gdje', vec 'đe', i da ne nabrajam, ali aman zaman ljudi, to nije pravilno ni po knjizevnim, niti po pravopisnim normama...


Sa druge strane, u formalnom govoru, gotovo uvijek kazem sjutra, djeca itd, a to radim mehanicki, jer sam tako naucen da je pravilno... I sad kad bi mi neki tamo kvazi-lingvista nametnuo neka 'pravila' i slova, za koja, uzgred, niko nije ni siguran kako se pisu, ja treba da mijenjam navike koje sam godinama sticao, da bih pricao pravilno u skladu sa 'normama' zvanicnog jezika u Crnoj Gori, tj. crnogorskog... :hammer:

Zavrsicu sa jednom interesantnom pojavom zvanom 'Bubresko'-ne znam da li ste primijetili, ali kukavac se toliko trudio, preznojavao, i nastojao da govori pr$ednik, $utra, neđelja, ali mu, nazalost, nikako nije islo, jer bi tokom svakog 'Inpulsa' napravio barem tri 'lapsus lingvae', pa bi rekao predsjednik, sjutra i ponedjeljak...

Pa i ta pravila nijesu od Boga data nego su ih ljudi smislili. Tako će se isto smisliti nova pravila koja odgovaraju stvarnom jeziku. Zar ne
I niko ti ne brani da kažeš i sutra i sjura i śutra.

[Ćipur]

Pa i ta pravila nijesu od Boga data nego su ih ljudi smislili. Tako će se isto smisliti nova pravila koja odgovaraju stvarnom jeziku. Zar ne

Naravno, 100% tako.

[andrija81210]

ko će mi reći, ko odlučuje kako će cg jezik da izgleda?

astal nije crnogorska, no taulin

[milovan]

U Brskut kazu,
TAKULJIN NA TAVULJIN,
ali ga rijetko vade.

[Hari Krisna]

U Brskut kazu,
TAKULJIN NA TAVULJIN,
ali ga rijetko vade.

Ali se ne bune kad gost izvadi
Standardizacija crnogorskog jezika ce biti brzo i valjda ce biti jasnije i bolje objasnjeno zanimljivo pitanje o jatu i nece se sve trpati na ledja Vuka Karadzica ili mu se pripisivati sve genijalnosti svijeta. Zna se doduse i sad da je prije Vuka Gaj uveo češki ě za jat, kako bi "pokrio" ikavce, jekavce i ekavce (věra=vira, vjera, vera). Kasnije je (službeno 1836.) a u praksi 1840-im i 50-im godinama, pređeno na jekavski jat koji se pisao: diete, djete, dijete,...
JAT nije bio neka apstrakcija već je u staroslovenskom bio vokal koji se izgovaro na pola puta između E i I (ili se bar tako misli tj. tako sad pisu). U Hrisovulji kralja Stefana dečanskog Bogorodici ljeviškoj ima "grěhovь prvьago prěstuplьenija praděda našego") i sve do Vuka koji ga je uprkos
Mrkaljevom protivljenju, izbacio.
E sad postoje oni koji misle da je Vuk sve srbizovao namećući jezik, a i oni koji jadnoga Vuka krive da je srpstvo jezicki razbio na štokavce sa 3 dijalekta. Tvrdeći da je dijalekatska poděla jezika na "ekavicu", "(i)jekavicu" i "ikavicu" bespredmetna (navodno su oni različiti "refleksi" jata) i predstavljaju ustvari samo akcente pa je problem i děobu unutar jezika nesvěsno stvorio Vuk Karadžić kada je rěšio da izbaci jat iz srpskog jezika opsesivno insistirajući da svakom glasu doděli jedno slovo.
Nekako ne objasnjavaju na šta je Vuk mislio kada je upotrebljavao izraz "narěčje", pa u zavisnosti od teze tvrde da je mislio na "akcenat", a ne na "dijalekat".
Vec je napisano kako se taj novostvoreni jezik zvao, mijenjao ime i uvijek bio neko politicko pitanje, navodnog zajednistva i malo manje navodnih dioba. Neki strucnjaci tvrde da je urbanizacijom druge Jugoslavije, tkzv. seoski dijalekti počeli da trpe uticaj standardnog jezika. Srpskohrvatska dijalektologija bila zaposlena na opisivanju ruralnih dijalekata prě nego što nestanu, sankcionisući neki izvorni govor i postupajuci sasvim suprotno
od nekih drugih standarda da se kao pravilno usvaja ono sto se dugo opire krutom i neprirodnom standardu. Sve to opravdavajući time da stariji dijalekti čuvaju osobine ranijih stanja jezika.Stanković je 1997 tvrdio da se od šezdesetih godina XX. věka počinje uviđati smanjivanje broja seoskih, a rast broja urbanih dijalekata. Urbana dijalektologija opisuje međuzavisnost teritorijalnog i društvenog raslojavanja jezika. Navode se primjeri kako se na jednom městu prepliću gradski i seoski govori srpskog jezika te romski jezik. U Vlasotincu, varoši jugoistočne Srbije, u upotrebi su, u zavisnosti od generacijske pripadnosti i različitih komunikativnih situacija, dva jezika — srpski i romski, te šest podsistema srpskog jezika: tri seoska, dva gradska varijeteta i standardni srpski jezik regionalnog izgovora.
Tako je tretiran i crnogorski govor i uvijek koriscena metoda da se precuti i ono sto se bez dileme dokaze kao istorijska kategorija i razvoj jezika oko cega nema nikakve polemike.
Sam Vuk Karadžić je htěo ijekavicu za jedinstveni književni srpski jezik, ali iz političkih razloga, da bi nakon oslobađanja od Turske privukli Južne Srbe ka Beogradu ili njegovom uticaju (to su za one koji imaju sumnje današnji Makednoci). Vuk je prvo pisao i đevojka i đesi, kao i ćerati..., dj i tj se izgovara kod nas kao đ i ć, pa su i tada prilikom standardizacije pravljeni kompromisi, ali na štetu crnogorskog jezika.
1885. godine u Srpskoj kraljevskoj akademiji Stojan Novaković iznosi ideju o ekavskom narěčju kao književnom za tlo Srbije. Jedini poznati kriterijumi po kojima serbokroatistika děli štokavske govore je na starije i mladje pa je na primjer ijekavski štokavski govor zetsko-južnosandžački stariji a istočnohercegovački mladji. Stariji ima: jedan, dva, ili tri akcenta, mladi- četiri akcenta, za stariji karakteristicno: očuvani glasovi iz ranijih jezičkih perioda mladi- mlađe glasovne alternacije stariji ima: jedan ili dva padeža manje ili starije oblike deklinacije, mladi- nova sedmopadežna deklinacija i jos dosta stvari ............
Ponavljanje nekih dobro "poznatih istina" o srpskoj azbuci je istinito samo kao jedan trideseti dio jer slovo koje je smislio Srbin Đorđe Popović (alias Đura Daničić) je: Đ. Za one koji imaju dileme samo napomena da se koriste i slova koja su prvi upotrebili Česi: Č, Š, Ž, Poljaci: Ć, Ludwig Gay je smislio: Lj, Nj, Dž, a ostale imaju i svi ostali.
Strah od uvodjenja crnogorskog jezika je bezrazlozan jer taj jezik imamo u genima i rijetko ce neki Crnogorac pogrijesiti u ijekavici, a oni sa ekavicom taj zalosni "jat" trpaju i đe treba i đe ne treba nesto slicno recenici: Čjekam u rijedu isprijed mjesarje da kupim mjeso jer trijebam niješto poijesti.

[Brzi]

Ja bogome idem u šoping bez rječnika.

Pirun, pjat i astal nisu crnogorske riječi, samo se ovdje koriste (rijetko).

Rijeci koje si napisala sam cuja i u Dalmaciju i koriste se vazda i svakodnevno.

[sinisam]

Lencun, tavaja, kušin, astal, avlija, pirun, ožica, pjat...pendzer,dekica,taulin, kamara,
pamidora, sić, matara, urivak, lunbrela, pjadela, putijer, fanjela, raša, kabanica, buce,
divan, kijamet, ljesa, milet, preša, panjat, rajet, ćikara, cukar, čeljad, škanj, vakat,
vrsnik, vidjelo, bastati, grinjati, pinjata, pogan, čapra, frkun, škrinja,škure, šterika,
fadzola, feta, amanet...

Sve ove riječi su se koristile a i sada se koriste u Crnoj Gori.
Pod uticajem zapadne i istočne civilizacije ljudi sa ovog prostora su usvajali pojedine termine i riječi te su se neke od njih i odomaćile u lokalnoj upotrebi!
Medjutim, evo ja, koji živim dugo,dugo godina u Podgorici ipak nijesam previše koristio ove izraze!
Rodio sam se ovdje, moji su korijeni odavde, ali upotrebu ovih izraza sam uglavnom slušao od moje babe!
Ponekad i ja pomenem pirun, pjat, lencun ali ipak to nije konstanta u mojim komunikacijama!
Zato te lijepe i divne riječi treba arhivirati da ne budu zaboravljene,baviti se njima iz kulturološke prizme i dati im neku muzejsku vrijednost!
Isto je i sa ona tri slova!
Ta slova , lično upotrebljavam, i mto samo ponekad u razgovoru sa mojim najbližima .

Jezik je živ organizam i ljudi vremenom izbacuju nešto što im nije lagano, jednostavno...

[Zvek_Zivi]

E to je to ,o cemu mi ! Nebili izgledali kulturniji pismeniji u serbiju Crnogorci zabravise ko su okle su i sto su !
To je lagano ali sugurno islo decenijama vjekovima !


Odlomci pisama kneginje Darinke Obrenovic Milanu Pirocancu (sekretaru knjaza Nikole) 1866. g.
(izvor Srbija i oslobodilacki pokreti. SANU, Beograd, 1983, 538)
"Vi cete se starati da zadobijete sto je moguce neograniceno poverenje knjazevo i sviju lica okruzavajuci knjaza i imajuci upliv na njega i na drzavna dela; a da bi se u ovakvo stanje postavili, Vi morate pre svega starati se, da upoznate tajne misli i teznje kako knjazeve tako i njegove okoline, odnoseci se na dela drzavna i pored toga i privatne naklonosti svakog ponaosob, pa prema svemu tom udesavacete Vasa dejstvija u predoznacenoj celi. Cuvajte se da nikad ne pokazete prezrenje prema obicajima crnogorskim, niti da umanjivate vaznost onome sto se kod njih za vazno smatra, pa makar se vama drugojace cinilo. Ispravljajuci pogresna njina mnenija trea to ciniti samo nacinom koi nece i njima negodovanje poradjati.

U sravnjivanju Srpskog naroda sa Crnogorcima ne davati nikad povoda da jedno drugom pretpostavljate, no svagda govoriti kao o jednom istom... jednom reci, svo staranje na to upotrebite, da se sto vecma utvrdi, i upravo obljubi, idea sajedinjenja sa Srbiom, dokazujuci da ce iz tog sledovati ne samo uvelicanje Srbskog naroda, no i nadvesije njegovo nad ostalim ne srbskim narodima na Orijentu.

Dokazivati valja knjazu Nikoli, u svokoj zgodnoj prilici, da on podpomazuci knjaza Mihaila za ostvarenje ove celi ne samo da ce tim slavu svom imenu uvelicati i ovekoveciti, nego ce jos otvoriti sebi izgled na mnogo sjajniji polozaj nego sto mu ga i sam ugovor usigurava. Ali da tako bude, treba da sva radnja njegova bude upravljena jednistveno na ostvarenje predpostavljene celi bez svake rezerve za svoju licnost, koju je on i samim ugovorom dovoljno osigurao i nema uzroka za sebe sto ugadjati; a radeci iskreno i revnosno yza samu stvar, on ce tim izneti pred sajednjeni narod srbski, ne samo titulu knjaza crnogorskog, no i reevnosnog sadaletelja sa opstenarodi usped i to za njega nebi bez vaznosti bilo..."


Srbija pribavi iz Crne Gore sto veci broj mladica iz najuglednijih familija, da im dade stipendije i da se skoluju u Beogradu. Oni imaju biti narocito vaspitani da budu, pod ovim ili onim vidom, protivu Crne Gore, a da rade za Srbiju i njenu dinastiju, narocito kad se budu povratili u svoju domovinu. Treba od njih stvoriti politicke janjicare, da zakolju i svoju rodjenu majku.
A eo primjera kako se falciofikovala Crnogorska poezija :
http://www.montenegrina.net/pages/pa...lsifikovao.htm

[Old Bone]

Lencun, tavaja, kušin, astal, avlija, pirun, ožica, pjat...pendzer,dekica,taulin, kamara,
pamidora, sić, matara, urivak, lunbrela, pjadela, putijer, fanjela, raša, kabanica, buce,
divan, kijamet, ljesa, milet, preša, panjat, rajet, ćikara, cukar, čeljad, škanj, vakat,
vrsnik, vidjelo, bastati, grinjati, pinjata, pogan, čapra, frkun, škrinja,škure, šterika,
fadzola, feta, amanet...

Sve ove riječi su se koristile a i sada se koriste u Crnoj Gori.
Pod uticajem zapadne i istočne civilizacije ljudi sa ovog prostora su usvajali pojedine termine i riječi te su se neke od njih i odomaćile u lokalnoj upotrebi!
Medjutim, evo ja, koji živim dugo,dugo godina u Podgorici ipak nijesam previše koristio ove izraze!
Rodio sam se ovdje, moji su korijeni odavde, ali upotrebu ovih izraza sam uglavnom slušao od moje babe!
Ponekad i ja pomenem pirun, pjat, lencun ali ipak to nije konstanta u mojim komunikacijama!
Zato te lijepe i divne riječi treba arhivirati da ne budu zaboravljene,baviti se njima iz kulturološke prizme i dati im neku muzejsku vrijednost!
Isto je i sa ona tri slova!
Ta slova , lično upotrebljavam, i mto samo ponekad u razgovoru sa mojim najbližima .

Jezik je živ organizam i ljudi vremenom izbacuju nešto što im nije lagano, jednostavno...

Cuvena uloga baba u zivotu Crnogoraca...isti moj slucaj....pa dodajem par isceznih rijeci i glagola:
bechalina, (pustopoljina gdje bechis);
ibretnica
balezila (balegom kaljala);
nafragnati (namazati previse, kosu i sl) da kosa stoji cubac;
balamutina;
opruciti (sa c kao cerpic-tigla, crijep)=opruziti,
cukulj;
pobauchke (pobaucke izljegnut-pognuto);
pelijez( od kotla);
zashjerpa (zena kad vice -zashjerpa sa kuka, culo bi se do Ostroga);
fishtio gutunar (botunar=poskok ujeo);
zapalangati (ubaciti, uvuci);

****
Nego imamo mali problem:

AKO UBACIMO JOS OVA 3-4 SLOVA, NIKO NAM ZIVI JEZIK NECE MOC NAUCIT!
Iovako je strancu muka golema sa ovim postojecim c, s i z, nj, dz sa kvrzicama i znacima, a ne jos da ih dodamo nekoliko.......TAKO DA JE MOJ PREDLOG DA MI SKRATIMO AZBUKU NA 25 SLOVA (ili tako nekako), a da se kroz praksu uci izgovaranje specificnih glasova, JER IH NIKO, NIKO, NEMOZE NAUCIT ko pocne da ih uci odrastao....A TAKAV JEZIK NE ISPUNJAVA OSNOVNU FUNKCIJU=RAZUMIJEVANJE!


Napominjem da Arapi imaju slican problem( cak 3 h, recimo), pa su ga rijesili tako sto su konsonante sve izbacili, a ti po smislu recenice stavljas..

NO,ja neznam sto da se radi, niti mi je to struka, samo znam da uocim problem, cini mi se...a kako da se rijesi neka kazu oni koji se bolje razumiju.
Pozdrav,

[Old Bone]

Eo sto ih zulja komsija moj dobri, nikako da svate da je ovo bilo i proslo saranismo je odavno i sad je vakat da mrdnemo dalje !

Kadasnje je ovo Zveku?
Pozdrav,

[Old Bone]

PITANJE:

Radi li se sto od strane kompetetnih ljudi na kodifikaciji jezika?

[CGmafiozz]

Jedva cekam za pravopisu, jel neko zna kad ce bit zavrsen?

[EgZeKuToR]

Jedva cekam za pravopisu, jel neko zna kad ce bit zavrsen?

tebi je,izgleda,prijeko potreban

[Hari Krisna]

treba da kraja januara da se pojavi.

[Rave92]

Dako ga vise standardizuju, da vise ovi Wikipedijci prestau da ser*

[frnjok]

Ako se dolje navedene karakteristike ne standardizuju, pochkam im se u posa:

• Using što for interrogative form of what (as in Croatian, and unlike Serbian šta).
• Supine or "short infinitive" (pjevat, radit, nać, moć) instead of standard "full infinitive" (pjevati, raditi, naći, moći).
• The group a + o gave a (ka instead of kao, reka for rekao), like in other Shtokavian and Chakavian vernaculars along the Adriatic coast. The much more common contraction in other Shtokavian vernaculars is ao > o.

Poshto su (pro)Srbi izgubili bitku za naziv jezika, tiho su preshli na drugu liniju odbrane - da izbache iz standarda sve shto je specifichno Crnogorsko, a dozvoljeno im je izgleda. Zna li se ko je u odboru za standardizaciju?

Teshko je istinut izgleda sve ono s chim su nam uchitelji ispirali mozak svih onih godina - da je Hercegovacko/Nikshicko/Durmitorsko/Plevaljski dijalekt "ispravan" a Cetinjsko/Podgorichki (Crnogorski) "seljachki". Josh nam Nikshicani odredjuju kako se zbori...

Nishta nam "standard" ne treba ako ispane ka shto se mozhe naslutit iz shtampe:mad:

Mnogo se shuti o svemu tome, zna li ko shto, shto se trenutno deshava?

[frnjok]

Usput, kad smo kod romanizama i grecizama u nashem jeziku, da navedem jednu izvanrednu, skoro izdatu knjigu, nazalost skoro potpuno nepoznatu - tiraz od samo 500 promjeraka (tuga i zalost nase kulture).

Branko L Soc - "Romanizmi i Grecizmi u Crnogorskom Jeziku (Kontinentalni dio Crne Gore)"

Izdavac: Centralna Narodna Biblioteka Crne Gore "Djurdje Crnojevic" - Cetinje, 2002

Preko dvjesta strana, preko 5000 rijechi i izraza za koje bi se vecina od nas zaklela da su cisto Crnogorske, sa objasnjenjima i etimologijom. Toliko o prici da ne postoji rjecnik Crnogorskog jezika.

Gospodin Soc nas je sve neizmjerno zaduzio ovim radom. Svima toplo preporucujem da probaju da nabave ovu knjigu, obavezno stivo za sve koje ovaj nash jezik interesuje ( a trebao bi interesovat svakog).

Mozda se i neka izdavacka kuca smiluje i objavi knjigu u tirazu kakav stvarno zasluzuje!

[Petar Mrvaljevic]

Ako se dolje navedene karakteristike ne standardizuju, pochkam im se u posa:

• Using što for interrogative form of what (as in Croatian, and unlike Serbian šta).
• Supine or "short infinitive" (pjevat, radit, nać, moć) instead of standard "full infinitive" (pjevati, raditi, naći, moći).
• The group a + o gave a (ka instead of kao, reka for rekao), like in other Shtokavian and Chakavian vernaculars along the Adriatic coast. The much more common contraction in other Shtokavian vernaculars is ao > o.

Poshto su (pro)Srbi izgubili bitku za naziv jezika, tiho su preshli na drugu liniju odbrane - da izbache iz standarda sve shto je specifichno Crnogorsko, a dozvoljeno im je izgleda. Zna li se ko je u odboru za standardizaciju?

Teshko je istinut izgleda sve ono s chim su nam uchitelji ispirali mozak svih onih godina - da je Hercegovacko/Nikshicko/Durmitorsko/Plevaljski dijalekt "ispravan" a Cetinjsko/Podgorichki (Crnogorski) "seljachki". Josh nam Nikshicani odredjuju kako se zbori...

Nishta nam "standard" ne treba ako ispane ka shto se mozhe naslutit iz shtampe:mad:

Mnogo se shuti o svemu tome, zna li ko shto, shto se trenutno deshava?

Ja sam medju one strastvene zagovaraoce standardizovanja crnogorskog jezika, ali... Mislim da jos nije vrijeme da se jezik standardizuje, iz politickih razloga. Zasto? Zbog toga sto treba da katedru za srpski jezik (u Niksic) preimenujemo u katedru za crnogorski jezik. Ako bi prije toga standardizovali jezik, onda najvjerovatnije ne bi mogli tu katedru preimenovat, no bi morali uves novu katedru (za crnogorski jezik). To je bio samo primjer oko katedre, ali takvih slucajeva ima dosta (u skole ce Srbi zahtijevat da im djeca uce srpski standardni jezik, i pozivace se na osnovna ljudska prava).

Mi prvo moramo preimenovat tu katedru itd., pod geslom da se samo ime mijenja, ali da je jezik isti (tako da Srbi nece imat argumenata da to sprijece), a tek kad se to ostvari da se ide sa standardizacojom.

Kad smo cekali 150 godina sa standardizacijom, mozemo jos par godina.

[robespierre]

Što je brzo to je i kuso! Treba temeljno odraditi cijeli posao, a ne izmišljati nove riječi i umetati slova samo da bi se što više razlikovali od srpskog jezika.

Nađoh ovaj video koji su 80-tih snimili sarajevski proroci

[Flippy]

Evo, sad na dnevniku bjese prica o standardizaciji crnogorskog jezika, koja se treba sprovesti do sledece skolske godine!!! Zamislite, tako lagano! A u kadru jedan papir na kojem su slova "naseg" novog jezika i, bogome, bjese tu nekih novih slova. Divota... Smucilo mi se, zivota mi... Imali smo jedan divni knjizevni jezik, ali ne... mi moramo da pricamo seljacki i da to jos pakujemo i kitimo u neku "knjizevnu" formu...
Nek' mi samo neko kaze je l' ovo znaci da ce ubuduce rijeci kao: gdje, sjutra, nedjelja, sjekira... biti gramaticki nepravilne po tom novom crnogorskom jeziku? Ako je tako, onda stvarno uzas...

Nađoh ovaj video koji su 80-tih snimili sarajevski proroci

Stvarno su genijalci bili! A danasnja djeca se truju sa ispraznim "forama" TBOK, greote... Kao i sto ne znaju ni za sta bolje od Granda po pitanju muzike, tako je i humor danas pao na te grane. Dekadencija opsta... A samo ova epizodica je jaca od svih petaka na Anteni M. TLN treba sagraditi spomenik u svim republikama bivse SFRJ, zivota mi...

[Don_Sharky]

Što je brzo to je i kuso! Treba temeljno odraditi cijeli posao, a ne izmišljati nove riječi i umetati slova samo da bi se što više razlikovali od srpskog jezika.

Nađoh ovaj video koji su 80-tih snimili sarajevski proroci

:lolblue: legende
samo sto se nikako ne mogu sloziti da TBOK nije u njihovom rangu... no eto, ovo je potpuni off i necemo o tome...