Zanimljivosti iz nauke

**Black** · 25-01-14, 02:56

Originally Posted by funestis

Evo priče o ovom brodu sa wikipedije:http://en.wikipedia.org/wiki/MV_Lyubov_Orlova

Naravno ne pominju se štakori kanibali već se radi o klasičnom primjeru abandona. Nije ni prvi ni posljednji brod koji je napušten na ovaj način, jedino mi je čudno to što su Kanađani bačili toliko željezo.

Što se tiče štakora i miševa, za očekivati je da će se te životinje prilagoditi uvijetima bez ljudi. Na brodu ne postoji optimalna hrana za ovu vrstu životinja pa predpostavljam da su se te životinje prilagodile ekstremnim uslovima. Kanibalizam je čest u takvim okolnostima, međutim i drvena građa, odjeća i tekstil iz kreveta posade može poslužiti u tu svrhu. Takođe i razmnožavanje glodara bi bilo smanjeno u značajnoj mijeri prilagođavajući se količini resursa na brodu.

Pretpostavljam da u koliko postoji više vrsta miševa i štakora, kako se često događa na brodovima, da će se pojedine vrste specijalizirati, jedna će vijerovatno biti predatorska dok će druge pokušati preživljavati jedući jestive elemente broda (drvo, tekstil i slično).

Bilo bi zanimljivo kada bi Englezi poslali ekipu biologa na taj brod da prouče ekosistem ako ga ima, pošto se radi o nevijerovatnoj prilici da se osmotri evolucija u veoma ekstremnim uslovima, ovo naravno ukoliko je sam brod loš u plovnom stanju i nije potonuo, što je jako vijerovatno. 7 godina bez održavanja veoma brzo nagrize trup i elemente, tako da taj brod nema još puno plovnih dana (ukoliko još plovi naravno).

EDIT: U početku sam samo mislio prebaciti ovaj tvoj post u Sve i Svašta kao zanimljivost nevezanu za nauku (to sam i uradio tako da postoji duplikat ovog posta u Zanimljivi linkovi...), međutim palo mi je na pamet da malo potražim po netu i napišem nešto o tome. U svemu se može naći dosta nauke pa i u ovome. Ovo bi bila jako dobra prilika da se posmatra jedan ovakav ekstreman ekosistem viših životinja.

Dobra i opasna prilika.

Interesovalo me kako ne mogu da lociraju brod uz pomoc silnih satelita ili radara, trebalo bi da bude nadjem prilicno brzo?

I kako je moguce da brod sam luta prilicno uzburkanim vodama a da ne dozivi havariju i potone..

**funestis** · 25-01-14, 08:00

Originally Posted by Black

Dobra i opasna prilika.

Interesovalo me kako ne mogu da lociraju brod uz pomoc silnih satelita ili radara, trebalo bi da bude nadjem prilicno brzo?

I kako je moguce da brod sam luta prilicno uzburkanim vodama a da ne dozivi havariju i potone..

Lako se može pronaći ali se niko ne trudi. To je samo komad napuštenog željeza pa nikoga nije briga osim medije kojima treba neka senzacionalna izmišljotina da upotpuni rubriku odmah poslje horoskopa. Mediji vole takve priče, pronađu napuštenu olupinu i onda opredu maštovitu priču o miševima kanibalima, duhovima, nesreći itd da bi zainteresovali krug lakovijernih čitača koji vole takve stvari.

Takav obijekat se lako vidi na radaru, iz aviona ili satelita, da ga potrežiš na Google Earth, vijerovatno bi ga brzo pronašao (pa, makar neku prošlu poziciju iz godine kada je ta mapa ubačena u Google Earth).

I kako je moguce da brod sam luta prilicno uzburkanim vodama a da ne dozivi havariju i potone..

Nije lako potopiti takav brod. Danas se brodovi grade po izuzetno strogim specifikacijama, pogotovu putnički poput ovoga. Rijetko kada dođe do havarije koja ugrozi stabilnost broda i izazove potonuće. Velikom brodu je skoro sve jedno ima li posade na brodu ili ne što se tiče stabilnosti. Posada je tu da bi održavala pogon i kontrolisala teret, vrlo malo ili ništa mogu učiniti da spriječe potonuće ukoliko dođu u takvu situaciju.

Čak što više veća je vijerovatnoća da će brod potonuti sa posadom nego bez (ukoliko je relativno održan i nije ruiniran starošću).

Naime posada navigaje taj brod i često ide kontra olujnom moru da bi stigli do destinacije što napreže konstrukciju i povećava vijerovatnost od loma i naprezanja, što za uzvrat povećava vijerovatnost potonuća.

Napušteni brod se s druge strane uvijek postavlja u pravcu najmanjeg otpora prema oluji i visokom moru što smanjiuje sveukupno naprezanje konstrukcije tako da brod ima manju mogućnost da potone.

Protivno nekoj općoj logici brod sa posadom ima veću vijerovatnost potonuti nego napušteni brod u nekom fiksnom vremenskom periodu (ako su oba startala u održanom stanju).

S druge strane napušteni brod će uvijek na kraju potonuti ako pluta napušten dovoljno dugo (neograničeno) jer nema održavanja i ruzina uzima danak u čvrstoći konstrukcije, tako da ultimativno i bez ljudske intervencije takav brod je na kraju osuđen na propast, međutim može proći dugi niz godina dokle se to ne desi.

Normalno, brod ima godišnje preglede i obavezno dokovanje svakih nekoliko godina (2 do 5 ovisno o vrsti i starosti broda) radi popravke što produžava plovno stanje broda na decenije službe, međutim napušteni brod trune veoma brzo i život takve olupine rijetko prelazi 9 do 10 godina (nerijetko potonu unutar prvih 5 od trenutka napuštanja).

Paradoksalno, na kratke staze (godinu do 2) napušteni brod ima veću vijerovatnoću preživljavanja na moru ili u oluju nego brod sa posadom, međutim na duge staze napušteni brod je osuđen na propast zbog nedostatka održavanja.

Zbog toga napušteni brodovi mogu opstati godinama na otvorenom moru, poput plovećih otoka.

**johnny bravo** · 26-01-14, 11:29

Ček, ček, zar neće olujni bočni talasi prije ili kasnije potopiti brod ukoliko se on ne usmjerava pramcem na talase (tako da ih siječe)?
Gledam često Deadliest catch na Discovery i znam da im se svi alarmi popale kad ostanu bez pogona na otvorenom moru i da nastaje najstrašnija trka da se popravi kvar i strah da ne naiđu talasi s bočne stane, koji su najopasniji sa aspekta prevrtanja. Uglavnom, to im je navjeća noćna mora. Doduše, vjerovatno se ne ponašaju isto prazan brod i brod sa teretom. Pretpostavljam da dosta zavisi i od rasporeda težine.

**funestis** · 26-01-14, 11:56

Originally Posted by johnny bravo

Ček, ček, zar neće olujni bočni talasi prije ili kasnije potopiti brod ukoliko se on ne usmjerava pramcem na talase (tako da ih siječe)?
Gledam često Deadliest catch na Discovery i znam da im se svi alarmi popale kad ostanu bez pogona na otvorenom moru i da nastaje najstrašnija trka da se popravi kvar i strah da ne naiđu talasi s bočne stane, koji su najopasniji sa aspekta prevrtanja. Uglavnom, to im je navjeća noćna mora. Doduše, vjerovatno se ne ponašaju isto prazan brod i brod sa teretom. Pretpostavljam da dosta zavisi i od rasporeda težine.

To važi za brodove pod teretom čija je metacentarska visina mala pa je povratak u uspravno stanje spor ali ne i za brodove koji imaju visoku metacentarsku visinu poput putničkih čiji je povratak u uspravno stanje brz. Kod brodova sa visokom metacentarskom visinom bočni talasi nemaju veći uticaj osim krajnje užasnog i brzog ljuljanja i letenja namiještaja kroz kabinu (ukoliko naravno, nije propisno zakucan/zakovan (rican)).

**funestis** · 26-01-14, 13:45

I još jedan sličan experiment:

**funestis** · 07-02-14, 15:37

**funestis** · 09-02-14, 18:57

**funestis** · 11-02-14, 14:34

**funestis** · 12-02-14, 19:18

**funestis** · 15-02-14, 12:45

http://arxiv.org/abs/1401.5761
http://arxiv.org/pdf/1401.5761v1.pdf
http://www.popularmechanics.com/scien...
http://www.pbs.org/newshour/updates/h...

**clapton** · 17-02-14, 12:34

wtf?

funestis, daj odgovor.

***NSX*** · 17-02-14, 13:06

pa dobro, radijacija je svakako overhyped, naftni lobi i to

**funestis** · 17-02-14, 13:09

Originally Posted by clapton

wtf?

funestis, daj odgovor.

Jedan dio ovog videa je tačan, na primer sam početak o tome da je Fukušima tek kap u moru i da u biti nije opasna pokraj svih probi, testova i bacanja nuklearnog otpada u more.

Sve ostalo je New Age bezvezna tlapnja. Govore o kolapsu valne funkcije ali se vidi da nemaju blage veze o čemu govore.

Činjenica je da danas živimo u svijetu povećane radijacije od 50-ih godina 20 vijeka, ta radijacija je tako izražena da recimo arheolozi govore o tom periodu (od 1950 godine do danas) kao "danas" a sve prije 1950-te kao "prošlo doba". Ovo zbog toga što, zbog ogromne radijacije ispuštene tokom nuklearnih proba, metod za ispitivanje starosti arheoloških nalaza je u potpunosti srušen. Naime metod ugljenika C14 više ne funkcioniše za obijekte mlađe od 1950 godine već samo za obijekte starije od tog vremena. Toliko je povećana radioaktivnost danas da je taj metod u potpunosti nemoguće kalibrirati za obijekte izrađene poslje 1950 godine.

Međutim i dalje ta radioaktivnost je dovoljno ispod praga opasnosti za živa bića pa i nas i osim u slučaju da smo blizini neke lokalne pošasti mala je vijerovatnoća da ćemo biti u opasnosti.

Međutim kako vrijeme bude prolazilo to nuklearno zagađenje će se samo povećavati, kako nafta bude odlazila sa scene, nuklearna energija će ponovo postati jako važna, čak i više nego prije, (uranijum i Thorijum), mnogi aparati danas, pogotovu u medicini, mnogi detektori i elektronički uređaji koriste radioaktivne elemente za funkcoinisanje.

Radijacija će neumitno rasti u budućnosti.

Povećanje radijacije je poput globalnog zagrijevanja, uništenja ozona ili Oil Peak krize, štetna tekovina modernog doba sa kojim se moderna civilizacija tek treba adekvatno obračunati.

***NSX*** · 17-02-14, 13:24

za planetu bi svakako bilo mnogo bolje kad bi se kompletna proizvodnja energije od fosilnih goriva transformisala na nuklearne elektrane

**funestis** · 17-02-14, 15:24

Originally Posted by NSX

za planetu bi svakako bilo mnogo bolje kad bi se kompletna proizvodnja energije od fosilnih goriva transformisala na nuklearne elektrane

To će se sigurno desiti u skorijoj budućnosti, pogotovu ako Torijumski reaktori budu usavršeni. Međutim i Nukleatna enrergija je tek samo prelazni izvor jer takođe trpi od toga što nije obnovljiv. naime recimo Urana ima još tek za oko 50 godina a Torijum će trajati (ako tehnologija dozvoli njegovu upotrebu) možda 200 do 300 godina.

Jedini način da izađemo iz te spirale, koja na kraju uvijek donosi propast zbog iscrpljivanja resursa je Termonuklearna energija.