Results 1 to 19 of 19

Thread: Marko Miljanov: SRPSKA slava (krsno ime) kod Albanaca!

  1. #1
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Talking Marko Miljanov: SRPSKA slava (krsno ime) kod Albanaca!




    Marko Miljanov opisuje kako Malisorska plemena slave krsno ime / slavu.
    On odmah kaže da oni više svečeva slave nego mi. Jasno je da je običaj slavljenja Svetaca vrlo star na Balkanu. Srbi tvrde da je to običaj koji je uveo Sveti Sava, ako je to istina, jasno je da je ovaj Svetosavski običaj prenešen na narode kojima su vladali Nemanjići, za vrijeme tih 180 godina Nemanjićke vladavine.
    Među ostalima, taj običaj je prenešen i na naše pretke Dukljane, zatim i na Albance, Makedonce ...

    Ako je istinita ona doskočica da samo Srbi slave Slavu, onda su i Albanci (Malisori) čisti, so soli - SRBI!!!


    Marko Miljanov: Krsno ime ("srpske" slave) kod Albanaca





    .
    Last edited by Ćipur; 21-11-09 at 15:27. Reason: prvi put na www, exluziva!

  2. #2
    Join Date
    Feb 2007
    Posts
    2,370
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Ćipur View Post
    Ako je istinita ona doskočica da samo Srbi slave Slavu, onda su i Albanci (Malisori) čisti, so soli - SRBI!!! .
    Pa ako je to tacno onda mrzu samog sebe (jedni i drugi) ahahahahaahhaa :grin: :lolblue:

  3. #3
    Join Date
    Nov 2006
    Location
    MNE PG
    Posts
    1,974
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    9
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Sv. Sava nema veze sa krsnom slavom. Naprotiv SPC je od prvih dana pa sve do 90-ih godina prošlog vijeka proganjala običaj slave isto kao i badnjak i ostale narodne običaje smatrajući ih (ispravno) ostatcima paganskog vjerovanja. Za vrijeme kneževine kasnije kraljevine Srbije SPC je zabranjivala svojim duhovnicima da osvete slavski ljeb pod prijetnjim izgona iz crkve, o čemu postoje pisani dokumenti koji se u zadnje vrijeme kriju kao što zmija krije noge. Ovi su običaji naročito dobili na popularnosti i čak ušli u crkvene radnje, pod prijetnjim rasrbljavanja Crnogoraca tokom raspada SFRJ. Običaj slave nikad nije slavljen kod Srba i do nazad koju deceniju nije bio ni u podsvijesti Srba. Tek žestoka propaganda SPC primorava sve Srbe da slave srpsku Slavu, čak i one koji je nikad nijesu slavili pa su za slavu izabrali svetca zaštitnika sela ili oblasti. Sami običaj je u Srbiju došao preko iseljenika iz Crne Gore (u Šumadiji je 70% porijeklom iz Crne Gore). Kako oni nijesu htjeli mijenjati svoje običaje oni su preživjeli do danas i čak postali obavezni za svu srposku populaciju. Slava kao bičaj je ekskluzivno crnogorski običaj i iz Crne Gore se proširio na okolne zemlje uglavnom na Srbiju a i druge. Običaj potiče iz rimske kulture i potiče od običaja poštovanja kućnih bogova. Taj običaj se zadržao u rimskim gradovima na obali Jadranskog mora odakle su ih kasnije preuzeli sloveni naseljeni u prvom talasu (IV - V vijek) kad su i došli pretci Crnogoraca. Srbi i Hrvati koji su došli u drugom talasu (VI-VII vijek) prateći mongoloide Obre su se sa tim običajem sreli kod slovene došlim prije dva vijeka. Sv. Sava je bio isključiv proti slavljenja slava i uvođenja u hrišćanstvo bilo kog paganskog običaja. Pa zar nije pobio bogumile, do zadnjeg, koji su imali neku vjeru koja je bila mješavina slovenskih paganskih običaja i hrišćanstva. Zapravo "liberalno hrišćanstvo". Od bogumila su se kasnije razvili patareni arijanci i ostali, ili su možda uporedo postojali i potpomagali jedni druge. Centar te šizme je bio u Bugarskoj a bila je razvijena i u Srbiji i Bosni, sve pravoslavne zemlje. Zeta je tad bila katolička, a zamisli Nemanja došao u zetu da pobije grčke popove???!!! kojih tu nije ni bilo osim možda nekoliko.
    Last edited by FORMICA; 26-03-08 at 12:46.

  4. #4
    Join Date
    Jan 2008
    Location
    Tudjini
    Posts
    5
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Boze sacuvaj!!!

    Ja se slazem svama da oni iz Leskovac ,Vranje,Sjeverne Bosne Zenica ,Zavidovici(pravoslavci) nijesu ni malo ko mi..Ja sam Rodjen u americi moji su iz Crne Gore cel zivot sam odrastao oko Srbe...I dan danas kad uposnam nekog iz Crne Gore ili Hercegovine sa ove strane Neretve odma su mi nesto blizi ko rod..Ali su Moji Preci vaspitali mene da Slavim Slavu i obicaji Srpske da budem ponosan na to..Ja zovem Ujaka svake godine na Arandjelov Dan(Radulovici,Komane)da mu ja ne setim on nebi ni snao da mu je Slava..Vratite se vi Pravoslavlje i nebi bila ova mrznja nego bratska sloga

  5. #5
    Join Date
    Mar 2004
    Posts
    4,585
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Oćemo li bačat kompjutere na povratku, ili oni mogu?
    - Ladan ko taština duša -

  6. #6
    Join Date
    Nov 2006
    Location
    MNE PG
    Posts
    1,974
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    9
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Pa jeste Jokane mi se zapravo slažemo u svemu. Samo običaji i slava nije srpski običaj. I niko se ne odriče pravoslavlja. A što se tiče bratske sloge ja sam vazda za to izuzev pod uslovom da mi se priča da moja crkva niti postoji niti je postojala, da ja kao narod i nacija ne postojim niti sam postojao, da moja država nije nikad postojala niti postoji i tako dalje..., nego da smo vazda bili Srbi i kad nijesmo to znali a nijesmo izgleda nikad.

  7. #7
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Katolik Malisor Vasil Siništaj slavi slavu, Siništaju Srbine! ho ho ho

    Vaselj Siništaj: Pitka voda i krsna slava


    16.08.2008


    ...Dosta ljudi iz dijaspore je došlo po prvi put, od kada je Crna Gora postala samostalna država, da bi sa svojima proveli odmor...

    Dnevnik za Radio Slobodna Evropa vodio Vaselj Siništaj, poslanik Albanske alternative.


    Subota, 9. 8. 2008.


    Kao i svaki drugi dan, prvo ide jutarnja kafa i pregled jutarnjih novina, da vidim šta su novinari prenijeli. Voditi ovaj dnevnik mi je bilo jako interesantno jer u našoj državi Crnoj Gori već se polako i odgovara za dnevnike, mislim na suđenje koje je već završeno oko akcije Orlov let.

    Malesija je u ovom vremenu prepuna naših iseljenika.

    Gradonačelnik Ročester Hilsa je u zvaničnoj posjeti kod nas. Ima dosta aktivnosti: banke, prodavnice, učestvovanje na svečanosti Kulturno-umjetničkog društva Rapša, povodom 30 godina rada i djelovanja.

    Nedjelja, 10. 8. 2008.


    Posjeta izletištu Korita uz gradonačelnika Ročester Hilsa. Posebna čast ljudi u tom mjestu je njihov poznati kuhani krompir.
    Imali smo i svečanost koju je organizovala katolička crkva Sveti Antun iz Tuzi pod nazivom Susreti sa dijasporom.

    Ponedjeljak, 11. 8. 2008.


    Obavljanje čisto tekućih poslova u kancelariji Alternative.

    Kontaktiranje Ministarstva zdravlja i Kliničkog centra zbog zdravstvenog stanja osobe čijih je četvero članova porodice stradalo u saobraćajnoj nesreći. Posjeta u bolnici i kontakt sa doktorkom koja prati stanje povrijeđenog etekije. Ponudili smo, po potrebi, obezbjeđivanje krvi i smještaj za članove porodice, ukoliko nemaju mogućnost da se drugačije smjeste u Podgorici.

    Utorak, 12. 8. 2008.


    Rad u kancelariji sa građanima koji imaju potrebu.

    Obezbjeđivanje pitke vode jer smo se našli u situaciji da imamo krsnu slavu - Veliku gospu, a obično u tim brdskim dijelovima nije riješeno pitanje pitke vode. Nastojimo da ublažimo tu potrebu kroz refundiranje sredstava koja građani moraju uplatiti radi snadbijevanja vodom.

    Srijeda, 13. 8. 2008.

    Napokon jedan ugovor koji je zaključen sa Elektroprivredom prije četiri godine - puštanje u rad trafostanice i protest građana zbog načina asfaltiranja puteva. Mislimo da se to uradilo po partijskoj liniji i iskazali smo taj revolt.

    Četvrtak, 14. 8. 2008.


    Za naše bratstvo Siništaj krsna slava - Velika gospa. Pošto je Albanska alternativa organizovala u čast gradonačelnika Ročester Hila jedno izletište - Putem bitke kod Skadarskog jezera - ručak u Moričanu uz prisustvo ambasadora Republike Albanije.

    Petak, 15. 8. 2008.


    Svetac Velika gospa. Nastavlja se sa slavljem. Danas je i vašar i biti će organizovana misa. Današnji dan je popunjen.
    Imam i obavezu prema rođacima koji su došli u moje selo da bi sahranili brata.

    Dosta ljudi iz dijaspore je došlo po prvi put, od kada je Crna Gora postala samostalna država, da bi sa svojima proveli odmor.


    http://www.slobodnaevropa.org/content/Article/1191496.html

    .
    Last edited by Ćipur; 17-08-08 at 01:07.

  8. #8
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    86
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Ćipur View Post
    Vaselj Siništaj: Pitka voda i krsna slava


    16.08.2008


    ...Dosta ljudi iz dijaspore je došlo po prvi put, od kada je Crna Gora postala samostalna država, da bi sa svojima proveli odmor...

    Dnevnik za Radio Slobodna Evropa vodio Vaselj Siništaj, poslanik Albanske alternative.


    Subota, 9. 8. 2008.


    Kao i svaki drugi dan, prvo ide jutarnja kafa i pregled jutarnjih novina, da vidim šta su novinari prenijeli. Voditi ovaj dnevnik mi je bilo jako interesantno jer u našoj državi Crnoj Gori već se polako i odgovara za dnevnike, mislim na suđenje koje je već završeno oko akcije Orlov let.

    Malesija je u ovom vremenu prepuna naših iseljenika.

    Gradonačelnik Ročester Hilsa je u zvaničnoj posjeti kod nas. Ima dosta aktivnosti: banke, prodavnice, učestvovanje na svečanosti Kulturno-umjetničkog društva Rapša, povodom 30 godina rada i djelovanja.

    Nedjelja, 10. 8. 2008.


    Posjeta izletištu Korita uz gradonačelnika Ročester Hilsa. Posebna čast ljudi u tom mjestu je njihov poznati kuhani krompir.
    Imali smo i svečanost koju je organizovala katolička crkva Sveti Antun iz Tuzi pod nazivom Susreti sa dijasporom.

    Ponedjeljak, 11. 8. 2008.


    Obavljanje čisto tekućih poslova u kancelariji Alternative.

    Kontaktiranje Ministarstva zdravlja i Kliničkog centra zbog zdravstvenog stanja osobe čijih je četvero članova porodice stradalo u saobraćajnoj nesreći. Posjeta u bolnici i kontakt sa doktorkom koja prati stanje povrijeđenog etekije. Ponudili smo, po potrebi, obezbjeđivanje krvi i smještaj za članove porodice, ukoliko nemaju mogućnost da se drugačije smjeste u Podgorici.

    Utorak, 12. 8. 2008.


    Rad u kancelariji sa građanima koji imaju potrebu.

    Obezbjeđivanje pitke vode jer smo se našli u situaciji da imamo krsnu slavu - Veliku gospu, a obično u tim brdskim dijelovima nije riješeno pitanje pitke vode. Nastojimo da ublažimo tu potrebu kroz refundiranje sredstava koja građani moraju uplatiti radi snadbijevanja vodom.

    Srijeda, 13. 8. 2008.

    Napokon jedan ugovor koji je zaključen sa Elektroprivredom prije četiri godine - puštanje u rad trafostanice i protest građana zbog načina asfaltiranja puteva. Mislimo da se to uradilo po partijskoj liniji i iskazali smo taj revolt.

    Četvrtak, 14. 8. 2008.


    Za naše bratstvo Siništaj krsna slava - Velika gospa. Pošto je Albanska alternativa organizovala u čast gradonačelnika Ročester Hila jedno izletište - Putem bitke kod Skadarskog jezera - ručak u Moričanu uz prisustvo ambasadora Republike Albanije.

    Petak, 15. 8. 2008.


    Svetac Velika gospa. Nastavlja se sa slavljem. Danas je i vašar i biti će organizovana misa. Današnji dan je popunjen.
    Imam i obavezu prema rođacima koji su došli u moje selo da bi sahranili brata.

    Dosta ljudi iz dijaspore je došlo po prvi put, od kada je Crna Gora postala samostalna država, da bi sa svojima proveli odmor.


    http://www.slobodnaevropa.org/content/Article/1191496.html

    .
    Za naše bratstvo Siništaj krsna slava - Velika gospa.


    sta je ovo.."velika gospa" kod Albanaca???

    e,nemoze..to je Hrvatski blagdan.

    znaci,Albanci su ipak Hrvati.:mrgreen:

  9. #9
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    86
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    shalu na stranu,da li postoji uopce ikakav pisani
    dokument koji dokazuje postojanje te famozne
    "krsne slave" kod Srba jos za vrime tog famoznog "svetog" save,aka Rastka Nemanje?????


    jer koliko sam ja upucen SVI Slaveni blaguju KRSNO IME,
    ili kako se kod nas Hrvata kaze i IMENDAN.

    znaci svaki krsteni Hrvat dobiva svoga "svetca-zastitnika"
    pri svom krstenju..naravno,samo ako dobije i "krscansko" ime...ante,mate(matej),jozo(josip)petar,luka,.....

    e,sad,zasto Srbi svoje KRSNO IME/IMENDAN zovu i KRSNA SLAVA...neznam,ali volio bih da to saznam.
    znaci neku vrstu kratke analogije kako je doslo od
    staroslavenskog krscanskog obicaja KRSNO IME/IMENDAN,
    do famozne KRSNE SLAVE.


    hvala unaprid.

  10. #10
    Join Date
    Jun 2008
    Posts
    167
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Imendan

    Nisam "stručnjak" ali znam da imendan, više nego rođendan, slave Njemci katolici, barem oni iz Srema. Slave i Rusi pravoslavci, barem su slavili do revolucije, a sada se običaj vraća mada je rođendan i dalje najveći praznik za ogomnu većinu Moskovljana.

    Katolici u Boki takođe (kao vjerovatno i svi katolici, a možda i svi hrišćani) imaju imendan. Mislim da se danas nešto mnogo ne slavi više se "čestita".

    Ono što se slavi je mjesni svetac. Svetac čija je crkva u mjestu (gradu). Sv Tripun za Kotor. I oni koji su odselili slave taj dan i tamo gdje žive, ili recimo pomorci na brodu, mada se uglavno trude da tog dana budu sa svojim rođacima u rodnom mjestu i crkvi. I koliko ja shvatam to je ono što bi neko nazvao krsna slava kod bokeških katolika, mada oni to ne zovu tako nego prosto fešta Sv.Tripuna. Dakle ako je nekim Kotoranima fešta i neki drugi svetac, znači da čuvaju uspomenu na neku drugu feštu tj drugo mjesto gdje su im preci duže vremena obitovali.

  11. #11
    Join Date
    Nov 2006
    Location
    MNE PG
    Posts
    1,974
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    9
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by max95 View Post
    shalu na stranu,da li postoji uopce ikakav pisani
    dokument koji dokazuje postojanje te famozne
    "krsne slave" kod Srba jos za vrime tog famoznog "svetog" save,aka Rastka Nemanje?????


    jer koliko sam ja upucen SVI Slaveni blaguju KRSNO IME,
    ili kako se kod nas Hrvata kaze i IMENDAN.

    znaci svaki krsteni Hrvat dobiva svoga "svetca-zastitnika"
    pri svom krstenju..naravno,samo ako dobije i "krscansko" ime...ante,mate(matej),jozo(josip)petar,luka,.....

    e,sad,zasto Srbi svoje KRSNO IME/IMENDAN zovu i KRSNA SLAVA...neznam,ali volio bih da to saznam.
    znaci neku vrstu kratke analogije kako je doslo od
    staroslavenskog krscanskog obicaja KRSNO IME/IMENDAN,
    do famozne KRSNE SLAVE.


    hvala unaprid.

    Krsna slava kod Srba nije postojala. Krsno ime ili imendan je nešto drugo. Slava ili krsna slava je sasvim drugi običaj nastao u rimsko doba i razvio se od poštovanja kućnih božanstava. Slava je u prvom redu običaj brastva. Znači svi pripadnici jednog brastva slave istu slavu i ččesto je to jedini pokazatelj srodnosti istoprezimenjaka koji nijesu brastvenici odnosno raznoprezimenjaka koji jesu brastvenici odnosno pripadnici jednog brastva. U mome selu su šest raznih porodica u XV vijeku postali sklapanjem međusobnog dogovora brastvenici i to se brastvo poštuje do danas. Što znači da istom brastvu mogu pripadti i ljudi koji nemaju genetske srodnosti. Mada po pravilu brastvu pripadaju genetski srodnici odnosno ono što se zove familija. S druge strane postoje slučajevi koji samo potvrđuju pravilo da genetski rođaci ne slave istu slavu odnosno da su promjenili slav. Postoje i prislave i razni drugi običaji u vezi slava koji su razvijeni jedino i isključivo u Crnoj Gori o kojima svi drugi nemaju pojma. To samo potvrđuje da je običaj slave isključivo crnogorski običaj a da je kod drugih prenešen preko crnogorskih iseljenika.

  12. #12
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    86
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by FORMICA View Post
    Krsna slava kod Srba nije postojala. Krsno ime ili imendan je nešto drugo. Slava ili krsna slava je sasvim drugi običaj nastao u rimsko doba i razvio se od poštovanja kućnih božanstava. Slava je u prvom redu običaj brastva. Znači svi pripadnici jednog brastva slave istu slavu i ččesto je to jedini pokazatelj srodnosti istoprezimenjaka koji nijesu brastvenici odnosno raznoprezimenjaka koji jesu brastvenici odnosno pripadnici jednog brastva. U mome selu su šest raznih porodica u XV vijeku postali sklapanjem međusobnog dogovora brastvenici i to se brastvo poštuje do danas. Što znači da istom brastvu mogu pripadti i ljudi koji nemaju genetske srodnosti. Mada po pravilu brastvu pripadaju genetski srodnici odnosno ono što se zove familija. S druge strane postoje slučajevi koji samo potvrđuju pravilo da genetski rođaci ne slave istu slavu odnosno da su promjenili slav. Postoje i prislave i razni drugi običaji u vezi slava koji su razvijeni jedino i isključivo u Crnoj Gori o kojima svi drugi nemaju pojma. To samo potvrđuje da je običaj slave isključivo crnogorski običaj a da je kod drugih prenešen preko crnogorskih iseljenika.

    a tako znaci,sto onda ne zastitite taj brand?

    ali mi onda objasni ono prvo..."krsna slava u rimsko doba"???jer bi to onda znacilo, da to nije ekskluzivno vase,crnogorsko,nego i hrvatsko,albansko,njemacko...
    i svugdje di su stari rimljani obitavali.

    ili vi crnogorci sad prakticirate onu svetosavsku,di je jedan
    crnogorac tu je crnagora...mislim,imali ste vrimena od njih ucit i studirat..

  13. #13
    Join Date
    Nov 2006
    Location
    MNE PG
    Posts
    1,974
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    9
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by max95 View Post
    a tako znaci,sto onda ne zastitite taj brand?

    ali mi onda objasni ono prvo..."krsna slava u rimsko doba"???jer bi to onda znacilo, da to nije ekskluzivno vase,crnogorsko,nego i hrvatsko,albansko,njemacko...
    i svugdje di su stari rimljani obitavali.

    ili vi crnogorci sad prakticirate onu svetosavsku,di je jedan
    crnogorac tu je crnagora...mislim,imali ste vrimena od njih ucit i studirat..
    :mrgreen: Ne znam to za brendove. Mali smo mi za te velike stvari.:mrgreen::mrgreen:

    U rimsko doba nije bila "krsna slava" nego kućna (porodična, brastvenička) božanstva.Kasnije dolaskom hrišćanstva kućni bogovi su prebačeni u hrišćanske svece. Naravno da je taj običaj postojao širom cijelog rimskog carstva ali je nestao raspadom tog istog carstva. U Crnoj Gori se zadržao u primoskim krajevima i ne samo u Crnoj Gor nego i u Dalmaciji i Hrvatsko i Albaniji. ali se neđe izgubio neđe nije. U Crnoj Gori je preživio do danas. Potpuna je istina da su taj i ostale paganske običaje crkve proganjale kako katolička tako i pravoslavna. E sad mi smo nešto malo drugačiji od drugih pa ispade tako kako je ispalo.

    E da je tako znaš li đe bi bile granice Crne Gore? Mala bibila i velika Srbja i velika Hrvatska sa velikom Albanijom zajedno. Jedno vrijeme su naši vladari imali takve sulude ideje. Zapravo i nijesu to njihove ideje nego su im Rusi u nekim prošlim vremenima punili glavu kako bi Crna Gora zbog ugleda koji je uživala u okruženju, mogla biti kao śeme neke buduće zemle oslobođenih južnih Slovena.Nikola koliko jebio naivan i povjeruje u te budalaštine (velika carska Rusija je gledala samo svoje interese i u sklopu njih kreirala svoju spoljnu i unutrašnju politiku), mada na Balkanu to ide drugačije. Znao je to Nikola ama ruski car je ruski car. Kasnije Rusi izaberu drugog favorita (Srbiju) a Crna Gora izvisi. E sad Nikolaiz inatanastavlja i dalje sa budalaštinama i to nas skupo košta.

    Nikad Crnogorci nijesu htjeli tuđe jer su žestoko stradali braneći svoje. Valja pročitati "Primjeri čojstva i junaštva" da bi se donekle razumjeli Crnogorci. Ima još jedna fantastična knjga u izdanju CANU, Anketa Valtazara Bogšića. Čovjek je nekoliko godina obilazio crnogorska, hercegovačka i sjevernoalbanska plemena i postavio na hiljade pitanja da bi na osnovu te ankete napisao imovinski zakon.Fantasina literatura u kojoj su navedeni običaji i pogled na svijet Crnogoraca, Hecegovaca i Malisora.

  14. #14
    Join Date
    Jul 2008
    Posts
    37
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Ovako.Kod Hrvata se čestita imendan,npr ako se zoveš Ante,Ivan...na dan kada se slavi taju svetac običaj je da ti se čestita,a konkretno kod mene u poduzeću onaj koji slavi počasti pićem kolege..
    Isto tako prave se fešte pri čemu su naročito istaknute fešte u mjestima di se slavi sv.Ante,sv.Ivan,Velika Gospa,Mala Gospa....

    npr,običaj je za Veliku Gospu hodočastiti u marijansko svetište,u Hrvatskoj se najpoznatija vepric (makarska),sinj,marija bistrica (hrv.zagorje),aljmaš (istočna slavonija)...

    ja mislim da je krsna slava ostatak poganskih obicaja slavljenja rodovskih,familijarnih Bogova,uostalom i paljenje ivanjskih krijesova ima preteču o poganskom slavljenju početka toplijih dana i produzenja dana,ali se uspjesno ukalupiralo u vjeru..
    4.ožujka 852 god "Dux Chroatorum iuvatus munere divino"

  15. #15
    Join Date
    Nov 2006
    Location
    MNE PG
    Posts
    1,974
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    9
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Jete Kralju, imendan je lična slava i odnosi se na jednog čovjeka odnosno sve ljude istog imena. Njima je svetac čije ime nose zaštitnik. Takođe postoje sveci zaštitnici sela , gradova, pokrajina,... Ti običaji postoje kod svih hrišćana. Slava je brastvenički svetac zaštitnik i taj običaj postoji samo kod Crnogoraca i onih koji su porijeklom Crnogorci ili su im Crnogorci nametnuli taj običaj.

  16. #16
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Dan, 10. 12. 2005.

    KATOLIČKI VJERNICI PROSLAVILI PRAZNIK SVETOG NIKOLE


    Pjesma djece u čast svetitelja



    Brojni poštovaoci Svetog Nikole, zaštitnika putnika, pomoraca, ribara i djece, prisustvovali su misi koju je u utorak, 6. decembra, u katedrali Svetog Tripuna održao kotorski župnik don Anton Belan. Pjevao je dječji hor sastavljen od polaznika vjeronauke, a pjesmu u čast svetitelja recitovala je djevojčica Paolina Zanata.
    Ime “Nikola”, objasnio je don Belan, na grčkom znači “koji pobjeđuje”, asocirajući na četvrti vijek u kojem je ovaj svetac živio i hrišćanstvo koje je bilo u usponu. Iz kulta svetog Nikole kasnije se razvio i kult Djeda Božićnjaka ili Djeda Mraza, objasio je don Belan.
    - Šezdeset dva mornara prenijeli su 1089. godine relikvije svetog Nikole iz mjesta Mire, današnja Turska, u grad Bari. Tamo je 1089. godine sagrađena kripta nad kojom je 1103. godine izgrađena današnja bazilika Svetog Nikole, koja predstavlja jedan od najljepših primjera romaničke kulture u svijetu. Veliku ikonu svetog Nikole vjerovatno su slikali grčki slikari iz Kotora, a okovali u srebru kotorski zlatari u XIV stoljeću - kazao je, između ostalog, don Belan.
    U Kotoru je u periodu od XIII do XIX vijeka izgrađeno pet crkava posvećenih ovom svecu, omiljenom kod pomoraca. Prvu od njih sagradio je Tripo Drago 1289. godine.
    Govoreći o poruci koju vjernicima ostavljaju sveci, a posebno Sveti Nikola, kotorski župnik je kazao da su oni čovjeku prepustili slobodu izbora.
    - Poruka svetaca je pitanje konačne sudbine čovjeka - hoće li biti blagoslovljen ili biti proklet, što je sloboda njegovog ličnog izbora - objasnio je na kraju mise don Belan.
    Poslije mise pričestili su se najprije učenici vjeronauke, a zatim i odrasli vjernici.


    M. D. POPOVIĆ

    http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...tum=2005-12-10

  17. #17
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Je li Sveti Lorenco "srpska slava"? hahaha

    Vrlo, vrlo zanimljivo! Balšići su za Sveca zaštitnika imali Svetog Lorenca!

    Sveti Lorenco


    Na primorju škude u zaleđu - aspre

    Balša II nije imao velikih državnih ambicija, što se vidi i po tome što je kovao vrlo malo novca. Ni Đurađ II nije kovao mnogo novca, što, svakako, ukazuje na slabljenje političke i ekonomske moći Zete i Balšića. Po već ustaljenoj tradiciji, na njegovom novcu se pojavljuje grb Balšića (vučja glava) i natpis: “M.D. GORGI STRACIMIR”, na reversu je svetitelj i natpis “S.STEFAN SCUTARI”. Druga vrsta novca Đurđa II ima na aversu, desno od grba, slovo “M”. Na reversu je sada lik svetog Laurencija, zaštitnika Balšića, i natpis: “S LAVRENCIUS M”.

    http://www.montenegrina.net/pages/pa...rski_novac.htm

  18. #18
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 12. 02. 2010.

    PRAVOSLAVNA VASELjENA

    Porijeklo i slavljenja slave



    O porijeklu krsne slave koja, bar u cjelini i svojom strukturom kao i mnogim elementima, evidentno nije izvorno hrišćanski ritual, u etnološkoj nauci je izneseno više, pa i dosta različitih, mišljenja i tumačenja. Ipak, najprije da će i najviše, biti u pravu Vuk Karadžić koji je, zapravo, samo iznio vjekovno narodno predanje da je krsno ime ostalo od vremena pokrštavanja naših predaka, tj. od proslavljanja čina krštenja, domaćina neke porodice. Crkveni istoričar, filolog i erudita D. Bogdanović jedino je doprinio rasvjetljavanju problema nastanka ovog svetkovanja, ukazujući na presudne intervencije Svetog Save, koji je i ovaj elemenat pravoslavnog vjerskog života očistio od predhrišćanskih, paganskih, korijena i sublimirao ga u dostojanstveni porodični praznik.
    „Niko nema što Srbin imade: Srbin ima svoju krsnu slavu.... I zaista je tako – drugi pravoslavni narodi nemaju ovako porodično proslavljanje jednog svetitelja ili, rjeđe, nekog vjerskog, odnosno crkvenog događaja. Krsna slava je, dakle, jedno od jedinstvenih obilježja srpskog naroda. Ili, kako je to izrazio Vuk još u prvom izdanju svog „Srpskog rječnika" (1818.): „Svaki Srbljin ima po jedan dan u godini, koga on slavi, i to se zove krsno ime, sveti, sveto, blag dan..."
    Svecu, domaćem zaštitniku ukazivalo se osobito poštovanje, njime se klelo, prizivao se u pomoć i smatralo se velikim grijehom ružiti sveca. Običaj je bio da domaćin, svečar, stojeći „dvori" sveca i da za čitavo vrijeme slave ne sijeda sa gostima. Isto tako, vjerovalo se da svetac, nevidljiv prisustvuje u kući svo vrijeme svečanosti.
    Slavski kult čuvaju i sprovode direktni muški potomci. Krsno ime prelazi direktno od oca na sina, ali ako se porodica ugasi po muškoj liniji, u nekim krajevima slavu nasljeđuje doma-zet, a svoju prislavlja. Isto tako, slavi i udovica poslije muževljeve smrti, ako u njoj nema odraslih muškaraca.
    Krsno ime slavi se tri dana, a u Boki Kotorskoj se nekada slavilo i osam dana. Svaki dan slave ima svoje ime, ali ono varira od kraja do kraja. Na Kosovu se prvi dan zove slava, drugi – sluga, a treći – ispraćenije slave. Veče uoči slave se zvalo – navečer. U Levču i Temniću upotrebljavaju se termini: naveče, slava, okrilje i gostinjski dan – treći dan. U nekim djelovima C. Gore su to: navečerje, slava, patarice ili ispraćuška.
    Osnovni rekviziti slave su: krsna svijeća, krsni (slavski) kolač, žito (koljivo), vino, ulje i tamjan. Krsna svijeća je od čistog voska, obično jednokraka, ponegdje i trokraka. Svijeću pali domaćin prije sječenja slavskog kolača na dan slave, prije podneva. Slavski kolač je ispečen od čistog pšeničnog brašna sa vodom koju je sveštenik, nekoliko dana ranije, osvetio u kući. Ukrašen je šarama od tijesta, krstićima i poskurnikom, drvenim pečatnikom sa urezanom skraćenom formulom „Isus Hristos, Sin Božji, uklopljenom u četiri polja krsta. Žito ili koljivo sprema se od kuvane i zaslađene pšenice, ali ima i krajeva u kojima se pšenica ne pravi, kao u Boki i oko Herceg Novog, ili u Pčinji gdje se u crkvu nosi živa pšenica na osvećenje. Vino je jedan od obaveznih rekvizita slave. Vino i pšenica su tipična žrtva precima. Oni su i biblijski rekviziti pričešća kod novozavjetnih hrišćana.
    Krsno ime ne proslavlja se svuda na isti način, ali postoje neki momenti zajednički svim slavskim obredima: lomljenje slavskog kolača i dizanje, napijanje u slavu. Na dan slave, domaćin odlazi u crkvu gdje se osveti žito, a sveštenik sa svečarem lomi, i vinom preliva krsni kolač. Ako je crkva daleko, domaćin sam, ili sa dobrim komšijom ili prijateljem obavlja ovaj obred. U nekim djelovima Hercegovine domaćin je sam lomio kolač iznad glave, a zatim nazdravljao gostima. Drugi značajan momenat u slavskom obredu, je dizanje ili napajanje u slavu. Upravo je ovo najsvečanije trenutak. Domaćin sa najstarijim gostom nazdravlja u slavu Božju i svoga sveca. Svi gosti ustaju da nazdrave, dok domaćin sa dignutom čašom izgovara riječi zahvalnosti Bogu i svecu-zaštitniku i moli da bude naklonjen njegovom domu i milostiv prema ukućanima.
    Potom, po redu, nazdravljaju svi gosti. Tekst zdravice se razlikuje i zavisi od maštovitosti i inventivnosti gosta. Čuvene su po vrijednosti bokeljske „počasnice" ili „počašice, zabilježene u Vukovim narodnim pjesmama. Drugi dan je nastavak slavske gozbe i, kao i treći, bez nekih naročitih obreda i običaja. Tih dana se posjećuju oni koji slave istu slavu – kršnjaci ili rođaci...


    V. Lazarević

    http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika...tum=2010-02-12

  19. #19
    Join Date
    Nov 2006
    Location
    MNE PG
    Posts
    1,974
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    9
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Pa što očekivati od "c"rnogoraca?
    Quote Originally Posted by Ćipur View Post
    PRAVOSLAVNA VASELjENA

    Porijeklo i slavljenja slave



    O porijeklu krsne slave koja, bar u cjelini i svojom strukturom kao i mnogim elementima, evidentno nije izvorno hrišćanski ritual, u etnološkoj nauci je izneseno više, pa i dosta različitih, mišljenja i tumačenja. Ipak, najprije da će i najviše, biti u pravu Vuk Karadžić koji je, zapravo, samo iznio vjekovno narodno predanje da je krsno ime ostalo od vremena pokrštavanja naših predaka, tj. od proslavljanja čina krštenja, domaćina neke porodice. Crkveni istoričar, filolog i erudita D. Bogdanović jedino je doprinio rasvjetljavanju problema nastanka ovog svetkovanja, ukazujući na presudne intervencije Svetog Save, koji je i ovaj elemenat pravoslavnog vjerskog života očistio od predhrišćanskih, paganskih, korijena i sublimirao ga u dostojanstveni porodični praznik.
    Vuk je nalazio Srbe i đe ih nije bilo, a Śale je pokušao uništiti slavu. No Zećani su tad bili katolici pa nije ništo mogao učiniti.

    Quote Originally Posted by Ćipur View Post
    „Niko nema što Srbin imade: Srbin ima svoju krsnu slavu.... I zaista je tako – drugi pravoslavni narodi nemaju ovako porodično proslavljanje jednog svetitelja ili, rjeđe, nekog vjerskog, odnosno crkvenog događaja. Krsna slava je, dakle, jedno od jedinstvenih obilježja srpskog naroda. Ili, kako je to izrazio Vuk još u prvom izdanju svog „Srpskog rječnika" (1818.): „Svaki Srbljin ima po jedan dan u godini, koga on slavi, i to se zove krsno ime, sveti, sveto, blag dan..."
    Ovo su bezočne laži i đe Vuk navodi SLAVU? Niđe. Ovo što on navodi su drugi običaji a ne slava.

    Quote Originally Posted by Ćipur View Post
    Svecu, domaćem zaštitniku ukazivalo se osobito poštovanje, njime se klelo, prizivao se u pomoć i smatralo se velikim grijehom ružiti sveca. Običaj je bio da domaćin, svečar, stojeći „dvori" sveca i da za čitavo vrijeme slave ne sijeda sa gostima. Isto tako, vjerovalo se da svetac, nevidljiv prisustvuje u kući svo vrijeme svečanosti.
    Korektno objašnjenje


    Quote Originally Posted by Ćipur View Post
    Slavski kult čuvaju i sprovode direktni muški potomci. Krsno ime prelazi direktno od oca na sina, ali ako se porodica ugasi po muškoj liniji, u nekim krajevima slavu nasljeđuje doma-zet, a svoju prislavlja. Isto tako, slavi i udovica poslije muževljeve smrti, ako u njoj nema odraslih muškaraca.
    Istina

    Quote Originally Posted by Ćipur View Post
    Krsno ime slavi se tri dana, a u Boki Kotorskoj se nekada slavilo i osam dana. Svaki dan slave ima svoje ime, ali ono varira od kraja do kraja.
    Istina

    Quote Originally Posted by Ćipur View Post
    Na Kosovu se prvi dan zove slava, drugi – sluga, a treći – ispraćenije slave. Veče uoči slave se zvalo – navečer. U Levču i Temniću upotrebljavaju se termini: naveče, slava, okrilje i gostinjski dan – treći dan. U nekim djelovima C. Gore su to: navečerje, slava, patarice ili ispraćuška.
    Ovo nema veze s mozgom

    Quote Originally Posted by Ćipur View Post
    Osnovni rekviziti slave su: krsna svijeća, krsni (slavski) kolač, žito (koljivo), vino, ulje i tamjan. Krsna svijeća je od čistog voska, obično jednokraka, ponegdje i trokraka.
    Srazmjerno novi obišaji (zadnje dvije do tri decenije)

    Quote Originally Posted by Ćipur View Post
    Svijeću pali domaćin prije sječenja slavskog kolača na dan slave, prije podneva. Slavski kolač je ispečen od čistog pšeničnog brašna sa vodom koju je sveštenik, nekoliko dana ranije, osvetio u kući. Ukrašen je šarama od tijesta, krstićima i poskurnikom, drvenim pečatnikom sa urezanom skraćenom formulom „Isus Hristos, Sin Božji, uklopljenom u četiri polja krsta. Žito ili koljivo sprema se od kuvane i zaslađene pšenice, ali ima i krajeva u kojima se pšenica ne pravi, kao u Boki i oko Herceg Novog, ili u Pčinji gdje se u crkvu nosi živa pšenica na osvećenje. Vino je jedan od obaveznih rekvizita slave. Vino i pšenica su tipična žrtva precima. Oni su i biblijski rekviziti pričešća kod novozavjetnih hrišćana.
    Svako selo ima svoje običaje a još se niko ne śeti da popiše običaje koji svuđe važe.

    Quote Originally Posted by Ćipur View Post
    Krsno ime ne proslavlja se svuda na isti način, ali postoje neki momenti zajednički svim slavskim obredima: lomljenje slavskog kolača i dizanje, napijanje u slavu. Na dan slave, domaćin odlazi u crkvu gdje se osveti žito, a sveštenik sa svečarem lomi, i vinom preliva krsni kolač. Ako je crkva daleko, domaćin sam, ili sa dobrim komšijom ili prijateljem obavlja ovaj obred. U nekim djelovima Hercegovine domaćin je sam lomio kolač iznad glave, a zatim nazdravljao gostima. Drugi značajan momenat u slavskom obredu, je dizanje ili napajanje u slavu. Upravo je ovo najsvečanije trenutak.
    Ovo su besmislice

    Quote Originally Posted by Ćipur View Post
    Domaćin sa najstarijim gostom nazdravlja u slavu Božju i svoga sveca. Svi gosti ustaju da nazdrave, dok domaćin sa dignutom čašom izgovara riječi zahvalnosti Bogu i svecu-zaštitniku i moli da bude naklonjen njegovom domu i milostiv prema ukućanima.
    Potom, po redu, nazdravljaju svi gosti. Tekst zdravice se razlikuje i zavisi od maštovitosti i inventivnosti gosta. Čuvene su po vrijednosti bokeljske „počasnice" ili „počašice, zabilježene u Vukovim narodnim pjesmama. Drugi dan je nastavak slavske gozbe i, kao i treći, bez nekih naročitih obreda i običaja. Tih dana se posjećuju oni koji slave istu slavu – kršnjaci ili rođaci...
    Koje budalaštine


    Quote Originally Posted by Ćipur View Post
    A sad mi je jasno.
    U svako slučaju Ćipure hvala na prilogu.
    Last edited by FORMICA; 20-06-10 at 22:45.

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Replies: 21
    Last Post: 26-10-10, 00:00
  2. CRNOGORCI U RUSKO-JAPANSKOM RATU
    By G R A D in forum Istorija
    Replies: 17
    Last Post: 04-12-09, 20:47
  3. Replies: 4
    Last Post: 06-05-09, 00:09
  4. Replies: 16
    Last Post: 12-05-07, 14:42
  5. MARKO MILJANOV KUCKOM KOMANDIRU
    By seerotheenya in forum Istorija
    Replies: 0
    Last Post: 17-02-05, 01:36

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •