Active Member
Ako fotografišeš ze oznake na sablji možda se nešto i odgonetne. Oznake na oružju su obično oznake proizvođača mada su čuveniji ljudi imali i svoje oznake na oružju. A što se tiče grbova danas postoji blagi porast interesovanja za heraldiku. Zapravo je grb isto što i potpis znak slobodnog čovjeka. Od XVI vijeka ne znači samo pripadnost plemstvu jer se od tad dodjeljuje i svakom slobodnom rađaninu. Danas bi trebao prestavljati znak kulture i poštovanja tradicije. Ajde zaista fotografiši te oznake bilo bi zanimljivo viđeti o čemu se radi.Originally Posted by MirjanaS
Formica, hvala na odgovoru. Ne verujem da je iko zainteresovan za grb osim u istorijskom kontekstu. Na porodicnoj sablji iz 1632. stoje tri slova i jos nesto utisnuto okruglog oblika i nejasnog sadrzaja ali to nesto ce po svoj prilici ostati neotkrivenog identiteta
Active Member
Pretpostavljam da su bili pod zaštitom Turske a vjerovatno crnu zastavu sa lobanjom i kostima kao i svi gusari. Gusarstvo u tim vremenima nije bila samo pljačka već sistem vođenja rata bez objave rata. Sve svjetske pomorske sile su imale pod svojom zaštitom razne gusarske družine koje su napadale brodove suparničkih zemalja kako bi onemogućile trgovinu.
Active Member
Jeste ovaj grb Budve je usvojen 1994. godine i načinio ga je heraldičar iz Srbije D. Acović. Ne vjerujem da je Kolo srpskih sestara tu išta moglo učineti ali čak i ako su podstakle zamjenu starog grba neka su. Prijethodni grb i nije bio grb negoznačka.
Sadašnji grb jr pravi grb načinjen po svim pravilima heraldike za gradove. Čuvari štita su vodeni konji koji su zapravo heraldički monstrumi odnosno stvorenja koja postoje samo u heraldici. Ona ih je inače prepuna ali je značajnije njihovo simbolično značenje. Predpostavljam da su u ovom slučaju konji iz zaprege boga mora Neptuna što je opet povezano s legendom o Kadmu osnivaču Botue.
Tu je i srebrna traka na kojoj je ispisan naziv grada Budva. Postament ili gnijezdište je šestostruka talasasta naizmjenično plava i srebrna linija sa pjenom talasa na obodu štopredstavlja more.
Iznad štita je stilski ukomponovana srebrna zidana kruna sa tri melona čime se naznačuje drijevnost, veličina i značaj grada.
I najzad štit plavi sa tri zlatne šestokrake zvijezde u neobičnom (za heraldiku) rasporedu 1,2. Heraldički ispravan raspored bi trebao biti 2,1 ali je taj raspored ranije već zauzet jer je isti grb već upotrijebljen za grb Celja u Sloveniji. Pa kako se mora ispoštovati temeljni princip heraldike da ne smiju biti dva grba ista niti u opisu niti u izgledu, ovdje se narušilo pravilo rasporeda šarži. Predpostavljam da zvijezde danas označavaju postojanje grada kroz tri istorijska perioda antiku, srednji vijek i savremeno doba što jeste dobra simbolika. Slično je prikazano i na grbu Podgorice pomoću tri linije.
Postoji tu još jedna stvar. Ako se ode do Budve i pogleda iznad glavne ulazne kapije vidjeće se reljef sa starim grbom Budve. Na njemu se u glavi štita (gornja trećina štita) nalaze tri šestokrake zvijezde u nizu vodoravno poređane. To je osnovni motiv koji se javlja i danas u grbu Budve i čini mi se da je sve to dobro riješeno i urađeno. Manje je važno ko je što predložio ili napravio. Važno je da je posao odrađen kako treba. Zastava Budve zapravo grbovni baner treba po pravilu da ponavlja sadržaj štita i to je isto kvalitetno odrađeno.
Na žalost danas u Crnoj Gori koja od svih balkanskih zemalja ima možda najbogatije heraldičko naslijeđe od svih gradova samo Budva Bar i Podgorica imaju grbove kakvi trebaju biti po pravilima heraldike. Herceg Novi (na plavom štitu na zelenoj stopi štita srebrna kula između dva čempresa prirodne boje), Kotor (podijeljen vodoravno, gornja polovina podijeljena uspravno na prvom polju na srebrnom Sv. Tripun prirodnog izgleda, na drugom polju na plavom srebrna kula u donjoj polovini na crvenom zlatni lav koji skače), Perast (na zelenom štitu dvije ruke desna i lijeva prirodnog izgleda koje drže zlatni krst) imaju takođe stare grbvoe koje bi trebalo urediti po savremenim shvatanjima i poštovanju pravila heraldike. Ulcinj (na plavom štitu srebrna kula iznad koje je zlatna zvijezda repatica ili možda grčka vatra) u svom grbu ima repatu zvijezdu što je izvanredna šarža za konstrukciju savremenog grba. Nikšić je pokušao nešto učinjeti na žalost dosta nesmajno mada simbolika i nije loša.
Ostali gradovi i dalje koriste značke iz doba SFRJ što se svakako mora promjeniti. Ne radi se samo o lijepim sličicama, kao što ni zastava nije samo šarena krpa.
Last edited by FORMICA; 12-07-09 at 06:49.
Junior Moderator
Ja sam napisao po sjecanju (zivim u Budvi) i upravo mi je ,,kolo srpskih sestara'' ostalo u sjecanju, sto je zapravo najmanje bitno u cjeloj prici. U svakom slucaju gospodin Acović je naparvio odličan posao.
Za gusare me intersuje jer cisto sumnjam da su ,,operisali'' pod Turskom zastavom iako su radili za njih. Odnosno, da li su imali u oznakama nesto atentcno ili su se uklapali u kliše.
Active Member
Moguće da je KSS zaista iniciralo promjenu grba Budve. Nema veze jer je stari grb bio odvratan i nije bio grb. Novi je korektan a meni se naročito sviđa jer je jednostavan i urađen po pravilima i neobično lijep jer su kontrasne tamnoplava i zlatna.
Za gusarske zastave pogledaj sajt:
http://www.elizabethan-era.org.uk/pirate-flags.htm
Moguće da su turski gusari imali drugačije zastave jednako drugačije kao i njihove vojne zastave. Kod muslimana je inače zabranjeno praviti i prikazivati slike pa se u tome i njihovi simboli razlikuju od hrišćanskih i evropskih. U Turskoj nije postojala heraldika pa njihovi sultani i nijesu imali grbova ali je svaki sultan imao svoj znak (sad zaboravih kako se naziva nešto na t) koji je predstavljao njegovo ime sa titulama ispisano arapskim pismom. Fantastični kaligrafski rad.
Active Member
U češkom veksilološkom časopisu nađoh ovaj članak pa rekoh da je zgodno postaviti ga ovđe. Izvinjavam se za moguće greške u prevođenju jer češki jezik nijesam školski učio.
VEXILOLOG 21 Červenec 2006
Češki veksilološki časopis
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/572...66c91665ce/jpg
ZASTAVA I GRB CRNE GORE
U X vijeku je postojalo kneževina (od 1077 kraljevina) Zeta (ovdje sz pogriješili jer se tad nazivala Duklja), koja je od XIII do XIV vijeka bila u sastavu srpske države. Sreddinom XIV vijeka njome vladaju nezavisna plemstva Balšići i Crnojevići što su temelji nezavisnosti crnogorske države. Naziv Crna Gora se prvi put javlja 1435. godine. Naziv države je dovođeno u vezu sa visokim teško dostupnim planinama u unutrašnjosti zemlje. Zeta 1499. godine je napanuta od Turaka i osvojeka od kad i zvanično pada pod vlast Otomanskog carstva. Mada je u stvarnosti crnogorska država očuvala svoju nezavisnost. Crna Gora od 1688.godine formalno prekida zavisnost od Otomanskog carstva, a vladika Danilo I 1851 dovodi na vlast vladarsku dinastiju Petrović-Njegoš i proglašava Crnu Goru svjetovnom državom, kneževinom. Danilo I 1851 kad se proglašava knezom uvodi u upotrijebu svoj lični standard koji se može povezati sa prijethodnim vladarima zemlje. Standard je bio kvadratna zastava purpurne boje na kojem se nalazio dvoglavi bijeli orao sa krunom iznad glava, koji je u desnoj kandži držao skiptar a u lijevoj vladarsku jabuku s krstom, iznad zlatnog lava koji hoda. Orao na prsima ima ćirilične inicijale Д.I. (Danilo I). Originalni standard se danas nalazi u muzeju na Cetinju (slika 1). Izgled zastave je
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/a5c...9cb4fa6d3d/jpg
pokušao rekonstruisati italijanski veksilolog Mario Fabreto (slika 2). Ovaj standard se
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/b9f...7e5f1306e5/jpg
koristio do 1860. godine, do stupanja na prijesto kneza Nikole I, u praktično neizmjenjenom obliku. Od Nikole I na prsima orla se nalaze ćirilični inicijali H.I. (slika 3).
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/916...44b332a7e7/jpg
Od 1861 počinje da se koristi crvena zastav s bijelim okvirom dok se na zastavi i dalje nalazio bijeli, krunisani, dvoglavi orao sa zlatnim skiptarom i plavim šarom. Na
Last edited by FORMICA; 23-07-09 at 06:27.
Active Member
prsima se nalazio štit sa crvenim inicijalima H.I. Ispod orla zlatni lav koji hoda (slika 4).
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/3a0...9f535cc44c/jpg
Ovaj kneževski sdandard je praktično vršio i funkciju državne zastave. Postoje primjeri da je grb na orlovim grudima bio zlatan a inicijali HI srebrni (slika 5).
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/960...e35e3d3957/jpg
I ako stvarn nezavisna Crna Gora tek na Berlinskom kongresu 1878. stiče puno međunarodno priznanje. Kao državna zastava se počela koristi zastava kneza Nikole I koju je uveo knez Danilo I 1851. godine. Grb je bio crveni štit na kojem se nalazio zlatni, krunisani, dvoglavi orao, koji je u andžama držaozlatni skiptar i zlatni šar s krstom. Na prsima orla je plavi štit na kojem je zlatni lav koji hoda na zelenom polju. Sve postavljeno na crvenom kneževskom plaštu ukrašenom zlatnim resama,postavljenim hermelinskim krznom. Na plaštu je zlatna crveno postavljena kneževska kruna (slika 6)
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/dcf...62b4db4c7b/jpg
Poslije 1900. godine mijenja se kneževska (samim tim i državna) zastava. Dobija pravougaoni oblik u odnosu 2:3 sa tri vodoravne trake u bojama crvena-plava-bijela. Na središtu se nalazio bijeli dvoglavi, orao sa krunom zlatnom iznad glava, zlatnim žezlom i plavimšarom s krstom.Na prsima crveni štit sa zlatnim inicijaima HI. Ispodorlazlatni lav koji hoda u smjeru od koplja prema slobodnoj ivici zastave (slika 7)
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/e07...154f488ffe/jpg
Crna Gora se proglašava kraljevinom 28. VIII 1910. godine. Te godine kneževsaka zastava se proglašava državnom zastavom. Sa prsa orla se uklanja štit sa inicijalima i žuti lav ispod orla a na njegovom mjestu, na bijeloj traci, se postavljaju crveni inicijali HI. Šar u kandžama orlajezlatni (slika 8). Državni grb je neizmjenjen do ustavnih promjena 1905. Dvoglavi orao postaje srebrni a štit na grudima orla je crveni štit sa zlatnim lavom koji hoda.
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/649...1fcfa4444f/jpg
Active Member
Tokom I Svjetskog Rata, Crna Gora stupa u rat na strani Srbije, i od 1916 do 1918 bude okupirana od strane austrougarske vojske. Poslije oslobođenja ojačale su tradicionalne snage koje ssu zagovarale ujedinjenje jugoslovenskih zemalja i 26. XI 1918. godine na Podgoričkoj Skupštini se detronizuje kralj i proglašava prisajedinjenje Srbiji. Crna Gora se 1. XII 1918, godine proglašava dijelom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevina SHS). Time nestaje crnogorske države i nestaje njezinih simbola a u upotrijebu ulaze simboli, zastav i grb, Kraljevine SHS. Simboli Kraljevine SHS su zvanično ušli u upotrijebu 28. II !922. Državna zastava je trobojna sa vodoravno postavljenim bojama plava-bijela-crvena i državnim grbom u srdištu koji se nalazi na sve tri trake (slika 9).
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/9c0...33103a3cc6/jpg
U stvarnosti se mnogo češćekoristila zastava bez grba. Državni grb je crveni štit na kojem je zlatna kraljevska kruna. Na štitu dvoglavi srebrni orao raširenih krila zlatnog jezika i kljuna. Na prsima orla je štit podijeljen na tri dijela u kojima su grbovi Srbije, Hrvatske i Slovenije. Sve na crvenom kraljevskom plaštu, ukrašenom zlatnim resama, podstavljen hermelinovim krznom.Na plaštu je zlatna crveno postavljena kraljevska kruna (slika10).
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/a7d...6dbe99f8f1/jpg
Od 3. X 1929. godine zemlja mijenja naziv u Kraljevina Jugoslavija ali se simboli države ne mijenjaju. Crna Gora nije bila prikazana u svim ovim simbolima. Od 1941. do 1944. godine Crnu Goru je okupirala Italija, a od 1943 do 1944 Njemačka.
Od 1944. godine u Crnoj Gori je u upotrijebi zastav i grb Demokratske Federativne Republike Jugoslavije koja je bila proglašena 4. XII 1943. godine. Zastava je bila ista kao i zastava koju su istakli jugoslovenski partizani 1941. godine. Zastava sa tri vodoravne trake plave-bijele-crvene boje sa crvenom petokrakom zvijezdom u bijeloj traci. Zastava je bila sa odnosom strana 1:2 (slika 11).
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/75f...92b07e1c08/jpg
Državni grb je načinio beogradski umjetnik Đorđe Andrejević-Kun, pet zlatnih buktinja koje prave zajednički crveni plamen, oko kojeg je vijenac od zlatnog pšeničnog klasja omotanog plavom trakom sa ispisanim datumom 29. XII 1943. Na vrhu grba je bila crvena zlatom oivičena petokraka zvijezda. Ovaj se grb nalazio na novčanicama izdanim 1944.godine (slika 12).
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/add...2d08708373/jpg
Active Member
De jure na teritoriji Crne Gore su i dalje u zvaničnoj upotrijebi bili simboli Kraljevine Jugoslavije.
Crnogorska državnost je bila obnovljena u savezu država u okviru Federativne Narodne Republike Jugoslavije proglašene 29. XI 1945. godine.
Na međunarodnom planu je Crna Gora bila savezna republika ustanovljena 31. I 1946, sa oznakama Jugoslavije u međunarodnim odnosima. Državna zastava zastava plava-bijela-crvena sa zlatno ivičenom crvenom petokrakom zvijezdom na bijelom, sa vrhom do sredine plavog polja i dva kraka na odgovarajućim mjestima u crvenom polju. Odnos strana je 1:2 (slika 13). Grb je bio isti kao onaj prihvaćen 1943. (slika 14)
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/927...3d1b78b0fa/jpg
Savezna Narodna Republika Crna Gora od 31. XII 1946. godine koristi vlastiti grb i zastavu. Državna zastava je bila vodoravno trobojna zastava crvena-plava-bijela, na sredini crvena zlatno oivičena petokraka zvijezda sa gornjim krakom do polovine gornjeg plavog polja i donjim kracima na odgovarajućim mjestima u crvenom polju. Stranice u srazmjeru 1:2 (slika 15).
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/a3b...3dc81904eb/jpg
Državni grb je načinio Đorđije Andrejević-Kun, Iz plavih talasa SE UZDIŽE SIVA PLANINA Lovćen s kapelom njegoševom na vrhu. Okolo zlatni lovorov vijenac dolje umotan trobojnom trakom crvena-plava-bijela u narodnim bojama.iznad planine je crvena petokraka zvijezda (slika 16).
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/512...7f36034162/jpg
Od 7. VII 1963 se koristi novi naziv dotadašnje FNRJ u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ), istovremeno se i NRCG prozvala Socijalistička Republika Crna Gora (SRCG). U saveznim simbolima je došlo dopromjena. Grb i zastav Crne Gore su ostale bez promjena.
Opred kraj 80-ih godina počinje rasti nacionalna netrpeljivost koja se ogledala u nepoštovanju zastave, i koja je na kraju prouzrokovala raspad Jugoslavije. Na taj način je prestala upotrijeba saveznih simbola jer su republički znaci počeli predstavljati simbole vlasti.Od svih zemalja su Srbija i Crna Gora formirale Saveznu Republiki Jugoslaviju (SRJ) 27.IV 1992.
Active Member
Državna zastava SRJ je u srazmjeri 1:2 trobojna vodoravno plavo-bijelo-crveno zastava (slika 17).
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/4c7...8b366f3707/jpg
Novisavezni parlament na sjednici 20. X 1993. godine uvodi u upotrijebu novi grb Crveni štit rašćetvoren. Na prvom ičetvrtom polju znak Srbije (na crvenom srebrni krst sa četiri srebrna ognjila) a na drugom i trećem polju znak Crne Gore (na crvenom zlatni lav koji hoda) (slika 18). Ovi znaci su predstavljali Crnu Goru u međunarodnim odnosima.
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/22c...67d20338ad/jpg
Savezna Republika Crna Gora 12.X 1992. godine oficijelno usvaja svoje simbole koje uvodi u upotrijebu 29. XII 1993. godine. Zastava je bila bez socijalističke petokrake i koristila se vodoravno trobojna crveno-plavetno-bijela zastava odnosa 1:3. Navedena plavetna odgovara nebeskoplavoj boji odnosno svijetloplavoj boji. Bio je to pokušaj razlikovanja zastave od zastave Srbije (slika19).
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/c52...fc49bafcdb/jpg
Uporedo je u upotrijebu uveden i novi grb proizašao od istorijskog grba crnogorske države u novom grafičkom rješenju. Srebrni dvoglavi orao sa kunom raširenih visoko uzdignutih krila, crvenog jezika, zlatnog kljuna i kandži u kojima drži zlatni skiptar i plavi šar. Na prsima crveni štit sa zlatnim lavom koji hoda (slika 20).
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/806...b331c41c69/jpg
Od 4. II 2003 SRJ mijenja naziv u Srbija i Crg Gora (SCG). Simboli federacije i Crne Gore su ostali nepromjenjeni.
Od 2004 godine političari na vlasti u Crnoj gori teže da se državni simboli Crne Gore razlikuju od državnih simbola Srbije. Tako je donešen novi zakon o državnim simbolima 12. VII 2004. godine i već 16. IX 2004. godine se uvode u upotrijebu novi državni simboli. Nova zastav je crvena sa zlatnim okvirom širine 1/20 širine zastave a u središtu zastave je državni grb. Odnos strana 1:2 (slika 21).
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/0d5...5c46dbdcb5/jpg
Active Member
Državni grb je načinjen po ugledu na grb Crne Gor do dinastije Petrović 1905.godine, zlatni dvoglavi orao raširenih i uzdignutih krila, koji drži zlatni skiptar i plavi šar sa zlatnim krstom, sa kraljevskom krunom nad glavama, plavim štitom na prsima na njemu zlatni lav koji hoda po zelenom polju (slika 22).
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/271...9e3fee4f74/jpg
Na referendumu 21. V 2006. godine Crnogorci su izglasali samostalnost pa je crnogorski parlament 3. VI 2006. godine proglasio nezavisnost Crne Gore. Srbija 15, VI 2006 priznaje nezavisnost Crne Gore i preuzima kontinuitet stare držve. Ispred zgrade UN 28. VI 2006. godine se zaviorila zastava Crne Gore (slika 23). Tako se konačno raspala zajednica Srbije i Crne Gore a simboli nezavisne Crne Gore su ostali simboli usvojeni 2004. godine.
http://keep4u.ru/full/2009/07/13/8b1...52903efd96/jpg
Sa adrese:
http://web.uhk.cz/cvp/vexilolo/no21.htm
Active Member
Izvinjavam se u prvom pismu serije o zastavi i grbu potkrala mi se greška u prijevodu, Danilo nije proglasio svjetsku nego svjetovnu državu.
Active Member
Zadnji, bijeli Grb Crne Gore, i današnji zlatni Grb, je radio valjda prof. Bogdan Krstić iz Beograda.
Ima li više informacija o njemu? Da li je to neki Crnogorac?
Active Member
Na žalost nijesam imao priliku upoznati gospodina Krstića. O njemu ne znam puno ali su mu oba grba izvanredno urađena. Korišćena su savremena vizuelna rješenja uz maksimalno poštovanje tradicije. Nije njegova greška što zlatnog orla nije postavio na crvenom štitu već je nedorečenost zakonodavca. I eto kako kompromisi političara mogu pokvariti lijepu ideju. Današnji grb Crne Gore heraldički gledano je samo štit na prsima orla a orao ispada nešto kao čuvar štita. Još tragičniji su političari koji nemaju nikakvog znanja iz heraldike i tvrde da je crnogorski grb falsifikat. Radi se o čistoj zlonamjeri prema svojoj državi. Grb ne može biti falsifikat. On može biti ispravan ili ne ispravan u heraldičkom smislu i ne smije biti jednak nisajednim drugim grbom. Grb propisuje onaj koji je na vlasti a njegov izgled i sastav odgovara interesima vlasti. Kad se vlast promjeni može se mijenjati i grb. To nije ništa čudno niti rijetka pojava. Čak se i grb NR CG, SR CG mijenjao sa promjenama na političkom polju u bivšoj Jugoslaviji pa bile te promjene makar obrub na zvijezdi ili u izgledu trake kojom se vezuje vijenac ili u broju ili tonu boje morskih talasa i slično.
Active Member
FORMICA, hvala ti na odgovoru.
Koliko te shvatih je Grb trebao biti na (crvenom) štitu, pa onda na zastavi kao što su naprimjer Srbi uradili sa njihovim državim Grbom i zastavom?
Za nas bi to bio problem ili ne? Mislim crveni štit na crvenoj zastavi...
Važu li ova Heraldička pravila još na današnji dan? Vidim da je u SFRJ bila praksa mijenjati neke dijelove Grba. Na današnji dan mi to malo problematičnije izgleda, jer je zastava danas ipak državna zastava a Grb, državni Grb. Teško da če iko svaki čas mijenjati Crnogorske državne zastave i simbole širom svijeta. (U institucije, knjige itd.).
A da bi se moglo mijenjati, ne bi vjerovatno nikad stigli do drugog alternativa gledajući zahtijeve raznoraznih naroda u Crnoj Gori, bilo to religije ili nacionalnosti.
Active Member
Izvinjavam se na double-post.
Još jedno pitanje, zašto na današnji dan imamo dvije varijante državnog zlatnog Grba?
Jedan je kao na tvoje prethodne slike, drugi je opet skoro isti, ali ima primjetljive promjene. Nekako drugačije Orlovske glave, kanđe i krila. Krila su nekako kao od dolje prekinuta i podignuta više u visini.
Čemu to?
Active Member
Ne ne smeta da bude bez štita mada ne smeta ni štit da se naglasi obrubom na primjer zlatne boje. To zavisi samo kako se opiše odnosno unese u zakon. Od tad dok se zakon ne promjeni mora biti kako je opisano. Inače po pravilu državna zastava je po pravilu sa civilnim bojama s tim da se na zastavi doda državni grb. To je preovlađujuće pravilo danas u svijetu
Heraldička pravila su uspostavljena u XIII vijeku i do danas se nijesu niti mogu mijenjati. Prihvaćena su svukuda u svijetu i po njima se radi. neznatna odstupanja na primjer u obliku štita naročito u africi ili izgledu neke šarže se mogu uklopiti u pravila i ne prestavlja problem da se danas koriste i stara pravila i nova rješenja.
Imamo zanimljiv primjer Avganistana koji je za 15 godina promjenio grb i zastavu preko 130 puta i nikad mi nije jasno koji je trenutno aktuelan. S druge strane imamo izvanredan primjer zastave Danske koja se ne mijenja od XI vijeka odnosno od bitke u kojoj su Danci pobjedili slovenske pretke današnjih Crnogoraca i sa kojima su još gotovo milenijum vodili ratove. Oni su ih zvali Abodriten a to je pleme Bodrica. Zastave u današnjem smislu postoje od polovine prošlog vijeka kad se (krajem 50-ih i početkom 60-ih) i formira veksilologija kao nauka o zastavama. Prije toga je upotrijeba zastava bila prilično haotična u svijetu. Problem leži u sljedećem. prije su korišćene zastave baneri a oni su bili grbovne zastava na kojima je bio prikazivan sadržaj štita vladara. Korišćenje se u glavnom svodilo na upotrijebu u ratu đe je u prvom redu imala signalnu ulogu kako bi se znalo đe je koji zapovjednik ili kako je kretanje trupa na bojištu i slično. Sa dobom velikih otkrića počinje korišćenje zatava na moru i odatle i prva trobojka holandije. Prije te zastave nije bilo trobojki. Kasnije sa pojavom buržoaskih revolucija i nastankom nacija počinju se upotrijebljavati nacionalne ili civilne zastave koje su prestavljale nacionalne države. Prva ta zastava je francuska trobojka. Tek mnogo kasnije u XIX vijeku počinje upotrijeba državnih zastava i na kopnu. Tako je italijanska zastava nastala po ugledu na francusku. Njemačka zastava nastaje sredinim XIX vijeka kao znak boja na uniformama studenata koji su učestvovali u nekim pobunama (crni kaputi, crvene epolete i zlatna dugmad). Neđe u isto vrijeme nastaju takozvane slovenske boje koje su bile zasnovane na ruskoj pomorskoj zastavi bijelo-plavo-crvenoj. Afričke boje nastaju od 60-ih godina prošlog vijeka sa talasom oslobođenja afričkih zemalja iz kolonijalnog ropstva. U isto vrijeme nastaju i arapske boje iz istih razloga. Ove zastave govore o srodnosti raznih država u vjerskom, političkom ili nacionalnom smislu. Sad se vratimo malo grbovima. Prvobitni grbovi država i nijesu bili grbovi država nego grbovi vladarskih kuća i tako je ostalo do danas. Države koje nemaju svoga vladara po pravilu ne treba imati gr. Međutim to se ne poštuje u potpunosti tako da danas imamo groman broj republika koje imalu grbove svojih posljednjih vladara. Takvih primjera u Evropi ima na sve strane od zemalja na balkanu do srednje i zapadne Evrope. Međutim republike danas nemaju grb u heraldičkom smislu. Divni su primjeri Francuske koja ima znak, Amerike koja ima državni pečat, Italije koja u grbu ima čak petokraku zvijezdu i zupčanik i slično. I grb Crne Gore je grb gospodara crnogorskih iz doba vladikata kad su grbovi vladika sadržali dvoglavog orla kao znak vladičanskog dostojanstva i kasnije lava kao znak vazalstva prema Veneciji. Taj se grb iskristalisao u današnji izgled za vrijeme Danila I i Petra II, i zadržao nepromjenjen oblik do Nikole I koji mijenja boju iz političkih razloga.
Ovo bi bilo samo u naznakama o grbovima i zastavama.Sad još malo o crnogorskom grbu.
Osnovno pravilo heraldike je da ne mogupostojati dva grba istog blazona odnosno opisa. Za opisivanje grbova se koristi posebni heraldički jezik kojim se na nedvosmislen način opisuje grb, koji su elementi na njemu, koje boje u kom položaju, ako ima životinja ili ptica ili drugih predmeta opisuje se vrsta brij stav boja pa se čak opisuju i detalji kao što je boja noktiju ili položaj krila ili izgled pera ili latica i lista biljaka i slično. Sve se to radi na najkraći mogući način zašto i postoji posebni heraldički jezik koji nema veze nisajednim jezikom ali najviše riječi je iz francuskog jezika. Međutim te rječi imaju posebna heraldička značenja. Blazon može učiniti samo heraldički stručnjak koji dobro poznaje pravila heraldike. Emblazon je slikovni prikaz blazona. To je posao umjetnika heraldičara koji umije pročitati i razumjeti blazon to jeste opis grba. Na umjetničkoj je slobodi kako će prikazati pojedine elemente grba ali si oni moraju prikazati kako je opisano. Zato nije ni malo čudno ako neki grb koji je naslika jedan umjetnik ne izgleda jednako grbu koji je naslikao drugi umjetnik ali oba grba moraju imati isti opis. Stavovi orla u heraldici su tačno propisani. On može imati sklopljena ili raširena krila, ako su krila raširena vrhovi krila mogu biti usmjereni na dolje u stranu ili na gore. I to je to Dvoglavi orao raširenih krila vrhova na gore je opis a umjetnik može prema svojoj slobodi prikazati krila veća ili manja što zavisi od raspoloživog prostora ili njegovog smisla za eleganciju ili ljepotu. Broj pera ne znači ništa mada se i to može propisati i opisati. Ranije su između običnih pera stavljana pera u obliku trnja što je bio preovlađujući stil u tadašnjoj heraldici pod uticajem njemačkih heraldičara i slično. Na primjer oraouvijek ima nakostriješena pera na glavi dok soko nikad nema nakostriješena pera na glavi, pa se po tome po nekad i prepoznaju ptice na nekim grbovima. Lav ima najveći broj stavova ali svaki od njih ima precizno određen položaj nogu koliko se njih oslanja na zemlju do koje su linije podignute šape koje nijesu oslonjene na zemlju i slično. Tako postoji lav koji hoda i goropadni lav koji hoda a ova dva stava se razlikuju po visini podignute prednje desne šape, u prvom slukčaju je šapa ispod visine glave u drugom iznad visine usta. Ili lavu mogu biti u jednom slučaju zubi,kandže i jezik crvene boje u drugom plave i tako dalje pa se to opisuje kao lav takak i takav u takvom itakvom stavu naoružan crveno ili plavo i slično a koliko će čuperaka na lavu biti nije važno.
Nadam se da sam malo pojasnio detalje.
Active Member
Da dodam.
Nema grba bez štita. To nije pravilo nego prosta prirodna činjenica koju niti treba dokazivati niti opravdavati. Štit je osnova na kojoj se nalazi grb. Kad se odpočinje sa opisom grba prvo se opisuje štit čija se površina naziva polje. Opisuje se boja polja štita. Ona možebiti boja (tinktura=crvena, plava, zelena, ljubičasta, crna), metal (srebro=bijela, zlato=žuta) ili krzno (krzno hermelina( bijelo sa crnim uzorkom repa, crno sa bijelim uzorkom repa, zlatno sa crnim uzorkom repa crno sa zlatnim uzorkom repa, bijelo sa crvenim tačkama i crnim uzorkom repa,... krzno plave vjeverice(zvonoliki ili štitoliki uzorak naizmjenično plavi i srebrni ili neke druge boje u naizmjeničnom rasporedu) krzno vjeverice (štakoliki (T)uzorak naizmjenično plavi i srebrni ili neke druge boje u naizmjeničnom rasporedu)).
To polje štita se uvijek obogaćuje jer opet štit bez sadržaja nije grb. Polje štita se u najprostijem slučaju podijeliti štit ili uspravno ili vodoravno ili koso ili koso s lijeva. Naj prostija podjela je poloviti štit na neki od gore rečenih načina.
Sad se kod opisa štita već javlja potreba detaljnijeg opisivanja pa se pojedine polovine moraju naznačiti. Ako se štit polovi uspravno desna strana je prva i uvijek se ona prva opisuje. Ako se štit dijeli vodoravno gornja strana je prva i uvijek se prva opisuje. Ako se štit dijeli u koso polovina uz gornju ivicu je prva i uvijek se prva opisuje. Ovdje već vidimo pravilo da je gornji desni rogalj štita tačka od koje se polazi. Dalje je po važnosti gornja ivica pa desna ivica štita i tako redom.
Znači ako je štit podijeljen uspravno i desna strana je crvena a lijeva zlatna opisuje se: Štit polovljen uspravno crveno zlatno, ili vodoravno ili koso...
Uh zaboravih reći a to jepočetak početka, desna strana heraldička je za nas lijeva strana.
Linija kojom je izvedeno polovljenje štita se naziva linija podjele. Linija podjele je prava linija koja spaja sredinu gornje i donje ivice, ili sredinu desne i lijeve ivice, ili gornji desni i donji lijevi, ili gornji lijevi i donji desni ugao štita. Međutin najčešći je slučaj da ta linija nije prava linija nego je deformisana ili izlomljena na razne načine a svaki od tih načina ima svoj naziv. Tako ta linija u najprostijem slučaju može biti izvijena (ugnuta ili izgnuta) ili izuvijana (ugnuta pa izgnuta) ili talasasta. Ti "talasi" mogu biti blagi ili izraženi ili vrlo izraženi i izuvijani na mnogo načina. Dalje linije mogu biti prosto izlomljene u cik-cak sa manjim zupcima ili većim i najvećim ali tad već ne znamo radi li se o zupcima ili posebnoj figuri drugog reda rogljevima. Zatim linija može biti izlomljana kao grudobrani na zidinama pa da ih ima po dvoje ili troje jedan na drugi ili stepenasto ili u obliku zraka ili vatrenih plamenova ili lukova ugnutih ili izgnutih ili čak u obliku raznih figura uprošćenih ili vrlo složenih.
Važno je znati, da je pravilo da su boje s jedne i s druge strane linije razdvajanja različite i da se mora poštovati heraldičko pravilo slaganja boja. Ovo pravilo kaže da se ne može nalaziti tinktura na tinkturi niti metal na metal već samo boja na metal ili obrnuto. To pravilo ima svoje opravdanje u jasnoći i preglednosti. Mada se od ovog pravila po nekad može i odstupiti kod maršalovanja (spajanje dava grba u jedan), istina i tad postoji spasonosno rješenje u obliku ivice ili ruba koje bude tako obojeno da se ispoštuje pravilo slaganja boja. Na primjer ako je štit polovljen uspravno crveno plavo lijepo je ubaciti između njihusk zlatnu liniju. Na taj način je riješen uspješno grb Bara koji je plavi štit sa zelenim stubom i zlatnim blizancima (tanke uspravne trake uz obje strane zelenog stuba) što daje izvanrednu simboliku plava jedna strana je more druga jezero, zeleni stub je opština grada Bara između jezera i mora a zlatne ivice su gradovi uz obale.
Nego već odlutah. Da se vratimo podjeli polja štita. Do sad smo rekli da je najprostija podjela štita polovljenje uspravno, vodoravno u koso i koso s lijeva. Ta podjela može biti izvedena pravim ili izuvijanim ili izlomljenim linijama raznog oblika a boje s jedne i s druge strane linije podjele moraju biti različite (prema pravilu slaganja boja) inače nema ni svrhe praviti podjelu štita.
Ne mora postojati samo jedna linija podjele, može postojati više linija podjele. Štit može biti podijeljen uspravno i vodoravo što se opisuje kao četvrtanje ili podjela po krstu i tad su polja takođe naizmjenično obojena. Takođe možebiti podijeljen ukoso i ukoso s lijeva što se opisuje podjela po kosom krstu i sve moguće druge kombinacije. Boje polja su naizmjenične. I ovdje se mora voditi računa koje polje ima prijednost odnosno koje se prvo opisuje. Polje uz gornji desni ugao je uvijek prvo a ako se u toj tački susreću dva ili više polja prvo je uz gornju ivicu, i tako redom. Tako ako je štit podijeljen po krsti prvo polje je uz gorni desni ugao, drugo pilje je uz gornji lijevi ugao, treće polje je uz donji desni ugao i četvrto pilje je uz donji lijevi ugao štita.Ako je štit podijeljen po kosom krstu prvo polje je uz gornju ivicu, drugo polje je iz desnu ivicu, treće polje je uz lijevu ivicu i četvrto pilje je uz donju ivicu.
Najviša tačka je gornji desni uga a najniža donji lijevi najviša linija je gornja ivica a najniža donja ivica između su desna pa lijeva ivica. I to je to.
Last edited by FORMICA; 28-07-09 at 07:26.
Active Member
Ima tu još
Polje štita može biti podijeljeno proizvoljnim brojem uporednih linija a manja polja dobijena na taj način su naizmjenično obojena po pravilu slaganja boja. Ponekad se događa da se polja ne boje samo u dvije nego u više boja. Ovđe sad imamo jednu zanimljivu pojavu i već se mora uvesti novi pojam to su osnovni heraldički oblici. Ako je polje štita uspravno podijeljeno na tri jednaka dijela radi se o osnovnom obliku stub. Ako je polje štita vodoravno podijeljeno na tri jednaka dijela dobija se osnovni oblik greda i analogno kosa greda i kosa greda s lijeva. Ovo su glavni osnovni oblici koji zapravo prestavljaju proste geometrijske oblike prikazane na štitu. Pored četiri prijethodno rečena postoji još i oblik šljeme odnosno ševron koji se sastoji od donjih polovina kose i lijeve kose grede. Ovi oblici se nazivaju prema elementima građevina koja su djela ljuckih ruku. Sad moramo malo o simbolici da ni se ovo pojasnilo. Štit prestavlja čovjeka pa se tako i pjedini djelovi štita imenuju po djelovima ljuckog tijela.Tako je desna strana štita isto što i desna strana čovjek koji stoji ispred tebe (otud je heraldička desna tvoja lijeva strana). Gornja trećina štita je glava donja trećina je stopa a srednja trećina je pojas. Ima tu još po neki dio ali o tome poslije. Ako je čovjek štit onda su djela ljuckih ruka elementi na štitu tako da se oni imenuju po građevinskim djelovima skrovišta (kuće) koju pravi glava porodice (nosioc štita i grba) u koju se sklanja porodica glave kuće. Tako postoji stub (simbolično nosi težinu), greda (simbolično vezuje) kose grede koje podržavaju, šljeme koje štiti. U osnovne heraldičke figure se, zbog njihovog značaja, ubrajaju još i krst (stub i greda) i kosi krst (kosa i kosa s lijeva greda).
Uh valjda nijesam nešto preskočio.
Naravno da to nije sve priča se tek razvija. A što ako je polje podijeljeno s tri uporedne linije na četiri dijela? Pa ništa podjela je podjela s tim da su djelovi jednake širine a boje naizmjenične. U redu, a ako se podijeli na pet djelova sa četiri linije? E tad se stvar malo komplikuje.
Sad možemo uspostaviti novo pravilo u vezi podjele štita. Ako je polje podileljeno uporednim linijama podjele na parni broj djelova jednake širine nazmjenično obojenim radi se o podjeli štita i tad je prvo malo polje ono po redu kako je ranije opisano, a to je istovremeno i boja štita. Znači ako je štit podijeljen uspravno na četiri polja prvo polje je dseno prvo polje a ostala su po redu prema lijevo (za nas prema desno). Pa se opisuje ovako štip podjeljen uspravno na četiri dijela plavo srebrno (ili vodoravno ili koso...). Ovdje treba imati na umu da je boja štita plava.
E sad ako je štit podijeljen na neparan broj djelova uporednim linijama ne radi se o podjeli štita nego o figurama. Tako na primjer ako je štit podijeljen uspravo na pet polja onda se opisuje kao štit plavi sa dva sužena stuba zlatna a ane štit podijeljen na pet djelova plavo zlatno. I tako za sve pravce podjele i za sve vrste linija podjele. I to je to.
Last edited by FORMICA; 28-07-09 at 07:56.
Active Member
Naravo ima tu još toga, tek smo počeli
E sad može li se štit podijeliti tako da se linije ukraštaju? Naravno da može tu smo podjelu već pomenuli kod polovljenja štita pa zašto ne bi moglo i sa dvije linije (što smo pomenuli kor krsta i kosog krsta) a ako može u tom slučaju može i sa, koliko ti duša ište, uporednih linija. E ovđe se već podjela čini sa pravim linijama radi jasnoće i preglednoti mada postoje slučajevi korišćenja i drugačijih linija podjele.
Krenimo od najprostijeg slučaja podjele polja uspravno i vodoravno uporednim linijama čime se dobija mrežaukrštenih linija. Ako svako novo malo polje obojimo naizmjenično dvijeme bojama dobijamo uzorak sličan polju šahovske table pa se tako ova podjela i imenuje kao šahiranje polja a tako polje se opisuje kao štit šahiran crveno srebrno kakav je na primjer grb Hrvatske. Kod opisa ako se ne naznači pretpostavlja se da je šahiranje 6x6 odnosno polje podijeljeno na šest djelova uspravno i šest vodoravno. I ovdje se prvo polje određuje po gore reče nom pravilu. A boja prvog polja je boja štita. Sve druge posebne podjele štita se u opisu moraju naznačiti (3x3 ili 8x8 ili 5x5 ili... ili 3x5 ili...).
Na isti način se vrši podjela u koso i koso s lijeva, što se imenuje kao "dijamantirano možda rombirano" ili "lozanžirano" (sve su ovo nezgrapni izrazi koje ja ne koristim), kao i sve druge međusobne kombinacije.
I to nije sve mogu se vršiti podjele i sa tri seta uporednih linija na primjer koso koso s lijeva vodoravno kad se dobija simpatični trougaoni uzorak.
Po pravilu bojenje se obavlja sa dvije boje naizmjenično mada postoje slučajevi i sa tri i više boja. Meni se lično to šarenilo ne sviđa ali svačija je volja.
E čini mi se da sam u vezi podjele polja štita rekao sve u super kratkim naznakama. Davanje primjera i objašnjavanje svakog pojedinog slučaja bi odvelo predaleko, mada treba imati na umu da u heraldici za svaki mogući od gore naznačenih slučajeva postoji posebni naziv koji opisuje pjedinu od figura.
Last edited by FORMICA; 28-07-09 at 08:18.
Active Member
Formice, može li neki komentar grba Berana
Usvojen je 1992-1993.
Manastir na slici je Đurđevi stupovi, sa početka XIII vijeka koliko se sjećam
Hari Krisna: -bez trolovanja laganja i ostaloih podmetanja kao i visestrukih naloga
Active Member
Na žalost i ovaj "grb" kao i grbovi drugih gradova Crne Gore pokazuju žalosno stanje crnogorske heraldike. Prvo ne radi se o grbu nego znački i pored sveg truda da ne bude tako. Nije problem da se na grbu nađe manastir ali se ne radi o crkvenom grbu nego gradskom pa je stavljanje crkava na njemu suvišno. Mada i to može da se učini ali stilizovano na drugi način a ne fotografiojm. Brda koja pokazuju geografiju odnosno mjesto đe se grad nalazi se ne prikazuju na ovakav način. U heraldici se brda prikazuju drugačije i obično se postavljaju u stopi štita. U stopi se nalazi prilično traljava prestava rijeke koja prolazi kroz grad prikazana dvijema talasastim srebrnim linijama vrlo uskim. I na žalost naziv mjesta ispisan slovima na štitu !?!?!?. Slova se inače vrlo rijetko koriste kao šarža u heraldici i u glavnom govori o nemaštovitosti heraldičara ako je uopšte heraldičar i radio ovaj grb. Sve je to moglo mnogo bolje biti urađeno. Uvijek navodim tri primjera (na žalost samo tri) Podgorica, Bar i Budva. Izvanredno urađeni grbovi sa jasnom simbolikom neobično skladno korišćenim bojama i šaržama i uz izvanredno izabrane čuvare štita duhovitim skladnim postamentom. Nada u Boga da se i drugi gradovi povedu ovim primjerima.
Active Member
Evo i da se vide grbovi o kojima sam pričao
Grb Budve izvanredan rad:
http://keep4u.ru/full/2009/07/28/600...bf618f4135/jpg
Zatim grb Bara takođe izvrsno urađeno:
http://keep4u.ru/full/2009/07/28/88a...290527cd49/jpg
Najzad i grb Podgorice sa korišćenjem neobične svijetlo plave boje ali meni se čini vrlo uspjelo rješenje:
http://keep4u.ru/full/2009/07/28/6d9...ce2c67432f/jpg
Evo i stari grb Podgorice odnosno Titograda. Za čudo grb sa puno heraldičkih elemenata ali samo zato što je imitirao grb Beograda.
http://keep4u.ru/full/2009/07/28/fb2...786566d0a1/jpg
I najzad stari grb između dva rata koji mi se ni malo ne sviđa:
http://keep4u.ru/full/2009/07/28/e63...bf3db50846/jpg
Active Member
Do sad smo zborili opodjeli štita i uz podjelu opisali osnovne oblike ili figure (stub, razne grede, šljeme i krstovi) treba znati da postoje takozvane izvedene osnovne figure ili oblici. Zapravo se radi o osnovnim oblicima ali su stanjeni tako da im širina odgovara prema podjeli. Na primjer stub je 1/3 širine štita, suženi stub je polovina širine stuba odnosno 1/6 širine štita i tako dalje i tako za svaki osnovni oblik. Naravno tu se ne ide u beskraj sa stanjivanjem nego se zaustavlja na treće suženje mada postoje slučajevi i sa četvrtim suženjem ali zamisli stub širine 1/24 širine štita. Pa to je linija i ja ne bih išao dalje. U stvarnosti je stanje zapravo neštodrugačije. Valjda iz estetskih razloga osnovne figure se prikazuju nešto tanje tako da greda na primjer ne zauzima 1/3 visine štita nego 1/5 i tako sa svim dfrugim figurama jedino u slučaju da je figura šaržirana odnosno da se na njoj nalazi neka druga figura ona se prikazuje šira odnosno kako je propisano i iznosi 1/3 odgovarajućedimenzije.
Ova nezgoda ne postoji u slučaju podjele štita snopovima uporednih linija jer je po pravilu razmak između linija podjele jednak pa će širina odgovarati broju linija podjele.
E sad
Znači pored osnovnih oblika i izvedenih oblika postoje i osnovni oblici drugog reda. A sad da vidimao što je šarža. Šarža je svaki drugi element postavljen na štitu koji nije neki od prijethodno navedenih mada sui ovi prijethodni takođe šarže ali posebne izuzete šarže skupljene u posebne grupe. Ostale šarže mogu biti:
1 Ljucka figura muška ili ženska, naga ili odjevena na sve moguće načine, i djelovi ljuckog tijela: glave, ruke, noge, šake, stopala i tako dalje (da i srce)
2 Životinje koje se grupišu u zvijeri, papkari i kopitari, morski sisari mada se ovi zadnji ponekad ubrajaju u ribe. Ova grupa šarži je najbrojnija, a među njima je lav najčešća životinja koja se može prikazati u najvećem broju stavova, i one u cjelini ili raskomadane.
3 Ptice koje se dijele na grabljivice druge. Ptice su sljedeća grupa životinja koje se po učestalosti javljaju na grbovima a od njih orao taođe u cijelo ili rasparčane.
4 Reptili srazmjerno se rijetko javljaju a od njih je zmija najčešća u vrlo mnogo stavova taman kako je i savitljiva.
5 Vodozemci koji su vrlo rijerki u heraldici.
6 Zglavkari koji se gotovo i ne javljaju u ličnoj heraldici ali se javljaju u grbovima raznih firmi koje se bave lovom i preradom rakova.
7 Insekti prilčno rijetka šarža i to kao pauci, mravi i izuzetno rijetko ostali osim u slučajevima aluzivnih grbova ( na primjer kod Grashofera đe je u grbu skakavac)
8 Ribe su nešto češća šarža a od riba pored delfina (koji bi trebali biti među sisare) mogu se javiti još mnoge druge vrste ribe obično u grbovima ribarskih kompanija ili firmi za preradu ribe.
9 Posebna vrsta su monstrumi odnosno heraldičkih životinja koje se mogu opet podijeliti na podgrupe kao monstrumi nepostojeći kao aždaje i slično ili monstrumi sastavljeni od raznih djelova drugih životinja (grifon je na primjer gornja polovina orla i donja lava, ženka je s krilima mužjak bez krila) ili sa dva ili tri tijela i jednom glavom ili jednim tijelom i više glava (na primjer kod nas dvoglavi orao).
10 Biljke drveće cvjetnice zeljaste trave i sično sa listovima ili bez listova sa cvjetovima ili bez, sa plodovima ili bez, sa korijenjem ili bez, kao i samo listovi kao jednolist, dvoljist, trolist, ... , desetolist,...
11 Planete i zvijezde
12 Prirodni objekti
13 Vještački objekti alati predmeti iz svakidašnjeg života sve od igle do nosača aviona.
Last edited by FORMICA; 29-07-09 at 07:18.
Active Member
E paljudi moji o svemu sam drobio ali još ne rekoh što je heraldika. Pa u naj opštijem smislu heraldika je znanje i umijeće, pravljenja, tumačenja i prikazivanja; slikovnih oznaka koje predstavljaju fizička i pravna lica. Grb je u prvom redu znak slobodnog čovjeka a u drugom sve ostalo.
Iz jednog članka riječi gospodina Acovića:
- Грб је ригорозна дисциплина с визуелном препознатљивошћу. Његова три дела, садржај, боја и међусобни однос фигура, морају остати непромењени од тренутка настанка. Прави се да би трајао и када се усвоји или наследи, постаје део индивидуалног кода. Не подлеже подмлађивању, побољшавању, ни садржајним интервенцијама. Грб је вечит и управо му је старост највећи квалитет. Новонастали грбови аутентичност морају да оправдају причом, што онима с историјом није потребно. Цирих има једноставан грб, штит расечен на два дела, бели и плави, али његова вредност је у деветовековном трајању - рекао је наш истакнути хералдиста.
Last edited by FORMICA; 29-07-09 at 07:29.
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Posting Permissions
Reply With Quote
Bookmarks