grbovi i zastave

[Mstislav]

Нека им је са срећом.
Колко год могу имат среће ту ђе се налазе.

[FORMICA]

Da to si u pravu. No ipak neka im je sa srećom.

[Ispichutura]

ne znaju za bolje, pa im je sad banja totalna

[FORMICA]

U današnjim vijestima mi jedan članak privuče pažnju:


Uploaded with ImageShack.us
Eto što se događa u herildički nepismenim sredinama. O čemu se zapravo radi.
Prvo sam grb je urađen po ugledu na socrealističke značke, mada je samo rješenje dopadljivo s jasnom simbolikom ipak je sve urađeno bez osnovnog poznavanja heraldičkih pravila. Prva zamjerka je plavi okvir na crvenom štitu šo se protivi osnovnom pravilu slaganja boja budući je okvir osnovni oblik brugog reda ne može biti u emalju ako je pokje štita u emajlu znači trebao je biti ili zaltan ili srebrn.Otvorena knjiga i pola cvijeta bijele rade iznad nje u obliku izlazećeg sunca je klasična socrealistička simbolika no dovoljno simpatična i za čud heraldički ispravno urađena. Onde tri škrabotine ispod vjerovatno trebaju da imitiraju talase rijeke što opet ne ide tako jer se talasaste linije protežu id ivice do ivice štita pri ćemu su svukuda jednake debljine i istog broja talasa bez promjene koraka talasa i naravno izmešu plavih talasastih greda se postavljaju bijele talasaste grede čine se dobija potpuna heraldička predstava rijeke.
Čudno je daje autor zatražio zaštitu prava jer su postavili grb neštoizmjenjen. Kod grbova nema zaštite prava kao kod drugih predmeta budući kad se grbonoscu preda grb on postaje njegovo vlasništvo i niko nikakva prava na grb nema osim armigera odnosno vlasnika grba. I krunska stvar je da slika (emblazon) nije grb već opis grba (blazon) je grb. Na osnovu blazona se moženapraviti gomila emblazona koji ne moraju biti jednaki među sobom ali moraju biti jednaki sa blazonom.
Iz ovoga slijedi da je gospodin autor grba prevario opštinu Bijelo Polje i pored prve nagrade kao pobjednik na konkursu iznudio od neznavenih bjelopoljaca još 2.500 eura na prevaran način što mu treba služiti na čast ali i neka je kad su ovce za šišanje neka ih ošiša. A i sudija je neznaven taman koliko i svi drugi, pa ko umije njemu dvije.

[Dutch]

A kakav crni sudija, on je to sudio ka da je u pitanju neka pjesma ili sl. Garant da nije knjige otvorio ni on a ni advokat odbrane da vide nešto o heraldici.

[FORMICA]

To si u pravu. inače kad se poslije konkursa otkupi grb tu se autr sa njim pozdravlja za sva vremena a grb postaje apsolutno vlasništvo armigera i niko na svijet nema pravo da mu se u to petlja. Kod nas se griješi što se grbovi usvajaju putem konkursa na ovakav način. Obično daju neke opšte napomen što bi se trebalo nalaziti u gbru. Griješe u tome da se od stručnih lica, bilo kog na zemaljskoj kugli nije važna vjera ili nacija ili bilo što drugo osim heraldičke stručnosti, naruči izrada blazona odnosno heraldičkog opisa grba i tek poslije se raspiše javni konkurs na kojem će razni heraldički umjetnici pokazati svoje kvalitete i uraditi najljepši grb prema datom opisu. tako dobijeni grb postaje etalon koji se koristi samo za posebne slučajeve razne proslave i svečane skupove i na pečatu i zaglavlju dokumennata. U svim ostalim slučajevima se može koristiti bilo koja sličica koja zadovoljava opis grba.

[RoNN|3]

Iz ovoga slijedi da je gospodin autor grba prevario opštinu Bijelo Polje i pored prve nagrade kao pobjednik na konkursu iznudio od neznavenih bjelopoljaca još 2.500 eura na prevaran način što mu treba služiti na čast ali i neka je kad su ovce za šišanje neka ih ošiša. A i sudija je neznaven taman koliko i svi drugi, pa ko umije njemu dvije.

Ja bih rekao da je Opština Bijelo Polje oštetila državu za 2,500 eura.

Kruna je u grbu Crne Gre njezin sastavni dio.
S druge strane prisustvo krune u grbovima republika se objašnjava znakom suvereniteta što ima logike.
Suveren Crne Gore je Skupština, odnosno onaj koji vrši vlast.

Ja ne vidim logiku. Krunisan štit/grb imaju monarhije. Koliko je meni znano, to je pravilo. Zemlje koje su krunisale grb radi nekakve kontre komunizmu iz kojega su izišle ne priznajem ka kontra-primjer. Mimo spomenutijeh, znan mi samo jedan slučaj, a to je San Marino. No može se reć da je i njegova kruna inovacija. Naš orao nema samo krunu nego i žezlo i jabuku. Ovo su simboli monarha, a ne suverena u širem smislu. Regalia je od rex, regis.


Još jedan dio našega grba koji mi nije jasan je štit. Koji je blazon (na engleskome)? Ko je prvi koristio ovaj štit? Štit treba bit simbol, a ne ukras, zar ne? Zamisli da neki engleski stručnjak analizira ovi naš grb i definiše "Lesser coat of arms of Montenegro":

Nit mislim da je lijep, nit mislim da je crnogorski, nit mislim da je u cijelosti ispravan.

[FORMICA]

Ja bih rekao da je Opština Bijelo Polje oštetila državu za 2,500 eura.

Pa može se reći nego su bjelopoljci isplatili pare sa svog računa pa njima manje u džep.

Ja ne vidim logiku. Krunisan štit/grb imaju monarhije. Koliko je meni znano, to je pravilo. Zemlje koje su krunisale grb radi nekakve kontre komunizmu iz kojega su izišle ne priznajem ka kontra-primjer. Mimo spomenutijeh, znan mi samo jedan slučaj, a to je San Marino. No može se reć da je i njegova kruna inovacija. Naš orao nema samo krunu nego i žezlo i jabuku. Ovo su simboli monarha, a ne suverena u širem smislu. Regalia je od rex, regis.

Pa tako se objašnjava prisustvo krune na grbovima republika. Logika leži u tome da je grb države po pravilu grb prvog ladara. Svi kasniji vladari nasijeđuju taj grb kao dinastički grb i pored toga što imaju svoj grb po starim pravilima da su u početku grb imali oni koji su bili vlasnici nekog posjeda. Monar jeste suveren ali suverenitet ne zavisi od stepenice naplemićkog ranga. S druge strane i republike su suverene pa ne vidim razlog da ne koriste heraldičke simbole suvereniteta. Najzad Crna Gora bez obzira što jeste zemlja republikanskog uređenja nema u svom nazivu odrednicu republika, već samo Crna Gora. Njen grb je zadnji grb nezavisne kneževine Crne Gore. Kao kraljevini Nikola mijenja metal orla u srebrni. Radi se o političkim igricama u koje smo nesrećnim Nikolinim potezima uvučeni i iz kojih se još ne možemo izvući (lako je u kolo ući...). Uzgred kruna nije iznad štita negoizna orlovih glava što potpuno mijenja njezinu ulogu jer ona sad postaje šarža jednako kao i skiptar i šar. Radi se o šaržama. Drugi slučaj je sa naprimjer grbom srbije gdje se kraljevska kruna nalazi na štitu. Ovakva upotreba označava kraljevinu.

Još jedan dio našega grba koji mi nije jasan je štit. Koji je blazon (na engleskome)? Ko je prvi koristio ovaj štit? Štit treba bit simbol, a ne ukras, zar ne? Zamisli da neki engleski stručnjak analizira ovi naš grb i definiše "Lesser coat of arms of Montenegro":

Nit mislim da je lijep, nit mislim da je crnogorski, nit mislim da je u cijelosti ispravan.

Ne umijem prevesti blazon na engleski ali na crnogorski je na plavom zlatni borbeni lav u hodu na zelenoj stopi. On je dobro rekao daje to posljednji grb Crne Gore. Prvo zbog toga što izgleda dvoglavi orao izigrava čuvara štita a grb je na štitu. Na isti način je na primjer upotreba orla u grbu Republike Austrije. Mada u zvaničnom blazonu se kaže na crvenom zlatn dvoglavi orao... To znači da se dvoglavi orao nalazi na crvenom štitu i tad igra ulogu šarže (emblazon je kao grb Crne Gore za vrijeme Danilovo). Na isti način je upotijeba orla kao šarže u grbu na primjer Srbije.
Evolucija crnogorskog grba je jasna od doba Crnojevića. Oni kao prvi nezavisni vladari domaće krvi (Balšići su Normansko plemstvo Napuljskog Kraljevstva a vladali su vjerovatno po liniji naslijedstva preko veze sa zetskim plemstvom izbjeglim pred Nemanjićima) poslije njihovog nestanka ostavljaju svoj grb (dvoglavi zlatni orao) koji preuzimaju vladike kao vladari Crne Gore, uz dvoglavog orle koji je istovremeno i simbol pravoslavnog hrišćanstav preko Svete Gore. Pored dvoglavog orla svaki vladika dodaje i neki svoj lični smbol koji postaje dio grba Crne Gore, Tako se javljaju razni krstovi, zmije i na kraju lav. Vrlo je moguće da je taj lav dospio u znak prihvatanja vazalstva Veneciji. Venecija u svom grbu ima na zlatnom polju crvenog lava kao grb takozvane Venecijanske Albanije koja je pored sjeverne Alanije obuhvatala i Crnu Goru. U svakom slučaju od tad lav postaje stalni element crnogorskog grba uvijek smješten ispod dvoglavog orla. Od Petra II Petrovića lav prelazi na manji štit na prsima dvoglavog orla i tako ostaje do danas izuzimajući period aneksije od strane Srbije od 1918 do 1941, i period vladavine komunista.
Znači jeste crnogorski zapravo jedini grb među svim balkanskim zemljam koji ima toliko dugu neprekidnu tradiciju.
Crnogorski grb je u cijelosti heraldički besprijekorno ispravan bez ijedne jedine zamjerke.
Kombinacija boja crvena pozadina sa krupnim zlatnim orlom rašrenih uzdignutih krila je neobično slikovita a boje su podsticajne dajući izvanrednu kombinaciju. Ove žarke boje se hlade plavom i zelenm u središtu kompozicije dajući brilijantnost boja ravnotežu toplog-hladnog i kotrast cijeloj kompoziciju. Na kraju u središtu cijele kompozicije blistav zlatni lav daje pečat uzburkalim suprotstavljenim bojama uspostavljajući ravnotežu. Cijela kompozicija je neobično dopadljiva i upečatljiva. Ako nijesi zano na veksilološkim sajtovima redovno već godimama za najljepšu zastavu svijeta crnogorski državni simboli zauzimaju drugo ili prvo mjesto. To znai da o ukusima ne treba raspravljati. Tebi se ta heraldička kompozicija ne sviđa ko zna iz kojih razloga i meni ne pada napamet da te ubjeđuje u suprotno. Ali je meni važnije da miliono ljudi u svijetu o našim državnim simbolima imaju najviše estetsko mišljenje.

A sad da te pitem šta misliš da je neispravno i zašto misliš da nije crnogorski (ono tu si u pravu jer narodi nemaju grbove nego u smislu države).

[RoNN|3]

Pa tako se objašnjava prisustvo krune na grbovima republika. Logika leži u tome da je grb države po pravilu grb prvog ladara. Svi kasniji vladari nasijeđuju taj grb kao dinastički grb i pored toga što imaju svoj grb po starim pravilima da su u početku grb imali oni koji su bili vlasnici nekog posjeda. Monarh jeste suveren ali suverenitet ne zavisi od stepenice naplemićkog ranga. S druge strane i republike su suverene pa ne vidim razlog da ne koriste heraldičke simbole suvereniteta.

Odkad je kruna heraldički simbol suvereniteta? Nije retoričko pitanje. Je li iko tako tumačio krunu prije nego što je San Marino izmijenio grb? Nijesam heraldičar, ali mislim da i u heraldici pravila slijede iz prakse. Ako su regalije simboli suvereniteta, zašto su ih odstranile Austrija i Njemačka?

Uzgred kruna nije iznad štita negoizna orlovih glava što potpuno mijenja njezinu ulogu jer ona sad postaje šarža jednako kao i skiptar i šar. Radi se o šaržama. Drugi slučaj je sa naprimjer grbom srbije gdje se kraljevska kruna nalazi na štitu. Ovakva upotreba označava kraljevinu.

Zar nije šarža samo ono što je dio štita? Ovaj grb i ovaj grb nemaju krunu na štitu (nad štitom).

Ne umijem prevesti blazon na engleski ali na crnogorski je na plavom zlatni borbeni lav u hodu na zelenoj stopi. On je dobro rekao daje to posljednji grb Crne Gore. Prvo zbog toga što izgleda dvoglavi orao izigrava čuvara štita a grb je na štitu. Na isti način je na primjer upotreba orla u grbu Republike Austrije. Mada u zvaničnom blazonu se kaže na crvenom zlatni dvoglavi orao... To znači da se dvoglavi orao nalazi na crvenom štitu i tad igra ulogu šarže.

Nijesam slučajno pitao znaš li englesku verziju.

• Azure, upon a base Vert a lion passant Or.
• Azure, on a base Vert a lion passant Or.
• Azure, a base Vert, a lion passant Or.
• Per fess; chief Azure; base Vert, a lion passant Or.
• Per fess Azure and Vert, a lion passant Or.
• ...

Ovi su štitovi različiti, ali samo je ovaj prvi naš. Ja sam rekao da nije u cijelosti ispravan jer sam, mnim opravdano, bio uvjeren da se naši "stručnjaci" nijesu dovoljno starali o preciznosti. Sad znam koji je blazon - "Zlatni lav u hodu na zelenom polju sa plavom pozadinom". Može bit da nijesam u pravu jer ne znam dobro našu terminologiju. Ako je ovo prijevod prvoga blazona sa moje liste, voli bih čut ostale prijevode.


U pravu si, piše "na crvenoj osnovi". To sve mijenja! Regalije su doista šarže, mogu se pravdat ka dio simbola Crne Gore i ne impliciraju da je država monarhija. (Možemo svakojako diskutovat treba li što uključit ili isključit.) Ja sam pogriješio što nijesam odma' pogleda Zakon o državnijem simbolima jer jedino je tamo pravi blazon. Ostalo su većinom parcijalne kopije i rekonstrukcije na osnovu slike koja se najčešće naziva grbom Crne Gore. Kome će past na pamet da je crvena pozadina ako se nigđe ne može viđet takav grb?!



Ovo je grb Crne Gore. Razlika je velika. Ovaj je ispravan.

[FORMICA]

To brate najzad maji heraldičkog razgoora

Odkad je kruna heraldički simbol suvereniteta? Nije retoričko pitanje. Je li iko tako tumačio krunu prije nego što je San Marino izmijenio grb? Nijesam heraldičar, ali mislim da i u heraldici pravila slijede iz prakse. Ako su regalije simboli suvereniteta, zašto su ih odstranile Austrija i Njemačka?

Ne kažem janego oni koji stavljaju krunu. S druge strane kruna sama po sebi jeste znak suvereniteta budući označava rang plemenitosti a šlemeniti su slobodni ljudi znači suvereni u mjeri koliko su plemeniti. Ili tako nekako. Suveren ne mora biti samo kralj ili car (ovaj je čak samodržac) već to moče biti i knez ili čak i niži rang ako je nezvisan na svom placu i ako ne priznaje ničiju vrhovnu vlast. Otud krune i jesu znakovi suvereniteta. Zanimljiva je pojava carske krune na grbu Crne Gore koja je zapravo kruna ruskog cara odnosno priznavanje njegovog suvereniteta i ako on sam nije prihvatao crnogorsko vazalstvo iz političkih razloga.

Zar nije šarža samo ono što je dio štita? Ovaj grb i ovaj grb nemaju krunu na štitu (nad štitom).

Na štitu se može naći samo šarža i ništo drugo, međutim i ostali elementi grba su takođe šarže u prvom redu čuvari štita zatim regalije, oznake redova i ostalo. Ovo su neki grbovi iz doba napoleonovog carstva ne zanm tačno na što se odnose ali krune su tu kraljevska na prvom i carska na drugom. Kruna se stavlja na štit kod srednjeg grba ali i od velikog. Ne bih znao reći ima li đe u nojoj od nacionalnih heraldika kakvo posebno pravilo što nije nemoguće.

Nijesam slučajno pitao znaš li englesku verziju.

• Azure, upon a base Vert a lion passant Or.
• Azure, on a base Vert a lion passant Or.
• Azure, a base Vert, a lion passant Or.
• Per fess; chief Azure; base Vert, a lion passant Or.
• Per fess Azure and Vert, a lion passant Or.
• ...

Ovi su štitovi različiti, ali samo je ovaj prvi naš. Ja sam rekao da nije u cijelosti ispravan jer sam, mnim opravdano, bio uvjeren da se naši "stručnjaci" nijesu dovoljno starali o preciznosti. Sad znam koji je blazon - "Zlatni lav u hodu na zelenom polju sa plavom pozadinom". Može bit da nijesam u pravu jer ne znam dobro našu terminologiju. Ako je ovo prijevod prvoga blazona sa moje liste, voli bih čut ostale prijevode.

U suštin si u pravu mada se kod blazona koriste pravila koja važe svukuda. Najprije se opisuje štit odnosno njegova boja ili podjela štita, linija podjele i boje ako postoji zatim primarna šarža pa sekundarna i tako dalje. Značu štit je plavi stopa štita je zelena koja se opisuje i kao livada i najzad lav hoda (borbeni jer mu je prednja šapa izdignuta iznad linije usta) zlatni. I to je opis ili blazon.
Tačno prvi opisodgovara našem grbu. U sljedećem opisu je lav na zelenoj stopi štita, u sljedežem je lav na plavom polju a ne oslanja se na zelenu stopu štita. U četvrtom opisu je štit podijeljen na tri polja vodoravno glava štita je plava (gornja trećina) donja trećina ili stopa je zelena, srednje polje nije definisano ali je na mjestu vodoravne grede lav u hodu zlatni. U petom je polje podijeljeno vodoravno na plavo i zeleno sa zlatnim lavom vodoravno po sredini. Blazon treba da bude kratak i nedvosmislen i naravno istinit. Ako je to zadovoljeno onda je sve u redu. Naročito se treba čuvati nepotrebnog detaljisanja. Ipak se radi o simboličkim slikama a ne o likovnim umjetničkim djelima, mada je svaki grb zapravo jedno malo remek djelo.

U pravu si, piše "na crvenoj osnovi". To sve mijenja! Regalije su doista šarže, mogu se pravdat ka dio simbola Crne Gore i ne impliciraju da je država monarhija. (Možemo svakojako diskutovat treba li što uključit ili isključit.) Ja sam pogriješio što nijesam odma' pogleda Zakon o državnijem simbolima jer jedino je tamo pravi blazon. Ostalo su većinom parcijalne kopije i rekonstrukcije na osnovu slike koja se najčešće naziva grbom Crne Gore. Kome će past na pamet da je crvena pozadina ako se nigđe ne može viđet takav grb?!



Ovo je grb Crne Gore. Razlika je velika. Ovaj je ispravan.

To se savršeno slažem sa tobom. Ne znam odkud se ustalio običaj da se veliki štit ne predstavlja pa se sad na svim svjetskim sajtovima prikazuje grb bez štita. Najprije bih rekao da političari, koji kao po običaju nemaju puno znanja niočemu a o healdici najmanej, nijesu razumjeli opis. U zakonu lijepo piše. Po zakonu je dvoglavi orao kao i kruna šarža, dok ovako kako se prikazuje je dvoglavi orao čuvar štits a kruna sa skiptrom i šarom regalija a grbmali štit na prsima, kako se u zadnje vrijeme i prikazuje na mnogim svjetskim sajtovima. Rekao bih da je greška nastaa kad je Vlada počela koristiti svoj znak na govornicama konferencija za štampu. Na govornicama ja zapravo veliki pečat Vlade CG i to je u redu. Neđe davno sam primjetio opet istu prestavu ali sa crnom ili plavom mjesto crvene. odatle su ljudi normalno prihvatili da je gb samo orao a ne i crveno polje na kojem se on nalazi. To bi svakako trebalo ispraviti odnosno grb CG prikazivati kakav je po zakonu. Upravo kakav je tvoj primjer sa kraljevskom krunom jer CG pretenduje na kraljevski suverenitet koja je to i bila prije anšlusa 1918. Možda bih radije stilski odradio orla po crnogorskoj tradiciji jer je u tom primjeru po ruskom stilu ali to nema veze.

[RoNN|3]

Ne kažem ja nego oni koji stavljaju krunu.

Znam, ali velim ti da nema smisla. Jedini (evropski) primjeri koje znam su San Marino, Mađarska, Bugarska, Srbija i Gruzija. Gđe god čitah o grbu San Marina, naglašavano je kako je ta kruna simbol suvereniteta. Ako se mora svaki put naglasit, korišćenje očevidno nije "kanonsko". Ove ostale su stavile krunu kad je pala petokraka. Nema to veze sa suverenitetom, što god oni kazali.

U četvrtom opisu je štit podijeljen na tri polja vodoravno glava štita je plava (gornja trećina) donja trećina ili stopa je zelena, srednje polje nije definisano ali je na mjestu vodoravne grede lav u hodu zlatni.

Mislio sam na ovaj. "Per fess; I Azure; II Vert, lion passant Or" može bit bolje. Ne znam šta je praksa jer nijesam našao nijedan engleski grb koji je tako podijeljen. Nijesam ni mnogo tražio.

Možda bih radije stilski odradio orla po crnogorskoj tradiciji jer je u tom primjeru po ruskom stilu ali to nema veze.

Ovaj ti je ljepši?




Učinjeh i engleski blazon (koliko umijem) i stavih ga u Wikipedijin članak. Staviću i sliku, ali ne znam koje bih boje i oblik štita stavio. Ovo su "službene" boje (sa zastave). Ja ti ne mogu opisat koliko su mi neprijatne.

Blazon je

Gules, a two-headed eagle displayed royally crowned holding in its dexter talon a sceptre cruciger all Or and in its sinister talon a globus cruciger Azure waisted and crossed Or; on its breast an escutcheon Azure, upon a base Vert a lion passant Or.

U Zakonu ne piše kraljevska kruna, ali mislim da se podrazumijeva. Može i "royally crowned Proper", diskutabilno je. U Zakonu piše zlatna kruna, ali ko zna šta su naši pametni zakonočinitelji mislili. Je li kruna zlatna ili je slika zlatna?



Prva kruna je "prava", druga je "zlatna", a treća je ova naša.

[Brajan992]

Da li Cg ima svoje heraldicko drustvo kao sto je to slucaj sa Srbijom koja ima drustvo Beli Orao, Koje u Cg osmisljavao drzavne simbole ?

[FORMICA]

Znam, ali velim ti da nema smisla. Jedini (evropski) primjeri koje znam su San Marino, Mađarska, Bugarska, Srbija i Gruzija. Gđe god čitah o grbu San Marina, naglašavano je kako je ta kruna simbol suvereniteta. Ako se mora svaki put naglasit, korišćenje očevidno nije "kanonsko". Ove ostale su stavile krunu kad je pala petokraka. Nema to veze sa suverenitetom, što god oni kazali.

Ne mora da znači. Dovoljan je i jedan sluča i u redu je. Ovđe ima zaista puno slučajeva i ne vidim razlog d i mi postupimo na isti način. S druge strane ako osmotrimo u crnogorskom grbu je vzda bila nekakva kruna pa bila ona kneževska kraljevska ili carska. zadnja je bila kraljevska. Ne smatram da je zbog toga problem da se ugrbu javi kraljevska kruna koja je šarža koja ima simbolično značenje da je Crne Gora bila kraljevina. To tako može vrlo prosto i jednostavno da se prihvati bez ikakvih kršenja bilo kojeg pravila ili čak simboličnog značenja. tako mi djeluje opravdana upotrijeba svih šarži.

Mislio sam na ovaj. "Per fess; I Azure; II Vert, lion passant Or" može bit bolje. Ne znam šta je praksa jer nijesam našao nijedan engleski grb koji je tako podijeljen. Nijesam ni mnogo tražio.

Da to je u redu samo nije rečeno da je lav na zelenom, u blazonu se mora preciznoopisati položaj i boja svake šarže inače ne znamoo čemu se radi. Moguće da se predpostavlja da je lav u zadnjem opisanom polju (što je donja polovina) ali ja sam bio u zabludi amoguće je da bi bili i drugi. U glavnom u redu je i u pravu si što se tiče blazona.

Ovaj ti je ljepši?




Učinjeh i engleski blazon (koliko umijem) i stavih ga u Wikipedijin članak. Staviću i sliku, ali ne znam koje bih boje i oblik štita stavio. Ovo su "službene" boje (sa zastave). Ja ti ne mogu opisat koliko su mi neprijatne.

Blazon je

Gules, a two-headed eagle displayed royally crowned holding in its dexter talon a sceptre cruciger all Or and in its sinister talon a globus cruciger Azure waisted and crossed Or; on its breast an escutcheon Azure, upon a base Vert a lion passant Or.

U Zakonu ne piše kraljevska kruna, ali mislim da se podrazumijeva. Može i "royally crowned Proper", diskutabilno je. U Zakonu piše zlatna kruna, ali ko zna šta su naši pametni zakonočinitelji mislili. Je li kruna zlatna ili je slika zlatna?



Prva kruna je "prava", druga je "zlatna", a treća je ova naša.

Naravno da je ljepši ipak ima više prefinjene elegancije i poleta u istavu i opštem izgledu. Zapravo tako bi trebalo i prikazivati grb Crne Gore sa štitom a ne bez štita kako je uobičajeno.
E sad ti ne mogu pomoći. Osjećaj prijatnosti i neprijatnosti u vezi zastave i grba je povezan sa političkim ubjeđenjem. Na primjer ja ti ne mogu opisati sa kojom odvratnošću gledam nekadašnju crnogorsku trobojku. Ali ovđe se radi o političkim predispozicijama. Ako gledamo bez političkog ubjeđenja ljepše zastave i ljepšeg grba od crnogorskog nema na sav svijet. Zlatni orao i vatrenocrvena pozadina predstavljaju izvanrednu kombinaciju punu energije i asocira na žar i vatru koja bi terbala sbvakog njezinog neprijatelja upozoriti da se sa njom ne igra (sličmno kao što su u prirodi naročito opasne životinje prirodno obojene živim jasnim bojama koje znače opasnost)
Što se tiče krune ona je kraljevska i odgovara standardnom heraldičkom izgledu (zlatni prsten ukrašen darguljima sa osam (pet vidljivih)lukova koji se spajaju ispod šara i osam (pet vidljivih) listoga jagode sve ukrašeno biserima. To je heraldička kraljevska kruna budući da se kralj Nikola nije krunisao klasičnom krunom nego je za krunisanje uzeo nekakvu popovsku kapu za koju su ga slagalli da je kruna nekih od Nemanjića. Ona se čuva u Manastiru na Cetinju. Ne vidim problem da su biseri prikazani u zlatnoj boji mada bi bilo ljepše da su biserne boje. Šar je uvijek plave boje jer predsatvlja nebo, mada se može izabrati i neka druga boja što bi se trebalo objasniti u blazonu.

[FORMICA]

Da li Cg ima svoje heraldicko drustvo kao sto je to slucaj sa Srbijom koja ima drustvo Beli Orao, Koje u Cg osmisljavao drzavne simbole ?

Ima i ja sam njegov član a možeš biti i ti ili bilo ko. U Srbiji postoji Beli Orao koji je zapravo naslijeđeno Jugoslovensko heraldičko društvo još iz vremena kraljevine. oni su nešto muanati i ne vole da stupaju u kontakt sa bilo kim. Ja ne znam što im je.
Ne vidim problem da Beli Orao uradi državne simbole Crne Gore jer znam da su oni profesionalni heraldičari sa bogatim znanjem i da će sigurno svaki posao odraditi sa visokim profesionalnom odgovornošću bez obzira na politička ubjeđenja. Inače svi heraldičari svijeta se ponašaju na jednak način pokušavajući u prvom redu biti objektivni i ispoštovati pravila a udovoljiti armigeru.

[RoNN|3]

Ne mora da znači. Dovoljan je i jedan slučaj i u redu je. Ovđe ima zaista puno slučajeva i ne vidim razlog da i mi postupimo na isti način.

Mislim da ima najmanje toliko kontra-primjera, i to jačijeh. Na kojoj ozbiljnoj listi se mogu zajedno nać San Marino, Srbija, Bugarska i Gruzija? Kad budem ima kad, raspitaću se više. Sad nije važno za naš grb, ali jednoga dana može bit.

E sad ti ne mogu pomoći. Osjećaj prijatnosti i neprijatnosti u vezi zastave i grba je povezan sa političkim ubjeđenjem. Na primjer ja ti ne mogu opisati sa kojom odvratnošću gledam nekadašnju crnogorsku trobojku. Ali ovđe se radi o političkim predispozicijama. Ako gledamo bez političkog ubjeđenja ljepše zastave i ljepšeg grba od crnogorskog nema na sav svijet.

Ne radi se o politici. Tinkture su prejake. Bole me oči poslije 10 sekundi.

[Brajan992]

Ima i ja sam njegov član a možeš biti i ti ili bilo ko. U Srbiji postoji Beli Orao koji je zapravo naslijeđeno Jugoslovensko heraldičko društvo još iz vremena kraljevine. oni su nešto muanati i ne vole da stupaju u kontakt sa bilo kim. Ja ne znam što im je.
Ne vidim problem da Beli Orao uradi državne simbole Crne Gore jer znam da su oni profesionalni heraldičari sa bogatim znanjem i da će sigurno svaki posao odraditi sa visokim profesionalnom odgovornošću bez obzira na politička ubjeđenja. Inače svi heraldičari svijeta se ponašaju na jednak način pokušavajući u prvom redu biti objektivni i ispoštovati pravila a udovoljiti armigeru.

Kako se zovete, dje ste stacionirani, koji su vasi radovi, jel imate neki site ? Ne odgovori mi na pitanje, znas li ko je u CG osmisljavao drzavne simbole ?

[FORMICA]

Mislim da ima najmanje toliko kontra-primjera, i to jačijeh. Na kojoj ozbiljnoj listi se mogu zajedno nać San Marino, Srbija, Bugarska i Gruzija? Kad budem ima kad, raspitaću se više. Sad nije važno za naš grb, ali jednoga dana može bit.

Kruna može da se koristi kao šaržai tad se koristi heraldička kruna. U suprotnom ako bi se koristila neka posebna kruna (francuskog kraljevstva ili engleskog ..) onda se može očekivati vrlo neprijatna reakcija bilo naslijednika bilo državnih organa i sigurno više nikad nešto slično ne bi palo na pamet. Međutim heraldička kruna je šaržakao svake druge šarže kojoj se mogu dati razna simbolična značenja. Danas je simbolika toliko složena da se ne mogu preskočiti najrazličitija značenja povezana sa kulturom, istorijom, čak geografskog položaja, etničkog, političkog, vjerskog naslijedstav i još mnoštva drugih uticaja. Uglavnom je pravilo da se poslije davanja blazona u kratkom objašnjenju da simbolično značenje (neki to nazivaju invokacija) šarži i grba u cjelini. Sad grb države bi trebao odgovarati samoj državi. Odavno je u svijetu i u heraldici uobičajeno da demokratske države nemaju državni grb u klasičnom smislu. Stare demokratije čak i ne koriste grb kao na primjer Francuska, Italija, SAD,... već mjesto grba koriste ili amblem ili državni pečat. Zemlje kojima je vladala komunistička partija takozvane narodne demokratije takođenijesu imale klasične grbove nego grbolike slike ili ambleme. Ovim postupkom se željelo naglasiti da je data država prekinula sve veze sa feudalnim sistemom i monarhijom. Ustavne i parlamentarne monarhije su zadržale grbove svojih vladara.Na tim gbovima kruna označava kraljevsku ili neku drugu vlast. Ti grbovi su prikazani na ogrtaču sa čuvarima štita i krunom na štitu, sa postamentom i svim drugim pripadajućim elementima. Danas je moda da demokratske države u postkomunističkim državama a i ne samo u njima za svoje grbove koriste grbove konstruisane kao grbovi monarhija. Možda je Srbija dobar primjer jer su do nedavno koristili krunu Karađorđevića. To je pogrešno jer na to nemaju pravo a i Karađorđevići se nijesu bunili. Sad su promjenili i stavili su heraldočku krunu što jeste pametnije. U ovim slučajevima se želi naglasti da je država nekad bila kraljevina odnosno se naglašava njezina tradicija suvereniteta, i mislim da se takva upotreba krune može prihvatiti naročito ako se niko ne protivi.

Ne radi se o politici. Tinkture su prejake. Bole me oči poslije 10 sekundi.

To jeste tačno ali to i jeste funkcija grba da bude uočlljiv i prepoznatljiv. S druge strane u heraldici ne postoje tonovi boja već se koriste čiste brilijantne boje u što većem kontrastu upravo zbog funkcije grba. Vermilion crvena i zlatna koja naginje na hladne tonove zaista daje izvanredno snažan kontrast zbog ne samo suprotnosti u intezitetu nego i prirodi suprotnih boja. Tako treba da bude. Grb nije umjetnička slika, već znak koji se prepoznaje i krajičkom oka i upozorava svakoga o kome se radi. Mislim da je izabran najmoćniji kontrast i to daje posebnu vrijednost.

[FORMICA]

Kako se zovete, dje ste stacionirani, koji su vasi radovi, jel imate neki site ? Ne odgovori mi na pitanje, znas li ko je u CG osmisljavao drzavne simbole ?

Crnogorsko heraldičko društvo. Predśednik je na Cetinju ja u Podgorici. Veliki je problem što nam je članstvo skromno po broju a ne može se sve stići. Na Cetinju se nalazi arhiva sa registrom. Na žalost nemamo još sajt jer jednostavno nemamo vremena i oko toga da se bavimo a sve radimo iz čiste zaljubljenosti u heraldiku bez ikakve nadoknade.
Do sad e naše duštvo izdalo
Crnogorski državni i dinastički simboli Aleksandra Samardžića
Crnogorski grbovnik Prof. dr. Božidar Šekularac, Aleksandar Samardžić
Heraldička početnica Slobodan Gluščević
a podosta su odmakle pripreme i za druga izdanja iz heraldike i veksilologije.
Ako te što interesuje u vezi izrade svoga grba i njegove registracije slobodno mi pošalji poruku.

Umalo da zaboravim grb Crne Gore je odavno urađen a trenutni emblazon je urađen u Bilelom Orlu čini mi se, ne moj me držati za riječ, znam da je rađen u Srbiji. To nema problema jer oni imaju zaista izvanrednih heraldičara.

[Epicentar]

http://www.portalanalitika.me/dijalo...-trobojka.html

[FORMICA]

Ovo što je gospodin Ćosović rekao je u pravu.
Grb je raglikovni slikovni znak vlasništva i suverenosti fizičkih i pravnih lica. Grb trenutno nije tema.
Zastava nema tako jezgrovito objašnjenje zbog vrlo razgranate upotrijebe zastave u svim ljudskim djelatnostima.
Veksilologija kao nauka koja izučava zastave zapravo postoji od polovine XX vijeka što ne znači da veksilološka pravila nijesu postojala i prije nastanka same nauke o zatsavama.
Od antičkog svijeta u kojem su korišćeni veksilijumi kao vojne oznake rimskih jedinica koje su imale i signalnu ulogu za utvrđivanje položaja pojedinih jedinica tokom borbe pa preko srednjeg vijeka (sa grbovnim banerima iste uloge kao i veksilijumi) do savremenog doba kada se upotreba zastava snažno razgranava mijenja se izgled i uloga zastave.
U dobu kolonijalnih osvajanja se javljaju pomorske zastave koje su označavale suverenitet broda jer se smatralo da je paluba broda isto što i suverena teritirija zemlje u čijem se vlasništvu brod nalazi. Kako su postojali i vojni brodovi ušle su u upotrebu i vojne zastave za upotrebu na moru. Na kopnu su korišćeni grbovni baner gospodara zemalja i njihovih vazala.
Poslije dizanja buržoaskih revolucija i nastanaka demokratskih država u današnjem smislu nastaju i državne zastave koje su po pravilu pomorske zastave prilagođene upotrebi na kopnu.
U demokarskimdržavama a i u monarhijama je postojao običaj tokom XVII i XVIII vijeka da se rodoljubiva i politička ubjeđenja prikazuju nošenjem kokardi. Kokarde su kocentrični platneni krugovi raznih boja. Iz tih kokardi je nastala sljedeća velika grupa državnih zastava. Najzad u XIX vijeku se počinju javljati i takozvane nacionalne zastave kojima se označavala pripadnost nekoj naciji (ne narodu jer je narod etnička kategorija a nacija politička kategorija nastala stvarnjem demokratskih država).
U prvu grupu zastava spadaju zastava Holandije, Rusije (i od nje nastale slovenske boje zastava slovenskih država nastalih pod uticajjem Panslovenskog pokreta), Španije,...
U drugiu grupu zastav spadaju zastave Francuske, Italije, Njemačke ...
Na Balkanu poduticajem Panslovenskog pokreta se u početku XIX vijeka ističe plavo-bijelo-crvena vodoravna trobojna zastava kao nacionalna zastava Crnogorskog naroda koji tima izražava pripadnost slovenskim narodima i po sličnosti sa Francuskom označava slobodu. Hrvati su htjeli da usvoje takvu zastavu ali su se tome protivili Srbi i Austrougarska pa su se dogovorili da Srbi i Hrvtai kao nacionalne zastave usvoje vodoravne trobojke crvena-bijela-plava. Tad su već Crnogorci kao nacionalnu isticali bijela-plava-crvena vodoravna trobojka. Srbi zbog protivljenja Turske ipak prihvate da im sultan dodijeli crveno-plavo-bijelu trobojku koja je zapravo modifikacija turske pomorske zatsave, a hrvati ostanu na onoj koju imaju i danas. I to je uglavnom to. Da Srbi u granama Austrougarske počinju isticati crveno-plavo-bijelu trobojku koju najprije prihvati Karlovačka mitropolija sa hrstom i ognjilima.

[FORMICA]

U gornjem članku je data vezica za članak njegovog preosveštenstva mitropolita crnogorskog i primorskog SPS gospodina Amfilohija:
Поводом размишљања Светозара Маровића о заставама

9. July 2007 - 7:00 Вексилологиа као помоћна историјска наука која се бави историјатом и проучавањем застава каже да тробојка (или триколора) није искључиво ни српска ни црногорска, већ је као симбол слободе прихваћена послије француске револуције у многим државама Европе (Француска, Италија, Русија, Белгија...) Данас је тробојка, у разним комбинацијама боја и њиховом распореду, најраспрострањенија застава у свету.

Gospodin Radović ovđe griješi jer su trobojne zastave nastale kao pomorske zastave kolonijanih sila.


2. Крст са оцилима на заставама није изум ни Србије ни Црне Горе већ је православно византијско наслеђе, времена династије Комнена (11.век). Оцила уствари нису оцила него четири слова В која значе: «Василев василеон воитха васили = Царе царева помажи Цару.» Не треба изгубити из вида да су једини Црногорци у свету, тај крст са таквим оцилима носили (неки га и данас носе) на својој капи и својој глави!

Gospodin Radović ovdje manipuliše činjenicama u cilju potvrđivanja neistina koje kasnije tvrdi. Tačno je da su ognjila sa krstom (zlatni na crvenom) grb zadnjih careva Vizantije ali objašnjavati ih slovima B je izmišljotina. Jedino je Crnogorcima na svijetu dekrtom Aleksandra I Ujedinitelja (popularno Acika palikuća) naređeno 1918, da moraju na kapama nositi grb Srbije odnosno na svojim glavama što je čin prezrivog odnosa prema Crnogorcima jer im Srbija śedi na glavi. Ovaj čin prezira proglašavati naročitom zaslugom Crnogoraca je izraz bezprimjerne mržnje prema Crnogorcima.


3. Реплика прве заставе Црне Горе из времена Црнојевића управо се може једино видети на средишту Митрополије Црногорско-приморске, Цетињском Манастиру - духовном огњишту Црне Горе. За оне који не знају та застава је била црвена са белим двоглавим орлом са грба на Цетињском Манастиру.

Gospodin Radović ovdje vjerovatno nesvjesno griješi. Prvo ne postoji nikakva replika zastave Crne Gore iz vremena Crnojevća na " duhovnom ognjištu Crne Gore". Za one koji ne znaju grb Crnojevića odnosno njihov grbovni baner je na crvenom zlatni dvoglavi orao a ne "beli" odnosno srebrni. Takođe crkva ne govori istinu kad govore o tobožnjoj zastavi Balšića na istom mjestu jer se zapravo radi o litijskoj zastavi iz XVII vijeka načinjenoj u austrougarskoj Vojvodini ili Rusiji i donešenoj ko zna kad).


4. Застава из времена духовних и световних владара, митрополита Петровића, била је крст на белој подлози.

Gospodin Radović ovjerovatno zbog nepoznavanja činjenica izvodi pogrešne zaključke. Zastava koju su koristile naoružane jedince Crnogorske vojske znači ratna zastava jeste bio baner sa krstom "pate" ili krstom vitezova templara, u prvom redu je označavala hrišćansku vjeru koja se bori protiv islamske vjere.


5. Државна застава из времена Књажевине и Краљевине Црне Горе била је тробојка. Пред тробојком (без или са петокраком) сте и Ви, г.Маровићу, до јуче салутирали и клањали, као пред државном и партијском заставом. Иначе, тробојка са крстом и оцилима је постала и до данас остала црквена застава. С обзиром да Црква није као партије, то и сами знате, да би мењала капе и заставе, како који ветар дуне, није никакво чудо што је Ваши Грбљани (а не само они) и данас највише воле и истичу на својим храмовима. То расправите са њима а не самном, јер нити сам им забранио нити наредио коју ће заставу истаћи.

Ovo prosto nije tačno. Državna zastava je bila vladarski baner odnosno crvena zastava sa bijelim dvoglavim orlom rašrenih krila i zlatnim lavom koji hoda ispod orla. Tačno je da Karlovačka mitropolija za crkvenu zastavu ističe gore navedenu trobojku sa zlatnim krstom i ognjilima (iz vizantijskog grba) ali se ona u Cetinjskoj mitropoliji nije nikad koristila niti u Crnoj Gori sve d XX vijeka (tačnije do 1918. odnosno 1920.). Potpuno je prirodno da poslije ukidanja CPC, SPC na novoosvojenim posjedima ističe svoje oznake kao potvrdu vlasništva. To je bilo 1920. godine.


6. Може се рећи да је управо тробојка са крстом и оцилима најдуже била духовни симбол Црне Горе. Тробојка као симбол слободе, крст као симбол вере и оцила као симбол византијског и царског православног наслеђа, тешко да могу православним верницима сметати.

To se ne može nikako reći. Trobojka crveno-plavo-bijela korišćena je od kraja XIX vijeka do početka XX vijeka kao znak suludih pretenzija Nikole I da srpski prijesto, da bi u XX vijeku postala besprimjerni simbol uništenja i poniženja Crne Gore i Crnogoraca. Inače trobjke u Crnoj Gori nikad nijesu imale polularnost toliku da bi se moglo reći da se radi o narodnoj zastavi. Crnogorci su čak prezirali tu trobojku crveno-plavo-bijelu.


7. Црква је по Уставу одвојена од државе и није у обавези да истиче било чију државну заставу, као што држава није обавезна да истиче црквене заставе. По мени, ко хоће да истакне тек компоновану државну заставу, нека је истакне, а ко жели да истакне црквену и народну - зар је то преступ?

Ovđe se potpuno slažem sa njegovim preosveštenstvom.


8. Чудно је да пре неколико година ниједном државном органу није сметала албанска застава са називом «независног Косова» која је била истакнута на једном од објеката Народног музеја Црне Горе а очигледно данас смета застава која је у правом смислу била духовни али и државни симбол Црне Горе, више од два века.

Cetinjani kažu da je ovo obična laž.


Архиепископ Цетињски
Митрополит Црногорско-приморски
+АМФИЛОХИЈЕ
Извор: Митрополија црногорско-приморска

Nijesam čitao ranije ovaj članak jer takva mjesta kao vaspitan čovjek ne obilazim.

I po tradiciji ukorijenjenoj vjekovima (ovo je jedina tradicija) SPC nije navela ni jednu jedinu tačnu činjenicu.

[Makita_laco]

Aj' me naucite,ima li ovdje ijedan tema da se bavi procjenom starih crnogorskih novcanica,i tako to...Posto ako ima,ne mogu je naci.Fala.

[FORMICA]

Ja mislim da nema. ima na mreži jedan sajt iz Srbije koji se bavi tim stvarima i ne samo oko novca. On je vrlo kvalitetan ali ne znam njegovu adresu valjda se naziva nešto kao Limun ili tako nekako, proguglaj.

[Makita_laco]

Ja mislim da nema. ima na mreži jedan sajt iz Srbije koji se bavi tim stvarima i ne samo oko novca. On je vrlo kvalitetan ali ne znam njegovu adresu valjda se naziva nešto kao Limun ili tako nekako, proguglaj.

A da ,znam.Limondo,ali tamo nema to sto me interesuje.Vecinom se bave srbijanskim novcanicama.Ali fala svakako.

[FORMICA]

Ranije sam nailazo i na nele češke sajtove. Na mreži se može naći dosta tih sajtova. No bolje je ako poznaješ nekog od numizmatičara oni ti mogu sve reći iz prve ruke. Ja neznam nijednog.
Nimizmatička društva Srbije i Hrvatske su izvanredno kvalitetna pa pokušaj se njima obratiti.