Crnogorski pokret

[zvoncica]

Ne razumijem ovu inicijativu "da se zove južnoslovenski"...Da ga Srbi zovu srpskim, Hrvati hrvatskim, Bosanci bošnjačkim ili bosanskim, a mi Crnogorci da ga zovemo južnoslovenskim????
Ili da mi lijepo Srbima i Hrvatima ponovo otvorimo pitanje jezika i da ih naćeramo da se private novoga imena -južnoslovenski?
Zbilja mi nije jasno i mislim da su ovi prijedlozi pomalo smiješni jer svako je naš zajednički jezik nazvao onako kako je mislio da treba da ga nazove, u Crnoj Gori on treba da se zove crnogorskim, a slobodno, poradi mene, može 90% gradjana ove države da priča drugim jezicima, svako kako osjeća i kako mu prija...meni ne smeta da i Srbi i Crnogorci koji tako žele, govore srpskim, ali ne shvatam zašto neko negira moju naciju i moj jezik?

[chucknorris]

Ne samo mi, nego svi.

Mislim, možemo ga mi ođe zvat i dijelit kako god oćemo, ali će to vazda biti jedan jezik. Npr. na popisu u USA, sva 4 jezika su stavili pod serbo-croatian, neće ljudi da se bakću oko gluposti.

[Maja]

Ako oni i sami znaju sta ce sa sobom... te hoce da su mangupi, te politicki faktori, te intelektualci, te biznismeni, te kriminalci, te macho likovi, te sofisticirana gospoda u okruzenju mahale... te komunisti, kockari, vrhunski sportisti s praseta na teletinu, utopisti, filozofi, demokrate, religiozni fanatici, nacionalisti, te hoce porodice, ljubavnice, ljubavnike, tupe za glavu i za nize...... a sta se cini... trotj. Sve sa kasnjenjem dok ne prepjevaju prepjevano, i sa 40 god vec na betablokerima od sex disfunkcija i cudesa... preforsirali su se muski po cg da nije zdravo po cg sta cine- ne cine..
Greota sto ih zene malo ne odmijene da se bar nesto konkretno, muski i ljudski odradi...
Hvala Lepo

[RoNN|3]

Rakune, veća je razlika između dijalekata unutar srpskog i hrvatskog, nego između crnogorskog, srpskog i hrvatskog međusobno.


ASC, ti uporno govoriš o "korektnosti", "kojoj naciji smeta, kojoj ne smeta" i posmatraš jedno suštinski naučno pitanje kroz nacionalna sočiva. Mislim da ne moram objašnjavat koliko to ima smisla. "Ja kao Crnogorac (Srbin, Hrvat itd) ne dam svoje", kao da jezik pripada naciji. Zašto ne može pripadati, recimo profesiji? Evo ja kao stolar ne dam svoj jezik; neću da se miješam s nekakvim limarima i neznamšto. Daj odmah sad stolarski pokret, stolarsku gramatiku...


Kakve veze ima tvoj ili moj lični doživljaj "korektnosti"? Zamisli neki Kinez ti kaže da nije korektno što ih nazivaš Kinezima. Nijesu oni nikakvi kineski narod, to je izmišljotina, oni su hansko-džuangsko-hujsko-mančursko-ujgursko-........ Uzećeš ovo u obzir?


Sukoba je bilo i ranije, ali su iznjedrili neka rješenja. Imali smo dogovore i imali smo umne velikane (svojeg vremena) koji su gradili, a ne rušili. To danas nemamo, nego imamo svakakve idiote, uz dužno poštovanje tamo gdje jeste dužno. Mi idemo unazad i to je pogrešno bez obzira na to što i neki drugi idu unazad i to što je nekad neko išao unazad. Nijesu ni ime ni sami jezik uredili neki bezvezni partijski poslušnici, nego ljudi kao što su Kopitar, Karadžić, Gaj, Daničić, Miklošič, Mažuranić,... (dosta prije prve Jugoslavije) Sve i da je samo Jakob Grim jednoga dana rekao "Ovo je srpskohrvatski jezik", možda bi i to samo po sebi bilo dovoljno da to ime zaživi, kao što jeste zaživjelo. Za cijeli svijeti je to srpskohrvatski jezik.


Za slučaj da je neko zaboravio, ne radi se uopšte o tome da neko nekoga na ulici ispravlja i kaže "Nije srpski, nego crnogorski" ili "Nije crnogorski, nego srpskohrvatski" ili da đak ne smije kazati u školi kako njegovi kući zovu jezik itd, nego se radi o tome da je to prije svega jezik (a tek poslije toga je sve ostalo, npr. jezik 4 nacije itd) i zato tamo gdje nekome treba gramatika toga jezika ili prevodilac za taj jezik ili dokument na tom jeziku ili određenje bilo koje pravne posljedice koja ima veze sa tim jezikom, tada treba da bude jasno određen svojim imenom, a ne da ono bude predmet političkih i nacionalnih prepucavanja. Identična situacija u nekim drugim jezicima nama bi bila smiješna.


Nijedan Hrvat nije u pravu kada traži da hrvatski bude dio naziva zato što mu je nacija to zaslužila (brojnošću, slavom, istorijom, teritorijom), zato što je on to zaslužio ili zato što je hrvatski jezik to zaslužio (što god to značilo), nego zato što naziv srpski jezik implicira (i tada i danas, a to ne mora bit dovijeka tako) da je to isključivo jezik Srbije (kao njen službeni jezik, isto kao što je u Španiji španski), za razliku od hrvatskoga kao jezika Hrvatske i Hrvata, ili da je to jezik kojim govore isključivo Srbi ili da postoje Srbi kajkavci itd. Naziv srpskohrvatski nema takvih konotacija. Naziv je korektan. Ne politički korektan, nego faktički korektan. Tačno se zna što označava. Tebi se ne mora sviđat što "crnogorski" nije dio imena, ali ne sviđa se ni meni što nije "džedajski", pa što? Daj mi jedan argument zbog kojega crnogorska nacija ima pravo da bude u nazivu našeg jezika, a džedaji nemaju. Ili je to podjela po državama, pa valja dodati i Kosovo i Liberland u naziv i još koje ime ako se još budemo dijelili? Ili ako koja država promijeni ime, što je normalna pojava, da se mijenja ime i jeziku? Naziv srpskohrvatski možda jeste nekome dugačak i nakaradan, ali su ovi kraći koje navodiš pogrešni. Možda bi ljepše zvučalo da se zove jabuka, ali tada niko ne bi znao na što se misli, nažalost.


Nije problem smeta li Slovencima, Makedoncima ili Bugarima, nego je problem što znači i što implicira, bilo kom zdravom, odraslom čovjeku koji ne živi u pećini, naziv južnoslovenski. Taj naziv implicira da tim jezikom govore Slovenci, Makedonci i Bugari što nije tačno. Ja tiramisu ne zovem bugarski kolač zato što to nema veze sa mozgom i sa realnošću, iako može bit da bi se malo koji Bugarin pobunio.

[NHM]

Prije Vukove standardizacije jezika, crnogorski jezik je imao mnogo više sličnosti sa hrvatskim nego sa srpskim jezikom. Što se tiče navodnog nepostojanja razlika:

"Glede crnogorskoga jezika stvar je bitno drugačija; na formalnojezičnoj razini crnogorski je temeljnolingvistički najrazličitiji među jezicima ustanovljenim na štokavskoj osnovi, i to stoga što su hrvatski, bošnjački i srpski ustanovljeni ili stilizirani na različitim novoštokavskim dijalektima ili novoštokavskim književnostima, dok je crnogorskom osnova staroštokavski Zetski dijalekt".

Jeste da je u pitanju hrvatska wikipedia, ali ovaj dio teksta ne predstavlja nkakvo prepucavanje Hrvata sa Srbima, nego nešto što se i u stručnim (lingvističkim) krugovima može provjerit.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Povije...vatskog_jezika


Što se tiče srpske verzije wikipedie, i ona kaže da je u Kraljevini SHS i u Jugoslaviji službeni jezik prvo bio srpsko-hrvatsko-slovenački, kao i da su se zvanična dokumenta objavljivala na 4 jezika: srpskom, hrvatskom, slovenačkom i makedonskom. To što se i naziv slovenački izgubio iz naziva jezika, a makedosnki i crnogorski nisu ni pominjani, pripisujem tome što su Hrvati i Srbi, po mom mišljenju, vazda bili jednako agresivni u svojim nastupima, samo što su na suprotnim stranama. A i tada su Hrvati jezik zvali hrvatskim, a Srbi su ga zvali srpskim. Nebitno što je službeni naziv bio drugačiji.

https://sh.wikipedia.org/wiki/Srpskohrvatski_jezik


Zbog svega ovoga jeste bitno da imamo jezik sa nacionalnim predznakom (pa sve da se ni najmanje ne razlikuje od bilo kog drugog) jer ovakvo nepominjanje crnogorske posebnosti, između ostalog, doprinosi i tome da nas bradata spodoba zove Đilasovom kopiladi i izmišljenom nacijom. Ponavljam, prije standardizacije koju je napravio VUk Karadžić, crnogorski jezik je imao više zajedničkog sa hrvatskim jezikom nego sa srpskim, a već sam naveo da je sama lingvistička osnova crnogorskog jezika potpuno drugačija od osnova srpskog, hrvatskog i bosanskog jezika.

[Caesar]

Nisam neki lingvista ali mi žena jeste. Imao sam sreću ili nesreću da ne pripada "profesionalnim crnogorkama" podgrupi kvazipatriotki pa mi je nepomućenog razuma i razboritosti rekla da je ligvistička osnova ista. Rekla mi je i da batalim ovo sa rodnom senzitivnošću jezika isto. E, neću za inat i nije me stra ako ovo pročita. Završavala je taj lengvizam valjda po nekakvim Beogradima i Zagrebima. Ja kao i svaki nevjerni balkanac nikad ženi ne vjerujem, osim kad moram, pa sam onda čuo i za nekakvu tamo hrvaticu Snježanu Kordić koja je isto tako nepomućenog razuma i svijesti rekla da su hrvatski i srpski u suštini isti. Qrva, živi i radi u Njemačkoj pa smije tako da priča. Inače ne bi. Tako su pričali profesionalci o njoj. I naravno odmah su je profesionalni hrvati stavili na stub srama. Ima još takvih amatera srba, crnogoraca i hrvata koji tvrde kao ona isto. Rade po školama i fakultetima. Ne pripadaju ovim profesionalnim pokretima. Ali šta znaju oni su amateri, a ovi opet profesionalni patrioti. Profesionalni patriota kao i svaki profesionalac radi za novac ili za moć. Što je opet nivo jel? Stari latini i kod naske u Zeti bi rekli "Nivoj est nivoj".

Što se tiče standardizacije, pa kad je standardizacija mijenjala sadržinu? Nikad.
Sve opet nešto razmišljam, a kako bih ja hrvate razumio da im je ligvistička osnova drugačija? Slabije nego sad, a pljanio sam se sa njima pa smo se i tako pljani sve razumjeli. poneku riječ ne znam ali to je pitanje vokabulara, a ne lingvističke osnove.

A, što se tiče imena sve može što se dogovorite samo nemote jezik mijenjati. Eto vam forme al nama amaterima sadržinu ostavite.

Svaki put kad se neki ovakav pokret pojavi srpski lili crnogorski, moram sebe iznova da ubjeđujem da eugenika nema smisla.

Evo kako Snježana veli:

• postojanje jednog policentričnog “srpskohrvatskog” jezika: Prema njezinom mišljenju i mišljenju niza zapadnoeuropskih lingvista koje u knjizi citira, u slučaju Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca "se ne može govoriti o nekoliko standardnih jezika, nego o standardnim varijantama jednog te istog policentričnog standardnog jezika".^{[26][27][28][29]} Tvrdi da "Nazivi koji pišu u današnjim ustavima hrvatski jezik, srpski jezik, bosanski jezik nisu za lingvistiku prihvatljivi ...Nacionalni ideolozi forsiraju različita imena kako bi sugerirali da se radi o različitim jezicima...nacionalna pripadnost govornika nije kriterij za nazivanje jezika, npr. Švicarac ne govori švicarski, Belgijanac ne govori belgijski ... Nekoliko jednodijelnih oznaka (hrvatski, srpski, crnogorski, bosanski/bošnjački nije za lingvistiku prihvatljivo jer one bi značile da se radi o nekoliko jezika, što nije slučaj. Prihvatljiva bi bila jedna jednodijelna oznaka koja bi pokrivala čitavo jezično područje ...Budući da je oznaka srpskohrvatski od 19. st. ustaljen naziv u lingvistici, ona ima prednost naspram bilo koje druge potencijalne oznake."^[30]

[RoNN|3]

navodno nepostojanje razlika
...
...temeljnolingvistički najrazličitiji
....
sama lingvistička osnova crnogorskog jezika potpuno drugačija

Ovo jesu prepucavanja, a ne nauka. Prvo, u svakom jeziku ima razlika. Ako je jedan jezik, ne znači da je svuda jednak. Drugo, to što je "najrazličitiji" ne znači da je dovoljno različit da bismo govorili o različitim jezicima. To je u stvari argument "Ako mogu Hrvati, možemo i mi". Treće, "najrazličitiji" nije isto što i "potpuno drugačiji", kako ti skoči sa jednoga na drugo. Mi kažemo đevojka i śekira i to znači da je osnova potpuno drugačija? To je neozbiljno. To je inače sa wikipedije, bez ijednoga izvora, a ja bih zaista volio da neki lingvista istupi imenom i prezimenom i kaže da je to tako. Znam da ih ima, ali znam i da su u konfliktu interesa kao, kako Caesar kaže, profesionalni patrioti. Svi ti argumenti padaju u vodu čim ih primijeniš na bilo koji drugi jezik, ali teško je bit objektivan.

[Rakun]

Rakune, veća je razlika između dijalekata unutar srpskog i hrvatskog, nego između crnogorskog, srpskog i hrvatskog međusobno.

U potpunosti netačno.
Crnogorski se najviše izdvaja iz Srpskohrvatskog zbog slova koja su na poručju Jugoslavije autohtono crnogorska.
Mi koji smo učili Srpskohrvatski nikada nismo pisali gramatički tačno (Piši kao što govoriš) jer nismo mogli pisati slova koja svaki građanin Crne Gore koristi(sem to malo Nikšićana).
Reci da li postoji slučaj na planeti zemlji da se jezik naziva tuđim imenom , a da ima različit broj slova ? Nije predmet mog interesovanja ali ja za takav slučaj nisam čuo.

ili komentar hrvatskog lingviste Dubravka Škiljana u srpskom nedjeljniku "Vreme"


"Pitate to sasvim krivu osobu, jer ja sam valjda posljednji u Hrvatskoj koji javno tvrdi da su tipološki i strukturalno, dakle sa stajališta karakteristika koje su inherentne jezičkoj strukturi, hrvatski, srpski, bošnjački i crnogorski su vrlo slični jezici. Čini se to zato što je njihov fonološki sistem vrlo sličan. Najbliži tome da se udalji od dijasistema je crnogorski - onog trenutka kada u svoj standardni jezik uvedu meko Š, Ž i Z kao posebne foneme, koji će vjerovatno imati, što nije neophodno, i posebne grafičke znakove, oni ce napraviti puno odlučniji korak u svrhu udaljavanja crnogorskog jezika od dijasistema. Jer, to je nešto što čvrsto definira jezičnu strukturu, broj ili sistem fonema" ^[16]. (preuzeto sa Wikipedie)




I Crnogorcima zbog jednog Vuka Karadžića koji je potpuno logično izbacio naša slova (lakše je ukinuti par slova koja koriste samo 300 do 400 hiljada ljudi nego da milioni ljudi uče slova za koja nisu čuli) danas RoNN osporava pravo da nazivaju jezik kojeg samo oni koriste na planeti svojim.


Ponavljam
I pored toga što pričam kao i svaki Crnogorac iz Crne Gore moj maternji će uvjek biti Srpskohrvatski jer sam ga takvog učio i nikada neću napisati Ś i Ź (sem kad citiram neki tekst). Ali da li Crnogorski jezik mžtreba da postoji, ne da treba nego mora

[ASC]

ASC, ti uporno govoriš o "korektnosti", "kojoj naciji smeta, kojoj ne smeta" i posmatraš jedno suštinski naučno pitanje kroz nacionalna sočiva. Mislim da ne moram objašnjavat koliko to ima smisla. "Ja kao Crnogorac (Srbin, Hrvat itd) ne dam svoje", kao da jezik pripada naciji. Zašto ne može pripadati, recimo profesiji? Evo ja kao stolar ne dam svoj jezik; neću da se miješam s nekakvim limarima i neznamšto. Daj odmah sad stolarski pokret, stolarsku gramatiku...

Ja već rekoh da lingvistika nije egzaktna nauka. Lingvisti, književnici i pisci nisu mašine koje izbacaju tačne i nepromjenjive rezultate i odgovore na postavljena pitanja.
Oni su bez obzira no to koliki su profesionalci isto ljudi koji dolaze iz određene nacionalne pozadine i sa tendencijama da na stvari gledaju "ovako ili onako", a ne 100% objektivno.

Razlog zbog kojeg većina stranih lingvinsta i dalje koristi naziv "srpsko-hrvatski" je jer je to "posljednje sačuvano podešavanje" oko kojeg smo barem neko vrijeme bili složni, a trenutnim haosom neće da se bahću.
Međutim kao što rekoh, ima i stranih lingvista koji su počeli i drugačije da ga zovu.

Ako bi se naši lingvisti (SRB, HR, BIH, CG) pokupili i donijeli neki sporazum/dogovor/deklaraciju kojim dogovaraju zajedničko novo ime jeziku, to bi gotovo sigurno bilo prihvaćeno od stranih lingvista.
To ime "srpsko-hrvatski" nije urezano u kamen.

Sukoba je bilo i ranije, ali su iznjedrili neka rješenja. Imali smo dogovore i imali smo umne velikane (svojeg vremena) koji su gradili, a ne rušili. To danas nemamo, nego imamo svakakve idiote, uz dužno poštovanje tamo gdje jeste dužno. Mi idemo unazad i to je pogrešno bez obzira na to što i neki drugi idu unazad i to što je nekad neko išao unazad. Nijesu ni ime ni sami jezik uredili neki bezvezni partijski poslušnici, nego ljudi kao što su Kopitar, Karadžić, Gaj, Daničić, Miklošič, Mažuranić,... (dosta prije prve Jugoslavije) Sve i da je samo Jakob Grim jednoga dana rekao "Ovo je srpskohrvatski jezik", možda bi i to samo po sebi bilo dovoljno da to ime zaživi, kao što jeste zaživjelo. Za cijeli svijeti je to srpskohrvatski jezik.

Ime jeste zaživjelo jedno vrijeme ali je na prostorima gdje se taj jezik govori to ime na izdisaju.

Ti insistiraš da mi jezik zovemo srpskohrvatski, iako ni Srbi ni Hrvati neće tako da ga zovu, na osnovu dogovora koji su oni sklopili međusobno prije 60 godina i koji je odavno pao u vodu.

Za slučaj da je neko zaboravio, ne radi se uopšte o tome da neko nekoga na ulici ispravlja i kaže "Nije srpski, nego crnogorski" ili "Nije crnogorski, nego srpskohrvatski" ili da đak ne smije kazati u školi kako njegovi kući zovu jezik itd, nego se radi o tome da je to prije svega jezik (a tek poslije toga je sve ostalo, npr. jezik 4 nacije itd) i zato tamo gdje nekome treba gramatika toga jezika ili prevodilac za taj jezik ili dokument na tom jeziku ili određenje bilo koje pravne posljedice koja ima veze sa tim jezikom, tada treba da bude jasno određen svojim imenom, a ne da ono bude predmet političkih i nacionalnih prepucavanja. Identična situacija u nekim drugim jezicima nama bi bila smiješna.

Nijedan Hrvat nije u pravu kada traži da hrvatski bude dio naziva zato što mu je nacija to zaslužila (brojnošću, slavom, istorijom, teritorijom), zato što je on to zaslužio ili zato što je hrvatski jezik to zaslužio (što god to značilo), nego zato što naziv srpski jezik implicira (i tada i danas, a to ne mora bit dovijeka tako) da je to isključivo jezik Srbije (kao njen službeni jezik, isto kao što je u Španiji španski), za razliku od hrvatskoga kao jezika Hrvatske i Hrvata, ili da je to jezik kojim govore isključivo Srbi ili da postoje Srbi kajkavci itd. Naziv srpskohrvatski nema takvih konotacija. Naziv je korektan. Ne politički korektan, nego faktički korektan. Tačno se zna što označava. Tebi se ne mora sviđat što "crnogorski" nije dio imena, ali ne sviđa se ni meni što nije "džedajski", pa što? Daj mi jedan argument zbog kojega crnogorska nacija ima pravo da bude u nazivu našeg jezika, a džedaji nemaju. Ili je to podjela po državama, pa valja dodati i Kosovo i Liberland u naziv i još koje ime ako se još budemo dijelili? Ili ako koja država promijeni ime, što je normalna pojava, da se mijenja ime i jeziku? Naziv srpskohrvatski možda jeste nekome dugačak i nakaradan, ali su ovi kraći koje navodiš pogrešni. Možda bi ljepše zvučalo da se zove jabuka, ali tada niko ne bi znao na što se misli, nažalost.

Nije problem smeta li Slovencima, Makedoncima ili Bugarima, nego je problem što znači i što implicira, bilo kom zdravom, odraslom čovjeku koji ne živi u pećini, naziv južnoslovenski. Taj naziv implicira da tim jezikom govore Slovenci, Makedonci i Bugari što nije tačno. Ja tiramisu ne zovem bugarski kolač zato što to nema veze sa mozgom i sa realnošću, iako može bit da bi se malo koji Bugarin pobunio.

Naziv srpsko-hrvatski implicira da je to jezik samo Srba i Hrvata, što nije tačno.

Daj mi razlog zbog kojeg Hrvati imaju pravo da se nađu u imenu jezika, a Crnogorci ne.
Zbog čega se to nakon srpskog i hrvatskog u imenu jezika povlači crta, pa je poslije toga sve nakaradno i isto bez obzira je li "bosanski" i "crnogorski" ili "ostalski" i "džedajski"?

Ako misliš da je potreban dvodjelni naziv da bi se ukazalo na to da jezik pripada više nacija, a da je preko toga višak, ajmo onda ga zovemo bosansko-crnogorski.
Ako se Srbi i Hrvati pobune, biće da imaju kompleks niže vrijednosti.

[opmne]

Sad mi je malo laknulo, sdp nije sam, Stevica je sa njima, koliko smo sada sigurniji . . .

[RoNN|3]

U potpunosti netačno. Crnogorski se najviše izdvaja iz Srpskohrvatskog zbog slova koja su na poručju Jugoslavije autohtono crnogorska.

Uživaj:



"Argument iz pisma" nije validan argument. Rekoh već, to znači da ima 15 francuskih i njemačkih, a ne po jedan, jer je svakom reformom slova nastao novi jezik. Ili, istom logikom, dva rođena brata u Srbiji od kojih jedan piše ćirilicom, a drugi latinicom, zapravo govore dva različita jezika jer latinica i ćirilica imaju sedam istih slova, a ostala su različita. Ili recimo ruski jezik pisan latinicom nije ruski jezik, po tebi, jer ima različit broj slova. Ili recimo kineski pinjin, tradicionalno kinesko pismo i moderno kinesko pismo su pisma za tri jezika, a ne za jedan. Ili recimo Hindi/Urdu koji koriste totalno različita pisma, a jedan su jezik.

I Crnogorcima zbog jednog Vuka Karadžića koji je potpuno logično izbacio naša slova (lakše je ukinuti par slova koja koriste samo 300 do 400 hiljada ljudi nego da milioni ljudi uče slova za koja nisu čuli) danas RoNN osporava pravo da nazivaju jezik kojeg samo oni koriste na planeti svojim.

Vuk se nije vodio tom seljačkom logikom, nego malo drugčije. Primjera radi, postoje riječi koje nijesu izvorno iz našega jezika i koje se zato ne mogu etimološki pisati bez slova Đ. Đorđe je od Georgije. Ali domaće riječi koje su nastale jotovanjem mogle su se i prije Vuka pisat ispravno, recimo дѣверь i дѣвойка (za đever i đevojka). Slično tome сѣкира i сютра. Vuk je uveo veoma prosto pravilo za književni standard: ѣ=ije tj. je zavisno od akcenta, ю=ju, й=j, itd. Dakle, po Vuku, svi treba da pišemo ijekavski, i nije samo ispravno kozji umjesto koźi i sjutra umjesto śutra, nego isto i djevojka umjesto đevojka ili devojka i tjerati umjesto ćerati ili terati itd. Glasovi Ś i Ź, koliko ja vidim, nastaju isključivo uz jat i u tom smislu su suvišni, što nije slučaj sa Ć i Đ jer imaš riječi tipa ćup, ćuk, ćevap... ili đevrek, đakon, Đerdap itd. Dakle, to nema nikakve veze sa Crnogorcima, Srbima itd. Ja ne osporavam nikome pravo da zove svoj jezik kako hoće, ali to što drugi ne govore identično, ne čini ga zasebnim jezikom.

Ja već rekoh da lingvistika nije egzaktna nauka.

Ali jeste nauka, što znači da ne uvažava ovu glupu priču o nacijama, "ko ima pravo" i to. Ako daš dobar naučni argument za bolji naziv koji pobija sve prednosti postojećeg naziva, onda ga lingvisti mogu razmotriti.

Razlog zbog kojeg većina stranih lingvinsta i dalje koristi naziv "srpsko-hrvatski" je jer je to "posljednje sačuvano podešavanje" oko kojeg smo barem neko vrijeme bili složni, a trenutnim haosom neće da se bahću.

Taj naziv je stariji od novosadskog dogovora nekih 130 godina i od Jugoslavije nekih 100 godina i ne znam zašto bi nestao slomom Jugoslavije ili toga dogovora.

Ti insistiraš da mi jezik zovemo srpskohrvatski, iako ni Srbi ni Hrvati neće tako da ga zovu, na osnovu dogovora koji su oni sklopili međusobno prije 60 godina i koji je odavno pao u vodu.

Ja ne insistiram da ga tako zovete ti, Marko i Janko, nego da tamo đe je bitna činjenica da to jeste jedan jezik, a ne četiri, stoji i jedno ime, a ne četiri, kao što je školski predmet, opis radnog mjesta, zakon itd.

Naziv srpsko-hrvatski implicira da je to jezik samo Srba i Hrvata, što nije tačno.

Kome to implicira? Nikome. Isti naziv kao i drugi nazivi u lingvistici, tipa indo-evropski ili ugro-finski itd. Postavljao sam već kartu sa krajnjim oblastima i narodima koja objašnjava princip. Trebalo bi da je iz toga jasno zašto ne valja ni naziv crnogorsko-bosanski. Osim toga, uz postojeći naziv srpskohrvatski, naziv crnogorsko-bosanski se može tumačiti i kao zajednički dijalekt BiH i CG ili kao skup zajedničkih svojstava jezika BiH i CG nasuprot jeziku ostatka govornog područja.

Zbog čega se to nakon srpskog i hrvatskog u imenu jezika povlači crta, pa je poslije toga sve nakaradno i isto bez obzira je li "bosanski" i "crnogorski" ili "ostalski" i "džedajski"?

Zato što je već jasno o čemu se radi isto kao što je jasno koji je jezik stari indoevropski, bez nabrajanja svakog sela u kojem je postojao. Isto je bez obzira na to zato što su Džedaji jednako nacija koliko i Crnogorci, osim ako ti nemaš neki argument koji bi me razuvjerio. Samo ako ga smisliš zamisli da si ga čuo od nekog člana SANU za tvoju naciju i budi dosljedan.

[ASC]

Ali jeste nauka, što znači da ne uvažava ovu glupu priču o nacijama, "ko ima pravo" i to. Ako daš dobar naučni argument za bolji naziv koji pobija sve prednosti postojećeg naziva, onda ga lingvisti mogu razmotriti.

Odlično, samo što ja nisam još čuo naučni argument zbog čega je srpsko-hrvatski bolji od recimo srpsko-hrvatsko-bosansko-crnogorskog.

Taj naziv je stariji od novosadskog dogovora nekih 130 godina i od Jugoslavije nekih 100 godina i ne znam zašto bi nestao slomom Jugoslavije ili toga dogovora.

Skoro niko ga ne koristi na prostoru bivše Jugoslavije.
U Crnoj Gori na popisu iz 2011. 2% je reklo da govori srpsko-hrvatski. U drugim državama je manji procenat.
Što se ti če lingvista, koliko sam mogao da ispratim po nekim emisijama koje sam gledao zadnjih godina priča im je uglavnom svodi na "ne valja ovo što se radi, to je jedan jezik sa četri imena, itd." ali nisam primijetio da se iko zalaže da se jezik objedinjuje pod imenom srpsko-hrvatski.
Nisam čuo ni za jednog lingvistu iz ex-YU da se zalaže za primjenu naziva "srpsko-hrvatski". (ne kažem da ih nema, ali ja ih ne primjetih)

Ja ne insistiram da ga tako zovete ti, Marko i Janko, nego da tamo đe je bitna činjenica da to jeste jedan jezik, a ne četiri, stoji i jedno ime, a ne četiri, kao što je školski predmet, opis radnog mjesta, zakon itd.

Nema problema. Valjda ćemo se dogovorit oko tog imena.
Ali kako stvari stoje "srpsko-hrvatski" vjerovatno neće biti naziv.

Kome to implicira? Nikome.

Implicira meni. A ne vjerujem da sam jedini.

Isti naziv kao i drugi nazivi u lingvistici, tipa indo-evropski ili ugro-finski itd.

Indo-evropski i ugro-finski su nazivi za grupe jezika a ne za neki pojedinačni živi jezik.

Postavljao sam već kartu sa krajnjim oblastima i narodima koja objašnjava princip. Trebalo bi da je iz toga jasno zašto ne valja ni naziv crnogorsko-bosanski.

Da, rekao si da srpsko-hrvatski ima naziv po "krajnjim tačkama govornog područja". Vidiš, nemam ni ja tri godine.

Kada su se vodile rasprave oko imenovanja jezika ne vjerujem da je iko glavu obrta na nekakve kranje tačke kao odrednice jezika.

Hipotetički scenarijo:
Crnogorci nastanjuju Makedoniju. Makedonci su ovdje đe smo mi.
U takvom rasporedu Hrvati i Crnogorci drže krajnje tačke, i naziv "hrvatsko-crnogorski" i etnički i geografski "određuje" prostor na kome se govori ovaj naš zajednički jezik.
Vjeruješ li tada da bi postojala ikakva ozbiljna inicijativa da se jezik ovako nazove? Ja ne.

Pored toga, postoji li neđe u lingivistici pravilo da se jezik koji je nastao među više naroda nazove po "obodnim" narodima?

"Srpskohrvatski" je naziv dobio po Srbima i Hrvatima jer su se oni izborili za to. Nema tu druge "filozofije".

Zato što je već jasno o čemu se radi isto kao što je jasno koji je jezik stari indoevropski, bez nabrajanja svakog sela u kojem je postojao.

Jasno je o kojem se jeziku radi i nakon "srpski".

Isto je bez obzira na to zato što su Džedaji jednako nacija koliko i Crnogorci, osim ako ti nemaš neki argument koji bi me razuvjerio. Samo ako ga smisliš zamisli da si ga čuo od nekog člana SANU za tvoju naciju i budi dosljedan.

Jasno mi je na šta ciljaš. Svaka nacija je u suštini "izmišljena".

Međutim, razlika između Crnogoraca (ili Srba, Hrvata, itd.) i Džedaja je u tome što se crnogorski nacionalni identitet razvio spontano i uslovno rečeno "prirodno" stotinama godina unazad, dok su Džedaji nastali tako što se grupa momaka pred zadnji popis dogovorila da pravi parodiju na nacionalno izjašnjavanje i postadoše "Džedaji".

[Rakun]

"Argument iz pisma" nije validan argument. Rekoh već, to znači da ima 15 francuskih i njemačkih, a ne po jedan, jer je svakom reformom slova nastao novi jezik. Ili, istom logikom, dva rođena brata u Srbiji od kojih jedan piše ćirilicom, a drugi latinicom, zapravo govore dva različita jezika jer latinica i ćirilica imaju sedam istih slova, a ostala su različita. Ili recimo ruski jezik pisan latinicom nije ruski jezik, po tebi, jer ima različit broj slova. Ili recimo kineski pinjin, tradicionalno kinesko pismo i moderno kinesko pismo su pisma za tri jezika, a ne za jedan. Ili recimo Hindi/Urdu koji koriste totalno različita pisma, a jedan su jezik.

Eto lingvista reče da je argument pisma argument ka' planina, a ti se ne složi sa njim
Ti stavljaš znaj jednakosti između unikatnog crnogorskog pisma od 32 slova i činjenice da neki Srbi pišu latinicom, a neki ćirilicom !!!! Da li se latinica i ćirilica različito izgovaraju ? Što se Ruske latinice tiče ona nije dio Ruskog jezika već je stidljivo počela da se primjenjuje da bi se olakšalo korišćenje računara. Ruski nema latinicu .
Što se tiče primjene kineskog pisma u više jezika to može biti samo još jedan argument onih koji žele da kodifikuju svoj jezik.
Takođe si, valjda trudeći se da dodaš težinu tvom stavu naveo Indijski ekvivalent ćirilice/latinice u čemu ja ne vidim nikakvu poentu

I na kraju
Sav trud koji si uložio kucajući pada u vodu kada znamo da Crnogorski jezik ima i ćirilicu i latinicu koji su različiti od ćirilica i latinica drugih jezika. I ne samo to,tih naših dva slova izgovaramo i fonetski razgovjetno tj. ne služe nam samo za pisanje . Meni lično ni najmanje ne smeta da pišem gramatički neispravno (pošto pišem srpskohrvatskim), ali mi smeta to što su Srpski i Hrvatski bez ikakvog osnova nastali bez ikakve diskusije i svima je to normalno, ali kada govorimo o Crnogorskom koji je najrazličitiji i prema tome ima najviše argumenata da se izdvoji imenom nastane frka

[Rakun]

Vuk se nije vodio tom seljačkom logikom, nego malo drugčije. Primjera radi, postoje riječi koje nijesu izvorno iz našega jezika i koje se zato ne mogu etimološki pisati bez slova Đ. Đorđe je od Georgije. Ali domaće riječi koje su nastale jotovanjem mogle su se i prije Vuka pisat ispravno, recimo дѣверь i дѣвойка (za đever i đevojka). Slično tome сѣкира i сютра. Vuk je uveo veoma prosto pravilo za književni standard: ѣ=ije tj. je zavisno od akcenta, ю=ju, й=j, itd. Dakle, po Vuku, svi treba da pišemo ijekavski, i nije samo ispravno kozji umjesto koźi i sjutra umjesto śutra, nego isto i djevojka umjesto đevojka ili devojka i tjerati umjesto ćerati ili terati itd. Glasovi Ś i Ź, koliko ja vidim, nastaju isključivo uz jat i u tom smislu su suvišni, što nije slučaj sa Ć i Đ jer imaš riječi tipa ćup, ćuk, ćevap... ili đevrek, đakon, Đerdap itd. Dakle, to nema nikakve veze sa Crnogorcima, Srbima itd. Ja ne osporavam nikome pravo da zove svoj jezik kako hoće, ali to što drugi ne govore identično, ne čini ga zasebnim jezikom.

Naravno da se Vuk vodio logikom bolje ispoštovati 98 ljudi na uštrb dvojice i bio je potpuno u pravu



Takođe po tebi Vuka možemo u smeće pošto njegovo "Piši kao što govoriš" u Crnoj Gori nikada nije bilo poštovano.

[RoNN|3]

Odlično, samo što ja nisam još čuo naučni argument zbog čega je srpsko-hrvatski bolji od recimo srpsko-hrvatsko-bosansko-crnogorskog.

To je ustaljena nomenklatura lingvistike, tamo đe se može primijenit, a samo ime je takođe ustaljeno, tako da je na tebi da opravdaš izmjene, a ne obratno.

Skoro niko ga ne koristi na prostoru bivše Jugoslavije. U Crnoj Gori na popisu iz 2011. 2% je reklo da govori srpsko-hrvatski. U drugim državama je manji procenat.

Pa šta? Skoro niko ne koristi naziv apis mellifera. Skoro niko ne koristi naziv natrijum hidrogen karbonat. Ima li još koja nauka koja, po tebi, treba da pogleda popise u bivšoj Jugoslaviji prije nego što dodijeli naziv nečemu? I da ih mijenja kako se popisi mijenjaju?

Nisam čuo ni za jednog lingvistu iz ex-YU da se zalaže za primjenu naziva "srpsko-hrvatski". (ne kažem da ih nema, ali ja ih ne primjetih)

Zato što ne žive od lingvistike, nego od nacionalizma.

Indo-evropski i ugro-finski su nazivi za grupe jezika a ne za neki pojedinačni živi jezik.

Pa šta? Tvoja pravila imenovanja važe samo za žive jezike? Dosljedno. Indoevropski je bio jezik prije nego što je postao grupa i nosi upravo taj naziv (ili sa prefiksom drevni, stari ili pra), a ne indo-evro-azijski, indo-evropo-maloazijski, indo-irano-zapadnoazijsko-anatolsko-evropski itd. Zovu se po krajnjim regijama. Gotovo svaki lingvista će reći da je ugro-mađaro-estono-karelijsko-finski ili nešto slično idiotski naziv.

Kada su se vodile rasprave oko imenovanja jezika ne vjerujem da je iko glavu obrta na nekakve krajnje tačke kao odrednice jezika.
...
"Srpskohrvatski" je naziv dobio po Srbima i Hrvatima jer su se oni izborili za to. Nema tu druge "filozofije".

Nebitno. Ne znači da je zato naziv dobar ili loš.

Hipotetički scenarijo:
Crnogorci nastanjuju Makedoniju. Makedonci su ovdje đe smo mi.
U takvom rasporedu Hrvati i Crnogorci drže krajnje tačke, i naziv "hrvatsko-crnogorski" i etnički i geografski "određuje" prostor na kome se govori ovaj naš zajednički jezik. Vjeruješ li tada bi postojala ikakva ozbiljna inicijativa da se jezik tako nazove? Ja ne.

Hipotetički scenario. Da su Crnogorci od početka bili u Makedoniji, to bi imalo smisla, ovako nema.

Jasno je o kojem se jeziku radi i nakon "srpski".

Ali nije jasno na kojem području se govori i nije jasno da se ne misli isključivo na govor u Srbiji naspram govora u Hrvatskoj, BiH, CG..

[Rakun]

Drago mi je da nisam jedini hronični nesaničar

[RoNN|3]

Ti stavljaš znak jednakosti između unikatnog crnogorskog pisma od 32 slova i činjenice da neki Srbi pišu latinicom, a neki ćirilicom !!!! Da li se latinica i ćirilica različito izgovaraju? Što se Ruske latinice tiče ona nije dio Ruskog jezika već je stidljivo počela da se primjenjuje da bi se olakšalo korišćenje računara. Ruski nema latinicu. Što se tiče primjene kineskog pisma u više jezika to može biti samo još jedan argument onih koji žele da kodifikuju svoj jezik. Takođe si, valjda trudeći se da dodaš težinu tvom stavu naveo Indijski ekvivalent ćirilice/latinice u čemu ja ne vidim nikakvu poentu

Zvanična ruska gramatika nije pisana latinicom, ali to ne znači da "ruski nema latinicu". Ruski se može pisati mnogim pismima i to je i dalje ruski. Hindi nije ekvivalent našem slučaju jer im se znakovi ne mogu mijenjati jedan za jedan kao kod nas, niti se sve jednako izgovara. Zato sam ih naveo. No dobro, kažeš da je važno kako se izgovara, a ne kako se piše, (iako ne znaš koliki dio naroda to tako izgovara i iako ih ima i među onima koji jezik zovu srpskim, ali nema veze). Što kaže taj argument ka planina u slučaju drugih jezika? U Španiji se kaže /ˈkaθa/, a u Južnoj Americi /ˈkasa/. U Holandiji je /ɣut/, a u Belgiji /xut/. Dakle, različiti jezici. A tek neki ekstremniji slučajevi kao npr. jezik u Hanoveru, Minhenu, Beču i Bernu. Valjda nijesu čuli za toga tvoga lingvistu, pa kao budale to zovu jednim imenom njemački jezik.

ali mi smeta to što su Srpski i Hrvatski bez ikakvog osnova nastali bez ikakve diskusije i svima je to normalno

To je veoma nenormalno i o tome su knjige napisane, samo što ih ne objavljuju matica srpska, hrvatska ili crnogorska, nego imaju preča posla.

Naravno da se Vuk vodio logikom bolje ispoštovati 98 ljudi na uštrb dvojice i bio je potpuno u pravu. Takođe po tebi Vuka možemo u smeće pošto njegovo "Piši kao što govoriš" u Crnoj Gori nikada nije bilo poštovano.

Ja sam objasnio čime se vodio. Slova su suvišna ako se jat svuda "ijeka". Postoje mnogo jači primjeri kršenja toga (i drugih) pravila i bez ś i ź, ali se profesionalne patriote za to ne zanimaju jer su im ś i ź dovoljni za kvotu. Narod se savim dovoljno oko toga pomamljuje, pa nema potrebe dublje zalaziti, ako uopšte umiju. To pravilo je pravilo književnoga standarda i itekako ima smisla u njemu, a koliko mi se čini, tebi niko nije branio da pišeš Ś i Ź prije Čirgića. Ja znam ljude koji su, još za vrijeme SFRJ, pisali ŠJ ili Š (a iz konteksta bi bilo jasno da se misli na Ś) što je sasvim legitimno. Čak su i knjige tako pisane. Isto tako niko nije branio nikome da piše đevojka umjesto djevojka. Apsurdno je tvrditi da "Crnogorci ranije nijesu mogli pisati" - nije niko glavu izgubio ako se nije držao toga pravila. (Druga je priča je li bolje imati Ś umjesto ŠJ, nije mi to poenta.) Dakle, to nije "pravilo za Crnu Goru", nego pravilo za tadašnji službeni jezik. Druga je stvar što su neki ljudi takav jezik gurali đe mu nije mjesto.


Edit:
Podsjeti me jedan kolega forumaš na jedan primjer.



Za ove đevojke koje se ne pridržavaju Vukovog pravila, uvesti unikatno i autohtono podgoričko pismo sa četiri nova nazalna samoglasnika: ą ę į ǫ. Npr. "Ǫn ti je pǫšą na pǫsą" ili "Ǫn ti je pošą na posą", zavisno od dijalekta.

Uvesti za Fića dva nova suglasnika: ł i ɍ, jer ono L i R nijesu, a treba čitati kako piše. Npr. Fiłip Vujanović, pɍedsjednik Cɍne Goɍe.

Treba i za Migov jezik nešto uvesti. "Spremau se poplave" nekako ne ide jer nije konzistentno. Možda bi neko "nepostojano J" riješilo problem.

Po tvom kriterijumu, ovo su različiti jezici.

[Hari Krisna]

VUČINIĆ: Crnogorci su uskraćeni za elementarna prava u sopstvenoj domovini

Omladina nema patriotsku identifikaciju sa Crnom Gorom, i zato se stanje političke nestabilnosti može pretvoriti u nekontrolisani bijes masa koje bi uvele zemlju u stanje haosa. Naša najveća prijetnja je velikosrpski klerikalizam, od kojega boluje većina opozicije, zbog kojega su Crnogorci uskraćeni za elementarna ljudska prava u sopstvenoj domovini, kaže Vučinić.

[frnjok]

Pozdrav svim tastaturdzijama (volim ovu novu rijec mnogo).

Da pozdravim clanove pokreta, hvale je vrijedna svaka nova inicijativa u ovom pravcu a kolika je za njom potreba vidi se odlicno i iz dosadasnje diskusije i na ovom topiku. Pitanje koje pada na pamet je u kojoj mjeri se ciljevi pokreta razlikuju od recimo Matice Crnogorske i da li bi mozda bilo bolje nakalemit se tamo a ne pocinjat stalno iz pocetka.

Stevo Vucinic mozda i nije najsrecniji izbor za frontmena ali ova druga dvojica ne zive u Montenegru pa je na zalost jedini on na terenu (kamenolomu sto rece Baletic).

[Crka]

Porucio bih samo jednu stvar mojim crnogorcima ovdje i svim ostalim dobro namjernim ljudima koji vole i postuju Crnu Goru.

Crna Gora nije ni drzava nit je Crna Gora pokret il nesto trece.

Crna Gora je ideja!!! Ideja slobode. Ideja odupiranja svemu sto nas steze. Ona je postojala uvijek. Kad god pogledate kroz istoriju na ovom prostoru je bila neka skupina ma kako se ona zvala koja je imala nesto svoje!

Oduprijeli smo se svemu. A ne nekoj maloj jadnoj srpskoj propagandi naslonjenoj na izmisljenoj istoriji! Sami ce sebe utulit. Stvorili su naciju koja ne zna ko je! Koja krade od svakog naroda koji je okruzuje istoriju.

Mi treba da se okrenemo prosperitetu ove prelijepe drzave i edukaciji njenog stanovnista. Ostalo ce doc samo.

I naravno... Ne obracat paznju na ove domace izdajnike vec radit ono sto nam istorija potvrdjuje! Nema slovena na balkanu sa vise istorije od nas. E druga je stvar sto vas pola ne zna... Al polako... Sad dolazi vrijeme obnovljene crnogorske drzave!

[Rakun]

Nema slovena na balkanu sa vise istorije od nas.

I nema Slovena na Balkanu koje više zabolje za svoju istoriju od nas.

[Maja]

Svaka drzava ima predstavnike naroda koje debelo placa, i ti predstavnici su zaduzeni pored ostalog da misle o postovanju istorije drzave koju predstavljaju i vode.
Refleksija rada i vrednovanja drzave i istorije od strane tih predstavnika se odrazava na narod i takva je kakva jeste. Sto bi svaki pojedinac znao kako da vodi drzavu, politicki, ekonomski, kulturoloski, pa s tim i kako bi gajio istorijske cinjenice, ih.. ko goblen, samo da proba.. Da li bi istakao jednu istinu na ustrb druge itd.. bi sigurno.
To je - sto je. Ko nije zadovoljan radom predstavnika drzave, lepo kao na "razrednom casu", moze na svakim izborima da bira ono cemu i kome tezi..."redara, predstavnika odeljenja"... Ili, da se licno kandiduje da on/a obavi taj posao kako zeli i umije.
Ko je zadovoljan, kao npr g. lucke91.. taj moze i dalje podrzavati placanje iz cg budzeta ove koji vec decenijama predstavljaju njihovu volju i nacin rada.
Neko voli brze promjene, neko sporije, a neko uopste ne voli promjene.
Nakon poslednjih izbora za predstavnika glavnog grada kad je narod PG izabrao kakav primjer zeli ispred sebe.. shvatila sam da je dobro sto se i dovde doslo... Kakvi dobro.. nevjerovatno. Fenomen...alno..

Hvala Lepo

[salex]

hiljadu puta ispričana priča, ali da ponovimo.

Mislim da se slažemo skoro svi da je jezik kojim pričaju srbi, hrvati, bošnjaci i crnogorci u suštini isti.

Međutim paralele sa amerikancima koji govore engleski i austrijancima koji govore njemački nemaju veze sa crnogorcima.

1. Sad je bila engleska kolonija, nastanjena evropskim kolonistima. Englezi su donijeli engleski jezik u ameriku
crna gora nije bila srpska kolonija. Srbi nisu donijeli jezik koji mi pričamo na prostore crne gore. To je zajednički jezik koji se razvijao na ovim prostorima od kako su sloveni tu stigli.

2. Austrijski nacionalni identitet se razvio tek u godinama poslije ww2 i austrijanci su se do 1945. Godine smatrali njemcima. Njihovo profilisanje u novu naciju je proisteklo iz toga što su vjekovima imali svoju državu koja je bila odvojena od drugih njemaca, i zbog toga što su htjeli da se distanciraju od njemačke i nacizma nakon drugog svjetskog rata.

Crnogorci nisu nacija koja izdvojila iz srba.
Crnogorci su ravnopravan narod sa srbima, hrvatima i bošnjacima.
Ako nećemo svi da se dogovorimo da taj jedan jezik kojim pričamo nazovemo zajedničkim imenom - tipa jugoslovenski, nego ga srbi zovu srpskim, hrvati hrvatskim, a bošnjaci bosanskim, onda i mi imamo jednako pravo da ga zovemo crnogorskim.

А зашто онда Аустријанци (који су узгред и данас Нијемци) или Нијемци у Швицарској не би назвали свој језик швицарским или аустријским ? :d Питање граница и везивање језика за исти је бесмислено. Овај језик који се назива црногорским је више српски но црногорски из простог разлога - у своме бићу има барем 90% елемената који су увели српски реформатори у језик који су они назвали српским. Пиши као што говориш или читај као што пишеш, је правило које је Вук Караџић имплементирао и прилагодио српском језику, а које је смислио њемачки лингвиста Аделунг. Многе, многе друге иновације које су увођене у српски језик кроз последња 2 вијека су буквално срце онога што се данас назива црногорским.

А ово Црногорци нијесу од Срба је ствар која суштински нема никакве везе са питањем језика. Могу бити и Марсовци, али то не значи да постоји марсовски језик.

[Maja]

Ma u CG se "mukalo" dok ne krocise iz Srbije i Hrvatske tj. iz Otomanskog carstva i Austrougarske... Zaboravili i srbi i hrvati za 5 vjekova sta znaci i drzava a kamoli sta drugo.
Patentirali Srbi i Hrvati Crnogorcima jezik na sred Cetinja. Sve pismeni bili po Srbiji pod Turcima, Hrvati pod Madjarima, a Crnogorci guslali o istima na svom.
Ae ne sprdajte se. Pismeni bili po crkvama a sluzbeni spisi kod komsija na turskom, madjarskom i njemackom. U CG nijesu bili takve potlacene poliglote.... Kad su vidjeli da im i jezik u narodu ode u neku mutljavinu svih tih okupatorskih jezika, sjetise se da posalju plagijatore put CG..
G. salex hoce da nam objasni da se Crnogorci nijesu rijecima ni izrazavali dok Srbi i Hrvati ne dodjose da im posole pamet?

Hvala Lepo

[kurogane]

U danasnjoj Crnoj Gori postoji mozda 10 % onih ciji su preci imali slobodu prije druge polovine 19 vijeka ali zanimljivo je ka i za sve da je apsolutno svi bastine kao da je njihova.
Prije samo 100 godina gradovi Budva Kotor Tivat Herceg Novi Pljevlja Bijelo Polje Rozaje Berane Plav bili su integrisani u druge drzave.
Samo u ovim mjestima danas zivi oko 40% stanovnistva CG.

Trebalo bi prije nego sto covjek pocne bilo koga da proziva da se prvo pogleda ogleledalu.