Snimak specijalno za Admirala. Evo Admirale, bi li ti ove momke sa Cetinja proglasio dezerterima?
Iz moje familije niko nije HTIO da ide da ratuje, i to je bio svačiji izbor.
A ta pravdanja moralo se, ovo ono, mačku o rep.
Okle JNA pravo da pali, ruši, ubija?
Ne generalizovati!Originally Posted by remark
- Ladan ko taština duša -
Pobrkala si nesto, vec sam reka da je bilo hrabrije i casnije ne poc na Dubrovnik, ali to ne znaci da nije bilo ljudi koji su istinski vjerovali da rade ispravnu stvar tako sto su tamo isli. Medju tim ljudima ima i ljudi koji nijesu zlocine radili i koji su ostali casni i tada i danas.
Ko je god zelio da vidi kakva je to vojska bila mogao je da vidi, to je JNA bila samo na papiru, Slovenija i Hrvatska su proglasile nezavisnost u 6 mj 1991... Makedonija je na referendumu 18. 09. 1991 izglasala drzavu, dok su pod medjunarodnim patronatom trajali pregovori o raspadu SFRJ ta vojska je imala jedinu ulogu da sto vise teritorija stavi pod Miloseviceve skute, od pocetka sukoba u Hrvatskoj i sljepac je mogao vidjeti ulogu JNA, pa oni su naoruzavali sve moguce srpske "kaubojske" skupine od Seseljevih cetnika do bog te pitaj kojih, ima masu snimaka iz 1991 u kojima vojska u uniformama JNA nosa Cetnicke zastave i pjevusi "patriotske" pjesme, sam Seselj je pisao kako su njegovi isli u kasarne JNA tamo se opskrbljivali i isli na front, evo snimaka iz Vukovara 1991
Tacno je da u sastavu JNA bilo vojnika svih nacionalnosti i oni koji su htjeli su se snalazili na razne nacine da kidnu otamo, sve republike osim CG i SER su odbile da salju vojsku u JNA kad su poceli sukobi 1991, bilo je i visokih oficira koji su odbili poslusnost JNA (Djurovic, Bocinov)
Naravno, ljudima iz CG i SER je bilo teze odbiti poslusnost, jer kad recimo makedonac dezertira, ode u Makedoniju i nikom nista, a ovi su morali snositi posljedice (ili pobjeci vani)
http://www.rtcg.org/docs/rat_za_mir.pdf
Knjiga (pdf) Rat za MIr - to je bila propaganda za plakati 1991, kaze Bulatovic da prema CG marsira 30 000 ****** :blah:
Last edited by Vukasin Micunovic; 24-02-07 at 14:57.
Vukasine, to je u principu istina, ali slabo opravdanje jer pokazati svoj stav kad iza toga ispada "nikome nista" lici ovome sto sad vidimo. Po ovome sto odje citamo svi bili Liberali, a na Dubrovnik isli Marsovci i poneki tesko zavedeni, a na slikama pijana razularena banda. Bilo je dosta onih koji su u Crnoj Gori (a i u Srbiji) javno bacili pusku pa ih ne strijeljase po tim zakonima kojim se sad neki pravdaju. Jednog sportskog novinara su hapsili zbog toga i kad su se mnogi akteri poceli stidjeti Dubrovnika, neki i danas misle da to nije bilo nista strasno vec dug prema zemlji naplacivali televizorima, ali......
Zna li neko sta de desilo sa onim mladim vojnikom iz Pljevalja koji se bio zatvorio u skladiste oruzja u Sloveniji, a uspaljena masa navijala i porucivala da bude Sindjelic i ispali metak?
Hari, ne da je slabo opravadnje, nego ne postoji opravdanje
LjUDI I DOGAĐAJI: ŠTA JE LEGENDARNI NARODNI HEROJ IVAN MILUTINOVIĆ GOVORIO O ODNOSIMA SRBA I CRNOGORACA
Crnogorci i Srbijanci su narod jednog plemena
Da nije onog čistog i zdravog daha, argumentima i istorijskim činjenicama snažnog "vjetra" srpskih i crnogorskih intelektualaca, partija i organizacija u"evropskoj nezavisnoj Crnoj Gori" - ne bi se moglo ostati od paukova raznih otrovi. A zašto bi vjetrovi i postojali bez da razgone paukove mreže?! Samo što u Crnoj Gori, nije lako znati koliko je puakova. Jedni su dukljanski paukovi, istina sa malo pokidanim mrežama od fizičkog napada na njihovog nazoviknjiževnika Jevrema Brkovića. Drugi su paukovi sve glasnije i agresivnije pristalice Matice crnogorske Marka Špadijera. Tek, na trećem mjestu došli bi oni u policijskoj stanici na Cetinju "rođeni" anatemisani mrežari raspopa Miraša Dedeića.
Ali se zato zna ko su prvi i glavni paukovi. To su čelnici aktuelnog crnogorskog režima, koji su stvorili ove prve i snabdijevali ih dovoljnim količinama antisrpskog otrova. U početku to su radili preko njih, iza kulisa i konsipirativno, a već poodavno, pretvarajući borbu protiv srpstva u osnovni i strateški cilj - to rade sami, otvoreno i uporno.
Nijesu se zadovoljili ni referendumom i samostalnošću, već u svojoj zaslijepljenosti idu sve dalje i dalje. Odriču se Đilasa, tvrdeći da je "otac crnogorske nacije", kasnije promijenio stav. Drže se samo šerbovskih "skrivenih strana istorije", a ono što im je trenutno glavna preokupacija je da u Crnoj Gori sve što je srpsko nazovu crnogorskim. Najbolje to se ogleda u trenutnom pisanju Ustava, za koga niko živ ne zna kakav će ispasti i na koji način će biti usvojen. Kao da u tom poslu sve pomalo liči na onu narodnu: "Od mnogo babica, kilavo dijete".
U svemu je sreća što srpska i crnogorska inteligencija: akademici, istoričari, pravnici, ekonomisti, lingvisti i ostali - sve "argumente" crnogorskog vrha obezličuju, čineći ih, u najmanju ruku - smiješnim.
Tražeći te "skrivene strane istorije", autor ovog teksta je našao jedan podatak, bolje reći govor, kojeg će citirati na ovom mjestu. Riječi je izgovorio legendarni narodni heroj Ivan Milutinović vijećnicima III zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke 13. jula 1944. godine u Kolašinu. Uradio je to u svojstvu člana Politbiroa CK KPJ i Vrhovnog štaba NOV.
Milutinović je tada kazao:
"Današnjim odlukama, vi, drugovi, stvarate slobodnu Crnu Goru u sastavu federativne Jugoslavije. Da li nas ta odluka obavezuje da se nje zauvijek držimo? Ne! Ona je samo potpuno ostvarenje našeg prava, koje nam je zagarantovano i odlukom II zasjedanja AVNOJ-a, ostvarenje koje u sebe uključuje čak obezbjeđenje nesmetanog razvitka Crne Gore kao posebne federalne jedinice tako i potpunu demokratsku garanciju da se naš narod sjutra, ako to želi, može slobodno i dobrovoljno ujediniti sa Srbijom ili nekom drugom zajednicom... Postavlja se pitanje: da li crnogorstvo umanjuje ili i isključuje srpstvo? Drugovi, ko nije dobar Crnogorac taj nije ni dobar Srbin... Crnogorci i Srbijanci narod su jednog plemena. Mi smo se u toku svog samostalnog državnog života, razvili do stupnja jednog naroda i borbom stekli sebi puno pravo na samostalan život, tako i na ujedinjenje sa drugim narodom. To nam pravo niko nikada ne može oduzeti"- kazao je Milutinović.
Poslije ovoga, aktuelnom režimu ostaje da i Ivana Milutinovića proglasi za velikosrpskog nacionalistu. Trg su mu već ionako oduzeli...
Ilija Jovićević
Nacistička novina DAN u svom milionitom tekstu kojem negira crnogorski identitet.
Danas je negirala crnogorski identitet u dvije rubrike, možda i više, ko zna. Malo im je jedan tekst mržnje protiv Crnogoraca dnevno.
'''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''
KULTURNI POJAVNIK
Udes
Srbi se tek sjete ko su, kad dođe da ih nema. To je njihov usud. Čovjek ima negdje jedan oslonac, koji ga drži u životu, a hiljade provalija koje prijete da ga progutaju. I narod ima jedan oslonac, koji mu je s neba spušten na zemlju. Za Srbe je taj "dlan" nebeske zemlje - Kosovo. Dok mogu da dolaze i pronalaze taj oslonac, ima ih. Kad se odvoje, kad obnevide za nj, nema ih.
Tako su Srbi često postajali najprisebniji, kad već dođe da ih nema. To je njihov paradoks. Tada se sjete ko su, tada sve od početka promisle. Više puta u istoriji, izgledalo je da je došlo da ih više nema - i 1389, koja je trajala pet vjekova, i 1914, i 1916, i 1941, i 1999. Tada se projavi iz dubina naroda ono zašto ni sami nijesu znali, ono što ih opet obasja u svom imenu.
Novi Crnogorci su počeli drukčije da reaguju na unutrašnje potrese, to jest - kad dođe da ih nema. Počnu da izmišljaju fiktivne oslonce, fiktivno pamćenje, i opijaju tom fikcijom, kao nekim novim životom. Tako su sad navalili da postanu oni koji nijesu, želeći da jednom dokrajče i rasture ono što su bili.
Ko nema suverenitet nad svojom rečenicom izgubi i vlast nad svojim životom. Šta će mu onda "građanski i državni suverenitet"? Bez suvereniteta nad svojim riječima, svojim pamćenjem, ti apstraktni suvereniteti, postaju maska za razaranje entuzijasta, kojima je podmetnuta tuđa priča kao svoja.
Nema efikasnijeg načina da te neko rasturi iznutra, nego da ti podmetne priču, koju ti prihvatiš kao svoju. Više ne možeš da se snađeš, ako ti se to desi, izgubio si duhovni suverenitet i imunitet. Smetnut si sa svoje matrice, sa svog uma, i onda živiš kao "smetnut" čovjek. Vidiš koliko je "smetnutih" Crnogoraca danas.
Kad upitaš takvog Crnogorca – što hoćete da promijenite ime svom jeziku? On odgovara, - "tako su uradili i Bošnjaci!".Vidiš ga - on više nije on, podmetnuo je sebi nekoga, i postao mu sluga, koji sad pazi šta će reći, imajući njega, a ne sebe, u sebi. Odlučio je da bude iman, a ne, da ga ima. Sigurnije mu je tako. Da ga ima Crna Gora, a neka ga nemaju ljudi, braća, preci, kultura, Bog. Niko nije na gubitku što ga nema, kad je takav, zato treba da se osveti svakom koga ima. Kad ga upitaš: Što će vam ta "cpc?" - On je već nasnimio na svoj neotpakovan cerebrum, dogovoren odgovor: Mene ne zanima crkva, ne interesuje me šta je to, ali to treba državi Crnoj Gori. Logičan nastavak ove rečenice, bio bi: Država, bez ljudi, treba da ide u crkvu. Država, bez ljudi i naroda, treba da ide u crkvu, koje nema, a narod je tu da kompromituje crkvu koje stvarno ima, jer je bolje da je nema. To bi mogla biti formula, i logika propisanog unutarcrnogorskog spo(ne)razumijevanja
U prošlom vijeku, pravoslavni Sloveni su prihvatili komunistički manifest, kao neko ljudskije i zemaljskije Jevanđelje, od onog, paradoksalnog, Božijeg. I slijedeći tu priču, krenuli su da satiru sebe, kao da obavljaju neki sveti posao. I nijesu se mogli nasititi svoje propasti za cio vijek. Ta podmetnuta rečenica tako im je strastveno razarala mozak, da je nesretni "vršilac radnje" ubijao brata, iz "velike ljubavi" prema, ukucanoj mu u glavu, rečenici.
Ljudi i narodi se razlikuju po tom, kako se ponašaju, kad dođe da ih nema, da li dopuštaju da se u njima razgrana udes, upitnost, u kojem se otkriva onaj skriveni oslonac, pomenut na početku teksta, ili biraju nešto što im drugi podmetnu.
Došlo je opet Srbima da ih nema, a iz najdubljeg iskustva naroda projavljuje se nekoliko autentičnih, svetlećih izbora: svetosavski, lazarevski, miloševski, i njegoševski.
To što je ostalo glava u narodu da misle, obasjane su, već, iz dubine noći, tim zracima.
Milovane,
Nekako mi je milo sto nas tvoj Danac savjetuje za poreze trajno i sto prica isto sto i ti o Danskoj. SAMKO NEKA NAS SAVJETUJU U ONOM GDE SU NESUMNJIVO BOLJI, a ovdje jesu... HVALA IM!
Eksperti CAFAO-a pomažu Poreskoj upravi da poboljša naplatu dažbina
Od nekretnina više u budžet
Na pitanje Republike koje savjete daju crnogorskim poreznicima, radi bolje naplate te vrste poreza Hansen je naveo da “ne bi otkrivao trikove zanata”, ali je kazao da im sigurno pružaju obuku, kako da na najbolji način prate poslovne aktivnosti privrednika, i ojačaju monitoring.
Hansen je podsjetio na posjetu eksperata ove institucije zimskim turističkim centrima u Crnoj Gori, i pohvalio rad poreznika na praćenju turističke sezone.
Poreznici dobro obavljaju monitoring poslovanja. Doduše, Žabljak, koji smo posjetili, je malo mjesto i lako je «detektovati» poslovanje, provjeriti da li je sve u skladu sa zakonom. Izgleda mi da je sve dobro organizovano, sa urednim poreskim kasama, uredno prijavljenim ležajevima u privatnom i hotelskom smještaj, uredno kontrolisanim turističkim agencijama - naveo je on.
On i njegov kolega ocijenili su da jeste prednost kada poreznici kontrolišu mali grad, ali su istakli da su crnogorski poreznici sposobni da ubiraju poreze i u većim centrima, uz napomenu da im je obuka dobra, da učestvuju i na stranim seminarima i dobro napreduju.
- Dobro rade posao, posebno kada se govori o naplati PDV-a, što se posebno vidi ako se pogleda budžet od prošle godine. Dobra naplata se pominje i u izvještajima u magazinu “The Ekonomist”, u članku o profilu zemlje - podsjetio je Hansen.
Na pitanje da li je dobra naplata PDV-a zbog dobrog rada poreznika, ili automatizma, zbog poreskih kasa, on i Sajens su ponovili da u Poreskoj upravi rade dobro, uz napomenu da se dosta napora ulaže i u obrazovanje poreskih obveznika.
- Zimska sezona nije poslužila samo za kontrolu naplate, vec i za sastanke sa obveznicima, kojima se daje sve više informacija, jer će se tada više i ponašati u skladu sa zakonom – kazao je Sajens.
Na pitanje da li su poreski obveznici zaista upoznati šta dobijaju zauzvrat od države, kojoj plaćaju poreze, stručnjaci CAFAO-a su istakli kako vjeruju da jesu, jer se svuda vide poboljšanja infrastrukture, posebno u Podgorici.
- Gradi se puno, infrastruktura je sve bolja, i to je plaćeno novcem poreskih obveznika – ukazali su iz CAFAO-a.
Željka Radulović Uz dobre javne usluge nema “bune” zbog poreza
Na komentar Republike da se poslodavci stalno žale na visoke poreze, Sajens je naveo da je uvijek tako, jer niko ne voli da plaća poreze, te da je «u skandinavskim zemljama taj teret na obveznika još gori». - U Danskoj su porezi još veći, ali se Danci, za divno čudo, ne bune! Javne usluge su dobre, ali situacija je drugačija - navikli smo da plaćamo velike poreze, ali i da skoro svaku javnu uslugu dobijemo džabe – ukazao je Hansen na situaciju sa porezima u njegovoj državi, uz opasku da će se i u Crnoj Gori, ako Vlada ima više prihoda, poboljšavati i kvalitet javnih usluga.
"Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"
Gotovo 50.000 nerezidenata
U prethodnoj godini Zavod za zapošljavanje je izdao odobrenje za radno angažovanje 49.457 nerezidentnih fizičkih lica, a za te namjene je na žiro račun Zavoda uplaćena administrativna taksa od 1.889.365 eura. Djelatnosti u kojima je angažovan najveći broj nerezidentnih fizičkih lica su ugostiteljstvo i turizam (6.319, ili 26,50 odsto), građevinarstvo i zanatstvo (5.637, ili 24 odsto), poljoprivreda (3.363), trgovina (3.950), prerađivačka industrija (1. 896) i ostale grane (2. 800).
- Gradi se puno, infrastruktura je sve bolja, i to je plaćeno novcem poreskih obveznika – ukazali su iz CAFAO-a.
Željka Radulović Uz dobre javne usluge nema “bune” zbog poreza
Na komentar Republike da se poslodavci stalno žale na visoke poreze, Sajens je naveo da je uvijek tako, jer niko ne voli da plaća poreze, te da je «u skandinavskim zemljama taj teret na obveznika još gori». - U Danskoj su porezi još veći, ali se Danci, za divno čudo, ne bune! Javne usluge su dobre, ali situacija je drugačija - navikli smo da plaćamo velike poreze, ali i da skoro svaku javnu uslugu dobijemo džabe – ukazao je Hansen na situaciju sa porezima u njegovoj državi, uz opasku da će se i u Crnoj Gori, ako Vlada ima više prihoda, poboljšavati i kvalitet javnih usluga.
SAMO DA POPISHEMO IMOVINU.
PDV 25%
POREZ NA PLATE 40%(sa svim DADZBINAMA ZA ZDRASTVO; SHKOLSTVO I PENZIJE), od toga pola ide OPSHTINI, dje je ´zaposhljeni prijavljen, primjer radi u PODGORICI a STANUJE na Cetinje.
POREZ NA DOBIT 25%.
POREZ NA IMOVINU.
do 50 000 eura-0,5%
preko 1%,
preko 300 000 porez na IMOVINU 2%,
bez ikakvih olakshica ili REDUKCIJA.
primjer 200 000 VIKENDICA I PORODICHNIH STANOVA I KUCA, puta 1000 eura u PROSJEKU, godishnje 200 000 000 dovoljno za AUTO PUT I REGIONALNI VODOVOD.
100% POREZA na sve vrste GORIVA ZA AUTA, i za potroshnju STRUJE, izuzev iz ALTERNATIVNIH IZVORA, SUNCA; VJETRA; BIOGASA; HIDROGENA ; TALASA; MINI HIDROCENTRALA:
100% poreza na TELEUSLUGE, samo o T-coma 123 miliona EURA,
pa neka OGOVARAJU KOMSHIJE UZIVO, umjesto preko neta i telefona.
KAKO BIH NAPUNIO BUDZET, DA PREPLISHUJE NA SVE BANDE,
30% BI ISHLO ZA SOCIJALNE INTERVENCIJE i EKOLOGIJU.
PA KOME OPANCI; A KOME OBOJCI,
MNOGE SE QURCHE; OVI NOVOPECHENI BOGATUNI.
SAMO JEDNA ADRESA ZA SVE POREZE.
OPSHTINAMA STROGO ZABRANITI UBIRANJE POREZA.
CRNA GORA JE VELICHNE; POLA KOPENHAGENA,
TO JE KRIMINAL SHTO OPSHTINE RADE,
SVE POREZE UBIRA PORESKA UPRAVA I TO AUTOMATSKI DIJELI PO OPSHTINA.
50% poreza na plate.
80% poreza na IMOVINU.
20% poreza na PROMET ili PDVa,
ZA OPSHTINE, RESHTO OSTAJE DRZAVI ZA PENZIJE , ZDRASTVO ; SUDSTVO; VOJSKU I POLICIJE.
VISHAK BIROKRATIJE PRESELIT U VUKOJEBINE,
DA CHUVAJU BRAVE I GOVEDA I GAZE U ZITKE BALJEGE,
DA UNAPRIJEDE EKOLOGIJU.
Last edited by milovan; 27-02-07 at 03:28.
IM - Old Bone
Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...
Porez na dobit je mnogo vazno da bude nizak, jer je to PRVO sto stranci pitaju koliki je i u zavisnosti od toga donose odluku o ulaganju.
Ali sve ostalo si KAO I SKORO UVJEK u pravu.
Visku birokratije OBEZBIJEDITI POVOLJNE KREDITE, gdje bi drzava bila u saradnji sa nekom bankom i bila zirant, a gdje bi neka manja otpremnina bila usmjerena da bude uchesce za kredit (dakle da se onemoguci da kupe kola ili sl. sa parana od namjenskog kredita), pa naci POCETNI posao za firmu koju mogu osnovat po 5-6 otpustenih (znaci sa 100.000 kapitala)-i konacno ih KORISNO UPOSLIT.....OVO JE NACIN NA KOJI SU U KANADI (DRZAVA ALBERTA) RADILI I NA KOJI SE MOZE BEZBOLNO SMANJIT BIRKRATIJA NA POLOVINU ZA SAMO GODINU DANA, A SA U SUSTINI MALIM TROSKOVIMA!
Najkorisnija stvar su grupni krediti, jer onda svako svakog u grupi tjera na rad!
No, rjesenja ima , dao si toliko puno divnih predloga u ovom postu, i ja i ti nismo jedni pametni ZASTA SE NADAM......
Pozdrav,
"Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"
Kako dodje do ovoga prosjeka? Jel ovo u Danskoj ili u CG?Originally Posted by milovan
- Ladan ko taština duša -
IM - Old Bone
Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks