Pobune studenata širom Evrope: “Obrazovanje, a ne banke! Obrazovanje je preskupo! Kolika je cijena gluposti!?”
U Nemačkoj je na desetine univerziteta od utorka u potpunoj blokadi, a nekoliko desetina hiljada studenata započelo je proteste širom zemlje zahtevajući reformu obrazovnog sistema i veću finansijsku podršku. Istovremeno, demonstracije su prelile i u još nekoliko evropskih zemalja poput Italije, Austrije i Francuske.
U nemačkoj prestonici, Berlinu, gde policija navodi da se broj demonstranata kreće oko 5 000, studenti i profesori su nosili transparente sa natpisima ”Besplatno obrazovanje za sve”, ”Obrazovanje, a ne banke” i ”Obrazovanje je preskupo! Kolika je cena gluposti?”. Studenti su u početku zauzeli amfiteatre i slušaonice, a zatim su, zajedno sa nekim profesorima, izašli na ulice.
Nezadovoljstvo se iz glavnog grada Nemačke proširilo i u ostale gradove, poput Minhena, Hamburga, Hajdelberga i Kelna, a prema rečima organizatora u 50 nemačkih gradova ovih dana protestuje oko 85 000 ljudi. Akademci traže da visina školarina – koja se trenutno kreće između 100 i 500 evra po semestru – bude smanjena, kao i da visina školarina bude prilagođena siromašnijim studentima, ne na osnovu prosečne ocene, već na osnovu individualne finansijske situacije.
”Mi nismo ljudski resursi. Obrazovanje za sve, u suprotnom će izbiti neredi”, kazao je jedan od govornika na protestu. Nije mali broj onih koji smatraju da je pristup visokoškolskom obrazovanju otežan za one koji su u slabijoj finansijskoj situaciji. Čini se da se većina onih koji su izašli na ulice Berlina prvenstveno oseća iznevereno. Katrin Lilinger, studentkinja prve godine psihologije na Univerzitetu u Berlinu, kaže: ”To je tužno. Mislim da je ceo kurs interesantan, ali gradivo je toliko sabijeno da mi je drago kada je predavanje otkazano. Studentima treba pružiti mogućnost da razvijaju kritičko mišljenje, ali za to nema vremena, time se ne stvaraju uslovi za pojavu kreativnih ideja.”
Italijnski studenti takođe su izašli na ulice 50 gradova širom te zemlje kako bi iskazali svoje neslaganje sa reformama obrazovnog sistema, koje je nedavno najavio premijer Silvio Berluskoni. Kako piše slovenački Dnevnik, studenti u Rimu su prošetali do zgrade Vlade, dok je na protestima u Milanu došlo do tenzija između protestanata i policije, nakon čega su četiri studenta uhapšena. Demonstranti su uzvikivali parole u kojima se traži jednako obrazovanje za sve građane i u kojima se Vlada optužuje da će novom reformom osiromašiti italijanski visokoškolski sistem. Reforma, koju je pripremila ministarka obrazovanja Mariastela Đelmini, predviđa značajne mere štednje na italijanskim univerzitetima. Prema novom paketu reformi, pet penzionisanih profesora biće zamenjeni samo jednim. Istovremeno, planiraju se radikalne promene prilikom izbora novih profesora, stroži uslovi za upis na visoke škole, kao i smanjenje broja kako profesora, tako i studenata.
Osnovni povod za proteste širom Evrope je takozvana bolonjska reforma, kojom su studnetni nezadovoljni. Ona se već deset godina postepeno uvodi na univeritete širom Evrope, s ciljem da obrazovanje učini istovrednim, čime bi studenti mogli lakše da se obrazuju i usavršavaju svoja znanja u inostranstvu. Međutim, Bolonjski proces doveo je do sabijanja gradiva, racionalizacije studijskih grupa, sve viših školarina i istovremeno nižih kriterijuma prilikom ocenjivanja, čime se univerzitetsko obrazovanje spušta na nivo običnog privatnog preduzeća, čiji je jedini cilj ubiranje što većeg profita.
Akademci u Nemačkoj nezadovoljni su uvođenjem obaveznog prisustva na predavanjima (koje im, prema rečima nekih od njih, uskraćuje mogućnost zaposlenja tokom studiranja), konstantnim testovima tokom cele godine, kao i činjenicom da mnogi nakon osnovnih studija ne mogu da pređu na viši stepen obrazovanja, pošto mogućnost za sticanje zvanja mastera imaju samo najbolji.
”Iluzija je da se čovek može zaposliti ako ima samo osnovni nivo obrazovanja. Master studije su preduslov za bolji posao”, smatra Lilingerova. Nemačka minitarka prosvete, Aneta Šavan, priznala je da u novom sistemu postoje izvesni problemi, dodavši da je za novoizabranu koalicionu vladu Angele Merkel jedan od prioriteta izdvajanje sredstava za studente iz nemačkog sistema finansijske pomoći. Inače, pre samo dve nedelje, Šavanova je odbacila predlog za povećanje finansijske pomoći studentima.
Studentskoj buni u Evropi pridružili su se i akademci iz Švajcarske. U Bernu i Bazelu su zauzeli amfiteatre na univerzitetu protestvjući protiv “ekonomizacije” obrazovanja a slični vid protesta se najavljuje u Cirihu i Ženevi. U Bazelu je rektor univerziteata pretio da ukoliko demonstranti ne izađu iz amfiteatra da će im uprava fakulteta isključiti struju i grejanje.
Bookmarks