Iz raznih novina

[Maja]

Kulumna Pricam ti pricu


Aleksandar Stankovic


tj. "detaljnija" foto:




Hvala Lepo

[NSX]

trazih nesto na sajtu vlade i nadjoh ovo

http://www.me/informacije/informacije.htm

Drzavni praznici
1. januar - Nova godina
27. april - Dan ustavnosti SRJ
1. maj - Medjunarodni praznik rada
29. novembar - Dan Republike

Jugoslavija :o

Copyrigt © 2000-1

sajt vjerovatno nije ni osvjezavan od 2000e..samo su ga prebacili na novi domen

[sky]

I bahatost se skupo plaća


Niko ne zna koliko je „divlje“ sagrađenih stambenih i ostalih objekata, ali novinar Pobjede imao je uvid u jedan dokument koji pominje frapantnu cifru od 1.386

Žabljak - Iako je do zvaničnih podataka veoma teško doći - gotovo je izvjesno da je na Žabljaku, u široj okolini i u samom gradu, divlja gradnja procvjetala. Prethodnih godina nije bilo političke volje da se nešto ozbiljnije uradi. Kohabitacije izvršne i parlamentarne vlasti jednostavno nije bilo, a opstrukcije i s jedne i druge strane nikoga nijesu iznenađivale.

- Iako do zvaničnih podataka ne možemo doći, sasvim je sigurno da je nelegalnih objekata na području žabljačke opštine više od hiljadu - potvrdio je Pobjedinom novinaru i gradonačelnik Žabljaka Isailo Šljivančanin. - Vaša cifra od 1.386, po mom sudu, je pretjerana, ali ipak nemam argumenata za bilo kakvu negaciju.

Gradonačelnik Žabljaka podsjeća da je prethodni period protekao u znaku nedovoljne saradnje između izvršne i parlamentarne vlasti. Gdje god je bilo šansi, vlast takozvanih prosrpskih partija, na čelu sa Dobricom Šljivančaninom, predsjednikom Skupštine i liderom SNP, opstruirala je konkretne poteze izvršnih organa opštine. Zato su, najvjerovatnije, propali mnogi lokalno interesantni projekti, pa i registrovanje nelegalno podignutih objekata.

- Manje od trećine divljnih objekata koje vi pominjete, najvjerovatnije ne možemo uklopiti u planove koje bi trebalo da usvojimo. Je li ih baš hiljadu ili nešto više, u ovom trenutku ne znamo, ali proces je otvoren i potpuno je sigurno da niko od bahatih investitora - kako ih vi nazivate - neće moći da prođe bez plaćenih komunalija i svih ostalih zakonom predviđenih troškova. Ukoliko neko od njih ne bude imao novca, ili se eventualno ne bude uklapao u projekte, odnosno planove na nivou žabljačke opštine - kuće će mu biti srušene - tvrde u lokalnoj upravi Žabljaka.

To nam je potvrdio i gradonačelnik Žabljaka Isailo Šljivančanin! Još je i potvrdio:

- Popusta neće biti ni za koga. Naša je namjera da od ovoga grada napravimo pravu prijestonicu zimskog turizma u Crnoj Gori. Sa divljim graditeljima, jasno nam je odavno - to ne možemo nikako. Vjerujem da ćemo u cijelom poslu imati podršku i nadležnih državnih organa, počev od resornih ministarstava.

Bez „popisa“

Na pitanje koliko, zbilja, ima nelegalno sagrađenih objekata na teritoriji žabljačke opštine, gradonačelnik Isailo Šljivančanin nije odgovorio, ali je bio „nepovjerljiv“ prema broju od oko 1.386 sagrađenih kuća i vikendica u dijelu koji bi trebalo da obuhvati prostorni urbanistički plan.

Nije, međutim, ni osporio brojku, ali je ipak, rezervisano saopštio podatak da ne bi trebalo da bude na cijeloj teritoriji više od 1.150 „divljih“ objekata.


R.Tomić

Dje je drzava?

[Bonja the Zmaj]

Dje je drzava?

Briga Isaila za to. Dao je Razvrsju da naprave onu grdobu od zgrade preko puta benzinske stanice, on dobio stan kod Vampirice, a njegov sin dzip.
Jbga

[El Re]

Kulumna Pricam ti pricu


Aleksandar Stankovic


tj. "detaljnija" foto:




Hvala Lepo

Ne znam šta te motivisalo da učiniš osvrt na rad ovog čovjeka, da li konkretna kolumna ili nešto drugo, no ja moram reći da sa žaljenjem uvijek iznova konstatujem da CG nema ni jednog novinara iole bliskog formatu Aleksandra Stankovića.
U CG na žalost mnogi i ne znaju ko je on, iako veliki broj Crnogoraca ima mogućnost da prati HRT i njegovu čuvenu emisiju "Nedjeljom u 2" koja je po gledanosti prva tog tipa i to ne samo u HR, već i u BiH (oba entiteta), a jako je gledana i u srpskim urbanim centrima.
Biti gost kod Stankovića u emisiji je priznanje da ste postigli nešto u životu i da će vas prepoznavati i pamtiti.
Stanković je ove godine u HR dobio prestižnu nagradu (i to u izuzetno oštroj konkurenciji) za najboljeg novinara u HR. Ovaj novinar je već postao smjernica za svakog novinara u regionu kako treba raditi svoj posao i kuda će ići žurnalizam u deceniji pred nama.
Naravno, ni on nije svetac i zna da bude iritantan (ne i dosadan), a meni lično malo smeta i ponekad njegovo pretjerano ljevičarenje, ali bez obzira na to, kad god sam u mogućnosti otpratim njegovu emisiju sa zadovoljstvom, a onima koji to nisu nikad učinili, a imaju mogućnosti, isto toplo preporučujem.

[Maja]

Ne znam šta te motivisalo da učiniš osvrt na rad ovog čovjeka, da li konkretna kolumna ili nešto drugo, no ja moram reći da sa žaljenjem uvijek iznova konstatujem da CG nema ni jednog novinara iole bliskog formatu Aleksandra Stankovića.
U CG na žalost mnogi i ne znaju ko je on, iako veliki broj Crnogoraca ima mogućnost da prati HRT i njegovu čuvenu emisiju "Nedjeljom u 2" koja je po gledanosti prva tog tipa i to ne samo u HR, već i u BiH (oba entiteta), a jako je gledana i u srpskim urbanim centrima.
Biti gost kod Stankovića u emisiji je priznanje da ste postigli nešto u životu i da (će) vas prepoznavati i pamtiti.
Stanković je ove godine u HR dobio prestižnu nagradu (i to u izuzetno oštroj konkurenciji) za najboljeg novinara u HR. Ovaj novinar je već postao smjernica za svakog novinara u regionu kako treba raditi svoj posao i kuda će ići žurnalizam u deceniji pred nama.
Naravno, ni on nije svetac i zna da bude iritantan (ne i dosadan), a meni lično malo smeta i ponekad njegovo pretjerano ljevičarenje, ali bez obzira na to, kad god sam u mogućnosti otpratim njegovu emisiju sa zadovoljstvom, a onima koji to nisu nikad učinili, a imaju mogućnosti, isto toplo preporučujem.

Mislila sam da takvo mishljenje dijele i u CG...
Pastovala sam zbog toga sto ne bjezi od srzi ni jedne teme a konkretnost mu je ochigledna i u pisanju kulumne. U CG vise primjecujem tkz. "Kaporovsko" pisanje - k'o kisha oko Kragujevca - sve rec, ali se ne opec'.

Hvala Lepo

[El Re]

Mislila sam da takvo mishljenje dijele i u CG...
Pastovala sam zbog toga sto ne bjezi od srzi ni jedne teme a konkretnost mu je ochigledna i u pisanju kulumne. U CG vise primjecujem tkz. "Kaporovsko" pisanje - k'o kisha oko Kragujevca - sve rec, ali se ne opec'.

Hvala Lepo

Ko se jednom "navuče" na Stankovića ne "skida" se s te droge nikad... Možda će ovo zvučati ko izjava šiparice - ali ono što radi i kako radi ovaj čovjek zaista obožavam gledati.
On je baš prepoznat po tom direktnom stilu "bez uvijanja" koji liči pomalo na "islednički" ali Stanković nikada nije uvrijedio gosta niti ga doveo u neprijatnu situaciju izuzev ukoliko ga gost nije htio iskoristiti kako bi u njegovoj (jako gledanoj) emisiji iznosio laži i manipulisao. Čuveno je njegovo pitanje Sanaderu: "Da li vam smetaju aluzije koje se čuju a koje vas dovode u vezu s tim da ste vi homoseksualac gospodine Sanader?" a nakon što je Sanader prethodno uporno ponavljao da nema predrasuda o homoseksualnoj orjentaciji drugih ljudi. Međutim iz odgovora(reakcije) na ovo pitanje se zapravo vidjelo da itekako ima. U tom trenutku Sanader je bio predsjednik Vlade HR.
Jedino mentalno rvanje u kom je Stanković remizirao bio je čuveni intervju s Rambom Amadeusom iz 2006. koji sam već negdje pominjao i koji postoji takođe na YouTube-u.
Eto...Drago mi je Majo da i ti iz inostranstva pratiš što radi. Kolumna mu je takođe vrijedna da se stavi u "Favorite bar"...
Ja, kao što sam već rekao, na žalost nisam siguran da u Crnoj Gori mnogo prate rad ovog čovjeka i mogu samo reći da mi je žao zbog toga. A možda i griješim, što bi mi bilo jako drago...

[Maja]

Eto...Drago mi je Majo da i ti iz inostranstva pratiš što radi. Kolumna mu je takođe vrijedna da se stavi u "Favorite bar"...
Ja, kao što sam već rekao, na žalost nisam siguran da u Crnoj Gori mnogo prate rad ovog čovjeka i mogu samo reći da mi je žao zbog toga. A možda i griješim, što bi mi bilo jako drago...

Teshko da ce se u CG pojaviti slican novinar kao g. Stankovic.. G. Stankovic je precizan i konkretan. CG novinari ce sve napisati a nista nece reci - moj utisak.
Citajuci kulumne CG novinara potreban mi je prevod u svakom slucaju. Kad citam tekstove g. Stankovica - sve je jasno.

Hvala Lepo

[SKOJ]

Kad ga pozove sjutra nase Ministarstvo inostranih na izjasnjavanje otkud njemu sumnja u postojanje politicke volje


============
Odlazeći ambasador SAD u Crnoj Gori Roderik Mur rekao je da se nada da u Crnoj Gori postoji politička volja vlasti da se obračuna sa organizovanim kriminalom i korupcijom.

- Nadam se da postoji volja i bolje da postoji. Jer, ako ne postoji, biće jako teško, biće nemoguće da realizujemo pun potencijal našeg partnerstva - rekao je Mur gostujući u emisiji "Živa istina".

Mur je ponovio da je vladavina prava najveći izazov za Crnu Goru na putu ka evroatlantskim integracijama. On je dodao i da se u Crnoj Gori, u posljednje vrijeme, primjećuje napredak.

- Smatramo da je pitanje vladavine prava najveći izazov za Crnu Goru na putu prema evroatlantskim institucijama. Kako se Crna Gora bude približavala tim institucijama i organizacijama, više će biti pod njihovom lupom - rekao je Mur.

[sky]

Honorar za prodaju EPCG 17.000 eura


Članovi Tenderske komisije za dokapitalizaciju Elektroprivrede nagrađeni su ta po 17 hiljada eura za realizaciju “posla decenije", što nijesu prijavnli u toku privatizacije te kompanije, nego se vidi iz ovogodišnjih imovinskih kartona, piše Dan.

To je bila nagrada komisiji u sastavu Ivan Brajović, Branko Vujović, Srđan Kovačević, Branimir Gvozdenović, Rajko Kovačević, Predrag Bošković, Ranko Vojinović, Milorad Katnić i Mili Banović i Vujica Lazović, koja je odlučila da prihvati ponudu slabiju za 106 miliona eura.

Pobjednička italijanska A2A ponudila je 66 miliona eura manje državi, a 40 miliona manje malim akcionarima od grčkog konzorcijuma PPC Golden enerdži. Italijani, uz to, nijesu ponudili ni centa investicija, a Grci su davali 2,1 milijardu. Radnici većine kompanija koje su privatizovali članovi vlade su nezadovoljni jer su posljedice tog procesa masovno otpuštanje i neredovne zarade, tako da su neprekidno u štrajku.

Lazović, Brajović, Gvozdenović i Katnić su Komisiji za sprečavanje sukoba interesa uredno prijavili da su zaradili 17 hiljada eura od učešća u prodaji manjinskog paketa akcija EPCG. Vujović je prijavio da je po tom osnovu prihodovao 1.500 eura, dok ostali članovi Tenderske komisije nijesu dostavili imovinske kartone.

”Brajović je u momentu imenovanja na funkciju ministra unutrašnjih poslova ostao bez 900 eura prihoda od članstva u odboru direktora Monteputa, ali je to djelimično nadoknadio sa 350 eura mjesečno od predsjedništva koordinacionog odbora za reformu lokalne samouprave. Njegova ministarska plata iznosi 1.414 eura. Ministar ekonomije Branko Vujović naveo je da je kao član pomenute tenderske komisije primio 1.500 eura, a da od Savjeta za privatizaciju prima 300 eura mjessčno. Kao ministar zarađuje 1.141 euro”, navodi Dan.

Srđan Kovačević nije prijavio imovinu. Umjesto njegovog kartona smo na sajtu komisije pronašli prijavu njegovog imenjaka i prezimenjaka, menadžera u opštini Kotor.

Vujica Lazović je prijavio 19 hiljada eura prihoda od tenderske komisije i ostalih povremenih radnih tijela Savjeta za privatizaciju. Kao potpredsjednik Vlade i ministar za informaciono društvo mjesečno prima 1.300 eura, kao predsjednik Savjeta 400 eura, dok na Ekonomskom fakultetu zarađuje 650 eura mjesečno.

Samo hiljadu eura manje prijavio je ministar uređenja i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović, koji je dobio još tri hiljade kao član pregovaračkog tima za izgradnju autoputa Bar-Boljare, 900 eura mu je plaćeno za odgvore na upitnik Evropske komisije, a po 300 eura mjesečno uzima za članstvo u operativnom tijelu za regionalni vodovod i koordinacionom tijelu za lokalnu samoupravu. Ministarska plata mu je 1.139 eura, plus za članstvo u Savjetu za privatizaciju 300 eura.

Rajko Kovačević nije prijavio imovinu ove godine jer je 2009. “izgubio status" poslanika, kao i Predrag Bošković. Ni tadašnjeg direktora Elektroprivrede Ranka Vojinovića nema među funkcionerima koji su prijavili imovinu.

Pomoćnik ministra finansija Milorad Katnić prijavio je nlatu od 621 euro. Prošle godine je bio član odbora direktora EPCG, na osnovu čega je prihodovao 705 eura mjesečno.

Član je i odbora direktora Pobjede, ali nije naveo nadoknadu. Za predavanja na privatnom Univerzitstu Donja Gorica naplatio je 3.270 eura, a od CANU 750. Od dividende ostvaruje godišnje 12.700 eura, ali nije naveo koje akcije posjeduje. Od SzP i tenderske komisije prijavio je 17 hiljada eura, a od radnih tijela za Željeznicu i LO 8.100 eura godišnje, dok u drugim radnim grupama i komisijama zarađuje još 3.800 eura.

Dje je odbor tu je para, dje je para tu i mali Vujica. A i ostala kompanija.

[Mstislav]

A to za elektrodistribuciju je tako dobra fora...
Nadam se da ce se nedje ucit o ovom slucaju.

[Recordare88]

Svi koji prate ovaj forum evo godinu dana znaju da nisam simpatizer DPS-a(tuzhno,ali ovo se mora konstatovati da bi dalja pricha imala kredibilitet a dosadni epiteti i prepucavanja izbjegli),ali Filip Vujanovic je unishtio oponente u intervjuu Jav(d)nom servisu.

[SKOJ]

EU je stvarno sasjekla vladin plan za borbu protiv korupcije, odavno nisam vidio ovako ostru kritiku. Najinteresantnija stvar je da je ovo kritika prethodne (bolje) verzije strategije, jer je u medjuveremenu vlada istu jos vise ublazila i razvodnila.


==================================================


Podgorica, (MINA) – Pedeset stranica novog Vladinog trogodišnjeg strateškog plana za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala teško je za praćenje, bez glavnih ciljeva, rokova i mehanizama za njihovo ostvarivanje, ocijenila je Evropska komisija (EK) u komentarima radne verzije tog dokumenta.

U dokumentu EK, u koji su Vijeste imale uvid, navodi se da dio o organizovanom kriminalu treba potpuno preraditi, kako bi se napravila mapa kriminalističke scene u Crnoj Gori i unijeli konkretni rizici i izazovi.

Brisel upozorava da ne postoji jasna definicija o korupciji kao i da dokument ne sadrži “glavni cilj”.

“U cilju ostvarivanje koherentnosti, nakon jasne definicije korupcije, bilo bi korisno identifikovati koji je glavni cilj antikoruptivne strategije. Može se očekivati da sveukupni cilj strategije bude povezan sa smanjenjem nivoa admnistrativne i političke korupcije u Crnoj Gori i sa snaženjem povjerenja javnosti u institucije”.

Brisel ocjenjuje da postoji skoro potpun nedostatak analize kriminalističke scene u Crnoj Gori kao i konkretnih rizika i izazova.

“Postoji problem infiltriranja organizovanog kriminala u legalni ekonomski sektor, stoga je potrebno više uraditi u oblasti pranja novca i efikasan sistem zaplene imovine bi trebalo da bude jedan od prioriteta , kao i snaženje finansijskih istraga”, navodi se u dokumenta.

Za EK je pozitivan iskorak što je Crna Gora nedavno usvojila zakonodavstvo o zapleni imovine. Ali zamjeraju što nema mehanizama za njegovo sprovođenje.

EK ocjenjuje da je borba protiv korupcije u pravosuđu veoma slaba i nerazvijena.

“Važno je bolje ocijeniti postojanje rizika od korupcije u sudovima i tužilaštvu i riješiti ih. Cilj povećati povjerenje građana u rad pravosuđa je interesantan, međutim trebalo bi da se konkretnije definiše način na koji će to biti postignuto”, navode u EK.

List piše da je verzija Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala2010 - 2012, koju su u junu “pročešljali” eksperti EK, doživjela izmjene ali u suprotnom pravcu od onoga koji je generalno zahtijevao Brisel.

[Mstislav]

Kako je ovo moguce?
Nasa vlada nesto neistinito da kaze?
Bas sam neprijatno iznenadjen.:mad:
Grrrr grrrr.

[OSCAR]

Srpski kod za buduće generacije ~Od 10. do 20. jula na Tari su se okupila djeca srpske nacionalnosti iz Crne Gore, Makedonije, Hrvatske, Albanije, BiH, Rumunije, Mađarske i Slovenije Nevladina organizacija "Naša SrbijaĆ obilježava deset godina rada na najljepši mogući način, svojom jubilarnom, takođe desetom, Školom prijateljstva koja će u periodu od 3. jula do 4. avgusta u hotelu "Bijeli borĆ na planini Tari okupiti skoro 600 djece. Prvi su, 3. jula, u tu jedinstvenu školu u prirodi stigli polaznici osam različitih nacionalnosti sa područja Od 10. do 20. jula na Tari su se okupila djeca srpske nacionalnosti iz osam zemalja: Crne Gore, Makedonije, Hrvatske, BiH, Albanije, Rumunije, Mađarske i Slovenije. Reporter "DanaĆ je bio među njima.

Gordana Gavrilović, agilna direktorica Škole prijateljstva, objašnjava da je u drugu grupu od 10. do 20. jula došlo 180 polaznika iz zemalja u kojima trenutno živi oko 2,1 milion Srba i čiji položaj nije nimalo lak.

Koordinator radionice o "Srpskom koduĆ je Nataša Radulović, a program se izvodi prema istoimenoj knjizi koju je izdala "Naša SrbijaĆ i koja obrađuje teme u vezi sa srpskim identitetom. Taj projekat ima za cilj da okupi srpsku djecu u zemljama u okruženju i da im omogući da uz zajedničko učenje, druženje i igru sa vršnjacima iz matice u radionicama obrazovnog i zabavnog karaktera upoznaju nacionalne vrijednosti i steknu prijatelje istog porijekla iz cijelog regiona.
Autor knjige "Srpski kodĆ je đakon Nenad Ilić, zajedno sa Anastasjom-Vesnom Ilić i Ivicom Živkovićem.
Djeca srpske nacionalnosti iz osam država, uzrasta od 10 do 12 godina, stigla su na Taru iz Kučevišta kod Skoplja, Starog Nagoričanina i Kumanova u Makedoniji, iz Bijelog Brda i Vukovara u Hrvatskoj, iz Andrijevice i Plužina u Crnoj Gori, iz Batanje i Budimpešte u Mađarskoj, Temišvara u Rumuniji, Skadra i okoline u Albaniji, Ljubljane i Novog Mesta u Sloveniji i Drvara i Bosanskog Grahova u BiH.
Vaš reporter je zaista imao to zadovoljstvo da među mladim Plužinčanima sretne Matiju Tijanića, rodom iz sela Kovači, odakle su dvije porodice Tijanića krenule u Srbiju 1842. godine, sa putnom ispravom koju je potpisao vladika Njegoš, i zaustavile se na Zlatiboru. Pitao sam Matiju koju slavu slavi njegova porodica:
- Svetog Jovana - odgovorio je otresito.
Istu, dakle, kao i ja na Zlatiboru, i to je najbolji znak da je riječ o istoj lozi.
- I ja sam rođen blizu Kovača. Meni se veoma sviđaju sve ove aktivnosti, i volim edukativne radionice. Redovno idem, slušam, pamtim i odgovaram na pitanja, a upoznao sam drugove iz Slovenije, Rumunije, Makedonije, Mađarske, iz Andrijevice, i sa nekima ću se dopisivati - vješto se umiješao u razgovor Vladimir Jovović iz Plužina, u želji, valjda, da mu se ime nađe u novinama.
Dušica Mazić iz Plužina, hitra na jeziku, elokventna, završila je četvrti razred. Na pitanje vašeg reportera koji jezik uči u školi, odgovara vez ustezanja: "Maternji, srpski jezik, koji ću, breĆ.
- Djevojčice iz Plužina imaju nastup u "Žikinoj šareniciĆ u subotu, 17. jula. Pjevaćemo i ozbiljno se pripremamo. Tata i mama će me gledati, a mnogo su se obradovali što sam došla u Školu prijateljstva na Taru - dodaje Dušica Mazić dok joj lice dodatno krasi veseo osmijeh.
Branko Kastratović, učitelj u Osnovnoj školi "Bajo JojićĆ u Andrijevici doveo je na Taru pet dječaka i pet djevojčica srpske nacionalnosti. On podvlači da su djeca prvi put u Školi prijateljstva zahvaljujući saradnji lokalne samouprave u Andrijevici i "Naše SrbijeĆ.
- Ovo je jedinstven primjer kako treba štititi i sačuvati srpstvo u regionu. Svi moramo da podržimo "Našu SrbijuĆ u ovim nastojanjima, a to mora da uradi i vlast i u Srbiji i u ovim zemljama. Ja kao predavač sam oduševljen i dočekom i, hotelom, i organizacijom i programom Škole prijateljstva - kaže Kastratović.
Katarina Kićović iz Andrijevice je prvi put na Tari. Super joj je i kaže da su razmijenili adrese, telefone i slike na mobilnim. Kada smo je upitali da li je upoznala nekog slatkog dječaka, Katarina se zacrvenila, ali vješto izbjegla odgovor:
- Odlično mi je ovdje, idem u radionicu za pjevanje.
E, Aleksandru Vučević iz Andrijevice smo fotografisali za "DanĆ. Koliko je istovremeno radoznalosti, topline, ljepote i ljubavi u njenim crnim očima!
- Bila sam u Beogradu i još nekim mjestima u Srbiji, ali na Tari sam prvi put. I predivno je. Naučila sam na radionicama puno o istoriji srpskog naroda, i kada se vratim moći ću dosta da ispričam - zadovoljna je Aleksandra Vučević.
Desetoro djece iz Skadra, šest dječaka i četiri djevojčice, doveo je Bledar Bašanović, pravnik po zanimanju i član Udruženja Srpsko-crnogorske nacionale manjine "Morača-RozafaĆ u tom albanskom gradu. Njima je, kako kaže Bledar, ovo prvi put da dolaze u Srbiju i prvi put da izlaze iz zemlje, pa je s razlogom bilo i treme i nestrpljenja. Ističući da im je lijepo, čak vrhunski kako kaže, i da su se djeca brzo upoznala i zbližila sa svojim vršnjacima, Bledar Bašanović dodaje:
- Mala mana je što ne znaju najbolje maternji jezik, ponekad se uvuku zbog toga u sebe, ali opet igraju se i druže sa ostalom djecom. Takmičili su se u igrama bez granica i zauzeli zajedno sa Hrvatskom drugo mjesto, iza djece iz Rumunije. Što se tiče ove škole, ona je za njih vrlo značajna, da govore i vježbaju maternji jezik jer kod nas nema za njih obrazovanja na maternjem jeziku. Ovo je, znači, odlična prilika za to, a pogotovu ono što je obrađeno u "Srpskom koduĆ, govor, istorija, kultura, pjesme i običaji. Žao mi je što ovaj projekat nije postojao ranije, ali nikada nije kasno. Sve veća je potreba za ovakvim radom, ako želimo da sačuvamo svoje nacionalne vrijednosti i svoj nacionalni identitet. Mi se borimo da sve to bude uvedeno u školski system Albanije, ali ide teško.
- Bilo bi lijepo - zaključuje Bledar Bašanović - da se ovakvi skupovi djece organizuju i u Crnoj Gori. Djecu ne zanima politika, oni vole da se druže, i ovo je njihova najljepša životna uspomena. I trajno će ih vezati za djecu koju su upoznali. Kada ih pitam, hoćete li kući, svi ćute, niko se ne oglašava, niti hoće da se čuju telefonom sa svojima. Ne ide im se. I ovo mjesto je prelijepo. Mi i kada bi htjeli da ih odvedemo u školu u prirodi na ovakvo mjesto, ne bi imali gdje u Albaniji. Naše udruženje ima u Crnoj Gori dobru saradnju sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom i pojedincima koji su skoro organizovali dolazak nas pedesetoro u posjetu manastiru Piva i Nikšiću. To mnogo znači za naše ljude, da grade osjećaj prema matici.
Marina Sekulić, devetogodišnja Srpkinja iz Skadra, iznenadila se kada su joj saopštili da će ići u Srbiju. Roditelji su joj, kaže, odmah dozvolili, i nijesu se brinuli. Ona odlično govori srpski jezik, a o tome priča uz karakterističan osmijeh:
- U školi ne učimo srpski, ali ja svaki dan pričam sa mamom i tatom. Imam dva brata, Stefana i Zorana, i sestru Andrijanu, i svi pričamo na srpskom izuzev Stefana koji ima samo godinu dana. Ovdje mi je lijepo, redovno učestvujem na radionicama, zanima me najviše istorija i dosta ću naučiti.
Anabela Muštić je došla iz Skadra zajedno sa tri godine starijim bratom Denisom koji na jesen polazi u osmi razred. On je, razumljivo, govorljiviji i slobodniji, pa se još hvali da je na Mundijalu navijao za Srbiju, dok je učestvovala u takmičenju. Dok on objašnjava da redovno prati radionice, i da mu one mnogo znače da bi sasvim naučio maternji jezik, Bojan Jahoja Brajović mu prosto upada u riječ:
- Nas je odabrao moj tata Pavle. On je predsjednik Udruženja "Morača-RozafaĆ u Skadru i on je predložio ko će ići. Čujem se s njim svaki dan, i sve mu pričam kako nam je. Moja mama ne zna mnogo srpski, samo neke riječi, pa ja onda puno pričam sa tatom. Naše udruženje ima mnogo članova, sve ovo što se ovdje događalo ja ću prepričati tati i predložiću da nas sljedeće godine dođe još više u Srbiju na Taru. Imam u Skadru mnogo drugova koji govore srpski dobro kao i ja - završava svoju kratku ali efektnu priču Bojan Jahoja Brajović.
Moglo je, zaista, danima da se razgovara sa tom plemenitom i inteligentnom srpskom djecom okupljenom ovih dana na Tari. Svako ima svoju priču, i svako će kući ponijeti svoju uspomenu i nezaboravne utiske. Biće, priznaju, na kraju, 20. jula, i suza. A tada će na ovu srpsku planinsku ljepoticu, u hotel "Beli borĆ, u Školu prijateljstva "Naša SrbijaĆ stići treća grupa djece. Od 21. jula do 4. avgusta na Tari će boravti djeca obuhvaćena programima pomoći "Naše SrbijeĆ od kojih je najveći broj iz srpskih enklava na Kosovu i Metohiji. Program psihosocijalne podrške, koji je njima neophodan, odvijaće se takođe u radionicama obrazovno-vaspitnog i zabavno-sportskog sadržaja. Zbog svega ovoga, Škola prijateljstva "Naša SrbijaĆ zaslužuje na svoj deseti rođendan najveća državna priznanja.
Svetislav TIJANIĆ

U slavu Karađorđa
Bogdan Mirčić iz Andrijevice i bez pitanja reportera kaže da je super odličan, da voli košarku i da "živi u selu Kralje pored Andrijevice odakle potiče Karađorđeva lozaĆ.
- U znak veze srpstva i ustanka koji je podigao Karađorđe - objašnjava Bogdan spretno kao odrastao čovjek - moje selo se pobratimilo sa Orašcem u Srbiji. Volim istoriju, a ovaj kamp mi je mnogo pomogao da još više saznam o svom srpskom porijeklu i da se još više povežemo.

Fenomenalna ideja
Slavica Miličić, nastavnica razredne nastave u Osnovnoj školi "Braća TopalovićĆ u Plužinama, došla je sa desetoro djece iz Plužina uglavnom uzrasta deset godina, i njeni utisci su fantastični.
- Ideja je fenomenalna i mislim da u mnogim državama treba organizovati ovakve škole prijateljstva u prirodi. Veoma sam zadovoljna što sam baš ja došla ovdje, i raduje me da će djeca mnogo naučiti i steći nove prijatelje među svojim vršnjacima. Drago mi je da ste i vi došli da ovo zabilježite za "DanĆ, to su naše novine, i da upoznate jednog malog Tijanića koji je stigao iz Plužina - zadovoljno ističe Miličićeva

[Rave92]

"Maternji, srpski jezik, koji ću, breĆ"

Bre je neizbjezan.

[gatsbyy]

jel bila sinoc neka politicka emisija na atlas ili tv vijesti?
ucinje mi se da vidjoh meda obucenog u nekoj laganijoj varijanti i sa nekom kajlom, ka pravi mafijas

[NSX]

jel bila sinoc neka politicka emisija na atlas ili tv vijesti?
ucinje mi se da vidjoh meda obucenog u nekoj laganijoj varijanti i sa nekom kajlom, ka pravi mafijas

a taman smo bili na pragu da iskorijenimo mafiju kad ono... :/

[MadGod]

Naučila sam na radionicama puno o istoriji srpskog naroda

Mogu da zamislim.

[NSX]

Plužinčanima

Ja sve mislio da su to Plužine a ne Plužince ali..

[OSCAR]

Ja sve mislio da su to Plužine a ne Plužince ali..

Pa kad smo mi klasični "Crnogorčani"

[Rave92]

Ja sve mislio da su to Plužine a ne Plužince ali..

Jeste, BRE!

[Old Bone]

Pa budi ti vrhunski krivicni advokat......KAKO DA BUDEM KAD ZA VRHUNSKU ODBRANU MORAS DA IMAS RAZUMIJEVANJE, A JA BIH OVOGA SVE BEJZBOL PALICOM LICNO MLATIO!!! Mozda je i moj kompleks (zbog moje pok. zene koja je umrla bas od raka), ali OVO JE SKOT NAD SKOTOVIMA! Ali uspeo je da *zbrise*....


Onkolog uzimao novac od ljudi na samrti



Beograd -
Doktor Ivan Popov, jedan od osumnjičenih onkologa u policijskoj akciji „Kraba“, pacijente sa Instituta za onkologiju i radiologiju, kako saznaje „Blic“, prebacivao je u privatnu kliniku „Nova vita“, gde im je naplaćivao lečenje citostaticima.

Policija raspisala poternicu za doktorom Ivanom Popovom zbog afere sa citostaticima na Institutu za onkologiju i radiologiju


Pacijenti su, prema nezvaničnim saznanjima, uglavnom bili u kasnoj fazi bolesti, kojima terapija citostaticima u državnoj bolnici više nije davala rezultate.



Doktor Popov inače nije bio u zemlji kada je policija počela hapšenja zbog zloupotreba u korišćenju citostatika. On je prošlog ponedeljka trebalo da se vrati sa godišnjeg odmora na posao u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije, gde je radio kao internista-onkolog i savetnik direktora za medicinsku onkologiju, ali se nije pojavio. Prema saznanjima „Blic“a, policija je za njim raspisala potragu. Ovaj lekar, koji je prema transkriptima prisluškivanih razgovora ugovarao poslove sa farmaceutskim kućama „Roš“ i „Merk“ i to naplaćivao hiljadama evra, sumnjiči se da je proširivao indikacije za korišćenje lekova ovih proizvođača, čime je povećao njihovu potrošnju.

Prema nezvaničnim saznanjima „Blica“, u međuvremenu je utvrđeno i da je dr Popov privatno radio u klinici „Nova vita“, u koju je upućivao pacijente u krajnjim stadijumima malignih bolesti. Pacijentima je govorio da u Institutu ne mogu da dobiju odgovarajuću terapiju jer lekova nema, a bolnica nema novca za njihovu kupovinu. Neke pacijente je, kako saznaje „Blic“, čak lagao da na citostatike nemaju pravo. O ovim slučajevima bilo je upoznato rukovodstvo Instituta, sada uhapšeni direktor dr Nenad Borojević, ali i Ministarstvo zdravlja, jer su se pacijenti više puta pismeno žalili na ponašanje doktora Popova.

Jedna od žalbi, kako saznaje „Blic“, jeste slučaj pacijenta R. P. kome je Popov rekao da nema pravo na citostatik, odnosno da ne ispunjava indikacije za koje se prepisuje lek. Popov je pacijenta zatim posavetovao da lek kupi u određenoj apoteci i dođe u „Nova vitu“ da primi terapiju. U drugom slučaju pacijent je u Institutu, po odluci konzilijuma, skinut sa citotoksične terapije koja nije dala rezultata jer je pacijent već imao metastaze. Popov je na hodniku sačekao pacijenta, rekao mu da RZZO ne želi to da plaća i da terapiju može da dobije u privatnoj bolnici. Od pacijenta je tražio i da sam kupi citostatik. Ta osoba je posle tri meseca preminula od posledica bolesti.

Prema transkriptima prisluškivanih razgovora iz akcije „Kraba“, Popov se sa kompanijom „Roš“ dogovarao kako da dobije što više novca za prepisivanje njihovog leka „avastina“. U januaru ove godine on se Saški iz kompanije „Roš“ u telefonskom razgovoru žalio na Anu K., koja je prvi put u pet godina odbila da plati deo kvartala za kraj 2009. jer potrošnja „avastina“ nije adekvatna. On je naveo da ima 40 pacijenata na „avastinu“ i da je skinuo 10 pacijenata u zadnjih 15 dana.

- Moraćemo da razgovaramo, a oni neka odluče da li će sada da razgovaraju na nivou 30 pacijenata ili za mesec dana na nivo pet pacijenata. Dovela mu u tu situaciju. Bio sam besan i razočaran jer mi se u pet godina saradnje to nije desilo. Ja se ne plaćam po prometu, imam druge aktivnosti po kojima se plaćam. U zadnjem tromesečju se sa 4,5 diglo na 40. Redukovao sam, spustio, imamo 20 posto manje, impuls mi govori da idem dalje dok Ana ne shvati da ne može da me ucenjuje. Ja sam partner, sa mnom se tako ne razgovara - pričao je Popov.
„Nova vita“: Više ne radi kod nas
Milomir Kandić, vlasnik privatne bolnice „Nova vita“, kaže za „Blic“ da dr Ivan Popov kod njih ne radi već tri godine.
- Kod nas je bio svega tri do pet puta. Nije mu se svidela naša koncepcija i zato saradnja nije uspela. On je pokušao da uvede hemoterapiju i na taj način je lečio desetak pacijenata - kaže Kandić.

[monitor]

U Andrijevici masovna grobnica kosovskih Albanaca?
U Andrijevici je, po nalogu Specijalnog odjeljenje Vrhovnog državnog tužilaštva, počela istraga zbog sumnje da su u centru grada zakopani leševi kosovskih Albanaca.

Uzorci kostiju iskopani su danas na stovarištu drvoprerađivačkog preduzeća Boj komerc, na obali rijeke Zlorečice, a pretraživanje mjesta za koje se sumnja da bi mogla biti prva masovna grobnica kosovskih Albanaca u Crnoj Gori nastaviće se i narednih dana.

Iskopavanje nadgledaju zamjenik specijalnog tužioca za organizovani kriminal, korupciju ratne zločine i terorizam Milosava Veličkovića i Rada Konatara, istražni sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Bijelom Polju i forenzičari misije EU na Kosovu.


U bjelopoljskom Višem sudu potvrdili su da je "počelo preduzimanje istražnih radnji povodom sumnje o masovnoj grobnici u Andrijevici".

"Ukoliko se ovi nalazi pokažu kao tačni odrediće se eshumacija leševa i vještačanje vještaka sudske medicine, a sve u cilju pregleda i obdukcije leševa nakon čega će postupak biti nastavljen", rekla je potparolka Višeg suda u Bijelom Polju Biljana Čović.

U kasarni u Andrijevici je tokom rata na Kosovu 1999. godine bilo zatočeno više desetina kosovskih Albanaca.

[monitor]

Ja mislim, zapravo ubijedjen sam, da je ovo jos jedna velika siptarska podvala i podmetacina cojskoj i junackoj Crnoj Gori. Ti su se teroristi (ti sto se izlezavaju u toj jami) namjerno samoubili i samosahranili, siguran sam, samo da napakoste herojima antiNATO rata, pokusavajuci da zasijene njihovo junastvo i bace sjenku na njihovo svijetlo oruzje.