Iz raznih novina

[Old Bone]

Nova šansa za Montenegrowiki


Standardizacijom crnogorskog jezika, uslijediće ponovno apliciranje za otvaranje Wikipedije na crnogorskom jeziku - najavljeno je iz NVO "ITAM", organizacije koja je prije dvije godine pokrenula pitanje postojanja popularne online baze znanja na Internetu u verziji za Crnu Goru (www.crnogorska-enciklopedija.org). S tim u vezi, organizacija je pokrenula akciju "2008. godina razvoja crnogorske enciklopedije".
Projekat Wikipedije počeo je na proljeće, 2006, pod nazivom Montenegrowiki. Enciklopedija je postojala kao testna verzija.
Ideja se, podsjetio je Darko Bulatović, jedan od osnivača NVO "ITAM" i pokretač Wikipedije na crnogorskom jeziku, javila kao refleksija na učinak najpopularnije svjetske online enciklopedije Wikipedia, koju danas sačinjava preko 2,5 miliona članaka na engleskom jeziku.
Pojava Wiki, uopšte, promijenila je u velikoj mjeri metode rada na stvaranju enciklopedija, nudeći svima pristup informacijama i mogućnost da svoje znanje podijele sa drugima.
- Vođeni idejom o potrebi crnogorskog društva da se modernizuje i bolje organizuje, "ITAM" je paralelno sa projektom "Javne bežične mreže" krenuo u istraživanje i razvoj online enciklopedije. Analizom stvaranja nacionalnih online Wiki očekivali smo i podršku Wikipedia zajednice (WikiMedia Fondacija) međutim, ta podrška je izostala i dva puta je odbijen zahtjev za Wikipediju na crnogorskom jeziku - kazao je Bulatović. Razlozi za to su, prema njegovim riječima, bili veliki pritisci članova ogranka Fondacije iz Srbije koji su direktnim akcijama i dezinformacijama uspjeli da onemoguće stvaranje Wikipedije na crnogorskom jeziku.
- Veliko razočaranje u tim danima dopunili su i hakerski napadi na Montenegrowiki iz Srbije koji su trajali danima, pokušavajući da onemoguće projekat - podsjetio je Bulatović. On je dodao da su upornost i istrajnost nekoliko ljudi, uz podršku ITAM-a učinili da Montenegrowiki (sad crnogorska enciklopedija) danas ima preko hiljadu članaka, što je više nego što mnoge Wikipedije imaju na svojim jezicima.
- I danas, umjesto da tražimo podršku stranaca, željeli bismo dobiti podršku od svih koji mogu doprinijeti da zajedno učinimo 2008. godinom razvoja crnogorske online enciklopedije - rekao je Bulatović, te dodao da je projekat od velike važnosti za Crnu Goru iz više razloga. Među njima, kako je naveo, je "nedostatak istinitih činjenica o Crnoj Gori na Internetu, što je posljedica informatičkog rata koji se odvijao posljednjih godina".
- Drugi razlog je naš zajednički trud da podijelimo informacije sa drugima. Jedinstvenom online crnogorskom enciklopedijom omogućićemo generacijama da ostavljaju trag za budućnost prenoseći znanje o sebi i drugima. Mnoge do sada nezapisane riječi mogu biti zabilježene i ostati trajno zapamćene na crnogorskoj enciklopediji. Svi znamo koliko je bogata naša kulturna i istorijska baština koja je činila Crnu Goru slobodnom vjekovima. Takav pristup informacijama i kreiranje crnogorske online enciklopedije u današnje vrijeme slobodne razmjene informacija preko Interneta postaje osnova svakog društva. Osim istorije, i sve druge oblasti nauke čine važne karike u lancu stvaranja online crnogorske enciklopedije - objasnio je Bulatović.
Online enciklopediju drugačijom čini lakoća dodavanja novih članaka sa vrlo jednostavnim formatiranjem cjelina i dodavanjem fotografija. Ljepota rada na online enciklopediji je u tome što korisnici uvijek mogu da dodaju i promijene tekst i fotografije, što drugi korisnik može dalje da razrađuje i dokumentuje. Crnogorska online enciklopedija bi obezbjeđivala informacije đacima, studentima, i uopšte građanima.
- Stoga bi od velike pomoći bilo da se u projekat uključe obrazovne institucije i svi građani unutar i van Crne Gore - rekao je Bulatović.
Do standardizacije crnogorskog jezika, kako je kazao, članovi ITAM organizacije, sa svima koji to žele, nastojaće da crnogorsku enciklopediju obogate sadržajima.
-Taj sadržaj mogli bismo, zajedno sa prevodima, preporučiti za postavljanje na Wikipediu na engleskom jeziku, najpopularnijem od svih jezika na kojima je Wikipedia dostupna.


D.KALAČ
http://www.vijesti.cg.yu/vijesti_old...jest&id=258117

Divna vijest!!!!!!!!!!!!!!!!!

Podrzavam i ako treba BILO KAKVA POMOC-TU SAM!

[Old Bone]

Nemoj samo da slusas i da ti je drago nego uradi zeru posla na tome

Dajte mi odrdjne zadatke i postaicu ih pred moje mlade saradnike kao poslovni zadatak! A i ja cu doprinosit sto mogu.....mada je tu copy-controle i redaktura-paste posao....vise za mladje. Jer moramo preradjivat hrvatsku, srpsku i bosansu verziju-JA MOGU DAT SVOJE MISLJENJE O STVARIMA, ALI NESTO NISAM SIGURAN DA ME PODRZAVAJU MNOGO NA FORUMU, PA VJEROVATNO NEBI NI NA WIKIPEDIJI MOJ STAV BIO DOVOLJNO PRIHVACEN DA BI BIO OPSTE CRNOGORSKI (KOJEG I NEMA!)

Kako godj da uradite-BRAVO!
KO NEMA WIKI VERZIJU-NA POSTOJI KAO ZEMLJA!!!! BUKVALNO JE TAKO U CYBER PROSTORU DANAS|!
POzdrav,

[nihil]

Ruski patrijarh uzburkao Crnu Goru
Subota, 12. januar 2008. 18:43

Intervju patrijarha moskovskog i cele Rusije Aleksija II beogradskom listu "Blic", u kome je pozvao vlasti Crne Gore da zaštite vernike Srpske pravoslavne crkve (SPC) od protivpravnog delovanja tzv. Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), izazvao je različita reagovaja i žustru polemiku u crnogorskoj javnosti, pre svega političkoj.

"Ta izjava se ne odnosi na CPC, jer ona nije 'u raskolu', niti je 'otpala' od bilo koje, pa ni od Srpske crkve", izjavio je aktivista CPC Stevo Vučinić, osporavajući navode ruskog patrijarha.

Visoki funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković ocenio da je patrijarhov intervju "dosta konfliktan, konfuzan i kontradiktoran, tako da je najbolji demanti ispravnosti stava u odnosu na navodno ugrožen položaj pripadnika SPC u Crnoj Gori". "Aleksije, biće da je drugačije", poručio je Vuković putem crnogorskih medija.

Slična reagovanja stigla su iz takodje vladajuće Socijaldemokratske partije (SDP). "Država Crna Gora i njeni organi zauzimaće svoje stavove shodno Ustavu, a ne željama bilo kojeg patrijarha, makar on bio i cijele Rusije", poručio je portparol SDP-a Raško Konjević.

Portparol Srpske narodne stranka, koja predvodi opozicionu koaliciju Srpska lista, Dobrilo Dedeić očekuje da će stavovi patrijarha Aleksija "u pogledu djelovanja pseudoreligiozne organizacije sa Cetinja (CPC), djelovati otrežnjujuće na sve ljude koji traže istinski pravoslavni put ka Bogu na našim prostorima".

I opoziciona Demokratska srpska stranka (DSS) smatra da izjava ruskog patrijarha predstavlja "važnu podršku Mitropoliji crnogorsko-primorskoj i pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori". "Shvatamo je kao poziv crnogorskom režimu da zaustavi divljanje te policijske nevladine organizacije koja sebe naziva crkvom i koja se u poslednje vrijeme, shvatajući da je broj njenih pristalica zanemarljiv, ustremila na imovinu SPC-a", rekao je Tanjugu portparol DSS-a Matija Nikolić.

U Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC izjavu patrijarha Aleksija primili su sa uvažavanjem i odobravanjem, ocenjujući da njeno komentarisanje nije potrebno. "Ruska pravoslavna crkva bezuslovno osudjuje delovanje raskolnika u Crnoj Gori i podržava visokopreosveštanog mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, sveštenstvo, monaštvo i pastvu poverene mu eparhije, koji brane jedinstvo i kanonske temelje Crkve. Mi takodje pozivamo državne vlasti Republike Crne Gore da obezbede zaštiti vernika kanonske crkve od protivpravnog delovanja anticrkvenih snaga," rekao je patrijarh Aleksije Drugi u intervjuu "Blicu".

(Tanjug)

[shajo]

pfffffff opet njesra i josh jedna tema da bi narod imao da pricha o nekim glupostima a ne o tome o chemu bi trebalo da pricha.
o tome kako mu je pinjata prazna ili kako nema para rachun za struju da plati.

da mi ih je dovatit usra bi se u njih sve, i u amfilohija i u mirasha i sve za njima shushkachima mrznima,
i ovoga rusa kretena !!!!!!!

[Rave92]

Nemoj samo da slusas i da ti je drago nego uradi zeru posla na tome

Kao na primjer?

[Ćipur]

Patrijarh moskovski i cijele Rusije Aleksij Drugi poručio da Ruska crkva podržava Srpsku i Amfilohija, oštar odgovor predsjednika Odbora za promociju interesa CPC Steva Vučinića


Zaboravio obećanje da neće dolivati ulje na vatru



PODGORICA - Srpska javnost juče je u priču o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi koja je u ovoj državi aktuelna već nekoliko dana, nakon što je Ministarstvo vjera te zemlje odbilo da je registruje, uključilo i Rusku pravoslavnu crkvu, kroz intervju koji je beogradskim dnevnim novinama “Blic” dao patrijarh moskovski i cijele Rusije Aleksij Drugi pozivajući “državne vlasti Crne Gore da obezbijede zaštitu vjernika Srpske pravoslavne crkve od protivpravnog djelovanja CPC”.
- Za efikasno suprotstavljanje raskolima važan je prije svega solidaran stav pomijesnih pravoslavnih crkava prema tom zlu. Zato Ruska pravoslavna crkva bezuslovno osuđuje djelovanje raskolnika u Crnoj Gori i podržava mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, sveštenstvo, monaštvo i pastvu povjerene mu eparhije, koji brane jedinstvo i kanonske temelje crkve - kazao je Aleksij “Blicu”.
Crnogorska javnost burno je reagovala na stav patrijarha moskovskog i cijele Rusije.
Predsjednik Odbora za promociju interesa CPC Stevo Vučinić poručio je da CPC nije u raskolu, niti je "otpala" od bilo koje, pa ni od Srpske crkve.
- Crkva smo kojoj je povjeren crnogorski pravoslavni narod na razvijanje hrišćanskih vrlina, kao što je Ruskoj ili Srpskoj povjeren ruski ili srpski narod - kazao je on agenciji Mina.
Vučinić tvrdi da mu je predstavnik „njegove svetosti gospodina Aleksija, 1992. godine u Moskvi rekao da u slučaju crnogorskog crkvenog pitanja neće dolivati ulje na vatru“.
- Saglasno tom obećanju Ruska crkva se do danas nije miješala u sporove CPC i SPC. Čak je i patrijarh srpski pokušavao od ruskog patrijarha da isposluje izjavu da CPC nikada nije bila samostalna, ali je nije dobio - rekao je Vučinić.
On je dodao da se zato i danas, kada je tek crkveno pitanje postalo izuzetno osjetljiva tema i na međunarodnom planu, a CPC uvažena crkva koja ima predstavnika u svim međunarodnim crkvenim organizacijama, „oni pokušavaju da se podupru Ruskom crkvom u nastojanju da kod naroda našu crkvu politički diskfalifikuju“.
- U tu svrhu koriste se necrkvenim sredstvima i to srpskim i ruskim tajkunima i neodgovornim i nedoličnim pojedincima iz crnogorske državne administracije, koji vode rat protiv države, naroda i CPC, prodajući našu zemlju i svetinje bijelom svijetu i namjenjujući našim potomcima ulogu naroda bez zemlje i prošlosti - kazao je Vučinić.
On je ocijenio da protiv CPC vode rat „crnogorski državni službenici koji se podupiru crnogorskim novcem, državnim instrumentima i usputno izjavama stranih državnika i patrijarha, koje nijesu relevantne za crnogorski crkveni spor koji se rješava na Cetinju i u Podgorici“.
U javnu debatu juče su se nezaobilazno uključili i političari. Iz crnogorskog bloka su podsjetili da je Ruska pravoslavna crkva u 19. vijeku priznala autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve i da su postojali dobri istorijski odnosi dvije crkve i države.
U srpskom bloku, s druge strane, nadaju se da će stavovi koje je iznio Aleksij Drugi “u pogledu djelovanja pseudoreligiozne organizacije sa Cetinja, djelovati otrežnjujuće na sve ljude koji traže istinski pravoslavni put ka Bogu na našim prostorima”.
Crnogorski državni organi juče se nijesu oglašavali povodom izjave Aleksija Drugog.
A u rješavanje problema nastalog zbog odbijanja srpskog Ministarstva vjera da CPC u Srbiji upiše u Registar crkava i vjerskih zajednica, uključio se i srpski zaštitnik ljudskih prava i sloboda Saša Janković, koji je juče organizovao kolegijum na kojem je razmatrano da li su zakoni u Srbiji restriktivni po pitanju ljudskih prava i sloboda.
U izjavi za Republiku nakon kolegijuma Janković nije negirao ali ni potvrdio opravdanost ranije iznijete sumnje da je zvaničan stav Ministarstva vjera Srbije u suprotnosti s principom odvojenosti crkve i države.
- Mi tako nešto ne možemo utvrditi u kratkom roku - kazao je Janković i naglasio da po tom pitanju predstoji postupak u kojem će se utvrditi da li postoje propusti u radu Ministarstva vjera Srbije.
Predstavnici CPC srpskom ombudsmanu, kako je potvrdio za naš list, već su podnijeli pritužbu na osnovu koje će njegova kancelarija pokrenuti postupak.
- S obzirom na određene sumnje koje su izražene od stručne javnosti u kojima se tvrdi da zakoni Republike Srbije u potpunosti ne poštuju prava građana koja su predviđena Ustavom, pokrenuću postupak kojim će se utvrditi da li su zakonska rješenja u Srbiji suviše restriktivna i ograničavaju prava građana koja se Ustavom predviđaju - kaže Janković.
On dodaje, da ukoliko se ispostavi da su sumnje opravdane iniciraće izmjene Zakona.
- U Srbiji, kao i svakoj drugoj građanskoj državi, crkva mora da bude odvojena od države. Da li je Ministarstvo vjera Srbije prekršilo taj princip nije moguće reći na početku postupka, ali je jasno da postoji osnov da se ovim pitanjem ozbiljno pozabavimo – kaže Janković i dodaje da će ako bude potrebno kosultovati i stručnjake iz inostranstva i organizovati i stručne skupove, “kako bi došli do pravog rješenja”.
On pojašnjava i da se mora provjeriti jesu li kriterijumi na osnovu kojih se vjerska organizacija upisuje u Registar u skladu s Ustavom zagarantovanim slobodama.


S. Raspopović

[NSX]

Bas me zanima Rocenova reakcija...

[Ćipur]

Otkrivene ogromne količine nafte na sjeveru Albanije

Ogromne količine nafte i gasa otkrivene su u sjevernom dijelu Albanije, saopštila je Gustavson Associates LLC, jedna od vodećih istočno - evropskih i centralno-azijskih korporacija, prenio je grčki Reporter u online izdanju.
Prema ovim izvorima, procijenjeno je da nalazište sadrži2.987 milijardi barela nafte i 3.014 triliona kubika pridrodnog gasa.
Gustavson Associates LLC je angažovana od Manas Petroleum Corporation, koja ima dogovor sa albanskom vladom za istražovanje nafte i gasa u sjevernoj Albaniji.


http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=27334

[Flippy]

Eto nam goriva po jeftinijoj cijeni.
Ja sam se jos u osnovnoj cudio kada bi bacio pogled na onu kartu nalazista nafte i plina Evrope, jer se Albanija sva crnjela od onih znakova...

[ljubo__hristo]

Bas su se Iracani i Iranci usrecili od tolike nafte.Samo da nam ne bude nikakvih invazija u komsiluku.
A mozda se dogovore sa Srbima nafta za Kosovo

[milovan]

3000 milijardi barela, po 100 $,
E ima Boga, da je koliko machka,
Albanci su zasluzili da prozive u 21 vijeku, a nashi hoteli ce biti puni, nashih dobrih komshija, koji ce uskoro napraviti autoputeve i otvoriti granice sa komshijama.

Sreca jedna NEOPISIVA, i za nas i za njih, za sve DOBRONAMJERNE,
ljubomorni, mogu da puknu na rebra.

[NSX]

To je to Milovane

[shajo]

nece da mi otvori stranu 87

pokazuje mi da postoji, ili sam ja mnogo neshto naAlkoholisan

[zvoncica]

nece da mi otvori stranu 87

pokazuje mi da postoji, ili sam ja mnogo neshto naAlkoholisan

Nijesi mnogo i meni stalno stoji strana vishe! Nema 87. nemo se sekirash!

[Ćipur]

I poslije 150 godina ništa se nije promijenilo.
Srbin se i dalje ne postaje rođenjem već propagandom, podmićivanjem.

https://forum.cdm.me/showpost.php?p=846128&postcount=164

Naravno,
Srbi su zapadno od Tara - Drina teoretski smišljeni prije 150 godina u članku Vuka Karadžića SRBI, SVI I SVUDA ! i kasnije u Garašaninovom programu Načertanije

===============================

Epizoda iz zivota

Zenama je dozvolio da zapale cigarete u autobusu dok je on pricao ko je za koga glasao i kako je sa ekipom isao na sahranu Milosevica

Piše: Saska

Danas, u 17.45 h u Kotoru, usla sam u autobus "Zaton" Bijelo Polje. Ulazim i pitam vozaca koliko je karta do Herceg Novog.

Muskarac, oko 55 godina, dugo me gleda i sa odlaganjem odgovara: 2 eura.

Dok ja trazim sitno u novcaniku, mladic iza mene pita koliko je do Risna.

Vozac kaze: Zavisi... jesi li si Srbin?

Djecak kaze: Jesam.

Vozac kaze: Onda je za tebe dzabe, a ova prije tebe je Crnogorka, pa sam njoj naplatio.

Iznenadjena, ironicno ogovaram: Pa jesam, pogodili ste. Odlazim na sjediste, bez dobijene karte.

Voznja do Herceg Novog je bila pracena muzikom, neprepoznatljivom za mene, osim, sve su straze djenerala draze. Ostalo epika Srba iz Crne Gore koji ne vjeruju da smo dva naroda... Vozac je malo pjevao, malo caskao sa dvije zene iza sebe, kojima je dozvolio da zapale cigarete u autobusu dok je on pricao ko je za koga glasao i kako je sa ekipom isao na sahranu Milosevica.

http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=27533

.

[milovan]

Bjeletić: Do Evrope vode samo stručnjaci

Podgorica - Programi Fakulteta za evropske i državne studije (FEDS) izuzetno su značajni za Crnu Goru, jer proces evro-atlantskih integracija i izgradnja državnih institucija zahtijevaju vrhunske eksperte u mnogim oblastima, ocijenila je dekan FEDS-a Sonja Bjeletić.
Ona je istakla da je FEDS jedini akreditovani nastavno-istraživački visokoškolski obrazovni program koji se bavi obrazovanjem kadra za državnu administraciju i javnu upravu, te interdisciplinarnim evropskim studijama.
"Naša specifičnost proizlazi iz dva osnovna cilja osnivanja fakulteta - podržati Crnu Goru u procesu evro-atlantskih integracija i procesu izgradnje državnosti. Ti procesi zahtijevaju odlične eksperte u javnoj sferi, pregovaračkim timovima, crnogorskim i institucijama u kojima ćemo morati imati svoje ljude nakon ulaska u Evropsku uniju i šire", kazala je Bjeletić "Vijestima" i istakla da jedino FEDS u Crnoj Gori "kvalitetno obrazuje studente za potrebe javnog sektora, evropskih integracija, javne administracije u cjelini, uključujući i lokalnu samoupravu".
Ona je kazala da je najneposredniji motiv za osnivanje studija "izraziti deficit Crne Gore u savremenim administrativnim kapacitetima u svim oblastima, uslovljen novim državnim statusom".
"Išlo se logikom osnivanja novih obrazovnih programa za novo doba, odnosno za nove potrebe i izazove sa kojima se Crna Gora suočava. Uzeta je u obzir činjenica da je državni Univerzitet dovoljno ekspanzivan. Takođe, bilo bi neracionalno otvarati nove fakultete koji već postoje u Crnoj Gori, kao što su Pravni, Ekonomski, fakulteti za turizam i za menadžment, a što su upravo uradili privatni fakulteti u Crnoj Gori. U slučaju FEDS-a, fokus je bio i ostao na znanjima i vještinama, odnosno nastavno-istraživačkim programima koji nedostaju, a koji su imperativna potreba Crne Gore", rekla je Bjeletićeva.
Na FEDS-u se, tvrdi Bjeletić, za razliku od svih ostalih fakulteta u Crnoj Gori, zalažu za elitne, a ne masovne studije. Ona je istakla da studije ne smiju postati masovne, jer "masovnost i kvalitet ne ide zajedno".
"Mentorski metod obrazovanja, koji propisuje aktuelni Bolonjski režim... ne priznaje masovne studije sa velikim brojem studenata po pojedinim studijskim programima, koje ne mogu da daju kvalitetne rezultate. Naše opredjeljenje izražavamo sloganom: ČNe budi broj - budi imeČ. Time na izvjestan način izražavamo i svoj protest protiv masovnih studija koje urušavaju kvalitet i renome visokog obrazovanja", kazala je Bjeletićeva.
Na osnovnim i postdiplomskim studijama FEDS ukupno se školuje 100 studenata, a fakultet ni narednih godina ne planira da upiše "pretjeran broj" studenata.
"Naš cilj je 300-350 studenata na godišnjem nivou, na svim godinama i svim studijskim programima. To je okvir, koji po našem mišljenju, omogućava kvalitetan rad" - smatra Bjeletićeva.
Na fakultetu predaju profesori sa univerziteta u Bolonji, Rimu, Brižu, Kembridžu... i to po programima koji su, tvrdi Bjeletićeva, u potpunosti usaglašeni sa onim na pomenutim univerzitetima. Devedeset odsto predavanja i ispita na postdiplomskim evropskim studijama izvodi se na engleskom jeziku. Studentima su obezbijeđenji i udžbenici na tom jeziku, koji se koriste i na pomenutim inostranim univerzitetima.
Praktično, jedina razlika je u lokaciji. Naime, polaznici FEDS-a su u Crnoj Gori. Umjesto da idu vani i studiraju ove programe na elitnim evropskim univerzitetima, profesori sa tih univerziteta, po istim programima i koristeći istu literaturu i metodologiju, obrazuju naše studente", kazala je BjeletićOna smatra da "visok stepen internacionalizacije čini studije FEDS-a apsolutno jedinstvenim na teritoriji Crne Gore, ali i šire".]
Specifičnost naših studija je jasna iz pomenutih karakteristika programa, predavača i odnosa prema masovnim, a po zvaničnim ocjenama stranih evaluatora, i ispolitizovanom sistemu visokoškolskog obrazovanja", istakla je Bjeletićeva.

[Ćipur]

Traže ulice s imenom Srđana Aleksića


Više od 120 nevladinih organizacija iz regiona založilo se juče kod gradskih vlasti u regionu da jednoj ulici u svojim gradovima daju ime Srđana Aleksića, mladića koji je prije 15 godina ubijen u rodnom Trebinju, jer je pokušao da odbrani prijatelja Bošnjaka.

"Pozivamo sve gradske vlasti gradova u regionu, posebno u zemljama potpisnicama Dejtonskog sporazuma, da donesu odluku da jedna ulica u njihovim gradovima ponese ime Srđana Aleksića. Na taj način, sigurni smo, pokazali bi dobru volju i istinsku želju da normalizacija odnosa u regionu ne ostane samo puka fraza, već i stvarna želja", navodi se u saopštenju NVO, prenose banjalučke Nezavisne novine.

Pokreti nevladinih organizacija iz regiona najavili su da će uskoro započeti akciju prikupljanja sredstava za podizanje spomenika Srđanu Aleksiću u Trebinju.

U nedjelju, 27. januara, navršava 15 godina od smrti Srđana Aleksića, koga su ubila četvorica pripadnika Vojske Republike Srpske, jer je pokušao da od njih odbrani prijatelja Alena Glavovića, Bošnjaka iz Trebinja.

Napadači su tada nasrnuli na Aleksića i pretukli ga kundacima. Od zadobijenih povreda prvo je pao u komu, a šest dana kasnije (27. januara 1993.) podlegao povredama.

Jedan od četvorice napadača poginuo je nekoliko mjeseci kasnije na ratištu, dok su ostala trojica bila osuđena na po dvije godine i četiri mjeseca zatvora.

Alen Glavović danas živi u Švedskoj i svake godine obilazi grob Srđana Aleksića.

Srđan Aleksić bio je juniorski rekorder u plivanju i bavio se amaterskim pozorištem.

Srđanu Aleksiću je 20. juna prošle godine posthumno dodijeljena povelja Helsinškog odbora za ljudska prava u BiH.

"Srđan je svojim djelom pokazao da se čovjekom može biti i ostati i u teškim vremenima", rekao je tada Srđan Dizdarević, predsjednik Helsinškog odbora.

Priznanje je u Sarajevu primio Srđanov otac, Rade Aleksić, koji je i glavni akter potresnog dokumentarnog filma "Srđo", koji je prošle godine snimljen u produkciji Radio-televizije Srbije.

Nevladine organizacije su podsjetile da je prošle godine i gradonačelnik Trebinja Dobroslav Ćuk obećao da će rodni grad podići spomenik Srđanu Aleksiću, ali spomenik do danas nije podignut.


http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=27555

[Moracikus]

Voleo bih da sam De NiroRadmila Radosavljević, 26.01.2008 18:21:25 Ocena: 4.00 (Glasova: 5) Komentara: 0



Srdan Golubović
POČETAK ove godine, kao i 2007, kada je reč o našoj kinematografiji, apsolutno nosi znak ostvarenja "Klopka", u režiji Srdana Golubovića. Pored mnogobrojnih domaćih priznanja i nagrada na gotovo svim međunarodnim festivalima na kojima je učestvovao, ovaj film našao se i na spisku devet ostvarenja koja su ušla u uži izbor za nagradu američke filmske Akademije, u kategoriji najboljeg stranog filma. Iako ne nastavlja finalnu trku, ova nominacija za reditelja koji se još svrstava među mlađe autore, svakako ima značajnu težinu.
Srdan Golubović rođen je 1972. u Beogradu, diplomirao je na FDU, a sin je poznatog reditelja Predraga Golubovića. Za vreme studija snimio je nekoliko kratkih igranih filmova, od kojih je najpoznatiji "Trojka", koji je 1994. osvojio "Zlatnu medalju" grada Beograda za najbolji debitantski film na Festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma, a učestvovao je i na festivalima u Tel Avivu, Birmingemu, Lionu, Čikagu. Filmska publika poznaje ga po "Paket aranžmanu" (treća priča u omnibusu "Herc minuta"), generacijskom rokenrol filmu koji se s velikim uspehom prikazivao u domaćim bioskopima, i filmu "Apsolutnih sto". Sa timom mladih autora, koje je okupio u producentskoj kući "Baš-Čelik", radio je i mnogobrojne muzičke spotove za najpoznatije domaće grupe i pevače, i veoma zapažene reklamne spotove i marketinške kampanje.
Zbog "morskog" ukusa našeg gosta, restoran "Verdi" poslužio je specijalitet kuće koji se sprema za samo 15 minuta: potreban je komad dimljenog lososa, dinje, malo rukole, lešnika, parmezana "gran padano", maslinovog ulja, bibera, tosta i putera.

ŠTA biste rekli na dodeli "Oskara" da ste nastavili trku za ovu nagradu?
- Nisam razmišljao, jer ima dosta razloga zbog kojih sam znao da nema mnogo šansi da ga dobijem. "Oskar" je u populističkom smislu najpoznatije filmsko priznanje koje postoji, a što se mene lično tiče, nije. Mislim da je nagrada u Kanu značajnija od "Oskara", predstavlja konstantnu vrednost, a američka kinematografija, posebno ona koja je vezana za industriju, za Holivud, ponaša se po principima biznisa. Ako bih se pitao, više bih voleo da dobijem "Zlatnu palmu".

Kao stručnjak za marketinške kampanje, pod kojim biste sloganom sada reklamirali sebe?
- Sebe ne bih umeo da reklamiram. Nikada nisam voleo "auto kampanje", uvek sam bežao od ljudi koji sebe reklamiraju. Smatram da čovek sebi treba da postavlja najteža pitanja i da bude najgrublji prema sebi, i možda je to tajna nekog mog uspeha. Osim toga, plašim se da kada bih sebe i pokušao da reklamiram, da bi to bila potpuna antireklama.

Da li je u savremenom svetu i antireklama ipak reklama?
- Jeste, nažalost.

Koji restoran svakako ne biste propustili da ste otišli u Holivud?
- Dosta sam nezanimljiv čovek. Nikada nisam morao da jedem ovo ili ono, nikada nisam imao nikakav hobi, nemam previše rituala u životu, tako sam vaspitan, a to sada ima druge konsekvence. U nekim stvarima ne uživam kao drugi ljudi, što je šteta, pa sam dosta neinventivan i kada je reč o hrani. Najviše volim ribu i najčešće je jedem, a ništa ne umem da spremim. Jedino u čemu uživam su vina, i to crnogorska, na tome uvek insistiram.

Da li je to za vas danas dokaz patriotizma?
- Mislim da su crnogorska vina odlična, imaju i dobar čep, što je važno, i jesu za mene ritualna i malo patriotska stvar. Bez obzira na to gde se nalazim, insistiram na tome da pijem crnogorsko vino. Dosta sam vezan za Crnu Goru, iako retko idem, a zahvaljujući mom ocu koji je tamo rođen, 33 godine izjašnjavao sam se kao Crnogorac. Kada se ta naša zajednička zemlja razdvojila, bilo mi je glupo da počnem da se izjašnjavam kao Srbin. Ostao sam Crnogorac, i kao većina Crnogoraca, živim u Beogradu.
Ali niste na Dedinju?
- Još nisam, ali se borim za Dedinje. Sa Novog Beograda sam, tu sam odrastao i vrlo sam vezan za taj deo grada, iako trenutno živim na Dorćolu. Ali, mislim da ću se vratiti u stari kraj.

U koju biste se avanturu uvek upustili?
- - - Ne znam šta je avantura, prilično normalno živim u ovom gradu. Nikada nisam imao velike planove, još kao dečak želeo sam da se bavim filmom, borio sam se i bio vrlo ambiciozan i vredan. Svoj život sam nekako posvetio svojoj profesiji, i bojim se da je ona apsolutno centralni deo mog života, i da će tako uvek da bude.

Radili ste predsedničku kampanju Milu Đukanoviću i prvu kampanju za predsednika Borisa Tadića. U čemu je razlika kada reklamirate neki proizvod i političare?
- Prve su deo klasičnog marketinga, to je posao koji se radi zbog novca, a političke kampanje rade se iz ideala, bar tako ja radim. Svaki put sam radio za partije i za lidere za koje sam verovao da čine dobro mojoj zemlji, nikada novca radi, i uvek sam u to unosio neku svoju viziju i emociju. Osim toga, politička kampanja je živa stvar, iz dana u dan se oblikuje, menja i prilagođava situacijama, i svakodnevni je stres.

Da li biste i danas Đukanoviću radili kampanju?
- To je dosta teško pitanje, zato što je u vreme kada sam radio njegove predsedničke izbore bio najveći protivnik Miloševića, i prvi koji ga je porazio. U međuvremenu, malo sam se udaljio iz Crne Gore, ali verovatno da bih. Zato što mislim da je vrlo pametan političar i čovek koji je svojom politikom odveo zemlju u dobrom pravcu. To što se ovde nama, ne meni, ponekad to nije dopadalo, to je naš problem. U ovom trenutku, Crna Gora je mala zemlja sa apsolutno evropskom perspektivom, što, nažalost, Srbija još nije.

Šta je, po vama, minus u ovoj predsedničkoj kampanji Borisa Tadića?
- Mislim da se sve kampanje danas rade izuzetno dobro. Ali, pošto mi kao narod već ne možemo da se prisetimo devedesetih - rođaka i prijatelja koji su poginuli u nekim Miloševićevim i Šešeljevim ratovima, mobilizacije, sankcija, inflacije, bezočne pljačke u svim bankama, oko 400.000 mladih, školovanih i talentovanih koji su u to vreme otišli odavde, ja bih te momente svakako uneo u kampanju predsednika Tadića. Mislim da je u ovom drugom delu o tome konačno počeo da priča, i to je dobro za nas. Jer, prilično sam zabrinut za budućnost ove zemlje, pogotovu što sam još kao mlad odlučio da ostanem ovde. Ovo su istorijski izbori, a nažalost, pokazuje se da su svaki izbori u Srbiji istorijski.

Kojoj biste svetskoj lepotici besplatno radili marketing?
- Naomi Vots, sjajna je glumica i vrlo zanimljiva žena. Ni za Mišel Fajfer, Džulijet Luis i njen bend ne bih postavljao pitanje honorara.

Šta vam je najvažnije u ljubavi?
- Da me žena sa kojom sam obožava. Poverenje, jer ljubav je kao kada sa nekim zajedno ronite sto metara pod vodom, i sigurnost u tom smislu je nešto što vas spaja i što je važno.

Na šta ćete uvek "pasti"?
- Na šarm.

Kada biste imali ponudu da napravite rimejk ljubavnog filma koji najviše volite, koji bi to film bio?
- "Kratki susret" Dejvida Lina, ali taj rimejk je već napravljen. Od domaćih, "Samo jednom se ljubi" i "Breza".

Džon Lenon ili Mik Džeger?
- "Stonsi" uvek pre nego "Bitlsi", ali Džon Lenon pre nego Mik Džeger, kao ličnost i kao filozof.

De Niro ili Al Paćino?
- Ipak De Niro. On je glumac sa najvećom transformacijom na filmu, i na onom nivou na kome se svi negde poistovećujemo sa glumcima, ako me pitate šta sam želeo da budem, onda je to De Niro.

Kristina Kovač ili Ana Stanić?
- Neću da odgovorim.

Živojin Pavlović ili Kusturica?
- Na mene je mnogo više uticao Žika Pavlović, kao reditelj, pisac i filozof vremena u kojem je živeo, ali fokusirano na film, Kusturica je jedan od najznačajnijih živih reditelja na svetu.

Armani ili Prada?
- Nemam pojma. Imao sam "Armani mania", i nije bio loš. Ne patim od firmi. Jedina firma i brend koji ne napuštam više od 20 godina je "levis 501".

Do čega "držite"?
- Do muževnosti. Za mene je to sklad između izgleda i duha, sigurnost koju ste u stanju da pružite voljenoj osobi, i ogromna količina šarma.

Šta je ono što vam nedostaje?
- Strpljenje, dosta sam impulsivan. Ta vrsta emocionalne zrelosti mi još fali, ali to valjda dolazi s godinama.

Iza čega biste uvek stali?
- Iza poznate rečenice Džona Lenona - život je ono što nam se dešava dok imamo neke druge planove.

[nihil]

Đukanović: Možda opet budem premijer
Nedelja, 27. januar 2008. 15:56

Predsednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović nije isključio mogućnost povratka na premijersku funkciju, ukoliko aktuelni premijer Željko Šturanović zbog bolesti bude morao da se povuče sa čela Vlade.

Vlada Crne Gore saopštila je prošle sedmice da premijer Šturanović boravi u Parizu, gde je bio na redovnim medicinskim kontrolama. Kliničko bolnički centar Crne Gore saopštio je početkom prošle godine da premijer Šturanović ima redak tumor pluća, ali da je radno sposoban.

Đukanović je u intervjuu sarajevskoj "Hajat" televizije rekao da ne isključuje mogućnost povratka na premijersku funkciju "ako to okolnosti budu nalagale".

On je kazao da nema ambicije da ponovo bude na čelu Vlade i da su javnosti poznati njegovi razlozi za takav stav, ali da je svestan političke odgovornosti samim tim što je lider najjače partije na političkoj sceni Crne Gore.

"Niti želim, niti mogu da pobegnem od odgovornosti. Ja sam tu, na
poziciji predsednika partije, i ako razvoj događaja bude uslovljavao neki drugačiji raspored i pomeranja, svestan sam da nemam pravo da sledim samo ono što su moji lični interesi", kazao je Đukanović.

On je ocenio da kabinet premijera Željka Šturanovića "dobro radi svoj posao" i poželeo da "realizuje sve planirano".

Đukanović je rekao da je svestan da su očekivanja građana, ne samo u Crnoj Gori, već i svuda u svetu, iznad onoga što su realni dometi vladine politike tokom četvorogodišnjeg mandata.

Lider DPS-a veruje da je predsednički kandidat te partije Filip Vujanović najbolje rešenje za šefa države, zbog čega je, kako je rekao, uveren u njegovu pobedu na predsedničkim izborima zakazanim za 6. april.

"Moje je uverenje da će Vujanović i u narednih pet godina biti predsednik Crne Gore", kazao je predsednik DPS-a.

[sasasasasa]

Ljuidi vidjeste li naslovnu stranu dan-a.

[shajo]

ahahahahaa milo mi je. i ovima iz dana sigurno

[milicaaaaaaa]

Ne znam je li mi smijesnije ili zalosnije...

[sasasasasa]

Ne znam je li mi smijesnije ili zalosnije...

zalosnije, zalosnije :burp::?::?::?::?::?:

[milena83]

Drugarica mi studira na ovom Fakultetu,veoma je zadovoljna kako uslovima tako i profesorima koji su uglavnom sa najprestiznijih evropskih fakulteta.Jedini problem je cijena ovih studija,mislim da se zavisno od smjera krece od 2000 do 3500 e po godini.

[Flippy]

Ljuidi vidjeste li naslovnu stranu dan-a.
...Ne znam je li mi smijesnije ili zalosnije...
...zalosnije, zalosnije :burp:

Ljudi, ne znam sta tu ima toliko tragicno ili za podsmijeh. Stremimo da budemo demokratska, liberalna zemlja, a non-stop slusam ljude kako zvocaju cim neko druge nacionalnosti progovori nesto lijepo o njima. Koja god nacionalnost i etnicka pripadnost da je u pitanju, treba im se dozvoliti puna sloboda i ravnopravnost sa nama. Nama su puna usta Crne Gore i "crnogorstine", pa sto ne bi i oni mogli isto? Meni je to sve ok, samo kada se ne tlace i podcjenjuju drugi...