Iz raznih novina

[ssin]

Crnogorska opozicija, opozicija državi Crnoj Gori


Političko šibicarenje
....

Mihailo Terzić

Kakvo sramotno dupelizanje.

Nije lijepo da se poslije skoro dvije decenije najzaslužniji čovjek za opstanak Crne Gore distancira od direktne odgovornosti za njen dalji razvoj.

Smejati se ili plakati pitanje je sad. Bravo Mihailo Terziću, bar si se potpisao.

[Ćipur]

KOD PETROVE CRKVE U CENTRU BIJELOG POLjA


Čopor pasa napao ženu


BIJELO POLjE - Na samo desetak metara od crkve Svetog Petra, u strogom centru Bijelog Polja, prije dvije večeri odigravala se prava drama. Ono što se dogodilo D.Š. iz obližnjeg naselja Marina Ravan pamtiće do kraja života Ona je vraćajući se kući sa posla svratila u prodavnicu da kupi namirnice. Ne sluteći opasnost u ruci je nosila kesu u kojoj su bili mesni proizvodi. Odjednom je čula lavež pasa koji su ubrzo i nasrnuli na nju. Kako priča, sve se odigralo u trenutku. Kesa sa namirnicama je odletjela na jednu stranu, a ona se pod naletom pasa našla u snijegu pokušavajući da se obrani kišobranom.
- Jaukala sam i tražila pomoć, braneći se od desetak pobješnjelih životinja - još u šoku objašnjava D.Š.
- Kad sam čuo šta se dešava istrčao sam iz kuće i ugledao stravičan prizor. Žena u snijegu pokušavala je da se odbrani od čopora pasa. U pomoć mi je priteklo još par komšija i jedva smo uspjeli da otjeramo pse i pomognemo nesrećnoj ženi koja se skoro onesvijestila. Srećom, nije bilo vidljivih tragova ujeda, jer je na sebi imala dugačak zimski kaput, a kišobranom je koliko-toliko uspjela da se odbrani. Pozvali smo njenu porodicu i oni su došli i odveli je kući - priča Zdravko Nedović, dodajući da se gotovo svake večeri na tom mjestu, u blizini nekoliko odavno parkiranih kamiona, okupljaju psi lutalice unoseći strah među stanovnike naselja.
- Moramo da pratimo djecu do škole i nazad. Ulica je neosvijetljena i pravi je rizik proći njome i ako je samo pedesetak metara udaljena od glavne ulice. Apelujemo na nadležne da reaguju i zaštite nas od sve većeg broja pasa lutalica - poručuje Nedović.
Inače, posljednjih mjeseci na bjelopoljskim ulicama vlada prava najezda pasa lutalica. Pošto više od tri godine nijesu organizovane akcije njihovog uklanjanja, po procjeni šintera Nevenka Juriševića, broj pasa lutalica premašio je hiljadu. Dosad je bilo napada na prolaznike koji su se, srećom, završavali sa lakšim povredama.
Kako smo saznali od Rafeta Trubljanina, direktora komunalnog preduzeća "Lim", za odstrel pasa ranije su bili zaduženi oni, ali se sa tim poslom poodavno prestalo.
- Bili smo prinuđeni da stopiramo naše aktivnosti zbog reakcija raznih nevladinih udruženja i humanitarnih organizacija koje se bave zaštitom životinja. Iako smo sve radili prema propisima i pse zatrpavali na našoj deponiji u Kumanici to je zasmetalo nekome i zato se nećemo baviti ovim poslom dok ne dobijemo naređenje od osnivača tj. lokalne uprave - ističe Trubljanin, dodajući da se mora izgraditi azil za pse lutalice.


M.N.

http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...&clanak=126508

[MNT]

EDIT: Post sam skinuo jer vrijedi diskusiju ali nema topik za to pa onda nikako.

[simm]

Vrhovna državna tužiteljka Vesna Medenica oborila je ugovor kojim je Uprava policija 7.637 kvadrata zemljišta bez tendera prodala privatnoj firmi "Čelebić" za tri miliona eura.

[West]

Vrhovna državna tužiteljka Vesna Medenica oborila je ugovor kojim je Uprava policija 7.637 kvadrata zemljišta bez tendera prodala privatnoj firmi "Čelebić" za tri miliona eura.

Trebala je da ponisti i za gradnju objekta Policije.
Za to bi trebalo isto tender raditi, ali...

[milovan]

Shto ne podigne TUZBU,
protiv GRESHNIKA, nego prelijeva iz shupljeg u prazno,
ajde da VIDIMO JEDNOG REZIMSKOG KABADAHIJU,
kako pakuje kofer za SPUSHKI ZATVOR, da malo zivi od ICA I PICA o drzavnome troshku.

[simm]

da malo zivi od ICA I PICA o drzavnome troshku.

Samo bi se jelovnik promijenio, mozda.

[Zvek_Zivi]

NEPRAVDA U TEMELJIMA CITY CENTRA U BUDVI
Do tuđeg po skraćenom postupku





Kapitalna investicija Opštine Budva, velelepni poslovni centar od preko 40.000 kvadrata čija je gradnja započela u centru grada ugradiće u svoje temelje, po svemu sudeći, nepravdu, bezakonje, kršenje osnovnih ljudskih i imovinskih prava.
Moćna šestospratnica sa poslovnim i turističkim sadržajima i stanovima za lokalnu elitu gradiće se odlukom organa Opštine na zemljištu koje je građanima Budve oduzeto eksproprijacijom 1973. godine, u dva navrata, za potrebe izgradnje tržnog centra.
U proteklih 34 godine na ovoj ekskluzivnoj lokaciji izgrađen je manji tržni centar, dok veći dio oduzetog zemljišta do danas nije priveden namjeni.

STRANCI ISTJERUJU DOMAĆE: Na parceli veličine 4.042 metra kvadratna pravo polaže stara budvanska porodica Marković. Četiri sestre Marković, nasljednice imanja svojih roditelja godinama pokušavaju da vrate oduzetu imovinu.
Njihovo zemljište, u paketu sa ostalim,ustupljeno je u julu ove godine firmi Tradeuniq, čiji su vlasnici braća Latinović iz Beograda, investitori novog poslovnog centra.
“Podnijeli smo zahtjev Opštinskoj Komisiji za restituciju 13.12.2004.godine”,objašnjava Milena Marković borbu svoje porodice za povratak imovine. Zbog tekućih izmjena Zakona o restituciji predmet čeka na rješavanje pune dvije godine. Prvi poziv na raspravu porodica Marković dobija 15.02.2007. godine od strane Komisije za povraćaj oduzetih imovinskih prava i obešetećenja Opštine Budva, kojom predsjedava Milijana Đuretić.
“Bio je to samo jedan informativan razgovor na kome je utvrđeno činjenično stanje i sačinjen zapisnik. Komisija nije po našem zahtjevu donijela nikakvo rješenje”, kaže gospođa Marković.

Novi Zakon o restituciji ukida opštinske Komisije za restituciju i usvaja godinu 1968. kao granični period poslije kojeg se oštećenima ne priznaje pravo na povraćaj. Osnovna poruka ovakvog stava jeste, da je sva imovina koja je građanima kasnije, po raznim osnovama izuzimana, od strane države adekvatno plaćena.
“Rješavanje našeg zahtjeva Opštinska Komisija odugovlačila je skoro tri godine, kako bi novim Zakonom o restituciji, koji je stupio na snagu u junu 2007. godine, mi izgubili pravo da nam se oduzeto vrati”, tvrdi Markovićka.

Svoja imovinska prava sestre Marković pokušale su zaštititi koristeći Zakon o eksproprijaciji, tražeći da im se zemljište vrati jer nije privedeno prvobitnoj namjeni. “Podnijeli smo Upravi za nekretnine Crne Gore, Područnoj jedinici Budva, 19.06.2007. godine, zahtjev za deeksproprijaciju. U našem slučaju zabilježba spora deeksproprijacije stavljena je kao teret na spornu parcelu."

ISTORIJSKI POSAO OVJEREN ŽALBAMA: Povedeni spor za povraćaj imovine nije smetao opštinskoj vlasti u Budvi da ovu ekskluzivnu lokaciju, u međuvremenu, ustupi drugima na korišćenje.
Na tom mjestu koalicija na vlasti DPS-SDP planira izgradnju glomaznog tržnog centra, investicije vrijedne oko 60 miliona eura.

“Opština Budva u svojoj istoriji nije potpisala vredniji ugovor”, izjavljuje gradski menadžer Aleksandar Tičić, povodom potpisivanja ugovora o gradnji sa kompanijom Tradeuniq, rusko-crnogorsko-srpskim konzorcijumom, specijalizovanim za izgradnju objekata po sistemu - kljuć u ruke.
“To je jedan od najznačajnijih poslova lokalne vlasti od kada je prije dvije godine preuzela vođenje grada”, likuje gradonačelnik Budve, Rajko Kuljača, dodajući da će u toj šestospratnici pored mora biti smještene banke, poslovni apartmani(?), butici, gradska biblioteka, bioskop, opštinska preduzeća, stanovi, fitnes… Od svega po malo.

Opština je zemljište ustupila bez nadoknade. Za uzvrat dobija 25 odsto izgrađenog prostora. Višestruko povlašćeni investitor oslobođen je i plaćanja komunalija!
“Za Opštinu je najvažnije da će dobiti oko 10.000 kvadrata garažnog prostora", pojašnjava Kuljača razloge ulaska u ovaj posao.

To će biti jedinstvena garaža na svijetu, sagrađena u obližnjem parku, na najskupljoj lokaciji na primorju, sa ekskluzivnim pogledom na more.

SKRAĆENI POSTUPAK ZA PARTNERA:
Zanimljiv je način na koji je opštinska vlast ustupila preko 30.000 kvadrata zemljišta kojim gazduje. Tendera nije bilo.
Direkcija za javne nabavke RCG ustupila je lokaciju Tradeuniqu bez licitacije ili bilo kakvog nadmetanja. Primijenjena je “metoda javnog poziva po skraćenom postupku.”

Pozvana je samo jedna firma, u Budvi već odomaćena, kompanija Tradeuniq ili se druge na primamljivu ponudu direkcije nijesu ni odazvale.
Procijenjena vrijednost posla na izgradnji “poslovno-komercijalnog-turističkog centra u Budvi”, bila je 50 miliona eura. Tradeuniq grupa ponudila je 58,5 miliona, te je odlukom Uprave za zajedničke poslove državnih organa br.684, od 04.06.2007. godine, bez ikakve nadoknade, postala korisnik ekskluzivne lokacije.
Dva mjeseca kasnije opštinska vlast sklapa ugovor o izgradnji pomenutog zdanja.
Svečanu atmosferu posla nijesu narušili neriješeni imovinsko-pravni odnosi na zemljištu kojim se trgovalo.

“I pored zabilježbe tereta deeksproprijacije oni raspolažu našom zemljom kao da je njihova”, kaže Milena Marković. “Urgirali smo pismenim putem kod lokalne Uprave za nekretnine da se donese rješenje, bilo kakvo, pozitivno ili negativno po našem zahtjevu, kako bi nastavili sa sporom, međutim u Upravi se ne oglašavaju”, objašnjava ona.
„Mi smo rođeni Budvani i nismo protiv razvoja grada, ali ne na našu šetu a u korist nekih drugih ljudi. Ako bude trebalo, prodavaćemo drugu imovinu da platimo sudske troškove. Tražićemo pravdu sve do Strazbura“, kaže gospođa Marković.

Ona poručuje: „Da je u pitanju izgradnja zgrade pozorišta ili neke institucije od važnosti za građane Budve, poklonili bismo našu parcelu, ali u ovom slučaju izgradnje lokala i stanova za prodaju, nećemo dozvoliti uzurpaciju naših vlasničkih prava. Tražićemo zabilježbu sudske privremene mjere zabrane gradnje na našem zemljištu“.

Porodica Marković zatražila je zaštitu svojih prava od gradonačelnika Rajka Kuljače. Međutim, prvi čovjek Budve i njegovi najbliži saradnici nijesu pokazali zanimanje da im u tome pomognu.

Prepoznatljivost

Kompanija Tradeuniq u Budvi je prepoznatljiva uglavnom po bespravnoj gradnji. Zidala je hotel Splendid i takozvano Rusko selo, naselje u brdima iznad Svetog Stefana.

Sve veća prisutnost ove kompanije i povlašćeni uslovi u izvođenju većih investicionih objekata na području budvanske opštine tumači se vezanim poslovima partnera između Budve i Beograda.

[Zvek_Zivi]

Sve u redu, samo žene ne zbore


Rožaje - Hajran Husović (48) iz Rožaja nije dangubio u životu i svojski se potrudio da uživa u njemu, bar kada su nematerijalna dobra u pitanju: po dvije kuće i žene, trinaestoro djece, a čertnaesto na putu. Ako se izuzme da njih dvije ne zbore, sve drugo prilično dobro funkcioniše.
- Bio sam jedno od desetoro djece svojih roditelja. Svega je mnogo nedostajalo, ali ne i ljubavi, dječije igre i graje. Ni danas ne bih mogao da svoj život zamislim bez toga, jedino to je radost, sve drugo je prevara, iluzija. Jedino zbog čega smo stvarno rođeni je da taj život i produžimo - smatra Hajran, za kojeg se čini da mu apsolutno ništa na svijetu ne bi moglo izbrisati vedrinu i osmijeh sa lica.
Sa mlađom i nevjenčanom suprugom Hanifom (40) ima jedanaestoro djece i za manje od mjesec očekuje prinovu, u baraci izbjegličkog naselja na Bandžovom brdu, koja ima nešto manje od 30 kvadrata.
- Kako druga supruga često u šali kaže, prvu Hankiju, dan mlađu od mene oženio sam kao dijete, a Hanifu kad sam bio mladić. Hankija i ja imali smo po 14 godina kada smo se uzeli. Prvo četvoro djece nam je umrlo. Uplašio sam se da nikada neću doživjeti da gledam sopstveno čedo kako raste. Molio sam se Bogu koji me je čuo i podario mi u prvom braku Editu i Erkana. Nijesam želio da se zaustavim na tome pa sam se oženio i drugi put - kazao je Hajran.
Od prve supruge se nikada nije razveo niti planira da to učini. Svi žive u istom naselju, ali odvojeno, Hanifa i Hankija međusobno ne pričaju, na Hajrana se ne ljute. Svim supružnicima imena počinju slovo m H, a djeci koja se međusobno dobro slažu na E, Edita, Erkan, Ervin, Ervina, Enisa, Elmedina, Eldina, Elda, Enes, Elsan, Ernad, Elma i Ernes.
- Nećemo prekidati tradiciju i 14. djetetu, kada se, ako bog da rodi, ime će počinjati na E. I ako se poslije njega rodi još neko biće isto. Ima dosta imena - kazao je Hajran.
On ne može sa sigurnošću da tvrdi koliko će njegova porodica brojati članova naredne godine u isto vrijeme.
- Za 14 godina braka rodila sam 11-oro i očekujem 12. dijete. Gotovo da se ne sjećam perioda u kojem nisam bila trudna. Gotovo da mi nije protekla nijedna noć koju sam prospavala. Mnogo djece, mnogo obaveza. Jedno prehlađeno, drugo hoće da jede, treće bi u toalet i tako svaku noć. No, ne žalim se, stvorili smo pravo bogatstvo. Još samo kada bi mogli da im obezbjedimo pristojan život - kazala je Hanifa.
Do prije tri godine Hajran je izdržavao obje žene. Trenutno mu je najstariji sin zaposlen pa je preuzeo brigu o majci.
- Živimo od socijale i u dvije manje sobe. Teško je, ali izdržavamo nekako. Djeca su dobri đaci pa se nadam da će ih sudbina odvesti na pravi put i da će moći da priušte sebi sve ono za čim su u djetinjstvu željkovali - kazao je Hajran, koji smatra da bi društvo trebalo da učini više za porodice slične njegovoj.
- Sve to zavisi i od rukovodstava u gradovima. Eto, neki dan je Mugoša poklonio stan jednoj brojnoj familiji. Svi bi trebalo da slijede taj primjer i da nam bar malo olakšaju svakodnevnicu. Ne tražimo mnogo, pristojan krov nad glavom i poneku ostvarenu želju za djecu. Svjestan sam da je mnogo porodica u teškoj situaciji, ali bih volio da mi djeca budu srećna, da imaju garderobu, igračke, svoj krevet, hranu i po koji slatkiš. Od svega bih više volio da mogu da ih školujem. Samo za brašno mjesečno nam je potrebno oko 100 eura, za mlijeko i 20 više. A mi primamo manje od 100 eura. Kako od toga da se prehranimo. Djeca traže, ali odgovor je gotovo uvijek Ńne". Samo neka su zdravo, biće, valjda, bolje - kazala je Hanifa.



A. SKORUPAN

--------------------------------------------------------------------------------

JOŠ SAMO DA BLAGO ZASIJA


Hanifa kaže da i ne zna kako brzo su joj prošle godine.
- Kao da sam se juče udala. Potom su došle brojne obaveze. Dok se okrenem prođe godina. Kod svojih nijesam bila od 2003, ne mogu da postignem. Osim kada krenem u bolnicu da se porodim, drukčije ne izlazim ni izvan dvorišta. Djeca polako rastu i dosta mi pomažu, pa se za ovu može reći da je najlakša trudnoća koju sam imala - kazala je Hanifa, koja bi kao i svaka druga majka voljela da djecu vidi srećnu.
- Drugi su slagali pare, a mi smo se bogatili. Još samo da to bogatstvo i zasija - rekla je Hanifa.

[MNT]

- Sve to zavisi i od rukovodstava u gradovima. Eto, neki dan je Mugoša poklonio stan jednoj brojnoj familiji. Svi bi trebalo da slijede taj primjer i da nam bar malo olakšaju svakodnevnicu. Ne tražimo mnogo, pristojan krov nad glavom i poneku ostvarenu želju za djecu. Svjestan sam da je mnogo porodica u teškoj situaciji, ali bih volio da mi djeca budu srećna, da imaju garderobu, igračke, svoj krevet, hranu i po koji slatkiš. Od svega bih više volio da mogu da ih školujem. Samo za brašno mjesečno nam je potrebno oko 100 eura, za mlijeko i 20 više. A mi primamo manje od 100 eura. Kako od toga da se prehranimo. Djeca traže, ali odgovor je gotovo uvijek Ńne". Samo neka su zdravo, biće, valjda, bolje - kazala je Hanifa.

Da ne traze mnogo ahahaha :lolblue: Vidjite ove aoooo...

Niko im nije kazao a moraju zajedno praviti 14-toro djece. Inace to nije pametno cinjeti u Crne Goru posto se inace tesko zivi sa ovolikom porodicom. Pa je tak i normalno sa 14-tot djece da im na zelje kazes ne!!

Neka ih naucu da mama i tata moraju da kazu ne jer su bili pametni da zajedno za drugom mamom jos xx toliko djece naprave!!

Eh sada bi ovaj cika stan (to je, citajuci njegove rijeci, za njega mali poklon :lolblue i do toga jos hiljadu nabrojanih stvarih za djecu.

Eeee da bih to njima dali bih mogli tako svakome u Crnu Goru whehehhe...

Ako ovo ucine idem ja Vladi CG (svuda gde mognem) da trazim moju deviznu stednju per direktno ako to nemoze nek mi onda dadnu neki dvosobni stan za kompenzaciju (cekjauci godinama isplatu), jer ovako inace bas mnogo nemam u CG.

Ako to nece nek onda grade stanove pod projektom '"Isplate starih deviznih stednja" preko novogradjenim stanovima. Za sve ljude koji cekaju na njihove stare devizne stednje sa Crnogorskim Drzavljanstvom.

Ako do toga nista ne bude vracem se i ja dolje, pa cu tamo praviti 20 komada djece pa zahtvijevati isto svasta od Crne Gore.

Gde ide ovo sa zemljom!? Ovde u CG kao da se vise isplati hebati mnogo i radjati nego raditi sa svoje tvrde pare, i buducnost!

[Ovi roditelji trebaju nauciti djecu da je odgovor uvijek ne zbog roditelja. Mnogo nepredomisljeno su krenuli na 14 komada, kojim do sada nemogu bas tako da obrate dobar zivot, i da je glupo naslediti tradiciju roditelja u budcnost).

[nihil]

Vlasnice butika pretukle prodavačicu
Sreda, 19. decembar 2007. 09:58

Radnica butika "Exclusive" u centru Podgorice Snežana Anđelić (28) završila je u utorak uveče u bolnici, nakon što su je to popodne, kako tvrdi, pretukle vlasnice radnje Nataša i Sandra Mijušković.

Devojka je u utorak nekoliko sati provela na detaljnim pregledima u Kliničkom centru u Podgorici, posle čega su lekari odlučili da je, zbog podliva i povreda na glavi, zadrže na neurohirurškom odeljenju. Ona je slučaj prijavila policiji, koja je pokrenula istragu.

Andjelićeva je u utorak u Urgentnom bloku "Vijestima" ispričala da su je vlasnice butika, gotovo dva sata "bez povoda držale zaključanu u magacinu", gde su je tukle pesnicama, nogama i metalnom šipkom.

"Stigla sam na posao u 13.45 časova i rekla koleginici iz prve smene da ode nešto da pojede, jer je, zbog toga što smo primali robu, trebalo da ostane duže na poslu. U medjuvremenu, stigla je Sandra i počela da viče na mene.

Govorila mi je otkud mi pravo da šefujem u butiku i da bez njenog znanja puštam nekog da izadje. Tada me je udarila pesnicom u glavu i odgurnula.

Braneći se, i ja sam nju odgurnula i krenula da uzmem tašnu i jaknu. Rekla sam joj da treba da je sramota zbog toga što me udara i zapritila da ću sve da prijavim policiji", ispričala je Snežana.

Ona tvrdi da je pominjanje policije ražestilo vlasnicu koja je nakon toga ugurala u magacin, a potom iz butika izbacila mušterije i zaključala radnju.

"U magacinu me je ponovo udarila, a onda je počela da me ubedjuje da se ništa nije dogodilo i da treba da se smirim. To ubedjivanje i naša prepirka trajala je više od sat i po.

Nije mi dozvoljavala da izadjem, ali sam uspela da telefonom pozovem sestru koja je u Budvi. Uspela sam da joj kažem šta mi se dogadja i rekla joj da zove policiju. Nakon toga mi je vlasnica uzela telefon i bacila ga na pod", rekla je devojka.

Prave muke nastupile su tek kada je oko 16 časova u butik stigla druga gazdarica - Nataša.

"S vrata me uhvatila za ruku i svom silinom gurnula u ćošak magacina. Glavom sam udarila u police. Nataša mi je zavrnula ruku, dok me Sandra tukla i vredjala. Ne znam kako i sa čim su me sve udarale, pokušavala sam da se odbranim, znam da sam jednu od njih ogrebla noktima po licu.

E, tada su batine počele da pljušte. Sklupčala sam se i rukama pokušavala da zaštitim glavu. Sandra me je udarala šipkom, a Nataša nogama. Molila sam ih da me puste, preklinjala da prestanu da me tuku, ali ništa nije pomagalo.

To je trajalo sugurno desetak minuta, osećala sam da gubim svist od batina. Mislim da me je spasilo to što je koleginica ušla u magacin i plačući pokušavala da ih urazumi. Sandra je i nju udarila po vratu i ona je istrčala iz radnje", ispričala je Andjelićeva, koja je tada uspela da se pridigne, uzme stvari i pobegne.

Uplakana, lica prekrivenog krvlju i modricama Snežana je s koleginicom sela na klupu na vrhu Hercegovačke ulice, gde su im prišli radnici iz okolnih butika.

"Pozvale smo taksi i otišle u policiju. Kada sam inspektorima ispričala šta mi se dogodilo, nisu mogli da veruju. Oni su me prevezli do bolnice", rekla je Snežana Andjelić.

Vlasnice butika, posle incidenta, pozvane su u policiju gdje su dale izjavu.
Isto veče oko 20.30 časova sestre Mijušković su sa još jednom radnicom bile u butiku, gde su iz paketa vadile robu.

"Izadjite", bilo je sve što su rekle novinaru na pitanje šta se tokom dana dogodilo u njihovom butiku, pišu "Vijesti".

(MONDO)

[Velika Mo]

viđeh ovo danas u novinama.
opet se najezih.
ne mogu vjerovat, valjda sto su zene, zenu mucile ...
nesrećna đevojka.
a ove dvije bolesnice ... bolje da ne kažem što mislim o njima ... :twisted::twisted:

[simm]

Pariz - Ozbiljno smo zabrinuti da Vaš zahtjev za milion eura odštete nije istinski pokušaj da se dobije samo nadoknada za eventualnu štetu koja je mogla biti nanijeta vašoj reputaciji. Prije je to pokušaj da se zauvijek ućutka jedini nezavisni dnevnik u državi i regularni kritičar vlasti, DPS-a i Vas lično. S poštovanjem Vas pozivamo da odmah povučete svoju tužbu protiv Željka Ivanovića, Ljubiše Mitrovića i "Dejli presa"... Podnošenje takvog kažnjavajućeg zahtjeva od strane bivšeg premijera štetno je za međunarodni ugled Crne Gore i ambicije vaše države za tješnjim evropskim integracijama - navodi se u pismu koje su predsjednici Svjetske novinske asocijacije i Svjetskog foruma urednika Gevin OČRajli i Džordž Brok uputili predsjedniku DPS-a Milu Đukanoviću, povodom njegove tužbe protiv direktora, glavnog i odgovornog urednika i izdavača nezavisnog dnevnika "Vijesti", sa odštetnim zahtjevom od milion eura.
OČRajli i Brok "s poštovanjem" podsjećaju Đukanovića "da je, čak i u slučaju da sud zaista presudi u Vašu korist (tuženi su odbacili sve tvrdnje), dobro utemeljeno u međunarodnom pravu da treba uzeti u obzir potencijalni uznemiravajući efekat novčane nadoknade na slobodu izražavanja i da novčane nadoknade nikad ne treba da budu nesrazmjerne učinjenoj šteti".
- Slučaj je nastao zbog komentara g. Ivanovića koji je dao nakon što je napadnut od trojice ljudi u rano jutro 1. septembra u Podgorici i pretučen bejzbol palicama i metalnim šipkama. G. Ivanović je rekao medijima da je njegovo premlaćivanje "čestitka" od onih koji vladaju Crnom Gorom i da ste za napad odgovorni Vi i Vaša "familija". G. Ivanović je kasnije naglasio da vjeruje da ste Vi kao bivši predsjednik i premijer, odgovorni za stvaranje atmosfere u kojoj je nasilje protiv novinara prihvatljivo. Većina medija je prenijela komentare g. Ivanovića, ali ste Vi samo od "Vijesti" tražili odštetu - navode predsjednici Svjetske novinske asocijacije i Svjetskog foruma urednika u pismu Đukanoviću.

[Ćipur]

Priča o prvom i jedinom pravom farmeru koji se bavi uzgojem koza u Crnoj Gori


Bubulj ide u Ameriku


Ponekad se klizam i padam u drače, smijem se od muke, uhvati me i nevrijeme, idem mokar, ali mi svaka dođe na poziv - kaže podgorički farmer Mirsad Kajošević zvani Mico Bubulj, koji u Dinoši ima istoimenu farmu koza i ovaca. Micova farma u čiji rad su uključena petorica njegove braće i braće od stričeva sa svojim familijama, sadrži i program za proizvodnju tri vrste kozjeg sira i jogurta

Trudim se da stadu nađem lijepo mjesto za pašu. Popijem kafu rano ujutro a često odem i gladan, jer žurim da one jedu.Vuče me to što sam prvi i jedini pravi crnogorski farmer koza i to mi daje elan - priča Mico Bubulj. Poznat je po nesvakidašnjem biznisu koji je pokrenuo prije desetak godina. Vlasnik je farme i stada od 600 koza i nešto više od 100 ovaca koje, kad bude u mogućnosti, planira da udvostruči.
Svo mlijeko na ovoj farmi prerađuje u tri vrste kozjeg sira - trapist, tvrdi domaći i meki domaći kozji sir i jogurt.
- No, o kozama se još uvijek mnogo više govori kao o štetnim za šumu, nego što se ističe njena korisnost -kaže Mico. A onda, spominje i podatak da se na njegovoj farmi godišnje ojari oko 1100 jaradi, dok se svakodnevno izmuze 700 do 800 litara visokokvalitenog kozjeg mlijeka i proizvede najmanje 50 kilograma sira godišnje.
Priča i o tome kako je, kada je ovce pasu a koze brste, idealno za očuvanje naših krajeva od napada šikare koja zauzima sve više livada i pašnjaka.
‘’Koze su interesantne za uzgoj. Pametne su, spretne i okretne. Daju mlijeko i meso, jaretinu s malom količinom masti, a bogato makro i mikro elementima, vitaminima i bjelančevinama, ima visoku hranjivu vrijednost. Drugo, važan je i gnoj koji spada u topli gnoj, cijenjen u proizvodnji povrća i cvijeća.’’
Micova farma je opremljena automatskom muzilicom, čiji je kapacitet 24 grla muže odjednom. Mlijeko se potom odnosi u pogon za preradu mlijeka i tu se hladi, a nakon toga dolazi automatsko filtriranje i proizvodnja sira koji se odnosi u podrum za sušenje i ostavlja da zri 60 dana.
‘’Nakon zrenja, pakuje se u vakuum. Cijeli proces je pod stalnim nadzorom veterinarske službe. Uostalom, osnovna orijentacija farme je proizvodnja sira i jogurta a planiram i da preko Slovenije počnem da izvozim sir za kupce u inostransvu. Jer, proizvodna cijena ovog artikla je visoka, baš zbog specifičnosti sirovine. Za kilogram “Bubulja” kako se zove moj sir, potrebno je 10 litara mlijeka ili šest do sedam koza.’’
Mico planira da farmu poveća na više od 1000 koza i za još oko 300 ovaca, da napravi mljekaru i siraru sa otkupom svog mlijeka kod okolnih farmera.
Prema njegovim riječima naisplativija je, ali i najzahtjevnija, proizvodnja kozjeg sira tipa trapist.
‘’No, za proizvodnju takvih vrsta sireva nije naš narod. Nemamo mi karakter za proizvodnju sireva ekskluzivnog kvaliteta. Za proizvodnju vrhunskog sira pored naglašene higijene neophodno je strpljenje i sistematičnost.’’
O svom radu, kaže da se relativno lako uključio u proizvodnju te vrste sira budući da proizvodi onaj domaći sir po tradicionalnoj tehnologiji koja takođe ne trpi aljkavost.
‘’U mojoj familiji, nikad nijesmo prekidali tradiciju kozarstva. Čak smo i u vrijeme stroge zabrane držanja koza uvijek imali njih bar petnaestak.’’
Farma ‘’Bubulj’’ je odnedavno uvrštena u HACCP sistem koji u najkraćem znači sistem koji se može upotrijebiti za kontrolu procesa i osjetljivih tačaka u lancu proizvodnje hrane, sa krajnjim ciljem da potrošač konzumira namirnicu u stanju i na način koji će biti bezbjedan po njegovo zdravlje. Principi HACCP danas su ugrađeni i upotrijebljeni u svim zemljama sa razvijenim nacionalnim programima bezbjednosti hrane. Mico kaže, da je do sertifikata ostala samo papirologija.
‘’Predstavnici HACCP iz Slovenije već gotovo dvije godine nadziru svaku aktivnost farme Bubulj, prate moj rad a o tome što misle o mojim proizvodina najbolje govori podatak da je moj sir tipa trapist na slovenačkom novogodišnjem sajmu hrane na kojem učestvuju sve zemlje koje imaju svoja diplomatska predstavništva u Sloveniji ocijenjen sa veoma visokom ocjenom i da su uzorci trapista sa moje farme ali i domaćeg sira već na ispitivanju za plasman u zemlje EU.’’
Zato, nada se da će se njegov sir pored Slovenije i nekih evropskih zemalja naći i na američkim trpezama i navodi da su pregovori o izvozu u podmakloj fazi.
Mico je farmu, kako kaže, napravio od sopstvenih sredstava i sa kreditnim linijama koje su imali kamatne stope od 26 odsto, odnosno tipične zelenaške kamate.
‘’Nikada nijesam dobio nijedan cent od ministarstva poljoprivrede za kozarstvo. Oni ne znaju ni đe su mi farma, sirara i mljekara, a kamo li đe mi je kuća ili koliko koza imam. A, vidiš, od 1000 jaradi koliko imam svake godine i koja nažalost završe u klanicama godišnje, mogu napraviti jednog novog farmera sa selektovanim stadom. No, iako sam tu ideju nudio kao projekat, u ministarstvu su u početku tvrdili da je neinteresantno a kasnije i da nije isplativo.’’

Samo za one sa dubljim džepom

Mico kaže da sir plasira u podgoričke markete i restorane u koje, uglavnom, zalazi klijentela sa dubljim džepom i napominje da je njegov kupac i hotel „Splendid“ na čijoj trpezi kilogram njegovog sira dostiže cijenu od 275 eura. Ipak, cijena kilograma njegovog sira je 19 eura, ali se proizvodi u pakovanju od 450 grama i, kako Mico u šali kaže, nalik je na bubulj kakvo ime nosi i njegova farma. Na pitanje odakle ime Mico kaže da kada je bio mali budući da je bio nižeg rasta ali i naglašene stamene konstrukcije dobio je nadimak Bubulj. - Nikada se nijesam ljutio zbog tog nadimka koji me prati do današnjih dana - kaže on.

Čobani i rukovodioci

Mico priča i o tome kako najveći problem ima sa nedostatkom čobana, kojih sada ima šest i svi su iz Albanije. Kaže da samo čobanima mjesečno daje 1.800 eura, plus hranu, te da im obezbjeđuje spavanje, odjeću i obuću. ''Kad dam oglas za čobane, niko se u Crnoj Gori ne javlja, pa sam odlučio da ubuduće napišem oglas: Tražim rukovodioce stada. Možda to upali.''


Slavko Raspopović

[Ćipur]

Prosječan Englez konačno nadmašio prosječnog Amerikanca

Prihod prosječnog Engleza prvi je put od 19. vijeka veći od prihoda prosječnog Amerikanaca, objavila je konsultantska firma Oxford Economics.

Bruto domaći proizvod po osobi doseći će u Britaniji 23.500 funti, što je 250 funti više nego onaj prosječnog Amerikanca.

Englezi, prema ispitivanju, žive bolje i od Njemaca (21.665 funto) i Francuza (21.700 funti).

http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=27238

[Old Bone]

Prosječan Englez konačno nadmašio prosječnog Amerikanca

Prihod prosječnog Engleza prvi je put od 19. vijeka veći od prihoda prosječnog Amerikanaca, objavila je konsultantska firma Oxford Economics.

Bruto domaći proizvod po osobi doseći će u Britaniji 23.500 funti, što je 250 funti više nego onaj prosječnog Amerikanca.

Englezi, prema ispitivanju, žive bolje i od Njemaca (21.665 funto) i Francuza (21.700 funti).

http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=27238

Savjetnici i najbolji kontrolori na svijet ( i to onako na fini nacin!) konacno dodjeose na svoje staro......RAT KOSTA ZAMERIKU ZESTOKO, JER DRUGOGO OBJASNJNJENJA NEMA: ONI I DALJE NAJVISE NA SVIJETU RADE-tvrdim!

[nihil]

U Budvi se gradi "najlepši stadion u Evropi"
Utorak, 8. januar 2008. 17:45

Praksa evropskih klubova je da pre stvaranja respektabilnog tima stvore adekvatne uslove za rad. Tim putem, medjutim, ne ide se u Crnoj Gori. Tokom letošnjeg prelaznog roka budvanski Mogren je stvorio dream-team, koji je u prvom delu sezone igrao na terenu koji je više ličio na oranicu nego li na mesto na kojem se igra fudbal.

Uprava tima iz prestonice crnogorskog turizma odlučila je da reši i taj problem pa će krajem januara početi gradnju velelepnog stadiona čija će izgradnja koštati 100. miliona evra. Stadion će biti izgradjen u naselju Dubovica, u blizini mesta na kojem će biti izgradjena replika hotela Burz el arab iz Dubaija, poznatijeg kao “jedro”.

Ovaj sportski i turistički poslovni objekat imaće 15.000 sedišta. Tokom turističke sezone na stadionu će se održavati veliki koncerti i drugi spektakli za gradjane i turiste, prenosi Tanjug.

Poslovni kompleks stadiona sastojaće se od pet gradjevinskih objekata ukupne površine blizu 109.000 metara kvadratnih. Sam objekat stadiona imaće poslovno komercijalni karakter a ispod njega nalaziće se dvoetažni parking prostor sa 650 vozila.

U njegovom sastavu nalaziće se i hotel za sportiste sa 65 apartmana, devet lokala, diskoteka i restoran površine 1.430 kvadratnih metara. U suterenu nalaziće se pored ostalog bazen, velnes centar, teretana i još 14 lokala.

Budvani su letos u svoje doveli nekolicinu igrača koji u crnogorskom fudbalu imaju status zvezda. Tako su u Budvu stigli reprezentativci Nikola Vujović iz Budućnosti, Vladimir Vujović iz arabijske Al Vehde i Luka Pejović iz Grblja, kao i mladi reprezentativci Ivan Janjušević, Luka Tiodorović i Bojan Kalezić.

(MONDO)

[THE_BOSS]

a sve se nesto prica a nista se ne radi

[West]

Prosječan Englez konačno nadmašio prosječnog Amerikanca

Prihod prosječnog Engleza prvi je put od 19. vijeka veći od prihoda prosječnog Amerikanaca, objavila je konsultantska firma Oxford Economics.

Bruto domaći proizvod po osobi doseći će u Britaniji 23.500 funti, što je 250 funti više nego onaj prosječnog Amerikanca.

Englezi, prema ispitivanju, žive bolje i od Njemaca (21.665 funto) i Francuza (21.700 funti).

http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=27238

To oldbone:
Savjetnici i najbolji kontrolori ,za iste poslove imas u americi vece pare.
Ma to je samo prosek(prosecan engleski,americki radnik).Amerikanci placaju bolje visokoobrazovane poslove(savjetnike,kontrolore,doktore,inzinjere) dok mrce niskointeligentne.-Ja to mogu samo da cijenim
Tako da dok te boli dupe za prodavace sladoleda(a mene bas briga),i oces da znas za sta si zavrsavao fax(super hierarhija u drustvu) Amerika je barem duplo bolja od bilo koje drzave u evropi zato sto ti drzava ne uzima toliko od poreza i daje ga drugim...
Tj boli me dupe za standard svih dok tvoja hierarhija u drustvu i tvoj standard ok

[shajo]

ovo za ovaj stadion je vrlo izvodljivo i mislim da ce to pocheti da se gradi brzo ako ne dodje do kakvih ratova u regionu ili kod nas recimo.
jer se sve vishe za*****va dje god se oko nas chojek okrene

[milovan]

SEDAMNAESTE BOŽIĆNjE RASPRAVE O EKONOMIJI ZAVRŠENE POSLIJE PONOĆI U PODGORICI

U Crnoj Gori se sve prašta
osim uspjeha

Podgorica, 6.januara - U Crnoj Gori se sve može oprostiti osim uspjeha, kazao je prof. dr Veselin Vukotić otvarajući 17. Božićne rasprave o ekonomiji čija tema je bila "Etika i tranzicija", koje su za razliku od prethodnih godina večeras održane na Fakultetu za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis u Podgorici umjesto na Ekonomskom fakultetu. Da li je u Crnoj Gori uspjeh nemoralan, a ne uspjeh moralan. Zašto se danas politička elita u Crnoj Gori ne bori za državu kao servis građana, zašto se bori protiv male mikro države, protiv ideje države uslužne građanima, već - za veliku državu i veliku birokratiju. Da li nam treba velika država radi veće vlasti političara ili mala država da pruža servis građanima. Kako da se razvija moral u društvu gdje preko polovine radno sposobnih živi od preraspodjele - tuđeg novca. Da li bi Bil Gejts bio etički podoban da živi u Crnoj Gori. Da li bi bio moralan u državi u kojoj se pored termina novi bogataši uvodi i termin novi moralni autoriteti. Da li bi pobjegao glavom bez obzira u Crnoj Gori ili bi im dao svoje bogatstvo da ga oni preraspodijele. Zar svako drugi nije sumnjiv sem onog koji daje ocjenu. Upitavši se da li je profit moralan ili ne profesor Vukotić je postavio pitanje da li je bilo normalnije i moralnije vrijeme dugih redova i praznih državnih prodavnica, ili, danas sa trgovinama na evropskom nivou snabdjevenosti. Zar vlasnici ne treba da zarađuju profit. Zar ekonomska sloboda nije osnov poslovnog morala i etike. Drežava i njene birokratija, protekcionisti ugrožavajući ekonomske slobode ugrožavaju profit etičke osnove društva u tranziciji,ocijenio je Vukotić.
Ova godina u Crnoj Gori i Srbiji neće biti ista, prije svega zato što su u Crnoj Gori stvari pod kontrolom a u Srbiji će biti kriza i lomova ocijenio je prof. dr Dušan Janjić, sa Instituta društvenih nauka Beograda.
Na Božićnim raspravama učestvovali su i Verica Barać, predsjednik Savjeta za borbu protiv korupcije Beograda, Milan Marković, predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, Čedomir Čupić sa Univerziteta u Beogradu.

Mr.Milović

.......................

Doktor Vukotic je promashio TEMU,
ni rijechi o POSLOVNOJ ETICI, i uspjesima KOJI ISKLJUCHIVO ZAVISE,
OD BLIZINE DRZAVNIM JASLIMA; SA KOJIH SE ZOBALA PREKRUPA.

LAKO JE BITI SVETAC, AKO VAM JE BOG OTAC.

[Hari Krisna]

Nova šansa za Montenegrowiki


Standardizacijom crnogorskog jezika, uslijediće ponovno apliciranje za otvaranje Wikipedije na crnogorskom jeziku - najavljeno je iz NVO "ITAM", organizacije koja je prije dvije godine pokrenula pitanje postojanja popularne online baze znanja na Internetu u verziji za Crnu Goru (www.crnogorska-enciklopedija.org). S tim u vezi, organizacija je pokrenula akciju "2008. godina razvoja crnogorske enciklopedije".
Projekat Wikipedije počeo je na proljeće, 2006, pod nazivom Montenegrowiki. Enciklopedija je postojala kao testna verzija.
Ideja se, podsjetio je Darko Bulatović, jedan od osnivača NVO "ITAM" i pokretač Wikipedije na crnogorskom jeziku, javila kao refleksija na učinak najpopularnije svjetske online enciklopedije Wikipedia, koju danas sačinjava preko 2,5 miliona članaka na engleskom jeziku.
Pojava Wiki, uopšte, promijenila je u velikoj mjeri metode rada na stvaranju enciklopedija, nudeći svima pristup informacijama i mogućnost da svoje znanje podijele sa drugima.
- Vođeni idejom o potrebi crnogorskog društva da se modernizuje i bolje organizuje, "ITAM" je paralelno sa projektom "Javne bežične mreže" krenuo u istraživanje i razvoj online enciklopedije. Analizom stvaranja nacionalnih online Wiki očekivali smo i podršku Wikipedia zajednice (WikiMedia Fondacija) međutim, ta podrška je izostala i dva puta je odbijen zahtjev za Wikipediju na crnogorskom jeziku - kazao je Bulatović. Razlozi za to su, prema njegovim riječima, bili veliki pritisci članova ogranka Fondacije iz Srbije koji su direktnim akcijama i dezinformacijama uspjeli da onemoguće stvaranje Wikipedije na crnogorskom jeziku.
- Veliko razočaranje u tim danima dopunili su i hakerski napadi na Montenegrowiki iz Srbije koji su trajali danima, pokušavajući da onemoguće projekat - podsjetio je Bulatović. On je dodao da su upornost i istrajnost nekoliko ljudi, uz podršku ITAM-a učinili da Montenegrowiki (sad crnogorska enciklopedija) danas ima preko hiljadu članaka, što je više nego što mnoge Wikipedije imaju na svojim jezicima.
- I danas, umjesto da tražimo podršku stranaca, željeli bismo dobiti podršku od svih koji mogu doprinijeti da zajedno učinimo 2008. godinom razvoja crnogorske online enciklopedije - rekao je Bulatović, te dodao da je projekat od velike važnosti za Crnu Goru iz više razloga. Među njima, kako je naveo, je "nedostatak istinitih činjenica o Crnoj Gori na Internetu, što je posljedica informatičkog rata koji se odvijao posljednjih godina".
- Drugi razlog je naš zajednički trud da podijelimo informacije sa drugima. Jedinstvenom online crnogorskom enciklopedijom omogućićemo generacijama da ostavljaju trag za budućnost prenoseći znanje o sebi i drugima. Mnoge do sada nezapisane riječi mogu biti zabilježene i ostati trajno zapamćene na crnogorskoj enciklopediji. Svi znamo koliko je bogata naša kulturna i istorijska baština koja je činila Crnu Goru slobodnom vjekovima. Takav pristup informacijama i kreiranje crnogorske online enciklopedije u današnje vrijeme slobodne razmjene informacija preko Interneta postaje osnova svakog društva. Osim istorije, i sve druge oblasti nauke čine važne karike u lancu stvaranja online crnogorske enciklopedije - objasnio je Bulatović.
Online enciklopediju drugačijom čini lakoća dodavanja novih članaka sa vrlo jednostavnim formatiranjem cjelina i dodavanjem fotografija. Ljepota rada na online enciklopediji je u tome što korisnici uvijek mogu da dodaju i promijene tekst i fotografije, što drugi korisnik može dalje da razrađuje i dokumentuje. Crnogorska online enciklopedija bi obezbjeđivala informacije đacima, studentima, i uopšte građanima.
- Stoga bi od velike pomoći bilo da se u projekat uključe obrazovne institucije i svi građani unutar i van Crne Gore - rekao je Bulatović.
Do standardizacije crnogorskog jezika, kako je kazao, članovi ITAM organizacije, sa svima koji to žele, nastojaće da crnogorsku enciklopediju obogate sadržajima.
-Taj sadržaj mogli bismo, zajedno sa prevodima, preporučiti za postavljanje na Wikipediu na engleskom jeziku, najpopularnijem od svih jezika na kojima je Wikipedia dostupna.


D.KALAČ
http://www.vijesti.cg.yu/vijesti_old...jest&id=258117

[Rave92]

Drago mi je da to cujem, jedva cekam kad budemo imali oficijalnu wikipediju.

[Hari Krisna]

Nemoj samo da slusas i da ti je drago nego uradi zeru posla na tome

[Old Bone]

To oldbone:
Savjetnici i najbolji kontrolori ,za iste poslove imas u americi vece pare.
Ma to je samo prosek(prosecan engleski,americki radnik).Amerikanci placaju bolje visokoobrazovane poslove(savjetnike,kontrolore,doktore,inzinjere) dok mrce niskointeligentne.-Ja to mogu samo da cijenim
Tako da dok te boli dupe za prodavace sladoleda(a mene bas briga),i oces da znas za sta si zavrsavao fax(super hierarhija u drustvu) Amerika je barem duplo bolja od bilo koje drzave u evropi zato sto ti drzava ne uzima toliko od poreza i daje ga drugim...
Tj boli me dupe za standard svih dok tvoja hierarhija u drustvu i tvoj standard ok

Razumem te i BORIM SE SA SAMIM SOBOM DA POTISNEM TAKAV REZON.....mislim da ipak moramo misliti i na druge, jer mi nije slatko da za novu godinu imam peceno jagnje a da mi komsija nema nista.....IPAK SAM BAR MALO SOCIJALISTA!

Ali tvoj stav je posten , i pozdravljam ga...TO JE TVOJE PRAVO!