Page 15 of 21 FirstFirst ... 5111213141516171819 ... LastLast
Results 351 to 375 of 518

Thread: Ekonomija nase zemlje[Generalno]

  1. #351
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 6 zvjezdica?

    Izvršni direktor beogradskog ''Putnika'' za Crnu Goru Zlatko Petković najavljuje značajne investicije

    Sveti Marko će zasjeniti “Splendid”



    TIVAT - Na ostrvu Sveti Marko gradiće se ekskluzivni turistički kapaciteti od najmanje šest zvjezdica koji će zadovoljiti najveće standarde, kazao je izvršni direktor beogradskog ''Putnika'' za Crnu Goru Zlatko Petković.
    U centralnom dijelu turističkog naselja crnogorsko - slovenačka grupacija koju je odabrao novi vlasnik ''Putnika'', kiparski investicioni fond ''Aciona investment limited'', a koji kontroliše ruska kompanija ''Metropol'', oko rezidencijalne vile uz kompletnu infrastrukturu izgradiće hotelski kompleks s pratećim sportsko - rekreativnim sadržajima. Nakon završetka studije o lokaciji izabraće se jedan od četiri operatera koji grade najluksuznije hotelske objekte na svijetu.
    Trenutno u svijetu postoji samo nekoliko hotela kategorisanih sa sedam zvjezdica među kojima je i ''Arapski toranj'' u Dubaiju ili ''Town House Galleria" u Milanu, što znači da bi izgradnja takvog jednog kompleksa, Sveti Marko izjednačila s najprestižnijim ljetovalištima na svijetu. Kategorizacija hotelskih objekata u Crnoj Gori još ne poznaje takvu kategoriju, a najekskluzvniji hoteli kao što su ''Splendid'' u Bečićima ili ''Bjanka'' u Kolašinu imaju pet zvjezdica.


    Z. K.

  2. #352
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    31,208
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    CG 62. na listi najkonkurentnijih ekonomija u svijetu Srbija se na listi najkonkurentijih ekonomija svijeta za 2009/10. našla na 93. mjestu. U prethodnom istraživanju Svetskog ekonomskog foruma Srbija je bila na 85. mjestu. Bolje od Srbije od zemalja iz susjedstva su Slovenija, koja se popela za pet mjesta, na 37. poziciju, i Crna Gora koja se sa 65. uzdigla na 62. mjesto, prenosi Radio Dojče Vele.
    Hrvatska je sada 72. nakon što je u poređenju sa prethodnom godinom pala za čak 11 mjesta, a Makedonija je "skočila" pet mjesta, na 84.
    Istraživanje o konkurentnosti ove godine je obuhvatilo 133 zemlje, a prvo mjesto zauzela je Švajcarska koja je na drugu poziciju potisnula SAD, dok su među prvih pet još Singapur, Švedska i Danska.

  3. #353
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    6,824
    Thanks Thanks Given 
    303
    Thanks Thanks Received 
    269
    Thanked in
    161 Posts

    Default

    Da li da zaista vjerujemo u ovo?

  4. #354
    Join Date
    May 2007
    Location
    Tv
    Posts
    22,868
    Thanks Thanks Given 
    3,187
    Thanks Thanks Received 
    5,532
    Thanked in
    2,242 Posts

    Default

    90% crnogorskih gradjana vjeruje.

  5. #355
    Join Date
    Dec 2006
    Posts
    11,452
    Thanks Thanks Given 
    1,907
    Thanks Thanks Received 
    5,151
    Thanked in
    1,776 Posts

    Default

    Sto je najkonkurentnija ekonomija?

  6. #356
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    6,824
    Thanks Thanks Given 
    303
    Thanks Thanks Received 
    269
    Thanked in
    161 Posts

    Default

    pa to bi otprilike trebalo da bude laicki receno, koliko se neke stvari bitne za razvoj ekonomije isticu u 'brzini' i 'kvalitetu'
    pogledaj ovaj sajt i bice ti jasno, tu su te kljucne stvari, imas tabele po zemljama
    http://www.insead.edu/v1/gitr/wef/ma...tavariable.cfm (2008-2009)
    ovdje ima za 2009-2010 al nesto ne funkcionise dobro
    http://www.weforum.org/documents/GCR09/index.html

    a evo ovdje i wikipedie
    http://en.wikipedia.org/wiki/Global_...iveness_Report
    i evo finog odgovora na remark-ovo pitanje
    The report "assesses the ability of countries to provide high levels of prosperity to their citizens. This in turn depends on how productively a country uses available resources. Therefore, the Global Competitiveness Index measures the set of institutions, policies, and factors that set the sustainable current and medium-term levels of economic prosperity."[5]

    a a i evo ovdje ukupni ranking
    http://www.weforum.org/pdf/GCR09/GCR...llrankings.pdf
    i stvarno smo na 62 poziciji
    http://www.weforum.org/pdf/GCR09/GCR...fullreport.pdf
    na 239 stranici imate detaljan pregled za nas, najgori smo u trzistu, a najbolji u zdrastvu i primarnom obrazovanju


    E sad pitanje je kolko su validni podaci koje je WEF dobio.
    Last edited by autodijagnostika; 09-09-09 at 20:17.

  7. #357
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    6,824
    Thanks Thanks Given 
    303
    Thanks Thanks Received 
    269
    Thanked in
    161 Posts

    Default

    Pogoršana pozicija Crne Gore u oblasti ekonomskih sloboda
    http://www.cafemontenegro.com/index....=25&news=88628

  8. #358
    Join Date
    Jun 2009
    Posts
    148
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default



    Đukanović: Radili smo smišljeno i namjerno

    Crna Gora je u ovoj, duboko kriznoj godini, sačuvala ekonomsku i socijalnu stabilnost. Nije bilo bankrota značajnih preduzeća, niti banke, nivo nezaposlenosti je kao i prije eskalacije krize, a na istom nivou je i prosječna plata, kazao je crnogorski premijer Milo Đukanović.

    On je, u intervjuu Javnom servisu RTCG, rekao da tokovi investicionog kapitala kreću iz razvijenog svijeta prema našoj državi, od čega će Crna Gora imati velike benefite, što daje razlog za optimizam da će naredna godina biti bolja od ove. Ono što, kao Vlada, projektujemo za 2010. godinu, a to je obnova ekonomskog rasta, jeste realan cilj.

    On je rekao da je Vlada doprinijela da se otvori šansa za održivost i dugoročnu stabilnost ključnih privrednih subjekata u Crnoj Gori, kao što su KAP i Željezara.

    “Industrija aluminijuma značajna je za ekonomski i društveni razvoj Crne Gore, posebno u ovom trenutku, kada se još nije dovoljno razvila kapitalna i turistička infrastruktura”, rekao je Đukanović, podsjećajući da je potpisan Memorandum o razumijevanju sa strateškim partnerom, da traju pregovori, te da bi u bliskoj budućnosti taj ugovor mogao biti pretočen u aneks kupoporodajnog ugovora kojim bi se riješila ključna pitanja-optimizacija zaposlenih i snabdijevanje električnom energijom.Prema njegovim riječima nešto slično je preduzeto i kad je u pitanju Željezara Nikšić.

    “Intervencije Vladine politike u poslovanje ovih preduzeća bile su nužne. Bile su minimalne u odnosu na ono što su mnoge vlade u svijetu radile. Radili smo smišljeno i namjerno, ne želeći stare modele vladinog upravljanja privredom, nego da održimo osnovni kurs osposobljavanja privrednih subjekata da preuzmu odgovornost za svoje poslovne rezultate”, kazao je Đukanović.

    http://www.cafemontenegro.com/index....=25&news=89063
    Last edited by altona; 19-09-09 at 13:02.

  9. #359
    Join Date
    May 2007
    Location
    Tv
    Posts
    22,868
    Thanks Thanks Given 
    3,187
    Thanks Thanks Received 
    5,532
    Thanked in
    2,242 Posts

    Default

    Do sad nam je budzetski suficit od prosle godine peglao koliko toliko posledice krize. Jesen ce reci ko smo i sto smo.

  10. #360
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,304
    Thanks Thanks Given 
    2,782
    Thanks Thanks Received 
    3,940
    Thanked in
    1,909 Posts

    Default

    Uhhh kako grijeshish ni sam svjestan nijesi. Suficit je davno ptroshen vjeruj mi.
    Pogledaj samo silna usvajanja novih budzheta po opstinama. Realizacija prihoda jako slaba da ne rechem ochajna.
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  11. #361
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,304
    Thanks Thanks Given 
    2,782
    Thanks Thanks Received 
    3,940
    Thanked in
    1,909 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by remark View Post
    Sto je najkonkurentnija ekonomija?
    Visok GDP i GNP per capita, dobre zarade, mala inflacija, niske poreske stope, visok GINI koeficijent.
    Uglavnom ne postoji ali eto
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  12. #362
    Join Date
    Jun 2009
    Posts
    6,049
    Thanks Thanks Given 
    536
    Thanks Thanks Received 
    636
    Thanked in
    386 Posts

    Default

    Hidroelektrane na Moraci ?

  13. #363
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Trg zrtava DPSa BB
    Posts
    11,006
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Kad moja supruga sa trgovinskom shkolom,
    postane vlasnik kuce i radionice, koja montira elektroniku u roku od 24 sata,
    i pochne da fakturishe usluge, svojim mushterijama sa novim brojem PDVa,
    i novim CVR-/SE-nr.

    Kad dobijem dozvolu za proshirenje radionice sa 75m2, za 24 sata.
    Kad za 21 godinu nikad nijeste predali PAZAR, to rade svakodnevno u CGu.
    Kad VAS poreska inspekcija posjeti samo u jednom navratu, i to samo dva chasa.

    TO JE AMBIJENT ZA RAD I RED,
    za proizvodnju i servis,
    kod nas je KORUPCIJA I BIROKRATIJA,
    endemska BILJKA,
    kao Panchiceva OMORIKA,
    svako svakoga ucjenjuje,
    za upis, za dozvolu, za ocjenu za pregled kod specijaliste, za kaznu u saobracaju, za standbeni i stan, za krshcenicu, za uvjerenje o drzavljanstvu za ovjeru zdrastvene, sve gubljenje VREMENA OD SHALTERA DO SHALTERA,
    od PARTIOKRATE DO BIROKRATE,
    uzas jedan NEOPISIVI,
    samo sreca shto su GRADJANI SLIJEPI I GLUVI,
    ili toliko oguglali na tiu CHISTU ZAJEBANCIJU,
    da ne osjecaju, kad im tri guraju a dva vade, shto im RADE.

    Da mi konkurishemo sa NASHIM CARINICIMA, policijom i vojskom DPSDPovaca i njihovim AGENCIJAMA ZA KRIVI KRASTAVAC.
    IM - Old Bone
    Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...

  14. #364
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    6,824
    Thanks Thanks Given 
    303
    Thanks Thanks Received 
    269
    Thanked in
    161 Posts

    Default

    Vukotić: Pravi obračun sa svjetskom krizom tek predstoji

    Tržište je udarilo u veliki ledeni brijeg, a taj brijeg zove se birokratija, odnosno preveliko državno miješanje. I kako se to liječi – liječi se tako što se taj brijeg još povećava. Toliko je novca upumpano u svjetsku ekonomiju – prije svega u Americi, a onda i u zemljama Zapadne Evrope – da je to, po mom mišljenju, samo priprema za još veću krizu.

    Osnivač i dekan Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis Univerziteta UDG u Podgorici, idejni tvorac i predsjednik Instituta za strateške studije i projekcije u Podgorici, naučni savjetnik u Institutu društvenih nauka u Beogradu, osnivač i rukovodilac postdiplomskih studija „Preduzetnička ekonomija“, najmlađi član Vlade Ante Markovića.

    To su neki od repera iz biografije Prof. dr Veselina Vukotića koji za „Pobjedu“ govori o nekim za Crnu Goru prelomnim istorijskim trenucima. Aktivno je učestvovao u koncipiranju novog ekonomskog sistema u Crnoj Gori, pa je neupitna njegova kompetencija da procijeni njegove prednosti i mane. No, prije svega o najaktuelnijem…

    Kao zastupnik liberalizma u ekonomskoj teoriji kako gledate na fenomen svjetske finansijske i ekonomske krize koju mnogi označavaju kao kraj tog oblika kapitalizma?

    Činjenica je da već mnogi ljudi kažu da je liberalizam umro, da je tržište kao mehanizam otpalo i kao što i sami vidite rješenje se vidi i u državnom intervencionizmu, regulaciji – po principu što više regulacije to bolje. Čak su neki ozbiljni ekonomisti rekli da je kapitalizam propao za 15 minuta. Ja sam samo pitao da li je propao Soros, da li je propao Bil Gejts…

    Jeste kriza. Ali po mom mišljenju nije kriza zato što je tržište loš mehanizam, već zato što je tržište udarilo u jedan veliki ledeni brijeg, a taj brijeg zove se birokratija, odnosno preveliko državno miješanje.

    I kako se to liječi – liječi se tako što se taj brijeg još povećava. Toliko je novca upumpano u svjetsku ekonomiju – prije svega u Americi, a onda i u zemljama Zapadne Evrope – da je to, po mom mišljenju, samo priprema za još veću krizu. Ne spadam u one koji misle da je kriza prošla jer lijek koji je dat liči na situaciju kad vatru gasite benzinom.

    A šta je lijek?

    Mislim da je lijek dalja deregulacija i dalje jačanje tržišta i smanjenje državne potrošnje na svim nivoima.

    Postoje li ipak granice rasta tog koncepta liberalizma?

    Ja ih ne vidim. Jer kad govorimo o liberalizmu onda govorimo o pojedincu, govorimo o njegovoj snazi, govorimo o kreaciji, idejama… Znači ključna stvar za razvoj jednog društva je da li proizvodi nove ideje. Danas su ideje najkurentnija roba i društvo koje ima sklonost i potencijal da proizvodi ideje ide naprijed.

    Znam da to nije stvar koja se dešava za pola godine ili godinu, ali mislim da je jedan od ključnih razvojnih problema i u Crnoj Gori upravo to što što nijesmo okrenuti novim idejama i ne posvećujemo im dovoljno pažnje.

    Da zaključim, mislim da pravi obračun sa krizom tek predstoji.

    Kako će to da se reflektuje na običnog građanina Crne Gore?

    Biće sve teže u smislu zarade novca. I inače, ulaskom u Evropsku uniju moraćemo da naučimo da je teško zaraditi novac na tržištu. Takođe mislim da će stezanje države biti sve jače i veće. Ne bih želio da me ljudi shvate kao nekog pesimistu, ali objektivno biće mnogo teško. A to od običnog građanina traži da mnogo više ulaže u sebe. Nedavno je saopšten frapantan podatak – u Evropi oko 50 odsto ljudi poslije radnog vremena ide na kurseve, dodatno se obrazuje i usavršava. U Crnoj Gori taj procenat je 6,2 odsto i to su uglavnom konobari. Kad jedanput shvatimo da moramo da ulažemo u sebe to će biti izlaz. Ne vidim drugog izlaza u nekoj dugoročnoj viziji.

    Vaš stav se razlikuje od nekih svjetskih eksperata koji govore da je kriza dotakla dno i da je počelo vrijeme oporavka.

    Pa ako dolar pada ne vidim kako je kriza zaustavljena. Imamo tu jednu čudnu pojavu – ljudi kažu: evo, mi smo sredili finansijski sektor i samo je još ostao problem u realnom sektoru. To se ne može razdvajati! To su dvije strane iste medalje. Ne može biti dobar bankarski sektor uz loš realni sektor. Jer, ako kažu da smo sredili bankarski sektor, a banke kao svoj proizvod na tržištu nude kredite, ko će biti kupac tog njihovog proizvoda u situaciji kada je realni sektor i dalje u velikim problemima.

    Šta treba da se desi u Crnoj Gori da to građanima bude signal da smo krenuli nabolje?

    Opet se vezujem za biznis. Onog trenutka kad osjetimo da se više ljudi okreće prema biznisu i ponovo dobijemo onaj talas biznisa koji smo već imali jedno vrijeme, biće to važan znak. Kad budemo u situaciji da bilježimo rast privatnog biznisa, porodičnog biznisa, to ja vidim kao trenutak izlaska iz krize.

    Inače, ako samo čekamo da neko drugi nešto uradi, da se dese neke velike investicije (koje treba da se dese – naravno), to nije dovoljno. Svaki čovjek mora da razmišlja o biznisu, o svojoj zaradi. Ne treba da čeka da mu neko da posao, već da stvara svoj posao, da se bori za njega.

    U javnosti važite za utemeljivača i projektanta nove crnogorske ekonomske filozofije nakon raspada SFRJ. Koje su se to ključne promjene desile ili bar počele dešavati na tom planu?

    Sticaj životnih okolnosti, a i moj karakter vodili su me ka nizu aktivnosti koje su se odnosile na razmišljanje o promjeni sistema. To su sklonosti koje čovjek vuče iz djetinjstva, od rođenja. U kući sam imao najbliže koji su mi otkrivali drugu, manje vidljivu stranu sistema u kome sam rođen i živio! Korijene sistema koji je počeo da se gradi u Crnoj Gori krajem devedesetih godina možemo, između ostalog, naći u jednoj raspravi zatvorenog tipa, početkom 1988. godine koja je okupila tadašnju naučnu, privrednu i čitavu političku elitu Crne Gore (oko 80 ljudi). Raspravom je rukovodio Vuko Vukadinović, tada predsjednik Vlade Crne Gore. Raspravljao se materijal o viziji razvoja Crne Gore koji sam napisao i ja sam imao uvodno izlaganje u svojstvu člana Vlade zaduženog za razvoj, a i zbog nešto drugačijeg pogleda na razvoj. U međuvremenu sam imao iskustvo i iz Mikulićeve komisije i bio poznat u SFRJ po tezi da bez privatne svojine i tržišta nema izlaza iz krize. To me je i preporučilo da budem član Savezne vlade Ante Markovića, u kojoj sam radio na novom sistemu i posebno Zakonu o privatizaciji i preduzetništvu. Tako da je sve što se dešavalo od 1997. godine u osnovi nastavak svih tih ideja od ranije, i one su bile temelj nastanka Crnogorske ekonomske škole!

    Spadam u ljude koji nikada ne znaju unaprijed šta je konačno rješenje! Treba imati viziju, ključne principe njenog ostvarenja i ne samo se prilagođavati okolnostima, već i uticati na te okolnosti. To što sam mislio tada, negdje 1998. godine napisao sam u svojoj knjizi „Koncepcijske osnove novog ekonomskog sistema u Crnoj Gori“. Moja vizija je proizašla iz vjere u tržište, vjere u pojedinca, vjere u otvorenost, vjere da provincija nije vezana za prostor, već da je u glavi čovjeka. Pitanje je bilo kako stvarati ekonomski sistem koji tjera ljude da mijenjaju svoj način razmišljanja. Citirao bih Ibn Kalduna, jednog od najvećih mislilaca iz arapskog svijeta koji je kazao da čovjek razmišlja zavisno od toga kako dobija sredstva za život. Ne razmišlja isto čovjek koji prima platu od države i onaj koji zarađuje novac na tržištu (iz biznisa)! A tranzicija je pomjeranje fokusa mišljenja ljudi sa države na biznis i tržište!

    Znači, ključni princip je bilo mišljenje da Crna Gora može da bude ekonomski suverena (da sama sebe izdržava), da su ekonomske slobode put do ostvarenja vizije kvaliteta života. U praktičnom smislu, ključni i istorijski korak je bio, za to vrijeme ludost, uvođenje njemačke marke kao zvanične valute 1999. godine. To je korak koji je istorijski promijenio Crnu Goru. Mnogi mi kažu da ne vide tu istorijsku ulogu uvođenja EURA! Pa niko ne vidi da se zemlja okreće, a ona se ipak okreće… Ističem da je važno shvatiti da ništa nije ispalo iz prsta na čelu ili trenutne inspiracije, već evolutivnog razvoja ideja i okolnosti.

    Jeste li zadovoljni dinamikom razvoja Crne Gore u posljednje dvije decenije?

    Onako profesorski: nisam. Istina, mi profesori često imamo ispred sebe idiličnu sliku, ali ne i okolnosti i činjenice. Ako gledate sa te realne strane: onda je postignuto mnogo! Nekako se brzo zaboravlja kroz šta smo prošli, kakva iskušenja, nepoznanice, koliko toga uopšte nije zavisilo od nas! Kada sada čujem „kritičare“ koji kažu šta je trebalo tada raditi, ja ne kažem da nije možda i trebalo, ali od ljudi koji su tako veliki specijalisti za situacije koje nijesu poznavali niti mogli poznavati, očekujem da nam danas daju neke nove ideje u situaciji koju dobro poznaju i dobrim dijelom oblikuju.

    Kreativnost se dokazuje na sprovođenju svojih ideja – ne na stalnom otporu tuđim idejama. Ipak, mislim da će ovo vrijeme tražiti dosta istorijske analize, ne one ideološke suštine naše stvarnosti, već nepristrasne i one koja će, ne braniti ili napadati, opravdavati ili optuživati, već kako istoričar Robin Kolingvud kaže, istorije koja će odgovoriti na pitanje: zašto su ljudi tada tako mislili! Zašto su se tada tako ponašali i sl? Za mene je istorija nauka o objašnjenju ideja i misli od kojih su satkani neki događaji u prošlosti, a ne mehanički nabrajanje događaja! Takva istorija nije učiteljica života! Da bi to bila ona mora biti više kći vremena koje istražuje, a mnogo manje naknadni kreator događaja!

  15. #365
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    6,824
    Thanks Thanks Given 
    303
    Thanks Thanks Received 
    269
    Thanked in
    161 Posts

    Default

    Kakva je po Vašoj ocjeni trenutna ukupna ekonomska situacija u Crnoj Gori? Koje su mane, a koje perspektive?

    Suviše je velika vjera u državu, a time i zahtjevi od države! Sve je manje novih biznisa! Prelazi se na logiku javnih radova i vjere da će oni sami po sebi donijeti preporod! U ekonomiji zasnovanoj na znanju, a još više na inovacijama i kreaciji, potrebno je mnogo više ulagati u duh naroda, u način razmišljanja, u proizvodnju ideja! Najvažniji proizvod savremene ekonomije su nove ideje! Vjerujem da će ulazak u EU mnogo toga promijeniti i stvoriti ljudima koji znaju i koji su preduzetni nove šanse, kao što je to stvorila i tranzicija. Ulazak u EU je novi potres, koji treba iskoristiti! Znam puno ljudi koji to shvataju, marljivo i tiho rade i pripremaju se za to! Siguran sam da će najveći kritičari, a time i protivnici EU kroz 10-ak godina biti oni koji su danas vatreni zagovornici ove ideje, očekujući lagodnost na bazi zasluga! Ali, svaki potres ima svoje žrtve!

    Crnu Goru i njene građane smo vidjeli i u hiperinflaciji prije petnaestak godina sa platama od pet-deset maraka, gdje ih vidite za 15 godina?

    To je negdje 2025-2030. godina. Pa treba imati u vidu da do tada, shodno godišnjim stopama mortaliteta neće biti u životu više od 100.000 onih koji su danas živi, da će biti više od 100.00 onih koji će imati do 18.godina, a još nisu rođeni, da će oni koji danas imaju 25 godina biti već 40-godišnjaci sa obećavajućim, da će današnji pedesetogodišnjaci već biti korisnici penzijskog fonda!… U međuvremenu smo članica EU. Biće završen drugi talas privatizacije: nove privatizacije sadašnjih privatnih preduzeća.

    U Crnu Goru će se doseliti do 50.000 novih stanovnika! Na političkoj sceni će biti nove, evropske partije! Čitaće se druge novine! Preko 90 odsto građana će imati pasoš i putovati Evropom i svi će razbiti iluziju o lakom i lagodnom životu u EU! Shvatićemo da Crna Gora ne postoji u suženom shvatanju nacionalne države! Vlada države Crne Gore će biti otprilike kao što su danas opštinske vlade… Odluke će biti u Briselu i u opštinama! Globalni nivo i lokalni nivo! Centralni nivo će svakako postojati, ali ima izbor: ili da bude kopija i izigrava ulogu iz starog sistema i nestane kao dinosaurusi ili da shvati da je mikrodržava rješenje za konkurentnost ekonomije.

    Možda sam uranio – ali tako će biti sredinom ovog vijeka! U tako rasprostranjenom scenariju – jednima će biti mnogo bolje, drugima lošije! Svako neka bira svoje mjesto – ne čekajući da će neko iz Brisela brinuti za bilo koga iz Podgorice! Na ovoj viziji je i moj koncept Crne Gore kao mikro-države, države okrenute podsticanju biznisa, istraživanjima, proizvodnji novi ideja, novog načina razmišljanja, države na dolazećim megatrendovima razvoja! Ali, u glavama ljudi statičke misli, ovo ne prolazi! Čak izgleda i smiješno!

    Maks Plank je rekao: „Ne očekujte da protivnici prihvate vašu teoriju na bazi činjenica! Sačekajte da izumru!…“! Do skoro nisam vjerovao da je toliko duboko u pravu!

    Privatizacija

    Kako ocjenjujete procese privatizacije u Crnoj Gori?

    Kao neophodan i mučan proces! Kao porođajne muke rođenja jednog sistema, i šta je važnije za rođenje jednog drugačijeg mišljenja. Kada se sada sjetim i Savezne vlade i Savjeta za privatizaciju, i gledam kroz prizmu nekih današnjih rasprava, prosto ne mogu da vjerujem da je taj proces u Crnoj Gori u toj mjeri odmakao. Objašnjenje vidim, s jedne strane, u nekoj vjeri u viziju protagonista ovog procesa u Crnoj Gori, a sa druge strane, u kukavičkom ponašanju oponenata ovog procesa, koji nisu bili sigurni šra će se desiti 21.maja! Kada su stvari postale jasne – došlo je vrijeme, rekao bih, zakašnjelih protivnika privatizacije, ali sa uticajem na usporavanje tranzicionog puta crnogorske ekonomije….

    Morali smo ići brže! Propustili smo priliku da privatizujemo penzioni sistem – da kroz 30-40 godina svako pređe na penzioni račun kao štedni račun u starosti. Ovako, to je teg koji će usporiti razvoj Crne Gore. Isto tako privatizacija u obrazovanju je spora i za mnoge nepoželjna! A to je neophodno! Država je nacionalizovala mnoge funkcije porodice u oblasti zdravlja i obrazovanja, biznisa i sl. Kako da se porodici vrate neke esencijalne i prirodne funkcije – to je pitanje razvoja, ne samo u Crnoj Gori!

  16. #366
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    6,824
    Thanks Thanks Given 
    303
    Thanks Thanks Received 
    269
    Thanked in
    161 Posts

    Default

    Predlagao sam da se ukine Centralna banka

    Koliko je specifična monetarna politika Crne Gore, kao jedine zemlje izvan euro zone koja za zvaničnu valutu ima upravo euro,uticala na stabilnost i razvoj zemlje?

    Njemačka marka odnosno EURO je istorijska trajektorija Crne Gore početkom 21. vijeka. Izgleda da to suštinski ne razumijemo jer prolazi vrijeme te prednosti! Do prije 2-3 godine u Srbiji i Hrvatskoj nijeste smjeli da spomenete da plaćate u EURIMA. Sada je to sve poželjnije! Polako se topi ta naša prednost ranog uvođenja EURA! Problem je što mi stalno razmišljamo u kategorijama starog sistema…

    Kada sam predlagao da se ukine Centralna banka u ovom obimu ingerencija, novine koje svakodnevno i nedjeljama objavljuju ne tako jeftinu reklamu CBCG su me napale i napadaju! Njihova vizija je na nivou cijene reklame, odnosno novca koji dobijaju za tu reklamu! Neću govoriti kako to da Centralna banka ima veći profit od čitavog bankarskog sistema! Ovdje nema ništa lično, jer Centralna banka jako dobro radi svoj posao! Doduše na pogrešnoj ideji! Ako je nestala klasična Centralna banka Njemačke, italijanska lira, francuski franak, ne vidim zašto bi bila jeres ukidanje te institucije u Crnoj Gori?! Ali sada je to kasno! Sada će je ukinuti ulaz u EU i to će biti normalno propraćeno aplauzom! Naravno, govorim o viziji kroz 10-15 godina.

    Niko nije naučio da pliva na obali

    Bili ste član posljednje vlade SFRJ, vlade Ante Markovića. Kako iz aktuelne vizure procjenjujete tadašnju poziciju i rejting bivše zajedničke države u odnosu na današnju poziciju Crne Gore prema Evropi i integracionim procesima?

    Da, bio sam član Vlade Ante Markovića! Čak sam imao čast da me mjesto u Vladi čekalo mjesecima, nakon izbora Savezne vlade, zbog mojih tada političkih obaveza u Crnoj Gori! To je jedno neprocjenjivo veliko iskustvo za mene i moj karakter i moj stručni dignitet (Mislim da sam bio i najmlađi član Vlade). Svaki čovjek se stvara kroz teškoće i nevolje, uspjehe i neuspjehe koje postiže u životu! Ja ne vjerujem čovjeku kojeg nije, manje ili više, okrznula surovost realanog života. Niko nije naučio da pliva na obali, koliko god da je teorijski bio potkovan i čitao najbolje knjige o tehnikama plivanja. Za mene je to bilo otvaranje jednog novog svijeta, svijeta ideala i iluzija, svijeta vjere u nevjerovatno – pokušaja da zaustavite vrijeme, da možete da zaustavite raspad zemlje! A problem je bio: raspad jedne zemlje zbog raspada ideologije na kojoj je ona građena. Čovjek je umro tek kad ispusti dušu – ideju na bazi koje je živio!

    Iz ovog iskustva procjenujem da Crna Gora ne smije shvatati EU, kao što je shvatala SFRJ! Najjednostavnije, ne smijemo mentalno zamijeniti Beograd Briselom! Nesporno je da sada nema izbora da li ili ne biti u EU! Ali, EU kroz očekivanje pomoći i socijale iz Brisela može biti kobno za naš razvoj. EU je tržište od 500 miliona ljudi, tržište druge ekonomije svijeta! Kako da svako od nas na tom tržištu obezbijedi prihod za sebe! To je naš izazov! Priče o evropskoj socijalnoj ekonomiji su priče bez vizije! A pomanjkanje vizije se zove demagogija! Država blagostanja (socijalna država) je već fusnota istorije, kao što je to bila i socijalistička država. To što mnogi Evropljani, ne znajući naše iskustvo iz Istočne Evrope, o tome govore i nije mi tako čudno! Ali me čude ljudi koji su živjeli u toj pravednoj, socijalističkoj državi!

    Mene ne interesuje šta je moda, već kojom rijekom ideja plovim! To je rijeka tržišta! Svijet se mora vratiti onima koji stvaraju, uzeti dizgine iz ruku onih koji priželjkuju državnu preraspodjelu i iz preraspodjele (tuđeg novca) vuku svoju moć. Treba čitati npr. Samjuela Hantingtona, njegove vizije sudara kultura i nestanka civilizacije zasnovane na nacionalnim idejama i državama i na dominaciji birokratije!

    Tranzicija

    Kako ocjenjujete tranzicioni put Crne Gore u posljednjih 20 godina?

    Teško vrijeme koje se ipak završilo našom suverenošću što je očigledno dostignuće, koje nam je otvorilo šansu za nove vizije na početku 21.vijeka. Kritičke ocjene nekog vremena se moraju odnositi na krupne događaje u tom vremenu, bilo postignuća, bilo promašaje. Zato će pravu ocjenu dati ljudi koji imaju distancu u odnosu na to vrijeme! Oni će biti mnogo objektivniji nego mi direktni učesnici. A svako ko je živio u tom vremenu, bio je i učesnik i ima svoj doživljaj događaja.

    Mislim da se stvara jedna mentalna osnova za brži razvoj, da smo u mnogo čemu pobijedili provinciju, tj. nesigurnost u sebe. Mislim da diskusiju o ocjenama prošlog perioda treba da zamijenimo pitanjem: koje smo lekcije naučili iz tog tranzicionog iskustva! Možda bi ključna lekcija trebala biti da se držimo one narodne: „U se, i u svoje kljuse!“, što znači vjerovati u sebe. Ako ne vjerujete u sebe niko vas neće poštovati! Druga lekcija je da je otvorenost ključna orijentacija male zemlje, a ne pokušaj da se na promjene reaguje logikom ježa – zatvaranjem i ježenjem – čije posljedice često možete vidjeti na ulicama: fleka od pregaženih naježenih ježeva. I možda treća lekcija: svaka kriza, svaka teškoća, svaki potres stabilnosti je šansa za razvoj… Ovo važi na svim nivoima i u svim oblastima i za svakog pojedinca.

    Kreketuša

    Osnivač ste i privatnog univerziteta u Podgorici. Jeste li zadovoljni funkcionisanjem ove ustanove za ove dvije-tri godine?

    Da! UDG je jedna od institucija koja je nastala na viziji razvoja Evrope u sljedećih 30-ak godina! Za tu novu viziju razvoja Crne Gore, njen razvoj u EU i na globalnom tržištu, potreban je novi univerzitet, odnosno novi univerziteti! To je izgleda ta naša tržišna niša! Ovo je institucija čije temelje gradimo da izdrži najmanje sljedećih 300-400 godina.

    Već poslije dvije – tri godine rada UDG ima svoj profil, svoj imidž, svoj brend! Već smo popularni među mladima. Imamo i svoje ogovarače! Istina sve je to rani početak, ali po jutru se i dan poznaje. Postigli smo više nego što sam učekivao, tim prije što ja insistiram na novom koceptu, a ne na usavršavanju klasičnog oblika univerzitetskog obrazovanja! Da smo nešto poremetili u mentalnoj paradigmi svjedoče ogovaranja, tako česta „kritika“, opanjkavanja, laži! I to je normalno i to je pokazatelj da smo na pravom putu! Sve dok vas kritikuju nestvaraoci i nadobudni ljudi, ne obazirite se! Oni imaju iskonski instinkt da prepoznaju opasnost za sebe i svoje pozicije! Razmišljajte o svojoj sopstvenoj kritici, o sopstvenoj introspekciji i kritici ljudi koji su stvarno uspjeli u životu! Kreketuše ne mijenjaju svijet, već samo šire baru! Ali ljudi stvaraoci i pregaoci su upravo stvarali civilizacije isušujući te bare! (Pobjeda)
    01.11.2009

  17. #367
    Join Date
    May 2007
    Location
    Tv
    Posts
    22,868
    Thanks Thanks Given 
    3,187
    Thanks Thanks Received 
    5,532
    Thanked in
    2,242 Posts

    Default

    Taj ce nas spasit

  18. #368
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    6,824
    Thanks Thanks Given 
    303
    Thanks Thanks Received 
    269
    Thanked in
    161 Posts

    Default

    Najjace je kad kaze da treba svako da ulaze u sebe, da ide na kurseve, vecernje skole i sl.
    A svi znamo da i zavrsit fakultet u ovakvu zemlju i nije nesto ni perspektivno ni isplativo.
    No on to prica samo da nacera ljude da upisuju i placaju njegov UDG.

  19. #369
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    3,344
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

  20. #370
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    6,824
    Thanks Thanks Given 
    303
    Thanks Thanks Received 
    269
    Thanked in
    161 Posts

    Default

    Last edited by autodijagnostika; 05-12-09 at 09:14.

  21. #371
    Join Date
    Apr 2007
    Posts
    5,522
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    "Ukupni prihodi crnogorskog turizma za devet mjeseci, u godini koju je karakterisala ekonomska kriza, iznosili su oko 480 miliona EUR, devet miliona više u odnosu na prošlogodišnje."
    "Oh, so they have internet on computers now!" Homer J. Simpson

     Think different!

  22. #372
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    6,824
    Thanks Thanks Given 
    303
    Thanks Thanks Received 
    269
    Thanked in
    161 Posts

  23. #373
    Join Date
    Jun 2009
    Posts
    6,049
    Thanks Thanks Given 
    536
    Thanks Thanks Received 
    636
    Thanked in
    386 Posts

    Default

    Hrvatska se mozda i oce oporaviti pa makar i sporo, a bojati se da ce "mediteranski ekonomski tigar" lipsati kao kakav crkveni mis.

  24. #374
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    6,824
    Thanks Thanks Given 
    303
    Thanks Thanks Received 
    269
    Thanked in
    161 Posts

    Default

    Nikola Fabris: Dosadašnji model rasta je neodrživ
    PODGORICA - Dosadašnji model ekonomskog rasta u Crnoj Gori, zasnovan na prilivu direktnih stranih ulaganja, rastu kredita i javne potrošnje, nije moguć i pokretač rasta mora da bude izvoz proizvoda i usluga, poruka je sa skupa predstavnika nevladinih organizacija i političkih partija, posvećenog ekonomskim izazovima Crne Gore.
    http://www.seebiz.eu/cg/makroekonomi...ziv,74547.html

    Pa naravno da je tako, i nikako drukce. Ali zasto je to sada novost Fabrise?
    Pa daj radite nesto po tom pitanju, a ne samo konstatacije.

  25. #375
    Join Date
    Mar 2005
    Posts
    638
    Thanks Thanks Given 
    59
    Thanks Thanks Received 
    56
    Thanked in
    26 Posts

    Default

    Analize i mishljenja - PCNEN:

    Ekonomsko (ne)polemisanje!
    Neshvatljivo je koliko je monolog zavladao ekonomskom svijescu Crne Gore, gdje se veoma mali broj ekonomista ukljucuje u iznosenje drugacijeg misljenja od ovog vec ustaljenog profesora Vukotica

    Piše: Dzavid Kahari

    Nedavno ili, bolje reci, ustaljeno, pisanje i isticanje prof. Vukotica (Veselina), gdje se drzavna umjesanost u ekonomskom vodjenju privredjivanja manje vise karakterise kao uzrocnik krize, je veoma jednostrano izneseno i potkrepljeno tesko shvatljivim navodima, cinjenicama i nepotpunim citatima.

    Bilo bi zaista obimno pisanje, kada bi se navelo angazovanje i strucno savjetovanje profesora Vukotica u kreiranju ove danasnje ekonomske razglednice Crne Gore. Zanemarivanjem proslosti u ponavljanju istovjetne ekonomske opcije od strane profesora je pojednostavljeno tumacenje razvoja u kontekstu istorisko-ekonomskih kretanja. Tako uopsteno predstavljanje preduzetnickog ili slobodnog kapitalizma i naglasavanje da je jedini nacin crnogorskog razvoja upravo oslanjanje na takav koncept je, u najmanju ruku, izigravanje proslosti i daleko od ekonomske logike danasnjice.

    Crnogorska kriza nije prouzrokovana drzavnom intervencijom, vec, naprotiv, vidjenjima gdje se cjelokupno privredjivanje, oslanjajuci se na teoretskim prezentacijama profesora, najprije nacionalizovalo, a zatim privatizovalo ili otudjilo. U preduzetnickom razvoju, a po svemu ucinjenom fondovskom razvoju, elementarne substance ekonomskog razvoja su unistene ili doveden u stanje nemoguce za bilo kakvo slobodno preduzetnistvo i odrziv razvoj. Privredni subjekti su podredjeni sveukopnoj kontroli od strane vlasnika fondova, ili vecinskih vlasnika privatizovanih preduzeca, i svako slobodno planiranje razvoja je u zavisnosti od ekonomskog shvatanje pomenutih, gdje je kratkorocni profit ili nesrazmjerna zarada u odnosu na ulozeno u prvom planu.

    Kupovina i preprodaja privrednih kapaciteta, turistickih objekata, fabrickih postrojenja, voznih parkova i kreditno zaduzenje na osnovu fiktivnih pokazatelja poslovanja je jedan od glavnih uzroka privrednog stanja, socijalnih problema i sve veceg oslanjanja na drzavu. Pristup privatizaciji, gdje su mnogi preduslovi uspjesnosti poslovanja zanemareni, gdje su mjere kontrole ispunjenih obaveza po osvajanju tendera jednostavno nestale, gdje se modernizacija i potrebna finansijska potpora, nasuprot obecanjima, ignorisu i mnogo toga je dio vidjenja koje profesor ne zeli ili namjerno iskljucuje iz svojih izlaganja.

    Takva shvatanja ili insistiranje da je jedini nacin za Crnu Goru da se izvuce is sada nezavidne stvarnosti je najmanje ozbiljno i sve vise lici na predizbornu kampanju, a ne analitican pristup u preovladavanju ekonomskih prilika.

    U mnogu cemu bih se slozio da su slobodno privredjivanje, inovacije, ideje i preduzetnistvo praceno rizikom, oslonci razvoja, kada bismo razgovarali o nekom drugom vremenu ili ekonomskom okruzenju, medjutim mnogo je izgubljeno na jednostranom insistiranju ili oslanjanjem na priliv stranog kapitala, (privatizaciji) i svega ostalog sto se trebalo tim prilivom ostvariti.

    Vrijeme nije za politiziranje ili teoretsko raspravljanje preko novinskih clanaka gdje se po svaku cijenu pokusavaju pravdati jednostrano shvacanje slobodnog privredjivanja. Vrijeme je za ozboljno sagledavanje stanja, iznosenje gresaka bez osuda i osjecaja odgovornosti, iznalazenje najboljih rjesenja, pristupanje u otklanjanju slabosti i kreiranju sveobuhvatne atmosfere slobodnog privredjivanja, gdje ce se najboljima pruziti sansa za dokazivanje i potvrde njihovih kvaliteta. Vrijeme za priznavanje slabosti, slobodno istaci da je sve uradjeno u najboljoj namjeri i u mogucnostima nasih spoznaja. Vrijeme je istaci da se ekonomski pravci razvoja ne ostvaruju po utvrdjenim planovima i da se mnogo toga moglo izbjeci. Priznati greske i raditi na preobrazaju ekonomskog shvacanje je mnogo znacajnije od potvrde svog misljenja potkrepljene knjiskim zapisima ekonomskih teoreticara.

    Moramo svi zajedno pogledati jedne druge u oci i bez svojih politickih predrasuda usmjeriti napore u prevazilazenju stanja, raditi na ubrzanom ekonomskom razvoju, bilo to drzavnog ili privatnog iniciranja, i sagledati svjetska iskustva u preovladjivanju slicnih propusta.

    Crna Gora je suvise mala da bi se odrekla misljenja kako onih lijevo ili udesno orijentisanih - mora se bez ikakvih preduslova razgovarati o svim kocnicama razvoja, stvoriti uslove za stabilan razvoj i omoguciti slobodno nadmetanje u pravcu istinskog i dugorocnog razvoja.

    Nemam namjeri biti kriticar svega uradjenog, mora se pisanju dodati pozitivni pomaci u uredjenu drustvene nadgradnje, mnogim regulativnim odnosima, preobrazaju sredine, odlucnosti politike i vec uradjeno u stvaranju uslova za evropske i svijetske integracije.

    Mora se istaci da su mnogi faktori okruzenja i poslednjih zbivanja umnogome doprinjeli u zauzimanju pojedinih ekonomskih odrednica i da je privredna stvarnost bila u zasjenku svjetskih trendova.

    Mora se istaci da se mnogo energije trosi u bezpotrebnom politickom sukobljavanju i odbrani vec stecenog.

    Mora se istaci da Crna Gora ne posjeduje prirodne resurse ciji bi se prihodi bez dodatnih ulaganja i ulozenog rada mogli jednostavno prelivati u drzavnu kasu i time ublazili negativni efekti privrednog prestruktuiranja.

    I pored uradjenog, nije vrijeme za isticanje uspjeha i vec postignutog, vrijeme je sveobuhvatno razmatranje neuradjenog i iskoristiti prednosti koje su nam na dohvatu a koje se mogu zauvjek ispustiti.

    Mora se dodati da nije vrijeme za polarizacije i prenaglasavanje slabosti, izvlaciti pojednostavljenje zakljucke na osnovu dnevne politike i koristiti ekonomske (ne)prilike za osvajanje politickih poena i licnu afirmaciju.

    Neshvatljivo je koliko je monolog zavladao ekonomskom svijescu Crne Gore, gdje se veoma mali broj ekonomista ukljucuje u iznosenje drugacijeg misljenja od ovog vec ustaljenog profesora Vukotica. Nisam u mogucnosti da razlucim uzroke takvog ponasanja crnogorske ekonomske misli, vjerovatno obaveze akademskih predavanja ili dugogodisnji uticaj profesora preko njegovih vidjenja onemogucavaju polemicno istupanje. Slobodarska misao je i kroz stihove Gorskog Vijenca mnogo vise imala smisla u objasnjenu ekonomske logike, gdje su Med i Zuc predstavljene kao opcije.

    Vratimo se na neka od razmisljanja profesora Vukotica i iz drugacije perspektive sagledajmo alternativne mogucnosti uz realno prikazivanje stvarnost, slikovito - kako to profesor uglavnom praktikuje.

    Slazem se sa isticanjem da je globalizacije realnost koje se ne moze izbjeci ili, u najmanju ruku, zanemariti, medjutim moraju se stvoriti uslovi za ucesce na globalnoj utakmici. Globalizacija nije pojednostavljenjo shvatanje ekonomskog pristupa da je sve uslovljeno ekonomskom utakmicom i da ce rezultati doci sami po sebi. Globalizacija je preduslov, obaveza, odgovornost i poslednja ocjena uspjesnosti jedne nacionalne ekonomije. A da bi se takva ekonomija odrzala, u vec odmakloj utakmici, u mnogome zavisi od medjusobno uslovljenih odnosa drzave i privrede.

    Nije zadatak drzave zastititi privredne subjekte i insistirati na obeveznosti takmicenja, ali je uloga drzave da pruzi privrednim subjektima polje za takmicenje i markira granice dozvoljenog i nedozvoljenog. Nije uloga drzave da podstice i neograniceno pomaze one najslabije i nesposobne, ali je uloga drzave da ih stiti od onih najagresivnijih i onih koji ne biraju sredstva u ekonomskoj utakmici. Nije na drzavi da bira sudije utakmice, ali je na drzavi da ocjenuje njihov rad i odstranjuje one pristrasne, kao i da zastiti njihov integritet u slucaju bezobzirnog napada. Nije uloga drzave da ocjenjuje kome ce se finansiska potpora stavljati u upotrebu, vec je uloga drzave da stvori institucije javnog servisa gdje ce se sami privrednici naci ispred ogledala sopstvenih ocjena. Nije uloga drzave u odredjivanju na koji ce se nacin obucavati buduci kadrovi, ali je i te kako potrebna drzavna pomoc institucijama obrazovanja dok se ne stvore uslovi slobodnog nadmetanja i sposobnosti stanovnistva da podnesu troskove sve vecih obaveza. Nije uloga drzave da gradi turisticke objekte, energetske izvore, saobracajnice, sportske hale i tako redom, ali je drustvena uloga u odredjivanju smjernica razvoja, planiranju potrebne infrastrukture, sagledavanju i podredjivanju drustveni razvoj potrebama stanovnistva i ocuvanju prirodnog okruzenja.

    Uloga drzave je u iznalazenju balansa izmedju privrednog razvoja i drustvene nadgradnje, potrebama privatnog sektora u ostvarivanju zacrtanih planova i potrebama gradjanja za odrziv standard. Nije uloga drzave u mnogo cemu kada bi mnogim igracima te svjetske utakmice pobjeda bila cilj, a fer plaj obaveza. Medjutim, nalazimo se u okruzenju svjetskih takmicenja gdje mnogi takmicari ne biraju sredstva za ostvarivanje cilja i gdje su mnoge sudije uglavnom svoje arbitraze unapred predodredile za odredjene pobjednike. Tako da se za slobodno privredjevinje, gdje ce oni najuspjesniji biti nosioci progresa, gdje ce se, osim profitabilnog privredjivanja i raspodjele dobiti na osnovu doprinosa bilo kapitalnog ili radnog, voditi racuna o okruzenju i drustvenoj nadgradnji i gdje ce se, osim privrednog uspjeha, cijeniti i cjelokupni doprinos za razvoj obrazovnih, kulturnih, sportskih i ostalih cinilaca drustvene nadrgradnje.

    Uloga drzave je neophodna i obavezujuca u stvaranja uslova kapitalistickog preobrazaja, a na privrednicima je da takve uslove iskoriste i postave sebe u najpovoljnijoj poziciji za super ligu.

    Zato je nerazdjeliva uloga privrednih subjekata i drzave u medjusobnoj podrsci i obostrajnoj saradnji za dugotrajan i stabilan ekonomski razvoj. "Casu meda jos niko .........."

    New York, 13.4.2010.

Page 15 of 21 FirstFirst ... 5111213141516171819 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. drage nase muskarcine ;)
    By daca in forum Sve i svašta
    Replies: 36
    Last Post: 16-08-05, 10:24
  2. Replies: 2
    Last Post: 21-07-05, 02:37
  3. Elzeser: Crnogorska ekonomija počiva na saradnji države i mafije
    By monteboy in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 1
    Last Post: 17-05-05, 17:43
  4. Mi nase hapsimo,a kad cete Vi vase...?
    By Dobrusky in forum Politika generalno
    Replies: 11
    Last Post: 09-09-04, 03:15
  5. Ekonomija
    By Dzono in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 6
    Last Post: 17-02-04, 23:11

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •