Page 13 of 21 FirstFirst ... 391011121314151617 ... LastLast
Results 301 to 325 of 518

Thread: Ekonomija nase zemlje[Generalno]

  1. #301
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    5,322
    Rep Power
    11

    Default Afera Eurobroker: U RoŽajama Raste OgorČenje Zbog KraĐe VauČera

    AFERA EUROBROKER: U ROŽAJAMA RASTE OGORČENJE ZBOG KRAĐE VAUČERA

    Suze i kletve sirotinje


    ROŽAJE - Rožajci koji su bili žrtve aktera afere “Eurobroker” ogorčeni su poslije saznanja da su ostali bez vaučera. Oni smatraju da su na meti kriminalaca, uglavnom bili siromašni i ljudi koji žive u inostranstvu i očekuju da pravda bude zadovoljena.
    Bajram Mehović koji je ostao bez vaučera uloženog u Eurofond tvrdi da mu je saznanje o tome bilo ravno velikoj nesreći.
    - Od jedne plate hranim šest članova i školujem dva studenta. živimo kao podstanari i jedva sastavljamo kraj sa krajem. Bilo je stravično teških vremena u kojima smo pozajmljivali novac, ali nijesmo htjeli da prodajemo vaučer jer smo očekivali porast njegove vrijednosti. Željeli smo da ga iskoristimo na školovanje djece - kazao je Mehović. Kada je čuo priču o krađi veučera, on nije mogao da vjeruje.
    - Pomislio sam da je riječ o šali, jer ko bi mogao da zloupotrijebi nešto što je vaše ako mu nijeste dali potpis ili bilo koji dokument. Međutim, kada sam provjerio bio sam šokiran. Supruga je danima plakala i klela one koji su to učinili. Stvarno ne znam šta da mislim o takvim ljudima. Nadam se da će ih stići božija kazna i suze rožajske sirotinje - kazao je Mehović.
    Sinu i kćeri Jašara Kalača, takođe su otuđeni vaučeri uloženi u Trend.
    - Sin je otišao u Luksemburg, trbuhom za kruhom. Posebno nijesmo vjerovali da bi neko mogao da proda vaučer osobe koja fizički nije prisutna u gradu. Ne mogu opisati kako smo se svi osjećali kada smo saznali da od toga više ništa nema. Čuvali smo te vaučere kao nešto dragocjeno - kazala je kroz suze Jašarova supruga. Ona smatra da su kriminalci vaučere otimali samo od sirotinje i srećna je što se većina njih danas nalazi iza rešetaka.
    - Mnogo je sirotinje zbog njih zaplakalo jer je čuvalo to malo crkavice. Lakše bi nam bilo da je to učinio neko iz drugog grada. Saznanje da su u to upetljani Rožajci potpuno nas je porazilo. Nadam se da će pravda biti zadovoljena, a počinioce dabogda zadesilo kako su radili - kazala je Jašarova supruga.
    Vaučer je uzet i Ćazimu Dautoviću iz Plunaca, a krađu je otkrio njegov sin Hilmo.
    - Kako je moj otac invalid, otišao sam da se raspitam za njegov vaučer i rekli su mi da ga u registru nema. Kada sam to prijavio policiji i pitao ih šta dalje da radim, oni su mi rekli da ne činim više ništa, jer imaju još puno prijavljenih sličnih slučajeva koje istražuju. Osjećali smo se kao da nam je nešto pokradeno iz kuće. Živimo od penzije i taj novac nam je zaista bio potreban. Hiljadu eura za nas je pravo bogatstvo - kazao je Hilmo.
    On istakao da se oni koji su pokrali narod ne mogu smatrati ljudima i da bi oni, vjerovatno čovjeku i posljednji doručak oteli.
    - Bogate su izbjegavali, od njih nijesu smjeli da kradu. Vjerovatno su birali one koji se neće ubrzo raspitivati o vaučerima i mislili su da će im to proći. Moj otac je, recimo invalid. Krali su i od onih koji žive u inostranstvu. Ako postoje pravda i zakon ne treba da ih štedi. Treba ih kazniti maksimalno, a stići će ih i kletve ojađenog naroda. Njihova kazna biće znak da u ovoj državi ne može da se radi šta kome padne na pamet - smatra Hilmo Dautović.
    Gordana Bulatović, jedna je od brojnih mještana Bijele crkve kojoj je, takođe, ukraden vaučer.
    - Kada sam čuo priču u selu, otišao sam da provjerim i saznao da je mojoj sestri ukraden vaučer. Mještani Bijele Crkve su, uglavnom ulagali u Trend, a lopovi su birali upravo one koji su odabrali bolje fondove. Još jadnije je to što im je pomagala policija zbog čega je narod izgubio povjerenje u njihove službenike - kazao je Gordanin brat Aleksandar.
    Inspektori za privredni kriminal Centra bezbjednosti Podgorice podnijeli su krivičnu prijavu protiv bivšeg načelnika rožajskog Odjeljenja bezbjednosti Šemsa Dedeića i tri službenika policije u tom gradu, zbog krivičnog djela “nesavjestan rad u službi”. Krivičnom prijavom su, pored Dedeića, obuhvaćeni i referent u rožajskom OB-u Haris Fetahović, policajka Fatima Kuč i inspektor Safet Sinanović, brat Rafeta Sinanovića, jednog od optuženih u aferi “Eurobroker”. Krivična prijava za “podstrekivanje” podnijeta je protiv Fatimine sestre Binase Kuč. Istražni sudija Višeg suda u Podgorici Mušika Dujović ispitao je Sinanovića, sestre Kuč i Dedeića. Sinanoviću je određen pritvor, dok su sestre Kuč puštene da se brane sa slobode. Dedić je saslušan u petak i brani se sa slobode. Oni su osumnjičeni da su pomagali optuženima u aferi “Eurobroker” time što su im navodno omogućili da iskoriste kopije policijskih dokumenata za izvršenje krivičnog djela. Policija sumnja da su optuženi u aferi “Eurobroker” uz pomoć radnika rožajske policije pribavljali kopije policijskih obrazaca M5 koji se ispunjavaju prilikom izdavanja ličnih karati i sadrže podatke o građanima sa fotografijama i otiskom prsta. Tu dokumentaciju su koristili da bi varali građane i prodavali njihove vaučere. Na ovaj način je prevareno 1.295 crnogorskih građana, uglavnom iz Rožaja. Stojanka Radović, specijalni tužilac za suzbijanje organizovanog kriminala podigla je optužnicu protiv 11 osoba za prodaju tuđih vaučera. Hrvatski državljani Svetozar Stojanović, Damir Strmečki, Igor Isaković, Cetinjanka Ljiljana Drašković i Rožajci Nermin Murić, Ernes Mehović, Sadat Dacić, Rijad Ganić, Rafet Sinanović, Nermin Škrijelj i maloljetni A.N. terete se za nezakonitu trgovinu hartijama od vrijednosti. U optužnici se dalje navodi da su optuženi nabavili spiskove vlasnika akcija u “Eurobrokeru”, nakon čega su izradili lažna dokumenta i na osnovu dobijenog spiska i lažnih isprava neovlašćeno prodavali akcije. Na taj način kupci akcija su oštećeni za oko 200.000 eura.



    A.SKORUPAN

    --------------------------------------------------------------------------------

    SEVDA NE MOŽE NA LIJEČENJE


    Sevda Bibić ne prestaje da plače i kune one koji su umiješani u aferu “Eurobroker”.
    - Moj i sinovljev vaučer koji su bili uloženi u “Eurofond” su nestali. To sam saznala u možda najgorem trenutku u mom životu. Teško sam bolesna i nemam nikakvih primanja. Novac mi je bio neophodan za dalje liječenje. Kada sam krenula da prodam svoje akcije, rekli su mi da je to na moje ime već neko učinio. Ne znam koliko sam se jadno osjećala i tada i danas. Nikada nijesam otišla ni na skener u Bijelom Polju, ni u bolnicu u Podgoricu. Svakog dana se molim bogu da bude zadnje onima koji su me pokrali - kazala je Sevda koja je dodala da je prodat i vaučer njenog sina Sejdija koji živi u inostranstvu.
    - Neko je znao da sam mnogo bolesna i vjerovatno se nadao da ću da umrem pa da nikada neću saznati. Za sina se zna da nije tu. Naši slučajevi nijesu usamljeni. Vaučeri su ukradeni uglavnom po selima, sirotinji, starima, raseljenicima, čak i mrtvima. Ne interesuje me zakonska, želim da ih stigne božja pravda. Jedino tako će znati šta su učinili i kako je kad ti je prijeko potrebno a neko ti otme - kazala je Sevda.
    Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.

  2. #302
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    5,322
    Rep Power
    11

    Default

    I nekako da coek razumije kad kradu od ovih sto imaju, ali vala im zadnje bilo kad ovakvoj sirotinji zadnji komad ljeba uzimaju.
    Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.

  3. #303
    Join Date
    Jul 2006
    Posts
    1,288
    Rep Power
    0

    Default

    UPDATE 1-Bosnia eyes world top firms for aluminium smelter


    By Daria Sito-Sucic
    SARAJEVO, Dec 7 (Reuters) - Bosnia's authorities will send bid invitations for a majority stake in the country's sole aluminium smelter to the world's leading metal producers in the next 10 days, a senior privatisation official said on Thursday. The bids for a 88 percent stake in Bosnia's biggest exporter Aluminij Mostar will be sent to the world's top three aluminium producers - Alcoa (AA.N: Quote, Profile , Research), Alcan Inc. (AL.TO: Quote, Profile , Research) and RUSAL, said Hamdija Kulovic, the head of the Aluminij sell-off commission.


    Other potential bidders include Norway's Norsk Hydro (NHY.OL: Quote, Profile , Research) and Swiss-based metals trader Glencore International AG (GLEN.UL: Quote, Profile , Research), the long-time partners of the company based in the southern town of Mostar, Kulovic told Reuters.
    The privatisation agency of Bosnia's Muslim-Croat federation, where Aluminij is based, decided this week that the value of a 88 percent stake slated for the privatisation was 150.3 million Bosnian marka ($102.5 million).

    "This is the minimal price that will be accepted," Kulovic said. "We shall not go below that."
    He said the market will determine the final price for the smelter, whose remaining 12 percent stake will remain in ownership of the Croatian TLM company, which helped it re-start production after the 1992-95 war. "We assume there will be a great interest for Aluminij, but the finalisation of the sale will also depend on the price of electricity. The aluminium is produced where electricity is cheap," Kulovic said....

    The company's management has long complained about high power prices, asking for special status and subsidies from the Muslim-Croat federation government, with which it had had a long-standing dispute over ownership.
    The two parties last year agreed on a 44 percent stake for each side to pave the way for the company's sale to a strategic investor.
    "The government said it was ready to agree on the status of a special electricity consumer with a potential buyer," Kulovic said. Aluminij Mostar had a record output of 120,000 tonnes of metal last year and exports worth 370 million marka. It plans to hike its annual output by 9 percent to 130,000 tonnes of aluminium.

    It also plans a new 300 million euro ($398.8 million) investment to build a new aluminium processing plant with nearby aluminium profiles producer FEAL that will employ 100 workers and produce 9,000 tonnes of metal a month.
    © Reuters 2006. All Rights Reserved.
    ma... sta reci ................nashi su genijalci za poslove vijeka.. ... pfuj.
    Last edited by LadyDaytona; 07-12-06 at 15:57.

  4. #304
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,155
    Rep Power
    556

    Default

    Quote Originally Posted by LadyDaytona View Post
    ma... sta reci ................nashi su genijalci za poslove vijeka.. ... pfuj.
    Taman tako...pfuj!
    Pozdrav,
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

  5. #305
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,155
    Rep Power
    556

    Default

    Moram malo da hvalim nas forum...

    Danas podjosmo ja i Justice, sa jos 4 OZBILJNA investitora iz EU, da pokusamo da implementiramo projekat vrijedan 100 miliona eura, koji bi mogao jedan pasivni kraj DA PRETVORI U FLORIDU (koju ja licno nisam vidio, ali lijepo zvuci....ka Florida! Fiss...).

    Siguran sam da ce vam biti milo....jer nas dvojica smo se upoznali preko foruma....nekako mi je fino osjecanje da ne *avetam* sto vam pisem, iako sjutra u 6 moram na sluzbeni put......sve ima svoje!


    Pozdrav,
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

  6. #306
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,155
    Rep Power
    556

    Default

    'Aj' jos malo o ekonomiji....iz LICNOG iskustva, dakle 100% sigurnog....zastupam u procesu registracije jednu novu stranu banku u osnivanju...to je jos jedno 50-tak novih radnih mjesta, nadam se...i to dobro placenih....a dako ih registrujem....pa i neki *forumas* da se *uhljebi*, ako Bog jaki da....SAMO KAZEM DA IMA INTERESOVANJA, JER JA NISAM JEDINI ADVOKAT, NITI SAM IZABRANI OD VLADE I EKIPE UZ NJIH...

    cuh iz KOMPETENTNIH izvora da se planira MILIJARDA GRinfild investicija u 2007....ako je istina RESPECT!!!!
    POzdrav,
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

  7. #307
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Trg zrtava DPSa BB
    Posts
    10,979
    Rep Power
    1064

    Default

    Srecna ti rabota,
    vakat je , DA SE NESHTO POKRENE.

    BONE ne zaboravi dogovor u vezi sa ZDRAVLJEM,
    nemoj odlagat.
    IM - Old Bone
    Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...

  8. #308
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Trg zrtava DPSa BB
    Posts
    10,979
    Rep Power
    1064

    Default

    Threads: 19,588, Posts: 477,445, Members: 6,002
    I ovo je neki znak za bolje shjutra.

    Dace Bog , da i nama SVANE RUJNA ZORA, ojha.
    IM - Old Bone
    Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...

  9. #309
    Join Date
    Jul 2006
    Posts
    1,288
    Rep Power
    0

    Default

    KAKO JE MISTERIOZNO ISPARILA IMOVINA EPCG U HIDROELEKTRANI “BAJINA BAŠTA”

    Agregat “pojeo” milione


    Podgorica - Kujući planove da se problem nedostatka električne energije riješi gradnjom novih objekata i štednjom, niko od nadležnih u energetskom sektoru nije do sada pomenuo činjenicu da se Crna Gora olako i na misteriozan način odrekla četvrtog agregata hidroelektrane “Bajina Bašta”, koji je sve do 1996. godine upisivan kao “osnovno sredstvo” HE “Piva”.
    Taj agregat, sa godišnjom proizvodnjom od oko 350 miliona kilovatsati, pušten je u pogon 1968. godine i redovno se nalazio u svim popisima imovine EPCG sve do prije 10 godina, kada je, bez najave i obrazloženja, u knjigama srpske elektroprivrede uveden kao njihovo vlasništvo. Ako se kao najniža cijena kilovata uzme iznos od dva centa i pomnoži sa proizvedenim brojem kilovata, ispada da Crna Gora godišnje samo sa tim agregatom gubi oko sedam miliona eura.
    O tome javnost nije znala ništa, sve dok to u Skupštini nije pomenuo hidrolog Slavko Hrvačević, poslanik Pokreta za promjene, inače zaposlen u EPCG.
    - Prilikom rasprave o godišnjem izvještaju Regulatorne agencije za energetiku uočio sam da EPS za jedan kilovat struje iz HE “Piva” isporučuje EPCG 1,415 kilovata. Interesovalo me je šta je problem, jer je taj odnos ranije bio 1:1,89 i došao do frapantnog podatka da je do te razlike došlo zbog neobjašnjivog izostavljanja tog agregata iz popisa osnovnih sredstava crnogorske Elektroprivrede. Popisna komisija EPCG odlazila je do Bajine bašte i redovno popisivala taj agregat sve do 1992. godine kada je to naprasno prestala da radi, i kada je na volšeban način taj agregat nestao sa spiska EPCG. Na moje pitanje ko je to dozvolio i zbog čega, niko nije umio da odgovori, što posebno čudi u vrijeme kada svi pričaju o tome kako riješiti deficit električne energije - kazao je “Vijestima” Hrvačević.
    Prema dokumentima do kojih su “Vijesti” došle istražujući slučaj, agregat se prvi put pominje u Ugovoru o izmjenama i dopunama ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji iz 1965. godine, koji su u martu 1977. sklopili tadašnje Združeno elektroprivredno preduzeće Beograd (ZEP) i EPCG. U njemu stoji da su “ugovorne strane saglasne da se u cilju pojednostavljenja izvršenja osnovnog ugovora, pozitivni uticaji HE “Piva” na postojeće nizvodne hidroelektrane i kroz 4. agregat HE “Bajina bašta” ekvivalentno prevedu na odnos cijena u razmjeni”. Predviđeno je da ZEP svake godine isporučuje EPCG energiju u količini od 876 gigavatsati. Tada, ali i na sastanku predstavnika EPS i EPCG u decembru 1990. godine utvrđeno je da je odnos 1:1,89 “nesporan”. Međutim, u Ugovoru EPCG i EPS o saradnji iz 1991. godine, EPCG se obavezuje da će svake godine EPS-u isporučivati struju iz HE “Piva” u prosjeku od 865 gigavat-sati, a da će EPS u toku pet godina EPCG izporučivati garantovanu konstantnu energiju u količini od 1.224 gigavat-sati i da važi srazmjera 1:1,415.
    Najveću zabunu izazvala je tvrdnja u dokumentu "Procjena vrijednosti imovine EPCG" iz 1996. godine koji je radio Ekonomski fakultet iz Podgorice
    - U knjigovodstvu HE “Piva” vodi se kao njeno osnovno sredstvo četvrti agregat u HE “Bajina bašta”. Međutim, prema izjavi zamjenika generalnog direktora JEP CG ovaj agregat vodi se u knjigama ZEPS-a kao njihovo osnovno sredstvo. On je takođe izjavio da će JEP CG raščistiti pitanje vlasništva ovog agregata - stoji u tom dokumentu.
    EPCG je u februaru 2005. godine formirala komisiju za utvrđivanje činjenica i uslova finansiranja četvrtog agregata. Njen zadatak je bio da "pribavi svu pravno-ekonomsku dokumentaciju koja reguliše odnose EPCG i EPS-a po osnovu finansiranja, izgradnje i korišćenja HE “Bajina bašta”, utvrdi način i uslove finansiranja agregata, tehničke i ekonomske efekte rada od njegovog puštanja u pogon i da na bazi utvrđenih činjenica predloži EPCG uslove i način korišćenja agregata u narednom periodu”. Rezulati rada komisije do danas nijesu poznati.
    Izvršni direktor EPCG Srđan Kovačević kratko je kazao “Vijestima” da se taj agregat “i dalje vodi u knjigama Elektroprivrede”.
    - Imali smo više puta razgovore sa Elektrprovredom Srbije oko četvrtog agregata. Predstavnici EPS-a su prilikom posljednjih razgovora bili izričiti, tako da je sud jedini način na koji možemo doći do nekog svog prava - kazao je Kovačević i uputio na šefa službe za razvoj i istraživanje Boška Bogetića, koji, kako je kazao, posjeduje svu dokumentaciju.
    Bogetić, međutim, zbog prezauzetosti nije mogao da odgovori na to “osjetljivo pitanje koje zahtijeva vrijeme i konsultacije sa nadređenima”, prije polovine naredne sedmice.

    DA JE NAMA VODE IZ BILEĆE...

    Da se Crna Gora olako odriče svojih resursa, Hrvačević je naveo primjer voda iz Bilećkog jezera, koje Republika Srpska koristi za sistem hidroelektrana “Trebišnica”..
    - Postoje različite analize, ali ja bih pomenuo onu Elektroprojekta iz Ljubljane. Oni su izračunali da Crna Gora godišnje gubi oko 270 gigavat-sati energije, a to je 428 miliona eura. Najnovije studije iz 2005. godine kažu da je godišnje gubljeno 488,4 gigavat-sata, što znači da je od 1968. godine Crna Gora izgubila 18.559 gigavat-sati. O tome treba da se dogovore vlade Crne Gore i Republike Srpske, a ako to nije moguće, problem treba rješavati pred međunarodnim sudovima - kazao je Hrvačević.
    ovo je .......sta?
    Last edited by LadyDaytona; 22-12-06 at 14:37.

  10. #310
    Join Date
    Jul 2004
    Location
    Edinburgh, Scotland
    Posts
    2,069
    Rep Power
    150

    Default

    raspad sistema

  11. #311
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Trg zrtava DPSa BB
    Posts
    10,979
    Rep Power
    1064

    Default

    Kad smo prodali moshti Svetoga Vasilije Ostroshkoga i
    manstir Ostroshki,
    preko Bogetica starijem putem, kad skrenemo sa puta za Nishic, gnjijezdo Konavalskih sivih sokolova na Bijelu tehniku i Duple na bateriju, u natkasnama konavalskih ljepotica,
    mozemo BRACI sa SHJEVERA poklonit i AGREGAT,
    da nas ne nadi TEKSIRAT,
    za GIGAWATSAT,
    kad moze DUPLI NA BATERIJE.

    HVALA VAM BRACO ZA MOJKOVAC,
    OCETE AGREGAT, EVO VAM ..... ,
    ......................................
    ...................................
    Last edited by milovan; 23-12-06 at 04:00.
    IM - Old Bone
    Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...

  12. #312
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    19,290
    Rep Power
    832

    Default

    Neka shrek ili neko iz inostranstva iz vijesti prekopira clanak iz vijesti od subote 16. decembra, pricao je Petar Ivanovic o investicijama. To je inace bio odogovor na moje pitanje na seminar dan prije na fakultet pa mi novianri ukrali
    Bilo je i u Pobjedu nego meni nesto nece arhive da ucita :/
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  13. #313
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    19,290
    Rep Power
    832

    Default

    Eee to to Koliko prica ovaj covjek i koliko pitanja ima, niko ga ne moze napricat
    Hvala Milovane.
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  14. #314
    Join Date
    Jul 2006
    Posts
    1,288
    Rep Power
    0

    Default

    NA KONFERENCIJI “PREDUZETNIČKA EKONOMIJA” DIREKTOR MIPA PETAR IVANOVIĆ NAJAVIO

    Dogodine investicije 650 miliona

    U naredne dvije do tri godine izvoz malih i srednjih preduzeća biće dominantniji od sadašnjeg izvoza nekoliko velikih preduzeća, kao što su KAP i ostali. Primjeri rasta ovogodišnjeg izvoza su dva miliona eura kamena i 1,7 miliona eura od izvoza knjiga, nabrojao je Ivanović
    Podgorica - Direktor crnogorske Agencije za promociju stranih investicija (MIPA) Petar Ivanović najavio je juče da bi strane investicije u Crnoj Gori naredne godine trebalo da dostignu bar 650 miliona eura, od čega bi grinfild ulaganja bila i do 400 miliona.
    Na konferenciji postdiplomskih studija “Preduzetnička ekonomija” Ivanović je poručio da nakon napuštanja uvoznih barijera ubrzo nestaju i najveći problemi privrede, i dolazi do velikog rasta produktivnosti radne snage.
    - Koliko god kritikovali slobodno tržište, empirijski podaci potvrđuju da u svim zemljama svijeta ako se napuste sve izvozne i uvozne barijere nastaju pozitivni efekti - kazao je on, i dodao da ako se smanje porezi - povećavaju se investicije i ubrzava ekonomski rast.
    On očekuje da će u naredne dvije do tri godine izvoz malih i srednjih preduzeća biti dominantniji od sadašnjeg jakog izvoza nekoliko velikih preduzeća, kao što su KAP i ostali...
    - Primjer rasta izvoza je, recimo, ovogodišnji izvoz kamena od dva miliona eura, i 1,7 miliona eura od izvoza knjiga - nabrojao je Ivanović.
    O značaju povećanja izvoza i smanjenja spoljnjotrgovinskog deficita bilo je riječi i na panelu o marketingu i konkurentosti, i profesor Milivoje Radović kazao je kako rješenje vidi upravo u malim i srednjim preduzećima, koja moraju povećati svoje učešće u izvozu.
    Na panelu koji je moderirao profesor Božo Mihailović, učesnici su raspravljali o tome kako valorizovati ekonomske resurse, kako imati efikasna preduzeća koja bi bila konkurentna na evropskom i svjetskom tržištu, te kako stvoriti robnu marku.
    Na panelu “Liberalizam i država”, moderator dr Igor Lukšić zapitao se da li su╩ta dva pojma beznadežno u sukobu, i postoji li ekonomski način da se “pomire”.
    -Pristup ekonomskoj organizaciji, iz ugla države može se gledati na dva načina, kroz tzv. državu blagostanja, ili kroz pristup liberalizma, koji ima slobodu pojedinca kao osnovu. Kod slobode pojedinca, koja je najčešće napadana u praksi, država često tvrdi da je ona ta koja treba da takvu slobodu zaštiti, iako ne shvata da je svakim svojim potezom samo ugrožava - naveo je Lukšić.
    Na konferenciji postdiplomskih studija predstavljen je i časopis “Preduzetnička ekonomija”, koji je ove godine izdat╩ u četiri toma, sa oko 90 članaka i 100 autora. Tokom posljednjih pet godina, izdato je 14 tomova, i objavljeno 370 članaka na 4000 stranica.

    B.B.

    JOŠ SMO U KOLEKTIVIZMU

    - Crna Gora, još nevidljivo i letentno, klizi ka kolektivizmu, vlasti političkih partija, novoj birokratizaciji, ugrožavanju biznisa i privatne svojine - ocijenio je rukovodilac postdiplomskih studija Preduzetnička ekonomija Veselin Vukotić, i poručio postdiplomcima da idu hrabro u rasprave i borbe za ekonomske slobode, pošto je većina njih na važnim mjestima.
    On je poručio da "iako ima grubih kritika crnogorske ekonomske škole,╩ te stalne kritike znače da upravo postdiplomci nose žutu majicu", i dodao kako ne smije zamisliti situaciju kada bi ih svi tapšali po ramenu.
    - Ko misli da razvija nove, liberalne ideje, ideje ograničene moći vlasti i ograničene moći države u društvu, ko se zalaže za pojedinca i njegova prava i slobode, ko vjeruje u sebe - mora biti kritikovan i optuživan u sredini u kojoj se još slavi rutina i obožava palanački duh - ocijenio je Vukotić.
    On je postdiplomcima poručio da kao ljudi koji znaju i razumiju stvarnost, radi poštovanja sebe, svog znanja i svog stručnog dostojanstva, kao i višedecenijskog ulaganja u sebe ne smiju dozvoliti da im neznalice i nadrieksperti kroje sudbinu, drskošću koja koristi neznanje.
    - Njihova hrabrost je iz straha, ti veliki kritičari su zapravo velike kukavice. Zato ih se ne plašite, shvatite da tamo gdje ima kukavica, mora biti i kraljeva, i svako mora da razmišlja o sopstvenom izboru - poručio je Vukotić.

  15. #315
    Join Date
    Sep 2005
    Posts
    941
    Rep Power
    0

    Default

    Ako sam dobro razumio podatke
    Evropska Crna Grora je danas na 65% drustvenog proizvoda od 1990.
    Sto bi moglo znaciti da ce ovakva ,evropska,privatizovan stici Crnu Goru iz 1990 (po dohotku koji proizvede) nedje 2016 ,ako ne bude kakvih neprilika.

  16. #316
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default Dan, 05. 04. 2007.

    PODGORIČKI BIZNISMEN VRLO USPJEŠAN SAMO U PREUZIMANjU KOMPANIJA KROZ PRIVATIZACIJU


    Barović trećinu firmi utjerao u stečaj



    ~Četiri firme koje je poslujući utjerao u stečaj trenutno na tržištu vrijede 141 milion eura, odnosno 60 miliona eura više od nominale, a Barović ih je kupio za 24 miliona

    Prema informacijama dostupnim javnosti podgorički biznismen Veselin Barović jedan je od najneuspješnijih poslovnih ljudi u regionu. Od 12 kompanija koje posjeduje trećinu je uspio da utjera u stečaj. Barović je, međutim, za razliku od poslovanja, vrlo uspješan u procesu preuzimanja kompanija kroz privatizaciju. Četiri firme koje je poslujući utjerao u stečaj trenutno na tržištu vrijede 141 milion eura, odnosno 60 miliona eura više od nominale, a Barović ih je kupio za 24 miliona. Ostatak je "namirio" vaučerima građana uloženim u Eurofond, koji kontroliše.
    Barovićeve firme u stečaju su barski trgovinski lanac Izbor, kotorska hotelska kompanija Fjord, bjelopoljska i jedina crnogorska fabrika mineralne vode Bjelasica Rada, kao i jedina crnogorska solana, ulcinjski "Bajo Sekulić". Od ovih firmi jedino je Fjord bio u takozvanom programiranom stečaju prije nego što ga je, 31. januara 2005. godine, Barović, preko svoje firme Alfa invest, kupio za 2,3 miliona eura. Prije toga su, u ljeto te iste godine, irski biznismeni okupljeni u konzorcijum Junajtid enterteinment partners odustali od kupovine Fjorda za skoro šest miliona eura i platili dva miliona za Urc Slaviju, koji je do tada poslovao u sastavu te firme.
    Programirani stečaj znači da svi radnici odu na biro, bez ikakve otpremnine, a pošto firma i dalje radi direktor može da izabere koga će vratiti na posao. U takvom stečaju vlasnik nije dužan da vraća dugove ni radnicima, ni ostalim povjeriocima, s tim da ih otplati kad stane na zelenu granu. Zbog toga što još nije stao na tu granu, Barović nije ukinuo programirani strečaj u Fjordu, niti je platio 2,1 milion eura duga, zbog čega je kompanija uvedena u takvu formu poslovanja. Radnici su štrajkovali tražeći plate koje im nijesu isplaćivane tokom cijele jedne godine. Fjord na berzi danas vrijedi 17,4 miliona eura, s tim što uopšte nije modernizovan. Barović nije imao tu obavezu, jer ga je kupio na berzi, a Irci su smatrali da im treba 40 miliona eura da sve hotele i restorane dovedu u red.
    Solanu je uveo u stečaj 6. maja 2005. godine, samo pola godine nakon što su se kao većinski vlasnici pojavili Barovićev Eurofond i Moneta, koju kontroliše Crnogorska komercijalna banka. Zahtjev za stečaj podnijela je ulcinjska firma Tranšped, na sugestiju fondova. Posljedica je bila da je polovina od 200 zaposlenih pošla na biro rada, a druga polovina štrajkovala. Dug Solane od 2,5 miliona eura raznim povjeriocima čeka da Barović stane na zelenu granu. On je već najavio da će se to desiti negdje oko 2010. godine. Potom je preuzeo akcije Solane od Monete i taman kad je objavio da ima namjeru da malim vlasnicima za njihov udio u toj ulcinjskoj kompaniji plati po 50 centi, ovi su odbili da mu učine. Sada ih uredno kupuje na berzi po 20 eura. Solana u stečaju danas na berzi vrijedi 68,5 miliona eura. Prije nego što je došla Baroviću u ruke, 2004. godine bila je kotirana na A listi Montenegroberze, koja je rezervisana samo za najuspješnije firme.
    U Bjelasici Radi stečaj se uvodi po zahtjevu podgoričke firme Galeb grupa, a na sugestiju Barovića i to zbog duga od 118 hiljada eura. Ta firma na berzi danas vrijedi 8,9 miliona eura, s tim što su akcije naglo pale. Juče je njena berzanska vrijednost bila 12 milina eura.
    Izbor Bar, koji na berzi vrijedi 47 miliona eura nema, nakon stečaja, nijednog zaposlenog. Svi poslovni prostori su izdati.
    Ako nekome na um, slučajno, padne "stečajna mafija", neka je odmah zaboravi. Predsjednik Privrednog suda Podgorica Dragan Rakočević je u januaru ove godine demantovao i samu pomisao na postojanje takvih ujdurmi u Crnoj Gori.
    Barović je paradržavnim fondovima za akcije u ove četiri kompanije platio 780 hiljada eura. Uspio je da u samoj cijeni akcija postigne diskont od prosječno 90 odsto. Uz to ih je platio obveznicama stare devizne štednje, koje je kupovao po 60 centi za euro u prosjeku. Ako neko misli da se radi o insajderskim privatizacijama, neka tu teoriju ni slučajno dalje ne razvija, jer je doskorašnji predsjednik Savjeta za privatizaciju Milo Đukanović izjavio da "takve stvari saopštavaju ljudi frustrirani vlastitom neostvarenošću", koji "analiziraju i sude o svemu i svačemu", a "najčešće i najupornije o onome o čemu ništa ne znaju".

    Ostala imovina

    Barović preko Fin investa, koji je osnovao sa Damjanom Hostom, direktorom Monte adrije brokera, posjeduje 25 odsto akcija Rudnika uglja iz Pljevalja i istovremeno sjedi u odboru direktora Elektroprivrede, koji prodaje 30 odsto državne imovine u toj kompaniji i kompletnu pljevaljsku Termoelektranu. U Vladinim krugovima takav status, u kojem privatni vlasnik u jednoj firmi u ime države pregovara o prodaji državnog udjela u njoj, se ne smatra konfliktom interesa.
    Osim toga, posjeduje i četvrtinu akcija u Broudbend Montenegro kompaniji, koja je dobila licence za uvođenje bežičnog interneta i kablovske televizije na teritoriji cijele Crne Gore. Uz te posjeduje još kompanije Blu laguna rizorts, Monte skaj, koji nikad nije proradio kao emiter za bežični pristup internetu, i Komersu.
    Prema registru Privrednog suda, Barović je u odboru direktora HTP Mimoza, koji kontrolišu Nicovići iz beogradske kompanije IRVA. Vjerovatno su strani i nvestitori u njemu prepoznali sposobnog biznismena.


    J. RABRENOVIĆ

  17. #317
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    5,322
    Rep Power
    11

    Default

    Quote Originally Posted by Ćipur View Post
    Ako neko misli da se radi o insajderskim privatizacijama, neka tu teoriju ni slučajno dalje ne razvija, jer je doskorašnji predsjednik Savjeta za privatizaciju Milo Đukanović izjavio da "takve stvari saopštavaju ljudi frustrirani vlastitom neostvarenošću", koji "analiziraju i sude o svemu i svačemu", a "najčešće i najupornije o onome o čemu ništa ne znaju".
    hahaha ovo je dobro. Em sto dobro popljackaju sve sto dovate, em posle j3bu narod u zdrav mozak.

    "Pokupovase" Barovic i jos nekolicina sve zivo. Mene zanima, ima li nacina da se povrati ono sto su oni "pokupovali" na nelegalne nacine kada dodje do promjene vlasti?

    btw. Prokleto je sve sto je zaradjeno na nevolji drugog. Vidjecemo kako ce im se to vratiti.
    Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.

  18. #318
    Join Date
    Jan 2007
    Location
    Earth
    Posts
    1,730
    Rep Power
    9

    Default

    Cipur, hvala puno na ovom tekstu, jako je pouchan. Ovo se nadopunjuje na nevjerovan tekst sa naslovne strane iz danashnjih Vijesti.
    Divna foto predsjednika opstine Bar i prateci tekst koji objashnjava taj osmjeh.


    IGRE NA TRŽIŠTU KAPITALA: PRODATO 20 ODSTO AKCIJA BARSKOG ZAVODA ZA IZGRADNJU

    Gradonačelnik Bara zaigrao sambu na berzi


    Podgorica - Kompanija Samba iz Bara, čiji je osnivač gradonačelnik Žarko Pavićević, kupila je juče na berzi oko 20 odsto akcija barskog Zavoda za izgradnju (ZIB) za milion i po eura.

    Samba je akcije platila po 2,09 eura, a kompletna transakcija obavljena je posredstvom Podgoričkog brokera. Nominalna vrijednost ZIB-a je 2,33 miliona eura ili 68 centi po akciji.

    Žarko Pavićević je inače osnivač i predsjednik borda direktora ZIB-a, koji je najveći graditelj stanova i poslovnih prostora u Baru.
    Prema dostupnim podacima, Pavićević i direktor ZIB-a Zoran Tomašević do sada su bili većinski vlasnici kompanije. Zvanično još nije poznato od koga je Pavićevićeva firma Samba kupila akcije, te da li je u pitanju samo prebacivanje akcija u okviru istih vlasnika. Pavićević je do izbora za predsjednika Opštine bio izvršni direktor ZIB-a. Ta kompanija je izgradila čak 80 odsto objekata u Baru, što je kuriozitet.

    ZIB je prvi u crnogorskoj visokogradnji sa sistemom kvaliteta ISO 9001 za menadžment upravljanja kvalitetom, a svi njegovi inženjeri imaju ovlašćenja inženjerske komore. Preduzeće je dobilo i licencu za izvođenje građevinskih i projektnih radova, pa može konkurisati i kod najstrožih međunarodnih investitora.
    U firmi radi oko 210 stalno zaposlenih radnika. Radnici ZIB-a trenutno su angažovani na izgradnji četiri stambeno - poslovne zgrade na lokacijama starog Radio-Bara, bivšeg buvljaka i dragstora, sve u Makedonskoj ulici, te u Ulici maršala Tita na lokaciji starog Vračara.
    ZIB je prvi u Crnoj Gori 2002. počeo da prodaje stanove na kredit, a potom i na lizing. Preduzeće posjeduje kamenolom, betonsku bazu, projektni biro i mehanizaciju.

    Z.VUČINIĆ[/FONT]
    Chitah to, pa sad ovo i ne znam treba li koga u toj CG zalit ili se svima nasmijat.
    Veskov otac Novak Barovic kao Direktor Osnovne Skole nije mnogo mogao ostavit imovine u nasledstvo, obzirom na vjechitu siromashnost prosvjetnih radnika on je pribjegao unistavanju firmi milionskih vrijednosti i kupovine istih za par stotina eura ulozenih imaginarnih para, ali ovome Pavicevicu otac mora da je ostavio pogoleme milione.

    Zachudjenom jadnom novinaru je samo kuriozitet da je u Baru firma u vlasnistvu Predsjednika opstine Bar izgradila 80% objekata u Baru, sve jadan ne kapirajuci ko odluchuje o prioritetima dobijanja tih poslova. Ne smije prokomentarisati ni na sta mu to uopste lichi, ili je toliko ubijen u pojam tumachenjima Vlade o konfliktu interesa, da mu je to samo eto kuriozitet.

    E sad se mislim, da ja kao chlan Borda jedne CO, uchestvujem u kupovini firme na chijem sam Bordu, i da ne zavrshim u zatvoru u roku od 2 dana od Security exange control zbog konflikta interesa, to bi na zapadu bilo mimo svijeta.

    No, vjerovatno Veselin Vukotic i te silne NVO prisutne u CG 'taje' o znachenju termina konflikta interesa, nego samo treniraju ljude kako da prepoznaju homosexulanost kao jednakost i demokratiju, abortuse i priznavanje zene u drustu. E u tome ste stvarno na vrhu demokratskih slobodnih diskusija, a u onome na chemu pochiva drzava i ekonomskim principima ste iza svih ostalih i to daleko, daleko.

    Dati narodu teme u kojima mogu da plivaju ili sto su stari Rimljani govorili 'Hleba i Igara", i svi srecni i zadovoljni, al da istovremeno ne chachkaju u interese pojedinaca koji su zasnovani na zakonskim zezancijama u njihovu korist.

    shrek

    Mene zanima, ima li nacina da se povrati ono sto su oni "pokupovali" na nelegalne nacine kada dodje do promjene vlasti?
    Nije potrebna nikakva promjena vlasti, nego jasni zakoni i primjenjivanje istih. Medjutim, ako se cheka promjena vlasti (godine - decenije mozda?) da bi se zakoni primjenjivali i ako se cheka na tako nesto, bolje da narod ne sanja puno nego nek se sexa i nek koristi kondome (pretpostavljam chim se ovoliko pricha o zasticenom sexu da je neko od ovih mocnika osjetio biznis i u tome).

    Mozda je nekima bash u interesu da se ovakav status quo i dalje nastavi , da se narodu pricha u buducem vremenu o nekoj 'novoj vlasti', (sto mi lichi na bajke za djecu i prorochanstvima za naivne), a sve da oni sada nesmetano (dok narod cheka te nove) mogu da rade sta zele i kako hoce.
    Last edited by gingis kan; 06-04-07 at 18:08.

  19. #319
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default

    Meni je najinteresantnije kako čovjek uništava fabriku vode "Rada", bača je u stečaj rad duga od 117 000 eura, da bi rašćerao pola radnika, bez obaveza prema njima.

    Inače kako se dokopao svih firmi koje se dokopao, mislim da ih se dokopao zakonskim putem.

    Ali ove majmunluke što radi sa stečajima, što zdrave firme pravi bolesnima ... sramota, kriminal vjerovatno, čisti kriminal.

  20. #320
    Join Date
    Jan 2007
    Location
    Earth
    Posts
    1,730
    Rep Power
    9

    Default

    U Hrvatskoj se čovjekk može obogatiti jedino:




    čistom srećom 0%
    napornim radom 13%
    pametnim ulaganjem 13%
    pljačkom
    63%
    štednjom
    0%
    uz pomoć veza i poznanstava
    11%



    Kad ce nasi novinari postaviti jednu ovakvu anketu (oni kao borci za demokratiju), umjesto pracenja sexualnih nastranosti kao osnove nove CG demokratije?
    A mozda ne bi bilo dobro po zdravstvenu stabilnost socijalnog sloja gradjana, jer ako bi ih nesto slichno priupitali, bilo bi shlogiranih da ih KBC ne bi imao dje smjestit?

    Ovo je glasanje nashih komshija koji vjerovatno bolje znaju kako im je, od nashih "experata" koji CRO dizu u nebo i propagiraju svaku CRO transakciju kao maximum demokratije i dostignuca. Koliko vidimo zaebavaju CRO mocnici Hrvate, koliko i crnogorski Crnogorce.
    Last edited by gingis kan; 06-04-07 at 19:49.

  21. #321
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    28,878
    Rep Power
    7220

    Default

    Quote Originally Posted by gingis kan View Post
    Kad ce nasi novinari postaviti jednu ovakvu anketu (oni kao borci za demokratiju), umjesto pracenja sexualnih nastranosti kao osnove nove CG demokratije?
    Zasto bi se oni mucili takvim stvarima, zamornim brojevima, analizama kad ima stvari u koje se svak razumije i moze diskutovati. Interesantnije je pricati o sexu nego o tome da se namjerno unistava Rada pa nedaj boze postaviti neku analizu o tome ili bar o cudnoj pojavi da svi oce da flasiraju nasu vodu, a ona fabrika koja je izgradila ime ima trziste... mora pod stecaj. Doduse posteno napisase "programirani stecaj" a brzo ce vidjeti zasto je ili za koga isprogramirano. Bruto domaći proizvod Crne Gore za 2005. objavise sa "malim" zakasnjenjem od skoro pola godine. Kad ce uraditi komparativne podatke od 2000. godine niko ne zna, a tamo je otprilike zaposleno isto koliko u Radi i nema programiranih stecajeva.

  22. #322
    Join Date
    Jul 2006
    Posts
    281
    Rep Power
    9

    Default Ipak se okrece... - natraske!

    Crna Gora na dnu Balkana
    Jedino građani Bosne i Hercegovine zarađuju manje od Crnogoraca, jer je njihova prosječna plata u 2006. godini bila 250 eura u Republici Srpskoj i 290 u Federaciji BiH

    http://dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Eko...9&clanak=95687

    Ekonomoja nam je sve jaca i jaca, strana!

  23. #323
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    19,290
    Rep Power
    832

    Default

    Republika Srpska je dio BiH tako da ovaj podatak je smijesan
    A zbilja treba vjerovat u ove podatke
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  24. #324
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Trg zrtava DPSa BB
    Posts
    10,979
    Rep Power
    1064

    Default

    Dok su POREZI I DOPRINOSI na lichne dohotke iznosili oko 81%, nikad se nece znati, koliko POSLODAVCI DAJU ISPOD STOLA,
    ILI NA CRNO,
    dio PLATE PRIJAVE, a glavni dio se isplacuje u chetiri OKA,
    bez SHjVJEDOKA.

    Mi uvijek nadjemo RUPU U ZAKON,
    a MONTSTAT je ziva SMIJURIJA, sa 200 zaposhljenih da PLANDUJU,
    statistika na UZORKU,
    ko njima brani, da NAPRAVE POTPUNO TACHNE PODATKE,
    broj zaposhljenih, bruto-neto plata,
    porezi placeni -neplaceni, fond PIO i ZDRASTVO placeno neplacenjo,
    ovo SHTELOVANJE JE PORKA-MIZERIJA,
    SRAMOTA ZA CIVILIZOVANU DRZAVU.

    A ovo povecanje PENZIJA LINIJARNO OD 10%,
    je SRAMOTA ZA SOCIJALNU DRZAVU, umjesto da povecaju sirotinji ispod 200 eura, ONI GA DIZU GENERALIMA I ADMIRALIMA,
    DA PONOVO OSLOBODE DUBROVNIK, VUKOVAR I SREBERNICU.
    IM - Old Bone
    Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...

  25. #325
    Join Date
    Jul 2006
    Posts
    281
    Rep Power
    9

    Default

    Da vidimo sta kaze nas GLAVNI ekonomista o tom prosperitetu:

    Bolji standard tek 2015. godine

    http://dan.cg.yu/index.php?nivo=3&ru...0&clanak=94246

    Da i ovo nije neko izmislio?

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. drage nase muskarcine ;)
    By daca in forum Sve i svasta
    Replies: 36
    Last Post: 16-08-05, 10:24
  2. Replies: 2
    Last Post: 21-07-05, 02:37
  3. Replies: 1
    Last Post: 17-05-05, 17:43
  4. Mi nase hapsimo,a kad cete Vi vase...?
    By Dobrusky in forum Politika generalno
    Replies: 11
    Last Post: 09-09-04, 03:15
  5. Ekonomija
    By Dzono in forum Buducnost Crne Gore
    Replies: 6
    Last Post: 17-02-04, 23:11

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •