Page 12 of 21 FirstFirst ... 28910111213141516 ... LastLast
Results 276 to 300 of 518

Thread: Ekonomija nase zemlje[Generalno]

  1. #276
    Join Date
    Jul 2006
    Posts
    1,288
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    A, kako kad on nikad u zivotu nije kupio ni prodao ni jednu akciju do otvaranja CG berze...zavrshio 2 dana berzanskog kursa i umislio da zna sve o brokerskom poslu...
    Mnogo i ti ochekujesh od svestranog Vesa Vukotica.
    Bi li mu dao 2 ovce da chuva, a da budesh siguran da jednu nece izgubit?
    hehehehehe

  2. #277
    Join Date
    Mar 2005
    Posts
    638
    Thanks Thanks Given 
    59
    Thanks Thanks Received 
    56
    Thanked in
    26 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by LadyDaytona View Post
    A, kako kad on nikad u zivotu nije kupio ni prodao ni jednu akciju do otvaranja CG berze...zavrshio 2 dana berzanskog kursa i umislio da zna sve o brokerskom poslu...
    Mnogo i ti ochekujesh od svestranog Vesa Vukotica.
    Bi li mu dao 2 ovce da chuva, a da budesh siguran da jednu nece izgubit?
    hehehehehe
    ne vala ja ni 'patku svezanija noga'...

  3. #278
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    5,411
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    3 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Ego_and_his_own View Post
    Nije dzabe nego sa "know-how" :lolblue:

    hahaha Nisam mogao da vjerujem kad sam to citao...
    Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.

  4. #279
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    5,411
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    3 Posts

    Default Deficit 357 miliona uprkos većem izvozu

    VLADA ANALIZARALA ROBNU RAZMJENU CRNE GORE

    Deficit 357 miliona uprkos većem izvozu


    Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Spoljnotrgovinski deficit Crne Gore u prvoj polovini godine iznosio je 357 miliona eura, dvije trećine veći nego u istom prošlogodišnem periodu.
    Prema podacima iz Analize robne razmjene koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici, izvoz robe je u prvoj polovini godine povećan skoro 15 odsto na 219,6 miliona eura, dok je uvoz od prošlogodišnjeg u istom periodu bio veći 38 odsto i dostigao 441,8 miliona.
    Najveće izvozno tržiste Crne Gore u prvoj polovini godine bila je Italija, sa učešćem od 40,9 odsto u ukupnom crnogorskom izvozu. Toj zemlji prodato je robe za 103,3 miliona eura ili 40 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, što je, kako je objašnjeno iz Vlade, proizvod daljeg preusmjeravanja izvoza aluminijuma na tržište Italije.
    Nakon Italije, Crna Gora je najviše izvozila u Srbiju i na Kosovo. tamo je otišlo 28,8 odsto ukupnog izvoza, odnosno roba vrijedna 72,75 miliona eura, 1,4 odsto više nego u prethodnom uporednom periodu.
    Na trećem mjestu je Grčka, takođe, kao rezultat preusmjeravanja isporuka aluminijuma, prema kojoj je u odnosu na isti period prošle godine, izvoz porastao 1,5 odsto, na 28 miliona eura.
    Značajan rast izvoza ostvaren je i sa Mađarskom, 125 odsto, Njemačkom 64,6 odsto i Slovenijom 14 odsto.
    Izvoz robe u zemlje okruženja takođe je porastao, u Albaniju za 96,8 odsto, Bosnu i Hercegovinu 50,8 odsto, Hrvatsku 36 odsto i Makedoniju 1,5 odsto.
    U prvih šest mjeseci nastavljen je trend rasta uvoza iz zemalja Evropske unije.
    Uvoz iz Italije skočio je za 81 odsto na 67,39 miliona eura, kao i iz Njemačke, na 73 miliona. Značajan rast uvoza ostvaren je i iz Velike Britanije, Češke, Austrije i Grčke.
    Crna Gora bilježi i rast uvoza iz okruženja u odnosu na prošlu godinu.
    Uvoz iz Srbije i sa Kosova porastao je za 30 odsto na oko 170 miliona eura, iz Hrvatske dvostruko na 25 miliona, Bosne i Hercegovine 51 odsto na 16,36 miliona i Makedonije pet odsto na šest miliona.
    Vodeći izvozni proizvod i dalje je aluminijum, koji čini 55,2 odsto ukupnog, 1,3 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.
    - Iako je za prvih šest mjeseci vrijednosno povećan izvoz aluminijuma za više od 15 miliona eura, njegovo učešće u strukturi izvoza je opalo, što ukazuje da je Crna Gora povećala diverzifikaciju izvoznog proizvoda - navedeno je u analizi.
    U prvoj polovini godine ostvaren je i značajan izvoz mineralnih ulja i goriva, vrijedan 15,46 miliona eura, zatim gvožđa i čelika, alkoholnih i bezalkoholnih pića i voća.
    - Povećanje izvoza voća, mehaničkih uređaja, farmaceutskih proizvoda i pića ukazuje na povećanje regionalne konkurentnosti ovih crnogorskih proizvoda. Sa druge strane, u istom periodu značajno je smanjen izvoz cigareta i proizvoda od duvana, što je posljedica regionalne konkurencije - ocijenili su u Vladi.
    Najznačajnije je porastao uvoz vozila, 97 odsto na oko 67 miliona eura. Nastavljen je i trend rasta uvoza mineralnih goriva i ulja, a najviše se uvoze električne mašine i oprema i farmaceutski proizvodi.
    - Najznačajniji indikator povećanja konkurentnosti crnogorskih proizvoda u prvih šest mjeseci predstavlja pad, odnosno stagnacija uvoza prehrambenih i proizvoda prerađivačke industrije, kao i farmaceutskih proizvoda - zaključili su u Vladi.
    Last edited by shrek; 08-11-06 at 05:55.
    Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.

  5. #280
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    5,411
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    3 Posts

    Default Rekordna Nelikvidnost U Privredi

    REKORDNA NELIKVIDNOST U PRIVREDI

    U blokadi više od osam hiljada firmi


    Ukupan dug na osnovu kojeg su 31. oktobra blokirani računi je 82,6 miliona eura, što je u odnosu na septembar više za 10,6 odsto
    Podgorica - U Crnoj Gori je trenutno nelikvidno 8.094 preduzeća sa ukupnim dugovima od 82,68 miliona eura, što je rekordna nelikvidnost u privredi u ovoj godini.
    U odnosu na posljednji dan septembra broj preduzeća i preduzetnika u blokadi povećan je 3,34 odsto, a ukupni iznos njihovih dugovanja čak 10,6 odsto. Na kraju septembra, naime, u blokadi je bilo 7.832 firme sa 74,75 miliona eura dugova.
    Pomoćnik direktora sektora za platni promet CBCG Nataša Raičević saopštila je da je u Centralnom registru računa 31. oktobra bilo evidentirano 34.115 pravnih i fizičkih lica koja obavljaju djelatnost.
    Kako jedna firma može imati račune kod više banaka, u registru je tog dana bilo prijavljeno 56.385 računa. Treba napomenuti, takođe, da je odnosu na septembar u evidenciji porastao broj preduzeća i preduzetnika za 1,56 odsto, a broj računa u poslovnim bankama 1,8 odsto.
    - Važno je napomenuti da je 31. oktobra koncentracija duga relativno velika. Na primjer, 10 najvećih dužnika učestvuju u dugu sa čak 27,21 odsto, a njihova blokada iznosi 22,50 miliona eura. U prilog navedenom ide i to što 50 najvećih dužnika učestvuju sa 48,7 odsto u odnosu na ukupan dug sa blokadom vrijednom 40,2 miliona eura - saopštili su iz Centralne banke.
    Kod većine firmi računi su blokirani u relativno kraćem vremenskom periodu, dok su kod manjeg broja pravnih i fizičkih lica koja obavljaju djelatnost, koji istovremeno predstavljaju i najveće dužnike, računi blokirani duže.
    - Od 50 izvršnih dužnika koji imaju najveći iznos duga, njih 36 je u neprekidnoj blokadi, devet firmi u blokadi su preko 10 mjeseci sa povremenim prekidima, a preostalih pet firmi u blokadi su, do 10 mjeseci, sa prekidima - objasnila je Raičević.
    Iako je nelikvidnost u privredi kao pojava karakteristična krajem svake kalendarske godine, i sezonskog je karaktera, u Crnoj Gori je ove godine izrazita već u oktobru.
    Prema zvaničnim podacima, 31. decembra 2005. godine u blokadi su bili računi 7.668 preduzeća i preduzetnika zbog ukupnih dugova od 73,99 miliona eura. Dakle, u odnosu na kraj prošle godine broj firmi u blokadi je povećan za 5,56 odsto, a ukupni dugovi 11,7 odsto.
    Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.

  6. #281
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    5,411
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    3 Posts

    Angry Žičare bez vlasnika i žica

    TURISTIČKI POSLENICI ŽABLjAKA MNOGO OČEKUJU OD NASTUPAJUĆE ZIMSKE SEZONE, ALI JOŠ NESPREMNI ZA NjU
    Žičare bez vlasnika i žica

    ~Na Savinom kuku žičara ne radi još od maja, a njen remont još nije urađen i zasigurno je da neće ni biti u funkciji za ovu zimu. Žičara Štuoc već treću godinu nije u funkciji i jedino se nešto preduzima na pripremi gradskog skijališta Javorovača
    ŽABLjAK - Po svemu sudeći u ukupnoj turističkoj ponudi Žabljaka ništa se bitnije neće promijeniti ali, iako je do početka zimske turističke sezone ostalo još nešto više od mjesec dana, ako je suditi po najavama odvašnjih turističkih poslenika, interesovanje turista za ovaj zimski turistički centar je znatno veće u odnosu na prethodne godine. Cijene i vanpansionska ponuda će biti na nivou prošlogodišnjih, ali što se tiče skijališta tu još nijesu raščišćeni imovinsko-pravni odnosi tako da je istovremeno prisutna opšta bojazan, i svi se slažu u jednom da bez skijališta neme ni sezone.
    - Ko će i kada pripremiti skijališta za sezonu ostaje da se vidi, ali u svakom slučaju ne bi se smjelo dogoditi da ona spremna ne dočekaju ljubitelje snijega i sve one koji se odluče za boravak na Durmitoru - ističu žabljački turistički poslenici.
    U Udruženju manjinskih akcionara Ski-centra Durmitor kažu da su zabrinuti za sudbinu ovog preduzeća, koje je nekad predstavljalo nosioca ukupne žabljačke privrede, a samim tim ističu da i njihov pesimizam za predstojeću turističku sezonu nije bez osnova.
    - Još jednom ukazujemo na probleme vezane za Ski-centar Durmitor zato što nadležni državni organi još uvijek ne rješavaju ono što zakon nalaže. To znači da još uvijek postoji i egzistira Nju ski-centar, jedno privredno društvo kojeg praktično nema ni u privrednom a ni u pravnom životu, a koje još uvijek gazduje skijalištem Savin kuk. Istovremeno je došlo do promjene stečajnog upravnika u Ski-centru, ali smo u saznanju da se prethodni žalio Apelacionom sudu koji ne rješava njegovu žalbu, iako je ona u sud pristigla još prije mjesec dana. Tako se i tu gubi dragocjeno vrijeme kada je u pitanju priprema za predstojeću zimsku turističku sezonu - kaže za "Dan" Simo Stanić, predsjednik udruženja.
    On očekuje da će se turistički poslenici na Žabljaku dobro pripremiti za predstojeću sezonu ali, kako kaže, „nije to toĆ ako skijališta ne budu u pravoj funkciji.
    - Iako je do zvaničnog početka sezone ostalo još nešto više od mjesec dana, još uvijek se ne radi ništa na pripremi skijališta Savin kuk, koje je trenutno jedino u nekakvoj funkciji, s obzirom na to da je skijalište Štuoc već nekoliko godina i prije prodaje bilo van funkcije, a novi vlasnik HM Durmitor već treću godinu ne preduzima ama baš nikakve mjere da se ovo nekad najpopularnije skijalište a istovremeno i izletište stavi u funkciju. Na Savinom kuku žičara ne radi još od maja, a njen remont se još nije uradio. Vremenske prilike su svakim danom sve lošije. Gornja žičara je oštećena usljed prošlozimskih lavina i nije se ni pokušalo da se ona popravi i zasigurno je da neće ni biti u funkciji za ovu zimu. Jedino se, kako najavljuju, nešto preduzima na pripremi gradskog skijališta Javorovača koje je veoma malog kapaciteta. Prema tome, „hvata nas strahĆ pri pomisli da ova turistička sezona propadne, a ako to bude tako, mi u budućnosti nema šta da tražimo jer nas gosti zaista neće moliti da uredimo staze i skijališta - ocjenjuje Stanić, i upućuje apel nadležnim organima, a u prvom redu Ministarstu turizma, da urgentno preduzmu konkretnije korake u cilju osposobljavanja žabljačkih skijališta, koja su, po mnogim ocjenama, glavni „ključĆ uspjeha predstojeće zimske turističke sezone u najvećem planinskom turističkom centru u Crnoj Gori.

    V.Š.

    Momčilov grad i dalje propada

    Kompanija HM Durmitor, uz hotele „JezeraĆ i „ŽabljakĆ i pojedine atraktivne poslovne prostore po gradu, kao i poljoprivrednu farmu Jezerakoop, prije tri godine od Ski-centra Durmitor kupila je i ski-žičaru Štuoc, dužine od oko dvije hiljade metara, kao i motel „Momčilov gradĆ, koji se nalazi na istoimenom durmitorskom vrhu. Međutim, i pored očekivanja, ne samo žitelja ovog kraja i ovdašnjih turističkih poslenika, već i mnogih koji su ranije dolazili da posjete ovo nekad izuzetno popularno skijalište i izletište, da će, kako su i obećali novi vlasnici, na istoj lokaciji ubrzo „nićiĆ jedan najsavremeniji turističko-rekreativni centar, i žičara a i pomenuti motel se i dalje nalaze u izuzetno ruiniranom stanju. Iz ove kompanije, ne želeći da šire komentarišu stanje, kažu da su u pitanju problemi administrativne prirode.

    Nenezić: Sve mora biti u funkciji

    Iz Ministarstva turizma stižu najave i očekivanja da će predstojeća zimska turistička sezona biti veoma dobra. Ministar Predrag Nenezić kaže da će bez obzira na privatizaciju Ski-centra Bjelasica, koje je u toku, i imovinsko-pravnih sporova na Žabljaku i Beranama skijališta dobro funkcionisati.
    - Formalno-pravna pitanja biće rješavana paralelno, a svakako da će morati funkcionisati sva skijališta koja su u mogućnosti da funkcionišu u Crnoj Gori a koja mogu da ispune one standarde koji su propisani - ocijenio je Nenezić.
    Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.

  7. #282
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    46,243
    Thanks Thanks Given 
    2,753
    Thanks Thanks Received 
    2,625
    Thanked in
    1,270 Posts

    Default

    Pa wireless :mrgreen:

    Mada trebalo bi ovaj Nenezic da zavrsi nesto, sto znam.
    She is only here to annoy herself!

  8. #283
    Join Date
    Sep 2005
    Posts
    941
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default neoporezovani profit Telekoma 18 miliona Eura za 9 mjeseci

    Hvala vladi Crne Gore sto se na vrijeme otarasila ovog zla
    hvala im dovijeka
    POSLOVANJE TELEKOMA MNOGO BOLJE NEGO U 2005.

    Rekordni profit


    Podgorica(MINA-BUSINESS) - T-Crnogorski telekom je u trećem tromjesečju ove godine u poređenju sa istim periodom pro-šle znatno povećao prihode na 40,3 miliona eura, dok je neoporezovana dobit dostigla 18,5 miliona, saopštio je juče većinski vlasnik podgoričke kompanije, Mađar telekom.
    Kompanija za usluge fiksnog telekomunikacionog saobraćaja T-com donijela je od jula do oktobra 23 miliona eura prihoda ili petinu više nego u trećem kvartalu prošle godine, što se pripisuje povoljnom deviznom kursu, većem broju linija i zaradi od interneta. Neoporezovana dobit T-coma je u trećem tromjesečju povećana 28 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period i iznosila oko 8,7 miliona eura.
    Mobilni operater T-mobile ostvario je 17,3 miliona eura prihoda u prethodnom kvartalu, uz rast na godišnjem nivou od 21,5 odsto, dok je neoporezovana dobit povećana 37 odsto na 9,8 miliona eura.
    Prihodi Mađar telekoma za prva tri kvartala ove u odnosu na isti period prošle godine porasli su 7,6 odsto na 1,86 milijardi eura.
    Izvršni direktor mađarske kompanije Elek Štraub rekao je da je rast prihoda i njihovog udjela u dobiti u skladu sa ciljevima za cijelu godinu, ali da zbog promjene računovodstvenih pravila telekomunikacioni operater ublažava prognoze da će u ovoj i narednoj godini primici rasti iznad tri odsto godišnje, već u prosjeku najmanje jednako tom procentu.
    - Poslovanje u Makedoniji i Crnoj Gori daje odlične rezultate, obezbjeđujući snažan doprinos prihodima i dobiti Grupe - kazao je on.
    Mađar telekom još istražuje da li su četiri ugovora njegovih podružnica narušila regulativu i poslovnu politiku firme.
    Ukupan iznos četiri sporna ugovora je 7,5 miliona eura, a dva se pripisuju Crnogorskom telekomu.
    Mađar telekom je upozorio da bi rezultati o poslovanju koje je objavio mogli biti kasnije korigovani zbog istrage spornih ugovora.


  9. #284
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Diskutovalli smo o gasovodu.....sada nam se zakljucak sam namece:
    MORAMO SE UKLJUCIVAT U TAJ GASOVOD, AKO IKAKO MOZE!OLJE TARU NEDAMO, MORACU NEDAMO!!! Ovo je neki kompromis i NAJBOLJE (pa i jedino) RJESENJE KOJE NAM NAJMANJE NARUSAVA SKLAD, NAJMANJE ZAGADJUJE A OMOGUCAVA DA IDEMO DALJE. Ne smijemo zaboravit da svi projekti za elitu PODRAZUMIJEVAJU BESKONACNO SNADBIJEVANJE ENERGIJOM i da nemozemo ugoscavat prnca Carlsa i iskljucit mu erkondisn dok traje restrikcija....AKO SI SA ELITOM, NE MOS BIT SA PROBLEMIMA GABELJA!Ovim ne mislim nista lose o Romima , nego na probleme siromasne populacije....

    U EPCG “gledaju u nebo” da bi izbjegli restrikcije

    Bez kiše moraju da uvezu 100 megavata
    NIKŠIĆ – Elektroprivreda Crne Gore pokušava da kupi 100 megavat sati konstantne energije kako bi izbjegla uvođenje restrikcija - saopštio je juče izvršni direktor kompanije Srđan Kovačević.
    Prema njegovim riječima, situacija, kada su u pitanju restrikcije, nije još potpuno jasna.
    - Pokušavamo da kupimo struju, ali to teško ide zbog prekida na regionalnoj prenosnoj mreži - rekao je Kovačević.
    On je kazao da restrikcija u subotu sigurno neće biti, iako su akumulacije na minimumu.
    Situaciju bi, kako je dodao, mogla donekle da popravi kiša koja je najavljena za večeras.
    Za vrijeme niskih temperatura prošlog vikenda dnevna potrošnja u Crnoj Gori dostizala je i 14,6 miliona kilovat-sati, tri miliona više nego u istom periodu prošle godine.
    Termoelektrana Pljevlja radi punom parom i isporučuje 4,3 miliona kilovata, a za rad HE Piva iz Elektroprivrede Srbije dnevno stiže 2,64 miliona.
    Dotoka u slivu Zete, u jezerima Slano i Krupac, za HE Perućica praktično nema, pa se ta centrala koristi po potrebi, od jedan do dva miliona kilovata dnevno.
    Iz uvoza za KAP stiže 1,9 miliona kilovata dok se, u zavisnosti od potrošnje, dnevno uvozi još dva do četiri miliona kilovat-sati. (Mina biznis)


    REPUBLIKA SAZNAJE - Šta sadrži dokument Svjetske banke o gasifikaciji zemalja jugoistočne Evrope, uključujući i Crnu Goru, kojoj prijete - restrikcije

    Plin razgrće mrak
    Crna Gora može oko 30 odsto svojih potreba za energijom podmiriti iz energije gasa i na taj način smanjiti svoju zavisnost od uvoza električne energije – smatraju u Svjetskoj banci. Svjetska banka počela je izradu studije gasifikacije devet zemalja jugoistočne Evrope, uključujući i Crnu Goru, koje bi se gasom snabdijevale preko istočne Turske. Projekat treba da bude gotov do sredine 2007. godine. Stručnjaci energetske struke smatraju da građanima u regionu jugoistočne Evrope što se odnosi i na Crnu Goru, zbog nedovoljnog ulaganja u energetski sektor, prijeti mrak

    U dokumentu Svjetske banke koji je Republika imala na uvid, navodi se da su ukupne kreditne linije te renomirane institucije u 2005. godini iznosile 22,3 milijarde dolara od čega je uloženo u energetski sektor 1,8 milijardi.
    Jedan od načina da se umanji energetska neizvjesnost Balkana, kako smatraju stručnjaci, a navodi se u analizi, je izgradnja regionalnih i magistralnih gasovoda, kao i širenje distributivne gasovodne mreže u zemljama jugoistočne Evrope
    Svjetska banka i njemačka razvojna banka (KfW), koje zajedno rade studiju, žele da u regionu Jugoistočne Evrope pokrenu profitabilne investicije u gasni sektor, za koje mogu da obezbijede i povoljne zajmove.
    Studija se radi za ukupno 20 gradova zemalja Jugoistočne Evrope, a od crnogorskih gradova studije gasifikacije se odnose na Podgoricu sa mogućnostima plinifikacije cijelog primorja.
    Prema prvim proračunima, projekat gasifikacije Podgorice bio bi «težak» oko 15 miliona eura, pod uslovom, kako je i najavljeno, da gasovod prođe kroz Crnu Goru.
    U Crnoj Gori još od 80-ih godina nije izgrađen nijedan energetski objekat, a u međuvremenu je udvostručena potrošnja struje. Pokušajima da se napravi veći energetski objekat suprotstavljali su se ekološki lobiji, a Svjetska banka je spremna da podrži održive projekte ulaganja u energetiku.
    Stručnjaci energetske struke smatraju da građanima u regionu jugoistočne Evrope, što se odnosi i na Crnu Goru, zbog nedovoljnog ulaganja u energetski sektor prijeti mrak, a zbog nedostatka energije i zastoj u privrednom razvoju. Takav scenario biće još realniji nakon zatvaranja bugarske nuklearke Kozloduj, koja je bila garant pouzdanijeg snabdijevanja strujom zemalja jugoistočne Evrope.
    Od ukupno 1,8 milijardi uloženih sredstava u energetski sektor, IBRD pozajmice 61 odsto, dok su preostali dio tzv. IDA krediti.
    Predrag Zečević Beskamatni krediti na 40 godina i 10 godina odgode
    IDA krediti na koje Crna Gora može računati za ulaganja u energetskom i plinskom sektoru su veoma povoljni, i daju se na rok otplate od 40 godina bez kamate i sa grejs periodom od 10 godina. IBRD pozajmice su nepovoljnije, jer se daju na rok otplate od 20 godina, sa grejs periodom od pet godina i kamatom LIBOR plus razlika između kupovne i prodajne cijene. U dokumentu se jasno navodi da kredite mogu dobiti samo klijenti na liberalizovanim tržištima, koje imaju regulaciju monopolskih mreža. Za Crnu Goru i EPCG to praktično znači da će Vlada morati da dozvoli konkurenciju u korišćenju prenosnih i distributivnih sistema domaće energetske kompanije. Studija će, prema najavama iz Svjetske banke, biti završena do sredine 2007., a konsultatnti na ovom velikom projektu biće renomirane kuće ECA i Penspen.
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

  10. #285
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Budući graditelji autoputeva u Crnoj Gori tražiće vrijednosnu zaštitu investicija od eventualnih gubitaka
    Zemlja ili penali


    Španska kompanija Sedesa i američki Behktel, favoriti na predstojećem tenderu za dodjelu koncesija za gradnju 270 kilometara autoputeva kroz Crnu Goru, u slučaju sklapanja posla zatražiće od Vlade osiguranje za svoje, milijarde eura vrijedne, investicije od gubitka, koji bi mogao nastati usljed manjeg protoka saobraćaja na izgrađenim cestama – saznaje Republika

    Kao moguće oblike zaštite, tri milijarde eura vrijednog posla gradnje jadransko jonske ceste, autoputa Bar – granica sa Srbijom i brze ceste Herceg Novi -Ulcinj, strateški investitori ,za sada, razmatraju ustupanje ili mogućnost trajnog vlasništva nad atraktivnim zemljištem uz autoput ili, pak, novčane penale koje će morati da plate opštine ili Vlada, u slučaju manjeg protoka saobraćaja.

    Prema najavama iz Vlade, tender za davanje 30-godišnjih koncesija na izgradnju 270 kilometara autoputeva u Crnoj Gori biće raspisan sredinom janaura.
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

  11. #286
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    46,243
    Thanks Thanks Given 
    2,753
    Thanks Thanks Received 
    2,625
    Thanked in
    1,270 Posts

    Default

    Ja vidim e cemo bez gaca ostat
    She is only here to annoy herself!

  12. #287
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    I kudj is sad?
    Autoput je APSOLUTNA NEOPHODNOST i to OBA (i prem Srbiji i prema Hrvatskoj), putarina ce bit oko 5 eura za kola do 18 za sleper, ali traze da se izracuna prosjek protpka vozila koji ciji isplativim gradnju na 20 godisnji rok, a da naknadimo razlliku, ili da im damo zemljiste i prava da oni organizuju drugi biznis koji bi im naknadio razliku....

    NA NEKI NACIN NORMALNO, jer mi nikako nemozemo sami finansirat tolike puteve....MOZDA IPAK DA UZMEMO KREDIT PA DA OD OVIH PRAVIMO OVU NASU VERZIJU AUTOPUTEVA, koju ja nigdje nisam vidio na svijetu, od kojih je prvi i najbolji Bar -Ulcinj , ddakle sa tri trake mjestimicno....ZA TAKVE PUTEVE BI MOGLI MOZDA IZDRZATI ZADUZENJE....ali jedno je sigurno-ovako ne valja!
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

  13. #288
    Join Date
    Sep 2005
    Posts
    941
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Evo ovako
    znaci godisnji profit od autoputeva treba da bude 150 miliona (da bi se isplatio za 20 godina),dnevno pola miliona =100 000 auta X 5 Eura
    Sto znaci da u prosjeku svaki vlasnik crnogorskog auta treba da plati 150 E mjesecno da bi se isplatio autoput.

    CG je ekonomski mala da bi pravila ovakve projekte ,i nijedan "investitor" u ovo uci nece bez nekih dodatnih garancija.
    Nejbolje im je dati zemlju po Grahova,Kuca itd koja bar na papiru nesto vrijedi dako se upecaju.

    CG autoputevi nijesu toliki prioritet koliko se cini i nijeus vrijedni dvogodisnjeg GDP-a ,
    ustvari brzo ce se pokazati da CG i nemoze nista vise sebi priustiti od trece trake.

    Mozda bi mogli izdati Sozinu (da ubiraju stranci nevidjeni profit)

  14. #289
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    46,243
    Thanks Thanks Given 
    2,753
    Thanks Thanks Received 
    2,625
    Thanked in
    1,270 Posts

    Default

    Ja bih najvise volio da imamo autoput ali to je tesko ocekivat, zasto se ne uradi kao u Makedoniji jedan smjer da ide Moracom a jedan preko Mateseva?! A stanovnistvo da se kako snaodi lokalnim putevima koji bi bili napravljeni i daleko ih je lakse isfinansirati nego autoput koji po nasem krsevitom terenu kosta MNOGO po kilometru. Evo u Srbiji su jedva zavrsili BG - NS gdje je sve ravnica.
    She is only here to annoy herself!

  15. #290
    Join Date
    Sep 2005
    Posts
    941
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Evo u Srbiji su jedva zavrsili BG - NS gdje je sve ravnica
    Srbija je nazadna zemlja,bez proevropskog takta i ne moze i nece sluziti za poredjenje sa uspravnom CG nikad vise
    I tacka

  16. #291
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Pg
    Posts
    2,933
    Thanks Thanks Given 
    92
    Thanks Thanks Received 
    253
    Thanked in
    136 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Milos111111 View Post
    Srbija je nazadna zemlja,bez proevropskog takta i ne moze i nece sluziti za poredjenje sa uspravnom CG nikad vise
    I tacka
    Nc nc nc nc nc...
    greota...svjestan sam da su ljudi isfrustrirani poslije ovoliko loshih politichkih deshavanja u posljednje vrijeme,ali mi ne mozhe biti jasno da i sami pokushavaju da ispolitizuju svaku mogucu stvar koja ima veze sa Srbijom...Jes,Crna Gora je skoro pa predvorje raja,samo josh treba da to prizna Ustavom...Pushti Srbiju stari,ona ide svojim putem,valjalo bi tebi da razmishaljash kako sebe da unaprijedish i Crnu Goru,lako ce Srbija bez svih nas.

  17. #292
    Join Date
    Sep 2005
    Posts
    941
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Jes,Crna Gora je skoro pa predvorje raja,samo josh treba da to prizna Ustavom...Pushti Srbiju stari,ona ide svojim putem,valjalo bi tebi da razmishaljash kako sebe da unaprijedish i Crnu Goru,lako ce Srbija bez svih nas.
    ne nego nije ,i kilometar autoputa koji povezuje Pipere i Kuce je 5 puta vredniji od kilometra autoputa koji povezuje Beograd -Novi Sad .
    pa sad ti vidi dje je Srbija
    nikad vise imperijalizma iz Beograda i zajednicih fondova
    I tacka

  18. #293
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by NSX View Post
    Ja bih najvise volio da imamo autoput ali to je tesko ocekivat, zasto se ne uradi kao u Makedoniji jedan smjer da ide Moracom a jedan preko Mateseva?! A stanovnistvo da se kako snaodi lokalnim putevima koji bi bili napravljeni i daleko ih je lakse isfinansirati nego autoput koji po nasem krsevitom terenu kosta MNOGO po kilometru. Evo u Srbiji su jedva zavrsili BG - NS gdje je sve ravnica.
    Meni licno se
    ova ideja sa 2 odvojena smjera veoma dopada, pod uslovom da imamo pomocne puteve koji spajaju ta dva smjera (da mozes da promjenis smjer, po potrebi).....BRAVO NA NOVOJ IDEJI, BAR ZA MENE!
    Vozio sam za sjever juce....masa je opravljena, moze da se vozi 70-80 prosjek. Problem je treca taka kod Mioske, koja se mora pravit na svekih par kilometara (da se mogu zaobic sleperi, narocito kad se ide uzbrdo(prema Kolasinu), kada sleper moze JOS UVJEK da te koci po 10 minuta dok ga ne preteknes.ALI JE MNOGO, MNOGO BOLJE I IMA PRAVA ONAJ PARACA DA SE POHVALI DA JE 2006. DOBRO RADIO, obzirom na sve okolnosti!
    Pozdrav,
    Pozdrav,
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

  19. #294
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    A evo dobija *Crnagoraput* od danas i mnogo jakog partnera, finansijski kadrog da sve projekte isfinasira,ukoliko se dobro ispregovara...

    PRODAJA AKCIJA CRNAGORAPUTA

    Danas ugovor

    PODGORICA – Ugovor o prodaji 30,9 odsto kapitala Crnagoraputa, uz obavezu dokapitalizacije, austrijskom Štrabagu biće potpisan danas -najavljeno je iz Savjeta za privatizaciju.
    Kupoprodajni ugovor potpisaće direktori Zavoda za zapošljavanje, Fondova za razvoj i penzijsko-invalidskog osiguranja - Branimir Bojanić, Dragan Lajović i Radoje Žugić, član Savjeta za privatizaciju Branko Vujović i Manfred Rosenauer i Manfred Weiss u ime Štrabaga.
    Štrabag je za 30,9 odsto kapitala Crnagoraputa ponudio 8,4 miliona eura, kao i ulaganja od 5,7 miliona. On će biti obavezan da dokapitalizuje kompaniju do vlasništva od 51 odsto.
    Austrijska kompanija planira da u naredne tri godine ostvari ukupno oko 100 miliona eura prometa. U ponudi za kupovinu akcija crnogorske kompanije za održavanje puteva očekuje da bi promet u Crnagoraputu u narednoj godini trebalo da iznosi 25 miliona eura, u 2008. 32 miliona, a 2009. godini oko 40 miliona eura.
    Crnagoraput nominalno vrijedi 13,4 miliona, ili 3,87 eura za akciju. Ponuda Austrijanaca je dvostruko veća od nominale.
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

  20. #295
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Trg zrtava DPSa BB
    Posts
    11,006
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    3 Posts

    Default

    E hvala QURCU i mjesecu,
    nijesmo MORALI GINUT NA MOJKOVAC,
    mogli smo pushtit AUSTRIJU da nam napravi, u CRNOJ GORI, LJUBLJANU, ZAGREB, SARAJEVO, da i mi imamo neshto da pokazemo BIJELOME SVIJETU.

    Da ne GLEDAJU BLOK PET I SHEST i SOLITERE KOD VEZIROVOG MOSTA,
    majko PRESVETA,
    te arhitekture iz SOCIJALIZMA.
    IM - Old Bone
    Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...

  21. #296
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by milovan View Post
    E hvala QURCU i mjesecu,
    nijesmo MORALI GINUT NA MOJKOVAC,
    mogli smo pushtit AUSTRIJU da nam napravi, u CRNOJ GORI, LJUBLJANU, ZAGREB, SARAJEVO, da i mi imamo neshto da pokazemo BIJELOME SVIJETU.

    Da ne GLEDAJU BLOK PET I SHEST i SOLITERE KOD VEZIROVOG MOSTA,
    majko PRESVETA,
    te arhitekture iz SOCIJALIZMA.
    Prijatelju,
    Ja jednostavno ne mogu biti veliki ljubitelj Germana.
    Ali proste cinjenicesu da su , recimo, Nijemci juce fakticki donirali 62 mil.eura u razvojne svrhe CG...da je ta Austrija UVIJEK bila politicki korektna prema CG...a da Rusi, Grci....NIKADA NE DADOSE NI EURA!!
    Pitanje je zasto da daju, vjerovatno?
    Zato sto su, iako ni njia nije sjajno, u boljoj ituaciji od nas, a i ZATO DA DJELOM DOKAZU NEKO STARO PRIJATELJSTVO.

    Oni , medjutim, samo gledaju DA SE OKORISTE I DA KUPE NAJJEFTINIJE STO MOZE...ii jedna i druga braca pravoslavna.

    A divni covjek Norvezanin, KOJI JE TAKO DALEKO OD NAS, imao je dvadsetak manjih I VELIKIH donacija, sponzorstava i sl. SAMO ZBOG KOREKTNOG STAVA IGALA PREMA NORVESKOJ, jer zaista drugi interes od nas nemaju...pa ni strateski...NIKAKAV!

    Mora se priznat:
    Doprinos Amerike u posljednjih 15 godina je BUKVALNO NEMJERLJIV (preko USAID, Opportunity International, CHR..itd.itd....donacijama, sponzorstvima, superpovoljnim kreditima I NAJVAZNIJE- ekspertskom pomoci)!
    Dorpinos EU KAO KOLEKTIVITETA je takodje ogroman, alli ni vei ni manji nego sto je to u njihovim programima za razvoj zemalja kandidata predvidjeno (onaj Kards program i drugi).Medjutim, pojedinacni dorpinosi Njemacke i Austrije ,(a tu, umnogome, ide i Slovenija, koja jim je po mentalitetu veoma bliska, iakoje , naravno , slovenska zemlja) i njihovi bilateralni odnosi sa nama i pomoc u poslednjih 15 godina su takodje iznenadjujuce veliki!

    Toliko!
    Pozdrav,
    Pravo je to reci I PRAVO JE TO PAMTITI:VELIKA GERMANSKA NACIJA IMA NESTO STO JE ODVAJA NAD SVIJEMA NACIJAMA U EVROPI!
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

  22. #297
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Pg
    Posts
    2,933
    Thanks Thanks Given 
    92
    Thanks Thanks Received 
    253
    Thanked in
    136 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Milos111111 View Post
    i kilometar autoputa koji povezuje Pipere i Kuce je 5 puta vredniji od kilometra autoputa koji povezuje Beograd -Novi Sad .
    I tacka
    Tu chinjenicu odredjuje konfiguracija terena, a ne politichko uredjenje i ekonomsko stanje jedne zemlje.Think about it...It`s not so hard...

  23. #298
    Join Date
    Jul 2006
    Posts
    1,288
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    PREDSTAVNICI VLADA SR NjEMAčKE I CRNE GORE JUčE U PODGORICI POTPISALI PROTOKOL O SARADNjI

    Za projekte u Crnoj Gori 63 miliona eura

    Projekti planirani u oblasti vodosnabdijevanja, otpadnih voda, energetike, razvoja malih i srednjih preduzeća, a njemačka vlada je obezbijedila i donaciju u iznosu od 9,5 miliona eura za oblast vodosnabdijevanja primorja

    Podgorica, 15. novembra- Protokol o saradnji u ovoj godini čija je ukupna vrijednost 63 miliona eura, što uključuje i pristup regionalnim fondovima danas u su u Podgorici u Vili Gorica potpisali Branimir Gvozdenović, ministar za ekonomski razvoj Crne Gore i Kristin Baros Sajd zamjenik regionalnog direktora u Ministarstvu za međunarodnu saradnju SR Njemačke. Potpisivanju ugovora prisustvovao je i ambasador Njemačke u Podgorici Tomas Šmit.

    Ovim protokolom za finansijsku saradnju njemačka vlada je opredijelila 44,15 miliona eura, a za projekte tehničke saradnje 11,65 miliona eura. Ministar Gvozdenović je saopštio da su ovi projekti u oblasti vodosnabdijevanja, otpadnih voda, energetike, razvoja malih i srednjih preduzeća... Njemačka vlada je obezbijedila i donaciju u iznosu od 9,5 miliona eura za oblast vodosnabdijevanja primorja. Kada se taj novac udruži sa kreditnim sredstvima preko KfNj banke to omogućava povlačenje dodatnih 28 miliona eura kredita po povoljnim uslovima, za finansiranje projekta poboljšanja vodosnabdijevanja i regulisanja otpadnih voda na primorju.Ova donacija je rezultat dobre saradnje Njemačke i Crne Gore, objasnio je ministar Gvozdenović dodajući da će pregovori o kreditnom aranžmanu početi u januaru naredne godine. Na spisku projekata je i sektor energetike za koji je njemačka vlada opredijelila sedam miliona eura donacije kako bi se poboljšali uslovi kreditnog aražmana od 16 miliona eura za prvu fazu rekonstrukcije HE "Piva". Kao i prethodne godine, Crnoj Gori su na raspolaganje stavljeni i kreditni fondovi koji su formirani sa KfNj bankom-regionalni fond za poboljšanje energetske efikasnosti i regionalni fond za ekspertsku pomoć ukupnog iznosa sedam miliona eura. Za promociju preduzetništva i zapošljavanja namijenjeno je 3,5 miliona eura donacije, a za modernizaciju katastra i planiranja prostora još 1,5 miliona eura. To će obezbijediti da projektom budu obuhvaćene sve crnogorske opštine. Za promociju spoljne trgovine i izvoza planirano je do 2,15 miliona eura i dodatnih četiri miliona eura za ekspertsku pomoć, objasnio je ministar

    Potpisivanje ovog protokola znači nastavak tradicionalne saradnje Njemačke i Crne Gore koja je uspostavljena 1999. godine. Postigli smo uspjehe u raznim oblastima i sektorima, ocijenila je Kristin Baros Sajd, dodajući da će naredne godine, u proljeće biti ocijenjeni i dosadašnji projekti i analizirani novi oblici saradnje Crne Gore i Njemačke

    Odo 2000-te godine Crna Gora i Njemačka potpisale su sedam protokola o saradnji ukupne vrijednosti 140 miliona eura namijenjenih za podršku strukturnim reformama, rehabilitaciji i unapređenju finansijskog sektora, izgradnji infrastrukture, razvoju male privrede, odnosno malih i srednjih preduzeća, turizma... Crnu Goru i Njemačku karakterišu razumijevanje, kooperativnost i dobri rezultati u realizaciji projekata, ocijenjeno je nakon potpisivanja protokola

    Šmit: Crna Gora pripada Evropi

    Njemačka će podržati Crnu Goru na putu pridruživanja EU. Crna Gora pripada Evropi, u to smo sigurni, kazao je danas u Podgorici njemački ambasador Tomas Šmit. Saradnja dvije zemlje u oblasti ekonomskog razvoja biće nastavljena i u narednom periodu jednakima intenzitetom, ali prilagođena novonastalim ekonomskim okolnostima. Danas potpisani protokol pokazuje koliko Njemačka podržava Crnu Goru na putu evropskih integracija. Pred Crnom Gorom se otvaraju nove mogućnosti i putevi, ocijenio je ambasador Šmit.

    Crna Gora je za Njemačku prioritetna zemlja koja ima sve preduslove da bude pokretač u regionu, ocijenili su danas visoki predstavnici Njemačke

    Mr. Milović
    .................................................. ..............
    Last edited by LadyDaytona; 16-11-06 at 14:22.

  24. #299
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Trg zrtava DPSa BB
    Posts
    11,006
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    3 Posts

    Default

    Rijetko su kod nas u CRNU GORU duvali ZAPADNI VJETROVI,
    onaj DVOGLAVI VIZANTISKI ORAO,
    je bio BANDOGLAV,
    uvijek se OKRETA VISHE NA ISTOK,
    dok nam krv ne isteche,
    SAD STIZU OVI SHTO DANAS MJERE A SHUJTRA GRADE,
    I KAD UDARE TEMELJE, NI RADOVAN NISHICKI SA TOPOVIMA IM NE MOZE NAUDIT, kRUTI SU TI TEMELJI;
    VELI IVO ANDRIC SRBIN IZZ BiHa, AHA, HAHA,
    A U ZEMLJU RUTU TUTU,
    PISHE KOSTIC, ALJI BUTU,
    DRAGI MILI BUTROS GALI,
    U GLAVU NAM NESHTO FALI.
    IM - Old Bone
    Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...

  25. #300
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Ovakav clanak mi srcu prija...znao sam ja to i bez ovog Amerikanca, ali on je strucan za ovakvo misljenje i NJEGOVA JE VAZNA, a nase ministrstvo ekonomije i turizma trebalo bi ovo da kapitalizuje(u prospektma citirajuci OVAJ CLANAK, pored ostalog):

    DRUGI O NAMA: KAKO STIVEN FOREST, HERBALISTA I BOTANIČAR IZ SAD VIDI CRNU GORU

    Bogomdana za ekološki turizam




    BAŠ KAO ŠTO SU LjUBITELjI PTICA širom svijeta otkrili Skadarsko jezero kao jedno od glavnih lokacija za posmatranje velikog broja ptica selica u netaknutoj prirodi, tako bi i mnogi ljubitelji posmatranja trava i ljekovitog bilja u prirodnom okruženju mogli krenuti put Crne Gore

    Džamejka je bio učenik kod čuvenog travara u Indiji. Nakon više godina vrijednog učenja došlo je vrijeme da polaže ispit. Njegov mu je učitelj naložio da obiđe okolna brda i planine i sakupi bilje koje se ne koristi za liječenje. Tumarao je Džamejka po planinama nekoliko dana i na kraju se vratio pognute glave.
    “Nijesam uspio,” reče učitelju. “Nijesam mogao da nađem nijednu biljku koja nema ljekovito svojstvo.”
    Učitelj se nasmija i reče.“ Položio si ispit!”
    Ovu priču ispričao nam je Stivn Forest, herbalista i botaničar iz Sjedinjenih Američkih Država koji Crnu Goru vidi kao istinsku botaničku baštu koja čeka da je svijet otkrije. Priča iz Indije potvrđuje da ljekovitog bilja ima svuda – samo treba znati gdje da ga tražiš. Crna Gora ga je puna.
    Na našim prostorima može se naći blizu 700 vrsta ljekovitih biljaka, što predstvalja 20 procenata ukupnog broja cvjetnica u zemlji. Tri od 15 najprodavanijih samoniklih biljki na svjetskom tržištu beru se u Crnoj Gori. To su kantarion (Hypericum perforatum), odoljen (Valeriana officinalis) i borovnica (Vačinium myrtillus). Obala Jadranskog mora, od Albanije do Crne Gore, najveći je svjetski region samoniklog pelina (Salvia officinalis)(a pelin je valjda najljekovitija biljka koja postoji...ili tu negdje).

    Sa tvrdnjom Stivena Foresta da je Crna Gora bogomdana za ekološki turizam slaže se i Slavica Vukčević, izvršni direktor Centra za održivi turizam. I Ona vidi ogroman potencijal u privlačenju turista, poznavaoca botanike u Crnu Goru. Baš kao što su ljubitelji ptica širom svijeta otkrili Skadarsko jezero kao jedno od glavnih lokacija za posmatranje velikog broja ptica selica u netaknutoj prirodi koja sva pršti od ljepote, tako bi, kaže, i mnogi ljubitelji posmatranja trava i ljekovitog bilja u njihovom prirodnom okruženju, mogli krenuti put Crne Gore.
    Amerikanci, podsjeća Forest, već organizuju ekoture za one koji uživaju u razgledanju trava i ljekovitog bilja. Američki botanički savjet sa sjedištem u Ostinu u državi Teksas(saradjujmo sa njima, pozovimo jedno 3-4 najvidjenijih da budu nasi gosti ove zime ili proljeca), organizovao je ture za herbaliste, farmaceute i ljekare u Amazonu, Južnu Afriku, Njemačku, Kostariku i Belizi. Ovi turisti u grupama od 40 do 120 ljudi obično sa sobom vode instruktore, botaničke stručnjake. Dodatne detalje o lokalnim vrstama dobijaju od domaćih vodiča. Često se ovakva putovanja organizuju u saradnji sa nekim univerzitetom ili profesionalnom organizacijom. Grupe kao što je Međunarodna organizacija "Herbalisti bez granica", koje organizuju ture u zemljama u razvoju, Crnu Goru posmatraju kao savršenu destinaciju za njihove članove. Prema tvrdnji osnivača i direktora ove organizacije Đenifer Česvort, Crna Gora predstavlja još „neotkrivenu“ lokaciju za herbaliste(i njih jedno 2 pozovite, ajedno sa ovima prvima, o istom trosku). Ona je takođe oduševljena prirodnom ljepotom zemlje, relativno jeftinim putovanjem, čistom vodom i velikim brojem biljnih vrsta koje se mogu vidjeti na malom prostoru. Planira ekoturu u Crnu Goru na proljeće 2007. godine.
    Šta sve turisti, ljubitelji biljaka mogu da vide u Crnoj Gori? Planine, koje se spuštaju do izbrazdane, ali prijateljske morske obale imaju floru tipičnu za mediteransko podneblje. Poznate aromatične trave, kao što su kraški vrijesak (Satureja montana), pelin (S. officinalis), majčina dušica (Thymus spp.) i vranilovka (Origanum vulgare) rastu u izobilju na suvom kamenitom tlu, u sjenci italijanskih čempresa (Cupressus sempervirens), pod toplim mediteranskim suncem. Ovdje, divlje smokve (Ficus cariaca), konopljika (Vitedž agnus-castus), divlji nar (Punica granatum) i zečjak (Cytisus scoparius) okružuju drevne maslinjake, što se strmo spuštaju prema tirkiznoj vodi Jadrana.

    Mediteranska flora prostire se od mora do Zetske doline i Podgorice. Na samo 30 minuta putovanja od Podgorice prema sjeveru i Kolašinu, već preovlađuje flora tipična za evropski kontinentalni pojas. Primat preuzimaju širokolisno listopadno drveće poput lipe (Tilia spp), čiji su listovi u evropskoj fitomedicini cijenjeni kao blagi sedativ. Tu je i ogromno žbunje zove (Sambucus nigra) čiji se plodovi cijene kao imunološki stimulansi za liječenje infekcija gornjih disajnih puteva. Duž puta prema Kolašinu mogu se vidjeti mnoge ljekovite biljke kao što su smreka ili kleka (Juniperus communis) čije bobice se koriste za pravljenje džina, ali i kao lijekovi za oboljelu bešiku ili bubrege.
    Crna Gora je zemlja mnogih skrivenih bogatstava, a jedno od njih je i Botanička bašta Danijela Vinceka na periferiji Kolašina sa skoro 400 vrsta autohtonih biljki.(odlikujte ga *medaljom za ekologiju*..bar u rdenima imamo iskustva i tradicije..JEDAN VISE OVAKAV BI NAM VALJAO) Svrha bašte je da pruži edukaciju i pomogne očuvanju genotipa crnogorskih autohtonih biljki, pogotovu endemskih elemenata. Turisti zaista imaju šta da vide.
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

Page 12 of 21 FirstFirst ... 28910111213141516 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. drage nase muskarcine ;)
    By daca in forum Sve i svašta
    Replies: 36
    Last Post: 16-08-05, 10:24
  2. Replies: 2
    Last Post: 21-07-05, 02:37
  3. Elzeser: Crnogorska ekonomija počiva na saradnji države i mafije
    By monteboy in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 1
    Last Post: 17-05-05, 17:43
  4. Mi nase hapsimo,a kad cete Vi vase...?
    By Dobrusky in forum Politika generalno
    Replies: 11
    Last Post: 09-09-04, 03:15
  5. Ekonomija
    By Dzono in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 6
    Last Post: 17-02-04, 23:11

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •