RNOGORSKA PRIVREDA PUNA EKONOMSKIH PARADOKSA
Uvozimo mlijeko koje imamo, lizing skuplji od kredita
Podgorica - Crna Gora je zemlja ekonomskih paradoksa i sigurno bi bila atraktivna za naučno izučavanje, jer gotovo da nema oblasti gdje ne važe razni fenomeni ponekad strani ekonomskoj nauci.
Ti fenomeni se, prema mišljenju sagovornika "Vijesti", odnose na crnogorsku poljoprivredu, bankarstvo, tržište rada, tržište kapitala, realni sektor...
Istina, tvrde ekonomski stručnjaci, paradoksi su posljedica malih ekonomija, a mi smo stalno živjeli od izbora do izbora, između referenduma, pod raznim pritiscima. Sada kada imamo i državu i političku stabilnost, krajnje je vrijeme da počnemo da se razvijamo na zdravim osnovama.
Potpuno zbunjujući podaci dolaze iz oblasti poljoprivrede, jer, prema njima, mi ne da imamo dovoljno hrane, nego imamo i više nego što nam treba, a opet stalno "kukamo" kako moramo uvoziti hranu.
Potpredsjednik Udruženja poljoprivrednika Dragan Nenezić kazao je za "Vijesti" da je novostvorena vrijednost u našoj poljoprivredi premašila 200 miliona eura, što je najveća novostvorena vrijednost zabilježena u nekoj crnogorskoj grani.
- Primjera radi, površina poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika u Crnoj Gori je veća od površine poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika u Holandiji. Kako onda objasniti da je Holandija najveći izvoznik poljoprivrednih proizvoda a Crna Gora neto uvoznik hrane. Kako to da imamo ovoliko poljoprivredne površine, a nemamo dovoljno hrane, nego moramo da je uvozimo - zapitao je Nenezić.
Kao primjer paradoksa u crnogorskoj poljoprivredi, Nenezić je naveo podatak da je kod nas proizvodnja mlijeka po glavi stanovnika preko 300 litara godišnje a dnevno se u mljekare i prerađivačke kapacitete uputi 70.000 litara mlijeka.
- Dnevna potrošnja mlijeka u Crnoj Gori je 160.000 litara. Dakle, samo 40 odsto potreba za mlijekom ide iz domaće proizvodnje, a 90.000 litara mlijeka mi uvezemo i za to godišnje platimo 15 miliona eura. Kako objasniti da imamo mlijeka više nego što nam treba, a opet ga uvozimo - upozorio je Nenezić.
Kao posljedica velikog uvoza, Crna Gora ima konstantno visok spoljnotrgovinski deficit koji joj u budućnosti može predstavljati veliki problem.
Redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Božo Mihailović je upozorio da visok spoljnotrgovinski deficit koji je u 2005. godini iznosio 30,8 odsto bruto društvenog proizvoda može predstavljati ozbiljan problem u vođenju ekonomske politike novom sastavu Vlade.
- Ovoliki spoljnotrgovinski deficit se može smanjiti jedino putem novog zaduženja ili suficitom u platnom bilansu. Pošto nemamo novog zaduživanja, moramo se okrenuti drugoj soluciji - poručio je Mihailović.
Glavni ekonomista Centralne banke dr Nikola Fabris je podsjetio da je spoljnotrgovinski deficit samo jedan od četiri podbilansa platnog bilansa i da Crna Gora ima suficit u bilansu usluga, ali posebno moramo povesti računa o deficitu tekućeg računa platnog bilansa.
- Prema preliminarnim podacima za prethodnu godinu deficit tekućeg računa platnog bilansa je bio devet odsto BDP-a, što je prilično visok nivo, ali je otprilike na nivou prosjeka zemalja iz regiona. Ovaj deficit je u potpunosti pokriven suficitom u kapitalnom bilansu, kao rezultat izuzetno visokog priliva stranih direktnih investicija - kazao je Fabris.
Kao ekonomski paradoks koji svaki laik može primijetiti je i to što se u Crnoj Gori godinama nijesu uvodilii novi proizvodi a stiče se utisak da se u našoj zemlji odlično živi.
- Crnogorska preduzeća su zaboravila kada su zadnji put uvela neki novi proizvod na tržište. Ja nikako ne mogu da shvatim kako onda u takvim ekonomskim uslovima mi uopšte primamo plate, kako vozima skupa auta, ne mogu da objasnim odakle sve to...Istina, kod nas su ušle razne investicije i donacije, ali moramo shvatiti da sve reforme počinju od reformi preduzeća - kazao je Mihailović.
Fabris je posebno upozorio na opasnost da je crnogorski izvoz u velikoj mjeri zavisan od dva proizvoda i to od aluminijuma i turističke industrije.
- Neki ekonomski ili politički potresi koji bi se negativno odrazili na izvoz ova dva proizvoda mogli bi ostaviti velike posljedice po crnogorsku privredu, pa je nužna diverzifikacija izvoza - upozorio je Fabris.
On je poručio da se mora unaprijediti konkurentnost crnogorskih proizvođača kroz promocije Crne Gore, uvođenje međunarodnih standarda, subvencije određenim kategorijama, a prije svega poljoprivrednim proizvođačima.
Sljedeća oblast u kojoj smo fenomeni je bankarstvo, jer su nam kamate na lizing niže od kamata na kredite, umjesto obratno.
Profesor Mihailović tvrdi da se kod nas kamata ugovori na osam do devet odsto, ali kada se dodaju razni propratni troškovi ona izađe i do dvadeset odsto. Pri tom, iako su po zakonu obavezne, neke banke ne ističu svoje efektivne kamatne stope.
- Usluge lizinga odobravaju krupni sistemi koji obično znaju koliko korisnik lizinga može sebi da priušti da plati kamatu i u svijetu je već izbalansiran neki iznos kamatnih stopa na lizing - smatra Mihailović.
Sa druge strane, Fabris objašnjava da CBCG ne raspolaže kamatnim stopama koje obračunavaju i naplaćuju lizing kompanije, jer one nisu predmet supervizije, ali "ipak, ukoliko pogledate strukturu svih naknada koje naplaćuju lizing kompanije, stiče se utisak da je efektivna kamatna stopa viša u slučaju lizing kompanija".
- Prema odluci CBCG, banke su obavezne da objave efektivnu kamatnu stopu u koju su uključene sve nadoknade, što nije slučaj kod kredita odobrenih na lizing. Kada kupujete vozilo na lizing, nigdje vam prilikom iskazivanja kamatne stope neće biti obračunat trošak kasko osiguranja vozila koje morate da uplatite, a ono predstavlja značajnu stavku - kazao je Fabris.
KONKURENCIJA NE OBARA KAMATE
Profesor Mihailović tvrdi da ekonomski nije objašnjivo da imamo izuzetno konkurentno bankarsko tržište i efikasan bankarski sitem a da su kamate na zavidno visokom nivou.
- Visok stepen konkurencije u maloj privredi bi trebalo da vodi smanjenju kamata. U Crnoj Gori postoji glad za novcem, pa mi imamo tržište ograničene, a ne potpune konkurencije, sa izražajnim elementima monopola - smatra Mihailović.
On tvrdi da efikasan bankarski sistem podrazumijeva niske kamatne stope, kao što visoka efikasnost preduzeća znači niske cijene proizvoda.
- U uslovima inflacije od oko dva odstro trebalo bi kamatne stope da budu niže od deset odsto i to od šest do osam odsto - smatra Mihailović.
Fabris, sa druge strane, kaže da "kamatne stope jesu previsoke i to je neosporno", ali je isto tako prisutna i tendencija njihovog opadanja.
- Prema našoj anketi, sve banke su najavile nastavak tendencije opadanja kamatnih stopa u ovoj godini. Tako je na kraju 2004. godine prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila 14,2 odsto, na kraju prethodne godine 12,12, a na kraju drugog kvartala ove godine 11,2 odsto - naveo je Fabris.
Prema njegovim riječima, kamatne stope nijesu samo odraz efikasnosti bankarskog sistema, već i okruženja u kojem posluje bankarski sistem, na koje često bankarski sistem nema nikakav uticaj.
- U posljednjih godinu dana depoziti su povećani za preko 100 odsto, štednja stanovništva za preko 140 odsto, odobreni krediti za 80 odsto. Dovoljno je da se vratimo pet godina unazad i da se podsjetimo kakav smo tada imali bankarski sektor: štednja nije postojala, kredite je bilo gotovo nemoguće dobiti, a banke su bile nesolventne uz visoke iznose neperfomansne aktive - podsjetio je Fabris.
NEODRŽIVA CIJENA STRUJE
Kao ekonomski nerealnu pojavu u Crnoj Gori, Mihailović je naveo i postojeću cijenu električne energije.
- Nema toga ko može sa našom tehnologijom, organizacijom i navikama, sa jedne strane, i cijenom struje u okruženju koja je u stalnom porastu, proizvesti struju od svega pet centi po kilovatu, koliko je sada plaćaju domaćinstva. To je nemoguće i zato cijena na dugi rok mora poskupjeti - kazao je Mihailović.
On je podsjetio da povećanje cijene struje negativno djeluje na domaćinstva, preduzeća i državu, a pozitivno djeluje samo na Elektroprivredu.
- Pozdravljam napor EPCG da ne poveća cijenu struje u narednih pola godine. Isto tako, gubici struje, krađa i neovlašćena potrošnja godišnje približno odgovaraju cijeni koju platimo za struju koju uvezemo u tom periodu. Sve da imamo novca, ubuduće ćemo morati nabavljati struju po višoj cijeni, dijelom i zbog toga što se u regionu suočavamo sa njenim deficitom - upozorio je Mihailović.
RASTU FIRME U STEČAJU
Razni neistraženi ekonomski fenomeni nijesu zaobišli ni crnogorsko tržište kapitala i tržište radne snage.
Primjera radi, na tržištu kapitala postoji ordinaran primjer da najviše rastu akcije preduzeća koja su u stečaju ili su blizu toga, a to je bio slučaj sa Solanom i Ulcinjskom rivijerom.
Nezapamćen paradoks u ekonomiji, ne samo na ovim prostorima, nego i šire, je i podatak da je u Crnoj Gori tražnja sustigla ponudu radne snage, odnosno da se broj traženih radnika izjednačio sa brojem zaposlenih - 38.722. Takav fenomen je rijedak uopšte i nije se desio u posljednjih 20 godina od kada se u ovoj oblasti vodi ažurna evidencija.
Jelena ŽUGIĆ
Bookmarks