Ekonomija nase zemlje[Generalno]

[hercules]

U zemlji seljaka na brdovitom balkanu.

RNOGORSKA PRIVREDA PUNA EKONOMSKIH PARADOKSA

Uvozimo mlijeko koje imamo, lizing skuplji od kredita

Podgorica - Crna Gora je zemlja ekonomskih paradoksa i sigurno bi bila atraktivna za naučno izučavanje, jer gotovo da nema oblasti gdje ne važe razni fenomeni ponekad strani ekonomskoj nauci.
Ti fenomeni se, prema mišljenju sagovornika "Vijesti", odnose na crnogorsku poljoprivredu, bankarstvo, tržište rada, tržište kapitala, realni sektor...
Istina, tvrde ekonomski stručnjaci, paradoksi su posljedica malih ekonomija, a mi smo stalno živjeli od izbora do izbora, između referenduma, pod raznim pritiscima. Sada kada imamo i državu i političku stabilnost, krajnje je vrijeme da počnemo da se razvijamo na zdravim osnovama.
Potpuno zbunjujući podaci dolaze iz oblasti poljoprivrede, jer, prema njima, mi ne da imamo dovoljno hrane, nego imamo i više nego što nam treba, a opet stalno "kukamo" kako moramo uvoziti hranu.
Potpredsjednik Udruženja poljoprivrednika Dragan Nenezić kazao je za "Vijesti" da je novostvorena vrijednost u našoj poljoprivredi premašila 200 miliona eura, što je najveća novostvorena vrijednost zabilježena u nekoj crnogorskoj grani.
- Primjera radi, površina poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika u Crnoj Gori je veća od površine poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika u Holandiji. Kako onda objasniti da je Holandija najveći izvoznik poljoprivrednih proizvoda a Crna Gora neto uvoznik hrane. Kako to da imamo ovoliko poljoprivredne površine, a nemamo dovoljno hrane, nego moramo da je uvozimo - zapitao je Nenezić.
Kao primjer paradoksa u crnogorskoj poljoprivredi, Nenezić je naveo podatak da je kod nas proizvodnja mlijeka po glavi stanovnika preko 300 litara godišnje a dnevno se u mljekare i prerađivačke kapacitete uputi 70.000 litara mlijeka.
- Dnevna potrošnja mlijeka u Crnoj Gori je 160.000 litara. Dakle, samo 40 odsto potreba za mlijekom ide iz domaće proizvodnje, a 90.000 litara mlijeka mi uvezemo i za to godišnje platimo 15 miliona eura. Kako objasniti da imamo mlijeka više nego što nam treba, a opet ga uvozimo - upozorio je Nenezić.
Kao posljedica velikog uvoza, Crna Gora ima konstantno visok spoljnotrgovinski deficit koji joj u budućnosti može predstavljati veliki problem.
Redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Božo Mihailović je upozorio da visok spoljnotrgovinski deficit koji je u 2005. godini iznosio 30,8 odsto bruto društvenog proizvoda može predstavljati ozbiljan problem u vođenju ekonomske politike novom sastavu Vlade.
- Ovoliki spoljnotrgovinski deficit se može smanjiti jedino putem novog zaduženja ili suficitom u platnom bilansu. Pošto nemamo novog zaduživanja, moramo se okrenuti drugoj soluciji - poručio je Mihailović.
Glavni ekonomista Centralne banke dr Nikola Fabris je podsjetio da je spoljnotrgovinski deficit samo jedan od četiri podbilansa platnog bilansa i da Crna Gora ima suficit u bilansu usluga, ali posebno moramo povesti računa o deficitu tekućeg računa platnog bilansa.
- Prema preliminarnim podacima za prethodnu godinu deficit tekućeg računa platnog bilansa je bio devet odsto BDP-a, što je prilično visok nivo, ali je otprilike na nivou prosjeka zemalja iz regiona. Ovaj deficit je u potpunosti pokriven suficitom u kapitalnom bilansu, kao rezultat izuzetno visokog priliva stranih direktnih investicija - kazao je Fabris.
Kao ekonomski paradoks koji svaki laik može primijetiti je i to što se u Crnoj Gori godinama nijesu uvodilii novi proizvodi a stiče se utisak da se u našoj zemlji odlično živi.
- Crnogorska preduzeća su zaboravila kada su zadnji put uvela neki novi proizvod na tržište. Ja nikako ne mogu da shvatim kako onda u takvim ekonomskim uslovima mi uopšte primamo plate, kako vozima skupa auta, ne mogu da objasnim odakle sve to...Istina, kod nas su ušle razne investicije i donacije, ali moramo shvatiti da sve reforme počinju od reformi preduzeća - kazao je Mihailović.
Fabris je posebno upozorio na opasnost da je crnogorski izvoz u velikoj mjeri zavisan od dva proizvoda i to od aluminijuma i turističke industrije.
- Neki ekonomski ili politički potresi koji bi se negativno odrazili na izvoz ova dva proizvoda mogli bi ostaviti velike posljedice po crnogorsku privredu, pa je nužna diverzifikacija izvoza - upozorio je Fabris.
On je poručio da se mora unaprijediti konkurentnost crnogorskih proizvođača kroz promocije Crne Gore, uvođenje međunarodnih standarda, subvencije određenim kategorijama, a prije svega poljoprivrednim proizvođačima.
Sljedeća oblast u kojoj smo fenomeni je bankarstvo, jer su nam kamate na lizing niže od kamata na kredite, umjesto obratno.
Profesor Mihailović tvrdi da se kod nas kamata ugovori na osam do devet odsto, ali kada se dodaju razni propratni troškovi ona izađe i do dvadeset odsto. Pri tom, iako su po zakonu obavezne, neke banke ne ističu svoje efektivne kamatne stope.
- Usluge lizinga odobravaju krupni sistemi koji obično znaju koliko korisnik lizinga može sebi da priušti da plati kamatu i u svijetu je već izbalansiran neki iznos kamatnih stopa na lizing - smatra Mihailović.
Sa druge strane, Fabris objašnjava da CBCG ne raspolaže kamatnim stopama koje obračunavaju i naplaćuju lizing kompanije, jer one nisu predmet supervizije, ali "ipak, ukoliko pogledate strukturu svih naknada koje naplaćuju lizing kompanije, stiče se utisak da je efektivna kamatna stopa viša u slučaju lizing kompanija".
- Prema odluci CBCG, banke su obavezne da objave efektivnu kamatnu stopu u koju su uključene sve nadoknade, što nije slučaj kod kredita odobrenih na lizing. Kada kupujete vozilo na lizing, nigdje vam prilikom iskazivanja kamatne stope neće biti obračunat trošak kasko osiguranja vozila koje morate da uplatite, a ono predstavlja značajnu stavku - kazao je Fabris.




KONKURENCIJA NE OBARA KAMATE

Profesor Mihailović tvrdi da ekonomski nije objašnjivo da imamo izuzetno konkurentno bankarsko tržište i efikasan bankarski sitem a da su kamate na zavidno visokom nivou.
- Visok stepen konkurencije u maloj privredi bi trebalo da vodi smanjenju kamata. U Crnoj Gori postoji glad za novcem, pa mi imamo tržište ograničene, a ne potpune konkurencije, sa izražajnim elementima monopola - smatra Mihailović.
On tvrdi da efikasan bankarski sistem podrazumijeva niske kamatne stope, kao što visoka efikasnost preduzeća znači niske cijene proizvoda.
- U uslovima inflacije od oko dva odstro trebalo bi kamatne stope da budu niže od deset odsto i to od šest do osam odsto - smatra Mihailović.
Fabris, sa druge strane, kaže da "kamatne stope jesu previsoke i to je neosporno", ali je isto tako prisutna i tendencija njihovog opadanja.
- Prema našoj anketi, sve banke su najavile nastavak tendencije opadanja kamatnih stopa u ovoj godini. Tako je na kraju 2004. godine prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila 14,2 odsto, na kraju prethodne godine 12,12, a na kraju drugog kvartala ove godine 11,2 odsto - naveo je Fabris.
Prema njegovim riječima, kamatne stope nijesu samo odraz efikasnosti bankarskog sistema, već i okruženja u kojem posluje bankarski sistem, na koje često bankarski sistem nema nikakav uticaj.
- U posljednjih godinu dana depoziti su povećani za preko 100 odsto, štednja stanovništva za preko 140 odsto, odobreni krediti za 80 odsto. Dovoljno je da se vratimo pet godina unazad i da se podsjetimo kakav smo tada imali bankarski sektor: štednja nije postojala, kredite je bilo gotovo nemoguće dobiti, a banke su bile nesolventne uz visoke iznose neperfomansne aktive - podsjetio je Fabris.




NEODRŽIVA CIJENA STRUJE

Kao ekonomski nerealnu pojavu u Crnoj Gori, Mihailović je naveo i postojeću cijenu električne energije.
- Nema toga ko može sa našom tehnologijom, organizacijom i navikama, sa jedne strane, i cijenom struje u okruženju koja je u stalnom porastu, proizvesti struju od svega pet centi po kilovatu, koliko je sada plaćaju domaćinstva. To je nemoguće i zato cijena na dugi rok mora poskupjeti - kazao je Mihailović.
On je podsjetio da povećanje cijene struje negativno djeluje na domaćinstva, preduzeća i državu, a pozitivno djeluje samo na Elektroprivredu.
- Pozdravljam napor EPCG da ne poveća cijenu struje u narednih pola godine. Isto tako, gubici struje, krađa i neovlašćena potrošnja godišnje približno odgovaraju cijeni koju platimo za struju koju uvezemo u tom periodu. Sve da imamo novca, ubuduće ćemo morati nabavljati struju po višoj cijeni, dijelom i zbog toga što se u regionu suočavamo sa njenim deficitom - upozorio je Mihailović.



RASTU FIRME U STEČAJU

Razni neistraženi ekonomski fenomeni nijesu zaobišli ni crnogorsko tržište kapitala i tržište radne snage.
Primjera radi, na tržištu kapitala postoji ordinaran primjer da najviše rastu akcije preduzeća koja su u stečaju ili su blizu toga, a to je bio slučaj sa Solanom i Ulcinjskom rivijerom.
Nezapamćen paradoks u ekonomiji, ne samo na ovim prostorima, nego i šire, je i podatak da je u Crnoj Gori tražnja sustigla ponudu radne snage, odnosno da se broj traženih radnika izjednačio sa brojem zaposlenih - 38.722. Takav fenomen je rijedak uopšte i nije se desio u posljednjih 20 godina od kada se u ovoj oblasti vodi ažurna evidencija.


Jelena ŽUGIĆ

[shrek]

KAKO PREŽIVJETI SA ZARADAMA MANJIM OD CIJENE POTROŠAČKE KORPE


Podgorica - Život prosječnog domaćinstva tokom septembra na sjeveru Crne Gore za 30 eura bio je jeftiniji nego u centralnoj regiji i 60-tak eura u odnosu na primorske gradove. Sindikalna korpa, kako napominju iz radničke organizacije, računa se za radničku porodicu i njome se mogu zadovoljiti samo minimalni životni troškovi. Na nivou Crne Gore za korpu hrane u septembru trebalo je izdvojiti 244,75 eura.
Ta “siromašna” korpa neophodna za prehranu na nivou je prosječne mjesečne zarade u državi. Prosječna zarada u avgustu iznosila je 246 eura i mjesecima se kreće oko 250 eura. Za život, dakle, prema zvaničnoj statistici domaćinstvu trebaju prosječne dvije i po zarade mada broj korisnika mobilnih telefona od 790 hiljada, pokazuje da malo ko u Crnoj Gori živi od plate.
Momčilo Kaluđerović, vršilac dužnosti predsjednika opštinskog sindikalnog povjereništa u Podgorici i predsjednik Sindikata Kombinata aluminijuma, smatra “da je danas malo pravih proletera koji samo od plate žive”.
- Radnici ili imaju nekoga na selu ili da ih pomaže. Kada bi se samo živjelo od plate ne bi se moglo preživjeti. Pregovori o minimalnoj cijeni rada do sada su bili u sjenci politike. Sada u samostalnoj državi trebalo bi da postoji jak sindikat koji će stvoriti bolje uslove za život - naveo je Kaluđerović.
Minimalna cijena rada je 50 eura i godinama se nije mijenjala.
Iz Sindikata je saopšteno da četvoročlanom domaćinstvu za mjesec treba 595,6 eura, a podstanarima 200 eura više za troškove kirije. Prema tim podacima minimalni mjesečni izdaci za prehranu iznose 244,75 eura, za stanovanje 132 (podstanarima još 200 eura više), prevoz 53,8 eura, higijenu 31,8 eura, odijevanje 68,75 eura, obrazovanje i kulturu 64 eura. Za život domaćinstva, dakle, prema zvaničnoj statistici domaćinstvu trebaju prosjedne dvije i po zarade.
Za mjesečne troškove, bez kirije, na sjeveru Crne Gore je trebalo izdvojiti 574,5, u centralnoj regiji 608, a na jugu 634,83 eura.
Asistent na Ekonomskom fakultetu mr Milutin Đuranović smatra nelogičnim da bračni par koji radi i, recimo, ima dvoje djece, a u prosjeku mjesečno zarađuje oko 500 eura, može da preživi mjesec ako su troškovi 600 eura.
- Ljudi ne žive samo od plata, oni moraju imati izvore sa strane. Jedan od tih izvora je selo, jer ljudi sa sela nabavljaju meso, voće, povrće, drva za ogrijev, mlijeko, sir. Osim toga, izvor dodatnog novca mogu da im budu i roditelji koji ih pomažu - smatra Đuranović.
On je podsjetio i da ima dosta ljudi koji imaju stan, pa ga daju u zakup i na taj način dolaze do dodatnih prihoda. Ili ako su po profesiji profesori, privatno daju dodatne časove.
- Rijetko ko, dakle, živi samo od plate. Kada je prosječna zarada u Crnoj Gori u pitanju, taj prosjek najviše podižu banke i osiguravajuća društva. Mnogi privatnici prijave radnike da primaju minimalnu cijenu rada od 50 eura, a daju im 200-300 eura - kazao je Đuranović.
Direktor Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević smatra da je statistika Saveza sindikata Crne Gore relativno realna, ali da je i jasno “da se u stvarnom životu baš tako ne živi”.
Prema njenim riječima, građani funkcionišu “na principima ispomoći, roditelji pomažu djecu i obratno, i tako se preživljava”.
- Kada bi se moralo, svi bi naučili živjeti sa mnogo manje novca nego što kaže zvanična statistika i voditi računa o svakom potrošenom centu - zaključila je Nikčević.

[Old Bone]

Kako prezivjet...hebeno Bogomi!

No da se radi dodatno, ili da se kooperira sa rodbinom sa sela, ka sto se i cini u 50% onih srecnijih porodica u CG...no BICE BOLJE...

[shrek]

MONSTAT OBJAVIO STATISTIČKE PODATKE ZA SEPTEMBAR



Podgorica(MINA-BUSINESS)- U Crnoj Gori u septembru su porasle cijene na malo, troškovi života i industrijska proizvodnja, a samo su zarade zabilježile negativan trend.
Prema najnovijim podacima Monstata, prosječna septembarska zarada bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori je iznosila 248,34 eura, što je za 0,35 odsto manje nego u avgustu.
- Realna primanja zaposlenih u Crnoj Gori opala su u septembru za 0,65 odsto s obzirom na to da su troškovi života u istom mjesecu porasli 0,3 odsto u odnosu na avgust - kazao je na konferenciji za novinare pomoćnik direktora Zavoda za statistiku Radomir Đurović.
Cijene na malo u septembru su porasle 0,1 odsto u odnosu na avgust, a najviše su poskupjeli poljoprivredni proizvodi, usluge i pića.
Na poskupljenje poljoprivrednih proizvoda, koji su u septembru bili veći za 0,9 odsto, najviše je uticala cijena svježeg povrća i kokošijih jaja, dok su voće i riba ostali na avgustovskom nivou.
Stopa rasta cijena na malo u septembru je u odnosu na decembar prošle godine bila viša za 1,7 odsto.
Troškovi života u septembru su u odnosu na avgust porasli za 0,3 odsto. Zabilježeno je povećanje izdataka iz porodičnog budžeta za kulturu i razonodu, ishranu, ogrijev i osvjetljenje, higijenu i zdravlje, duvan i piće i odjeću i obuću. Izdaci za stan i pokućstvo ostali su na avgustovskom nivou, dok su za saobraćaj i PTT bili za dva odsto niži.
Crnogorska industrijska proizvodnja je u prvih devet mjeseci ove godine porasla 1,5 odsto u odnosu na isti period prošle, dok je u septembru bila veća za 5,5 odsto od avgustovske.
Zabilježen je rast u sektoru proizvodnje električne energije, gasa i vode od 9,4 odsto i vađenju ruda i kamena od 6,3 odsto. Sektor prerađivačke industrije je oslabio 1,4 odsto.

[KRECHIMIR]

"Zivio Komunizam"

[shrek]

PROFESOR RADENKO PEJOVIĆ TVRDI DA JE NACRT PROSTORNOG PLANA TEŠKO SPROVODIV U ŽIVOT

Podgorica - Prostorni plan Crne Gore je na zadovoljavajući način dao ocjenu postojećeg stanja, ali projekcije razvoja su načelno date, bez konkretnih rješenja, naročito rješenja za smanjenje zaostajanja sjevernog regiona u odnosu na srednji i južni - kazao je “Vijestima” prof. dr Radenko Pejović, rukovodilac tima za izradu sektorskih studija analiza i ekspertiza i Studijske osnove za izradu Prostornog plana.
On smatra da je najveći nedostatak plana što se “vrlo teško može provesti u život”.
- Prostorni plan treba da definiše četiri osnovne stvari: koji su to razvojni potencijali i ciljevi, kako se oni mogu na najbolji način ostvariti, kada ih treba ostvariti i ko je zadužen i odgovoran za njihovu realizaciju. Izuzev potencijala, ovaj dokument nije dobro definisao ostale neophodne parametre. To je njegov najveći nedostatak jer se on vrlo teško može implementirati, odnosno provesti u život.
Za njegovu realizaciju predviđena je izrada preko četrdeset raznih studija i istraživanja, donošenje na nivou države i lokalne uprave petogodišnjih i jednogodišnjih planova, izrada prostornih planova opština kao i niz drugih aktivnosti. To je i do sada bio ključni problem, jer smo imali relativno dobre planove i strategije, ali lošu realizaciju - smatra Pejović.
On naglašava da je poseban problem, koji nacrt plana na više mjesta ističe, ali za njega nije ponudio odgovarajuće rješenje, zaostajanje sjevernog regiona u odnosu na srednji i južni region.
- Ukoliko se ne donese posebna strategija sa odgovarajućim ekonomskim mjerama, doći će do potpunog pražnjenja tih prostora, u prvom redu sela, a djelimično i opštinskih centara, iako taj region čini 53 odsto prostora Crne Gore. Posebno su ugrožene opštine Plužine, Šavnik i Andrijevica. S druge strane, u durmitorskom kraju, u opštinama Šavnik, Žabljak i Plužine, planiran je razvoj turizma sa oko 9.000 kreveta, skoro koliko će biti i stanovnika. Pored toga, planiran je razvoj poljoprivrede, prije svega zdrave hrane, šumarstva i industrije. Kako planer misli da razvija seoski turizam, proizvodi zdravu hranu i ostalo bez stanovništva - zapitao je Pejović.
Kao drastičan primjer nebrige države, on je naveo Plužine.
- To je opština u kojoj se ostvaruje bruto dohodak po glavi stanovnika više od 10.000 eura i najveći je u republici, veći nego što se planira za Crnu Goru do 2020. godine, a po standardu stanovništva ona je pri samom dnu. Na tlu Pive je izgrađena HE “Piva”, koja je za Crnu Goru bukvalno fabrika para, eksploatišu se veliki šumski potencijali, a Pivi se od toga ne daje ni jedan cent za sopstveni razvoj kao nadoknada za izgubljena prirodna dobra. Demografska kretanja u Pivi su poražavajuća. Od 1971. do 2003. godine stanovništvo se smanjilo za 53 odsto, sa 9.078 na 4.272 stanovnika i to najviše u periodu od 1971. do 1981.godine. Kada je izgrađena hidroelektrana, broj stanovnika je pao za 31 odsto, odnosno sa 9.078 na 6.254. Za period od 2003. do 2021. godine planeri predviđaju još veće smanjenje broja stanovnika za novih 33 odsto, na svega 2.850 ili 3,3 stanovnika po kilometru kvadratnom. Na drugoj strani, planira se razvoj turizma sa 2.000 ležaja koji treba čvrsto povezati sa proizvodnjom hrane i male privrede. Samo ne znam kako i za koga. Zato se ne treba čuditi što smo protiv izgradnje novih elektrana. Prostorni plan države bi trebalo da se posebno pozabavi sa ovim problemom i da predvidi adekvatna rješenja - kazao je Pejović.
On je istakao da je “problem neravnomjernog razvoja u posljednjih nekoliko godina produbljen posebno kada je u pitanju Podgorica”.
- Praktično se samo ulaže i razvija Podgorica i to se u nju ulaže više nego u svih ostalih 20 opština i ona će tako brzo postati “glava bez trupa” - smatra Pejović.



D.P.

--------------------------------------------------------------------------------

MALO PARA ZA NAUKU


Prema mišljenju Pejovića, ni razvoj visokog obrazovanja i nauke nije dobro planiran.
- Podaci o postojećem broju fakulteta nijesu tačni, a prognoza za 2020. godinu nerealno je potcijenjena. Trenutno je veći broj fakulteta od planiranog za 2020.godinu. O finansiranju visokog obrazovanja se ne navodi ništa. Sadašnja izdvajanja za visoko obrazovanje od 0,6 odsto od bruto društvenog proizvoda su najniža u regionu. Minimalna izdvajanja bi trebala da budu dva odsto. Sadašnje samo tri naučne institucije i planirani broj naučnih institucija do 2020.godine je vrlo skroman. Planer je ispravno i veoma ambiciozno predvidio da se za ovu djelatnost izdvajanja iz BDP povećaju sa sadašnjih zanemarljivih 0,1 na 2,5 do 3,5 odsto, za 25 do 35 puta - smatra Pejović.




--------------------------------------------------------------------------------

NE PIŠE KOJU ZEMLJU TREBA ZAŠTITITI


- Prostorni plan navodi da je neophodna zaštita poljoprivrednog i drugog zemljišta, ali se ne definišu područja gdje to treba uraditi. Saobraćaj je dosta dobro definisan, posebno ako se ima u vidu činjenica da se radi posebna strategija saobraćaja. Posebno je dobro što su riješene dileme oko koridora. Međutim, iako se struka u više navrata kroz brojne ekspertize izjasnila o dilemi koridora prema sjeveru, gdje po svim parametrima prednost ima “bratonožićka” varijanta, po ko zna koji put se pokušava ponovo oživjeti “kučka” varijanta kao ravnopravna - kazao je Pejović.

[Old Bone]

Mislim da je dobro da bas Austrijanci budu zaduzeni za puteve, jer SVE ZNAJU o izgranji puteva u najtezim lokacijama (pa im se nece oburadavat put, kao ovaj kod Sotonica/brukeee!/), a i veoma su korektni u medjunarodnoj diplomatiji sa nama, a najvaznije je naravno sto su bas dobro platili firmu, a CG je dobila izvodjaca ja mislim i SVIH puteva....naime, nevjerujem da ce pustit Bechtel-u da uzme put prema Srbiji i Magistralu uz more.....jednostavno, ako imaju promet od 9 milijardi, a vec su ovdje -zasto bi pustali najveci kolac, ako taj kolac vec hoce Amerikanci....MA SAMO DA SE ONI TAKMICE..

Austrijanci uskoro ulaze u "Crnagoraput"



Austrijska kompanija "Štrabag" za nešto više od 30 odsto državnog paketa akcija ponudila 8.400.000 eura uz obavezu dokapitalizacije od 5,8 miliona

Podgorica, 22. oktobra - Nakon okončanja tendera, ispoštovane zakonske procedure, analize ponuda i uobičajenog bodovanja, vlasnik nešto više od tridesetak odsto paketa državnih akcija u Akcionarskom društvu "Crnagoraput" biće prestižna austrijska kompanija "Štrabag", koja je dala ubjedljivo najbolju ponudu u odnosu na sve ostale konkurente. Prema saznanjima "Pobjede", ovih dana biće potpisan ugovor kojim će se i formalizovati ulazak Austrijanaca u "Crnagoraput".
- Uvjeren sam da je obavljen veoma dobar posao i da je ovo, sudeći po svim parametrima, jedna od najuspješnijih privatizacija, kaže Savo Parača, predsjednik Borda direktora "Crnagoraputa". Primjera radi, državni paket akcija biće prodati za 8.400.000 eura, uz obavezu dokapitalizacije od 5,8 miliona, kako bi "Štrabag" postao većinski vlasnik od 51 odsto akcija. Rok za dokapitalizaciju u ponudi bio je četiri godine, ali Austrijanci će, kako su nagovijestili ovih dana, taj rok skratiti na godinu ili čak na samo nekoliko mjeseci.
Inače, reference austrijske kompanije zaista su impresivne, a činjenica da ta grupa ima godišnji obrt od preko devet milijardi eura, da zapošljava više od 40 hiljada radnika, a posluje u zemljama širom Evrope i svijeta dovoljno govori o ozbiljnosti budućeg vlasnika crnogorskih putara. Sjedište kompanije je u Beču, a bavi se svim vidovima niskogradnje i visokogradnje. Što se socijalnog programa tiče, Parača naglašava:
- U dogovoru u Vladi menadžment je uradio kolektivni ugovor, usaglasio ga sa Sindikatom i to je velika prednost, jer do preuzimanja firme ne može doći sve dok se sa novim vlasnikom ne usaglasi cjelovit socijalni program. Tim programom radnici su, po mom mišljenju, veoma dobro zaštićeni: garantuju se tzv. minimalne zarade ispod kojih poslodavac, bez obzira na sve, ne može ići, zatim sva ostala prava i ono što je posebno važno - u naredne dvije godine nijedan radnik ne može biti proglašen tehnološkim ili ekonomskim viškom. Ugovor se ne može jednostrano prekinuti, a o cijeni rada poslodavac i Sindikat pregovaraće svakog mjeseca. Austrijanci uskoro ulaze u "Crnagoraput"



Austrijska kompanija "Štrabag" za nešto više od 30 odsto državnog paketa akcija ponudila 8.400.000 eura uz obavezu dokapitalizacije od 5,8 miliona

Podgorica, 22. oktobra - Nakon okončanja tendera, ispoštovane zakonske procedure, analize ponuda i uobičajenog bodovanja, vlasnik nešto više od tridesetak odsto paketa državnih akcija u Akcionarskom društvu "Crnagoraput" biće prestižna austrijska kompanija "Štrabag", koja je dala ubjedljivo najbolju ponudu u odnosu na sve ostale konkurente. Prema saznanjima "Pobjede", ovih dana biće potpisan ugovor kojim će se i formalizovati ulazak Austrijanaca u "Crnagoraput".
- Uvjeren sam da je obavljen veoma dobar posao i da je ovo, sudeći po svim parametrima, jedna od najuspješnijih privatizacija, kaže Savo Parača, predsjednik Borda direktora "Crnagoraputa". Primjera radi, državni paket akcija biće prodati za 8.400.000 eura, uz obavezu dokapitalizacije od 5,8 miliona, kako bi "Štrabag" postao većinski vlasnik od 51 odsto akcija. Rok za dokapitalizaciju u ponudi bio je četiri godine, ali Austrijanci će, kako su nagovijestili ovih dana, taj rok skratiti na godinu ili čak na samo nekoliko mjeseci.
Inače, reference austrijske kompanije zaista su impresivne, a činjenica da ta grupa ima godišnji obrt od preko devet milijardi eura, da zapošljava više od 40 hiljada radnika, a posluje u zemljama širom Evrope i svijeta dovoljno govori o ozbiljnosti budućeg vlasnika crnogorskih putara. Sjedište kompanije je u Beču, a bavi se svim vidovima niskogradnje i visokogradnje. Što se socijalnog programa tiče, Parača naglašava:
- U dogovoru u Vladi menadžment je uradio kolektivni ugovor, usaglasio ga sa Sindikatom i to je velika prednost, jer do preuzimanja firme ne može doći sve dok se sa novim vlasnikom ne usaglasi cjelovit socijalni program. Tim programom radnici su, po mom mišljenju, veoma dobro zaštićeni: garantuju se tzv. minimalne zarade ispod kojih poslodavac, bez obzira na sve, ne može ići, zatim sva ostala prava i ono što je posebno važno - u naredne dvije godine nijedan radnik ne može biti proglašen tehnološkim ili ekonomskim viškom. Ugovor se ne može jednostrano prekinuti, a o cijeni rada poslodavac i Sindikat pregovaraće svakog mjeseca.

[Old Bone]

Napominjem nesto VAZNO:

Ovo je, uz Bozju pomoc, PRVI VELIKI POSAO KOJI SE ZAKLJUCUJE POSLE DEMISIJE DJUKANOVICA, I VELIKO ULAGANJE U CG IZ EU,a to je mnogo znacajno, jer su Austrijanci ocijenili da ce sve bit OK i da se novoj vladi moze vjerovat da ce pribavit kredita za te nove magistrale i da ce se snac da finansira njihov buduci rad u CG.

[LadyDaytona]

hahahahahaaaaaaa
e zveka
ovo kao da se ne radi o 'poznatim' koncesijama i tenderu u januaru i 'bitne' stavke o odrzavanju itd
ajd da preskochimo i tu 'sitnicu':zzz:

[Old Bone]

Kad smo kod privrede:

Forumasi, ozbiljne su procjene stranih-onih-koji-znaju da ce zbog poznatih politickih promjena i nove vlade kao nepoznanice po znanju i umjecu PADATI AKCIJE DRASTICNO!I da ce to trajati sve do kraja godine i ulaska u Partnerstvo za mir, kao pozitivnog dogadjja za ekonomiju, koji bi znacio rast akcija...pa kako znam da su neki od vas planirali ulaganja na berzu moj savjet vam je da sacekate....a neki ce izgubiti, i vec jesu vjerovatno...nema prave i sigurne zarade bez rada...IPAK!

[Cazas_plavooki]

Ne mislite li da je vrijeme za jedan dobar krah berze????
Ne mislim da ce prije ponora akcija doci do rasta istih, sad je vrjeme samo da se ne proda brzopleto...

[milovan]

Nekad sam ljudima objashnjavao,
da je 1000% kamate na dinar manje od 1% na DM.

Zivce sam svoje potroshio na nashe ekonomiste fakultetski naobrazovane.

Ove akcije i fondove,
kad LUSHTE na MUGIJEV TRG ili ISPOD MILENIJUMA,
sitan je GAZDA JEZDA I DAFINA ***

[shrek]

Za uvoz automobila potrošena 62 miliona


Podgorica - Spoljnotrgovinski deficit Crne Gore premašio je pola milijade eura - pokazuju preliminarni rezultati republičkog Zavoda za statistiku Monstata za osam mjeseci ove godine.
Robna razmjena Crne Gore sa inostranstvom u tom periodu iznosila je 1,189 milijardi eura od čega je 858,7 miliona činio uvoz, a 330,3 miliona eura izvoz.
Kako je “Vijestima” saopšteno u Monstatu, spoljnotrgovinski deficit nakon osam mjeseci iznosi precizno - 528,4 miliona eura, a pokrivenost robnog uvoza izvozom je 38,46 odsto.
Nakon prva četiri mjeseca 2006. pokrivenost crnogorskog uvoza izvozom bila je 38,82 odsto što znači da je tokom ljetnjih mjeseci ovaj pokazatelj neznatno pogoršan.
Pojedinačno najznačajniji spoljnotrgovinski partner Crne Gore je Srbija, zatim slijede Italija, Njemačka, Grčka, Slovenija i Hrvatska.
Sa Srbijom je za osam mjeseci ostvarena robna razmjena vrijedna preko 349 miliona eura. Od tog iznosa Crna Gora je iz Srbije uvezla robu za 248,5 miliona eura, dok je izvoz u susjednu zemlju bio vrijedan 101 milion eura. Pokrivenost crnogorskog uvoza iz Srbije izvozom nakon četiri mjeseca bila je 42,2 odsto, a nakon osam 40,7 odsto. To znači da je tokom sezone povećan minus u razmjeni robe i sa najznačajnim spoljnotrgovinskim partnerom.
Kako saznajemo nezvanično, na crnogorskoj carini minusu u trgovini od 147,4 miliona eura najviše je doprinio uvoz prehrambenih proizvoda iz Srbije.
Po geografskim zonama u robnoj razmjeni sa evropskim zemljama Crna Gora je izvezla robu za 227,6 miliona, dok je uvoz bio vrijedan 522,2 miliona eura. U zemljama Evropske unije, Crna Gora ostvarila je izvoz u iznosu od 196,6 miliona eura, a uvoz od 396,7 miliona eura.
- Na strukturu robnog izvoza bitno je uticao izvoz aluminijuma u iznosu od 157,4 miliona eura, dok je na strukturu uvoza uticao uvoz putničkih automobila vrijedan 62 miliona eura, zatim električne energije 21,4 miliona eura i dizel goriva od 18,1 milion eura - saopšteno je iz Monstata.
Najviše putničkih automobila, uglavnom polovnih, uvezeno je iz Njemačke za 40,1 milion eura, Francuske 7,6 miliona eura, zatim slijede Japan i Italija.
U crnogorskom izvozu najveće učešće ima aluminijum kojeg je za osam mjeseci u Italiju izvezeno za 109,7 miliona, a u Grčku za 35,7 miliona eura.



M.MILOŠEVIĆ

--------------------------------------------------------------------------------

SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMJENA ZA OSAM MJESECI (u milionima eura)


Vrijednost izvoza (bez Srbije) 229,2
Izvoz u Srbiju 101,08
Ukupan izvoz 330,3

Vrijednost uvoza (bez Srbije) 610,2
Uvoz iz Srbije 248,5
Ukupan uvoz 858,8

SALDO: DEFICIT 528,4

[Old Bone]

Kako raste elitni turizam-rasce i deficit, jer ih moramo snabijevat uvoznom robom najboljeg kvaliteta...nema druge nego da turizam prihodom pokriva deficit...jer ako ne uvezemo nezadovljvamo gosta.

[hercules]

Nije lose nije lose

Bruto proizvod 1,26 milijardi, a investicije 317 miliona eura


Podgorica, 26.oktobra - Devetomjesečni ekonomski rezultati pokazuju da Crna Gora ide putem prosperiteta. Društveni bruto proizvod u ovom periodu je 1,262 milijarde eura, ili 6,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine. To je znatno više iznad plana. I investicije su premašile plan. Za devet mjeseci ostvareno je 317 miliona eura stranih direktnih investicije, a za godinu je bilo planirano 180 miliona, kazao je nakon sjednice Vlade Dušan Simonović, sekretar Sekretarijata za razvoj.
Cijene su u ovom periodu rasle očekivanom dinamikom ili 1,7 odsto. Povećana je finansijska disciplina, dobra je dinamika budžetskih prihoda, rastu krediti, štednje i depoziti. Veća je mobilnost bankarskog kapitala za razvojne projekte u privredi. Industrijska proizvodnja je veća za 1,5 odsto, poljoprivredna šest, a šumarstvo za osam mjeseci 23,8, građevinarstvo 62,7, trgovina 7,8... Stvaraju se uslovi za povećanje životnog standarda. Imamo dosta razloga za optimizam i očekujemo dobre rezultate i u narednom periodu. Dinamiziranje privrednog rasta uz izraženu usmjerenost razvoju i razvojnim projektima, sistem se oblikuje po direktivama EU, povećavaju se ekonomske slobode i liberalizuje ekonomija. Jača se preduzetništvo i podstiče njegov razvoj, novo zapošljavanje, smanjuje se nezaposlenost. Za sedam mjeseci zaposlenost je porasla četiri odsto, a u septembru u Crnoj Gori je bilo 38.119 nezaposlenih ili 24,9 odsto manje nego u septembru prošle godine. Pojačano je interesovanje stranih investitora za Crnu Goru, što je dobar znak, ocijenio je Simonović.

Bajati podaci o robnoj razmjeni
Sekretarijat za razvoj raspolaže jedino petomjesečnim rezultatima o robnoj razmjeni Crne Gore što nije dovoljno za donošenje zaključaka i analizu, kazao je Simonović. On je podsjetio da podatke Sekretarijata dobija od Centralne banke, Uprave carina i Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom. Vjerujem da ćemo uskoro imati svježije podatke jer je sadašnje kašnjenje najvjerovatnije posljedica početnog nesnalaženja. Siguran sam da ćemo uskoro naći valjan sistem za dobijanje pravovremeni podataka, ocijenio je on.

Raspodijeljeno 10,5 miliona eura

Vlada je danas usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o budžetu Republike Crne Gore za ovu godinu. Ovim predlogom je izvršena raspodjela sredstava dobijenih uvećanjem budžetskih prihoda u odnosu na plaan od 10,55 miliona eura.

Prihvaćen izvještaj o privatizaciji Arsenala
Vlada je danas prihvatila izvještaj Tenderske komisije za prodaju vojne imovine Remontnog zavoda "Sava Kovačević" Tivat i Doma vojske u Tivtu. Vlada je saglasnost i sa predlogom ugovora o kupovini, prodaji i investiranju u vezi sa vojnom imovinom ovog zavoda i doma. Prihvatila je i predlog sporazuma o saradnji Vlade Crne Gore i PMS Sekjuritis kompanije u vlasništvu kanadskog milijardera Pitera Manka.

[shrek]

Podgorica(MINA-BUSINESS)- Blago zaostajanje u prestrukturiranju preduzeća i nedostatak strategije za rješavanje problema zapošljavanja neki su od negativnih trendova u ekonomskoj politici Vlade za prvih devet mjeseci.
Među negativnim trendovima su, i pored blagog pada, i dalje visoke kamatne stope. Tržištu kapitala prigovara za nedovoljno razvijen primarni segment, koji čini mali dio ukupnog iako je veoma važan za priliv novih investicija, ali i još nizak broj hartija kojima se trguje.
Autori analize ukazali su i na visoko poresko opterećenje zarada i loš materijalni položaj penzionera sa najnižim primanjima.

[shrek]

POTPISAN UGOVOR O PRODAJI TIVATSKOG ARSENALA FIRMI PM SECURITIES SA BARBADOSA

Tivat - Predstavnici crnogorske Vlade i kompanije PM securities sa Barbadosa juče su u Tivtu potpisali o prodaji imovine tivatskog Mornaričko-tehničkog remontnog zavoda "Sava Kovačević".
Potpisivanje ugovora kasnilo je sat, zbog, prema nezvaničnim informacijama, dva člana koja su bila neprecizno prevedena u engleskoj verziji ugovora, što je ispravljeno prije potpisivanja. “Vijesti” saznaju da je razlog bila i izmjena jednog člana u sporazumu o saradnji Vlade i PM-a, pa je formulacija “ekskluzivni partner” zamijenjena sa “strateški partner”.
PM će za imovinu Arsenala i Doma Vojske platiti 3,26 miliona eura, a namjerava da sagradi luksuznu marinu za megajahte. Za socijalni program, ekološke intervencije i sanaciju izdvojiće 29 miliona eura, a obavezao se da u naredne četiri godine investira najmanje 106 miliona eura.
Đukanović je rekao da je veoma srećan zbog potpisivanja ugovora.
- Danas je Crna Gora dobila velikog investitora i siguran sam da će on svojim renomeom predstavljati podsticaj i za sve druge krupne investitore iz Evrope, Amerike, Kanade i sa drugih meridijana - rekao je odlazeći premijer.
On je dodao da, ako je cilj Crne Gore da bude renomirana turistička destinacija i ekološka država, “nije mogla ući u realizaciju boljeg aranžmana od ovog”.
Đukanović je naglasio kvalitetan socijalni program i izuzetno visoke prihode koje će ostvariti opština Tivat, a ponovio je da su investicije važnije od cijene.
Mank je kazao da su Đukanović i gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš, otvorili stranicu budućnosti za Boku i Crnu Goru. Brodogradnja je, dodao je on, otišla u istoriju i na ovom prostoru će je zamijeniti turizam.
Mank je naglasio da je za uspjeh projekta najvažnija podrška lokalne zajednice i zajednički rad.
- Imate najbolju Luku i najbolje zaštićeni zaliv na Jadranu, apsolutno spektakularan pejzaž, stabilnu kredibilnu i demokratsku vladu, ali sve to neće dovesti jahte ovamo bez investicija koje će napraviti najprivlačniji ambijent - rekao je Mank, koji je, kao i prije pet mjeseci u Podgorici, preporučio ljudima u Crnoj Gori da se smiju.
Mank i gradonačelnik Kotora Marija Ćatović, potpisali su juče u Kotoru sporazum o saradnji PM-a sa Opštinom i Lukom Kotor, o realizaciji i planiranju projekata razvoja nautičkog turizma u Kotorskom zalivu.
- Insistirali smo na tome da skupština mora da da saglasnost na taj sporazum, tako da je on neobavezujući sve dok ga parlament zvanično ne verifikuje - kazala je Ćatović "Vijestima", ističući da je riječ o vrlo značajnom partneru ne samo za Kotor, već i za Crnu Goru.
Ćatović je potvrdila da je odnedavno Opština postala većinski vlasnik akcionarskog društva Luke Kotor sa 55,8 odsto akcijskog kapitala.
Ona je dodala da je planirana izgradnja Nautičkog centra, pratećih sadržaja i izgradnja nove reprezentativne zgrade Luke.

[shrek]

Tivat - Investicije koje planiramo u Crnoj Gori transformisaće Boku Kotorsku i osposobiti je za nadmetanje sa evropskim lukama za najisplativiji i najbrže rastući dio globalnog turizma - jahting turizam - smatra vlasnik i predsjedavajući kompanije PM securities, Piter Mank.
- Projekat radimo za generacije koje slijede. On će pretvoriti Boku Kotorsku u region sposoban za odmjeravanje snaga sa Majorkom, francuskom rivijerom, Monte Karlom - rekao je Mank u intervjuu “Vijestima” u avionu, neposredno pred polijetanje iz Tivta.
Potpisivanje ugovora za kupovinu Arsenala tek je “prvi korak”, kaže kanadski biznismen. Preostalo je, dodaje on, još mnogo toga da se uradi, počevši od arhitektonskih pitanja, zaštite životne sredine, infrastrukture, finansiranja...
- Ovo je veoma veliki projekat, ovo nije samo gradnja jednog hotela ili restorana - kaže uz osmijeh energični 78-godišnji kanadski biznismen, osnivač i predsjedavajući kompanije Berik gold, koja je odnedavno najveći proizvođač zlata u svijetu.
Prema njegovoj zamisli, Arsenal će postati luksuzna marina, a cio region će, ako projekat uspije, doživjeti transformaciju. Mank kao primjer navodi Sardiniju, koja je prije 30 godina bila “gladna zemlja”, a danas ima restorane, prodavnice, butike, hotele, vile, diskoteke... i razvija se zahvaljujući ljudima koji vole da borave tamo i troše novac.
- Vlasnici jahti su kategorija koja najviše troši, a ne treba im velika infrastruktura. A ako dovedete brod koji krstari sa 5.000 ljudi, treba vam odgovarajući sistem za vodosnabdijevanje, otpadne vode... a šta ti ljudi ostave iza sebe? Ono što oni urade je da kupe kapu na kojoj piše “Montenegro”. I kakva je to korist onda? - pojašnjava Mank prednosti elitnog turizma koji planira da razvija u Boki u odnosu na masovni, “koji samo donosi ljude”.
- Ne postoji niko u lokalnoj zajednici ko neće profitirati ako projekat uspije, uvjeren je kanadski biznismen.
- Bogati ljudi mogu da idu svuda, u Rio de Žaneiro, Kan, Palma de Majorku, Sardiniju, Monte Karlo, Portofino. A ako ih dovedemo ovdje, a to možemo jer su druge obale prepune građevina i jahti, cio region će imati koristi - smatra Mank.
Za vrijeme sezone, očekuje on, vlasnici jahti će provoditi vrijeme i trošiti novac, a njihove jahte se snabdijevati potrebnim gorivom i hranom u luci.
Zimi i na jesen, jahte i posada bi, kaže Mank, bile smještene u marini, a ljudi bi bili zaposleni na njihovom održavanju, popravci, farbanju ili remodeliranju unutrašnjosti.
- Ključno je da projekat bude uspješan. Ako ne postignemo cilj, ja ću uzgubiti novac, ali će Crna Gora izgubiti ogromnu priliku, tako da smo zajedno u ovome - kaže Mank.
On je, komentarišući prigovore u javnosti zbog niske cijene koju će platiti za imovinu Arsenala, naglasio razliku koja postoji između te vrste ulaganja i kupovine razrađene firme.
- Ne kupujemo crnogorski Telekom, monopolistu u duvanskoj industriji ili fabriku aluminijuma. U tim slučajevima, istog dana kad izdate ček imate prihode. Ali u ovom slučaju, onog dana kad izdam ček, treba da krenem u velike investicije, a ne znam da li ću imati prihod - rekao je Mank.
Kako je kazao, još ne zna ko će mu sve biti partneri u realizaciji projekta marine, pomenuo je samo EBRD.
Predsjedavajući EBRD i Svjetske banke, prema riječima Manka, bili su ti koji su mu ukazali na mogućnosti investiranja u Crnoj Gori, kao zemlji koja ima budućnost u razvoju turizma.
Mank odlazećeg premijera Mila Đukanovića i njegovu Vladu smatra zaslužnim za političku stabilnost Crne Gore, a kaže da ne brine da bi u budućnosti eventualne nestabilnosti mogle ugroziti njegov projekat u Tivtu.
- To me uopšte ne muči. Ne bih bio ovdje da mislim da bi to mogao biti problem. Mislim da se cio region stabilizuje - rekao je on.



D.CRVENICA

--------------------------------------------------------------------------------

TIVAT NEĆE BITI AMERIČKA BAZA


Mank, koji ima snažne veze sa moćnim svjetskim političarima, među kojima je i bivši američki predsjednik Džordž Buš stariji, bio je iznenađen pitanjem da li bi marina jednog dana mogla postati američka baza.
- Mislite li da gradim vojnu bazu? Američku? Protiv koga? Italije ili Grčke? Američka mornarica je bogatija od mene i ako bi to htjela da uradi, pregovarala bi sa vašom Vladom - kazao je Mank.
On se upitao zašto bi to Amerikanci i radili danas kada “imaju ratne brodove koji su veći od Crne Gore”.
Iako zvanično niko ne želi da potvrdi, prema nezvaničnim informacijama, SAD, ali i Rusija, imale su planove da u Crnoj Gori prave vojnu bazu.




--------------------------------------------------------------------------------

NE RAZMIŠLJA O PENZIONISANJU


Vremešni Kanađanin, Jevrejin mađarskog porijekla, koji sagovornike zadivljuje energičnošću i planovima, ne razmišlja o penzionisanju.
- Volim da sanjam i da činim sve da se moji snovi ostvare. Posao sa zlatom sam počeo ni iz čega, a sada je to najveća kompanija na svijetu u svojoj branši. Osnivač sam i Trigranita, najveće kompanije za nekretnine u cijelom regionu. Neki ljudi su dobri teniseri, neki dobro igraju bilijar, bridž ili su fantastični u šahu... A ovo je ono što ja volim da radim. I imam i veoma dobre ljude uz sebe - kaže Mank.

[shrek]

DRŽAVA DOGOVORILA ARANŽMAN SA SINGAPURCIMA O IZDAVANJU TRI ELITNA HOTELA NA 30 GODINA

Podgorica - Singapurska kompanija Aman rizorts u narednih 30 godina upravljaće hotelima Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, za šta će godišnje plaćati 10 odsto od ostvarenih prihoda s tim da taj iznos ne može biti manji od 2,1 milion eura.
To su glavne odredbe kuporodajnog ugovora koji će sa Singapurcima potpisati crnogorska Vlada, Budvanska rivijera i HTP Miločer kao vlasnici hotela. Savjet za privatizaciju juče je dao saglasnost na potpisivanje ugovora, to su prije dva dana uradili i Odbori direktora Budvanske rivijere i Miločera, a zeleno svjetlo formalno će dati i Vlada na sjednici u četvrtak.
“Vijestima” je u Vladi rečeno da se potpisivanje očekuje najkasnije do kraja mjeseca dok se usaglase termini, i da će Aman objekte zvanično preuzeti 15. januara.
Nakon skoro godinu dana pregovora, dogovoreno je da Singapurci u tri dragulja crnogorskog turizma investiraju najmanje 40 miliona eura u šta je uključena izgradnja novog hotela Kraljičina plaža koji će prvo biti srušen.
Nova Kraljičina plaža sa pet zvjezdica imaće 56 apartmana i 40 soba. Na platou u zaleđu tog hotela, kako je “Vijestima” rečeno u Vladi, biće izgrađen velnes kompleks Aman Spa sa sadržajima koji još nijesu viđeni na ovim prostorima.
Aman rizorts inače u svom vlasništvu ima dvadesetak luksuznih hotela i vila u Indoneziji, Tajlandu, Kambodži, SAD, Maroku, Filipinima, Indiji, Butanu, Šri Lanki i Francuskoj, sa minimalnom cijenom noćenja od oko 800 dolara. Na taj nivo će biti dovedeni i Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža.
Singapurci će nakon preuzimanja crnogorskih hotela platiti preliminarnu zakupninu od 1,95 miliona eura, od čega Budvanskoj rivijeri 1,6 miliona za Sveti Stefan i Miločer, a HTP-u Miločeru 350.000 za Kraljičinu plažu.
U prvoj godini rada nakon renoviranja objekata, minimalan zakup će biti 2,1 milion. U trećoj godini rada se očekuje da ovaj iznos bude veći, s obzirom na to da je projekcija da će 10 odsto ukupnog prihoda iznositi preko 2,1 milion.
Predviđeno je da renoviranje hotela traje 18 mjeseci za šta će Aman obezbijediti garancije međunarodne banke. Nijedan dio imovine koji država izdaje u zakup neće ni na koji način biti pod hipotekom.
Aman rizorts će preuzeti 186 zaposlenih na Svetom Stefanu i Miločeru koji su bili na platnom spisku Budvanske rivijere kao krovne firme, kao i 35 zaposlenih u Kraljičinoj plaži.


Z.VUČINIĆ

[Old Bone]

Dobro ce se zivjeti u CG brzo, i EU ce nas dotjerati u red ( jer sami sebe tesko da bi znali i mogli..prejaki su problemi na sve strane)...to tvrdim zato sto bogataqsi cuvaju svoje investicije, a CIJELA CRNA GORA POLAKO POSTAJE JEDNA PRILICNO VELIKA NJIHOVA INVESTICIJA, obzirom na velicinu.

Iako mi je malo zao sto JA necu moci u Sv.Stefan, ipak su prednosti mnogo vece, svestrano.

SveukupnoOBRO NAM DOSLA SVJETSKA ELITO, I VASPITAJ NAS- /kad mi to sami ne znamo/- DA BUDEMO DOVOLJNO DOBRI DOMACINI I POSLUGA, DA SE MEDJUSOBNO NE UBIJAMO (kao sto smo poceli) I DA NE BUDEMO PROSTI, jer bi ASVE TO vama svakako smetalo , a nije dopusteno da vi platite 800 eura za noc a da vam ISTA smeta, pa ni domacini...jeli tako?

Inace bez te vase pomoci tesko bi nam bilo da se samo prevaspitamo uz ovakvu elitu u njihov primjer!

[LadyDaytona]

RUGLO I SRAMOTA NA TRŽIŠTU KAPITALA

Mali mogu kući

Ruglo i sramota. Samo se ovim riječima može opisati milionska transakcija akcijama Crnagoraputa. Akcije su prodavane u bloku, po cijeni upola manjoj od one koju su kupci spremni da plate na berzi. Prodavac je ili izuzetno neuk ili se nešto iza brda valja, vjerovatno neki drugi vezani posao, koji nema veze sa tržištem kapitala. Možda se radi samo o Ńbanalnom” dodatnom novcu. Doduše, možda motiv za prodaju akcija po upola nižoj cijeni od tržišne leži i u načinu na koji je prodavac ranije stekao akcije. Nije ih platio novcem, već ih je dobio kao kompenzaciju za neki konsalting posao od kojega kompanija nikada nije imala neku vidljivu korist. Kada nije mogao da se za smiješnu cijenu domogne ostatka akcija na tenderu, jer se javio austrijski Štrabag, odlučio je da uz pomoć berzanske bruke napusti Crnu Goru i ono što je dobio za džabe.
Nažalost, transakcijom nije prekršen nijedan propis. Komisija je davno odobrila blok trgovinu koja ima smisla na razvijenim tržištima, ali se kod nas pokazala kao negacija tržišta. Možete, ako ispunite uslove za blok, trgovati akcijama za jedan cent, makar na berzi koštale 100 eura. Komisija je doduše u nacrtu pripremila izmjene ovih pravila kako bi obavezala učesnike u blok transakcijama da cijena mora biti 20 odsto viša ili niža u odnosu na berzansku, ali to još nikoga ne obavezuje.
Prethodne dane obilježilo je nekoliko milionskih berzanskih transakcija. Nijedna nije išla u bloku, već su prvo počišćeni postojeći nalozi. U slučaju Crnagoraputa to nije bilo moguće. Akcije su na kotaciji, pa bi mogle dnevno padati samo deset odsto. Do upola manje cijene trebalo bi proći najmanje pet dana, a za to vrijeme bi i ostali investitori uzeli dobar dio milionskog kolača. To bi značilo i Ńzbogom” onom što se iza brda valja.
Šta rade nadležni? Komisija za hartije od vrijednosti više puta je isticala da je tržište kapitala jedno od najvećih reformskih iskoraka Crne Gore. Ukoliko ova transakcija prođe tek tako, neka iz Komsije javno saopšte i malim investitorima da idu kući, i da berzu ostave Ńvelikim igračima da se tale”. Da li je Upravi za sprečavanje pranja novca i sumnjiva milionska transakcija po cijeni upola nižoj od tržišne? Ako se brzo ne dobiju odgovori, institucije će svojim nečinjenjem postati saučesnici sumnjivih milionskih poslova.

Zdravko VUČINIĆ

hahahahahaha mislili Crnogorci da je berza patentirana u CG. lol lol klasichan primjer berzanskih mahinacija i na to su pali. hahahaha Da niste prepisali "Berzanska Pravila" od Slovenaca? lol

SLOVENCI SUMNJIVO I DOŠLI DO AKCIJA

Osim što su Slovenci juče krajnje sumnjivo prodali akcije Crnagoraputa, na sličan način su ih i stekli prije osam godina.
NGR, koji se nekada zvao Gradis, postao je vlasnik 26 odsto akcija Crnagoraputa preko dokapitalizacije u kojoj je imao "prednosnu" ponudu, kako je to navedeno u ugovoru koji je dostupan “Vijestima”. Sumnjivo je da su se Slovenci ugovorom iz 1998. godine, obavezali da akcije ne plate u novcu, kako je to praksa, već da umjesto toga prenesu znanje na crnogorske putare popularno kao know-how i ustupe određenu opremu.
U ugovoru stoji da je znanje Slovenaca, koje je trebalo da prenesu putarima u Crnoj Gori, za šta su zauzvrat dobili 26 odsto akcija, procijenjeno na 11,7 miliona njemačkih maraka.
Država je tokom protekle dvije godine pokušavala da proda i svoj udio u Crnagoraputu Slovencima, ali je ponuda Gradisa uvijek bila neprihvatljiva i znatno niža od berzanske. Nakon nekoliko natezanja sa Slovencima, u jednom trenutku je razmatrana mogućnost “preispitivanja” ugovora po kojem su Slovenci stekli akcije kao vid pritiska da otkupe i ostatak, ali se od toga odustalo. Firma je ponuđena na međunarodnom tenderu na koji je dobijena ponuda od Austrijanaca duplo veća od nominalne vrijednosti

hahahaha kakav kriminal. Do sad bi kompletan CGput za te pare zavrshio najbolje svjetske univerzitete i sa pokrivenim svim troshkovima zivota u inostranstvu. lol
....nek CG shishaju Slovenci. Dzabaluka.

[Ego_and_his_own]

Nije dzabe nego sa "know-how" :lolblue:

A ko je kupac?

[KRECHIMIR]

Dobro ce se zivjeti u CG brzo, i EU ce nas dotjerati u red ( jer sami sebe tesko da bi znali i mogli..prejaki su problemi na sve strane)...to tvrdim zato sto bogataqsi cuvaju svoje investicije, a CIJELA CRNA GORA POLAKO POSTAJE JEDNA PRILICNO VELIKA NJIHOVA INVESTICIJA, obzirom na velicinu.

Iako mi je malo zao sto JA necu moci u Sv.Stefan, ipak su prednosti mnogo vece, svestrano.

SveukupnoOBRO NAM DOSLA SVJETSKA ELITO, I VASPITAJ NAS- /kad mi to sami ne znamo/- DA BUDEMO DOVOLJNO DOBRI DOMACINI I POSLUGA, DA SE MEDJUSOBNO NE UBIJAMO (kao sto smo poceli) I DA NE BUDEMO PROSTI, jer bi ASVE TO vama svakako smetalo , a nije dopusteno da vi platite 800 eura za noc a da vam ISTA smeta, pa ni domacini...jeli tako?

Inace bez te vase pomoci tesko bi nam bilo da se samo prevaspitamo uz ovakvu elitu u njihov primjer!

Cisto sumnjam u to, s obzirom da smo vrlo divlja nacija bez nekih osnovnih kulturnih vrijednosti i elemenata koji nedostaju u nasem drustvu.

[LadyDaytona]

SKANDAL NA BERZI SLOVENCI U BLOK TRGOVINI PRODALI 26 ODSTO AKCIJA CRNAGORAPUTA PO UPOLA NIŽOJ CIJENI OD TRŽIŠNE

Ako nije poklon, onda su milioni ispod ruke

Podgorica - Prodaja 26 odsto akcija Crnagoraputa u takozvanoj berzanskoj blok trgovini po upola nižoj cijeni od tržišne, juče je izazvala buru na crnogorskom tržištu kapitala.
Iako se trguje akcijama Crnagoraputa po 5,9 eura, slovenačka kompanija NGR prodaju je obavila po 2,89 eura. To je na tržištu odmah izazvalo sumnju da je posao odrađen “ispod ruke”. Narodski rečeno - razlika između cijene koja je realizovana na berzi (2,6 miliona) i dogovorena (za sada nepoznata), daje se prodavcu na ruke i taj novac ne ulazi u bilo kakvu evidenciju.
Ta razlika kod jučerašnje transakcije mogla bi biti oko 2,6 miliona eura, ukoliko je dogovorena cijena 5,9 eura po akciji jer na taj iznos postoji tražnja na berzi. Dogovorena cijena teško da može biti ispod 5,9 eura osim ukoliko su Slovenci riješili da praktično poklone akcije, zato što je pored velike tražnje na berzi u toku i tender za prodaju državnog udjela u Crnagoraputu. Austrijski Štrabag je za 30 odsto vlasništva ponudio 8,4 miliona ili 7,6 eura po akciji.
Tokovi novca i eventualna isplata “na ruke” teško se može otkriti kod prodavca, ali evidencija mora postojati kod kupca pod uslovom da se ne radi o of-šor firmi. Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, akcije Crnagoraputa od Slovenaca juče su kupile dvije povezane firme, jedna je registrovana u Podgorici a druga na Djevičanskim Ostrvima. I jedna i druga firma, kako se može vidjeti iz berzanskog izvještaja, kupile su po 13 odsto akcija posredstvom CG brokera.
Za jučerašnji skandal na berzi kupac vjerovatno snosi i najmanju odgovornost, za razliku od prodavca koji treba da opravda posao pred svojim akcionarima i Komisije za hartije od vrijednosti koja je obesmišljavanje berze i dozvolila.
Manevar “na ruke” donekle ne bi čudio da se radi o samo jednom prodavcu, međutim, slovenački NGR ima više vlasnika.
NGR je, kako “Vijesti” saznaju, u ovom trenutku u velikim dugovima i njihov status kao pravnog lica u Sloveniji je sporan. Stoga je i sporno ko je donio odluku o prodaji akcija po 50 odsto nižoj cijeni od tržišne, i da li su na to dali saglasnost glavni akcionari među kojima je Cestno podjetje iz Maribora.
Ni u NGR-u ni u Cestnom podjetju juče nije bilo dostupnih za zvaničan komentar na prodaju akcija Crnagoraputa.
Sa druge strane, u Komisiji za hartije od vrijednosti tvrde da “do sada u blok trgovini nije bilo cjenovnih ograničenja i da je to bila stvar kupca i prodavca”, ali da je to pravilo promijenjeno prije dva dana.
U Komisiji su “Vijestima” kazali da su usvojili novo pravilo koje obavezuje da cijena u blok trgovini ne može biti 20 odsto viša ili niža u odnosu na tržišnu, s tim da odluka stupa na snagu za najmanje sedam dana kada bude objavljena u Službenom listu.
To znači da je jučerašnja prodaja akcija Crnagoraputa, iako krajnje sumnjiva, realizovana po propisima i u zadnji čas, što broj učesnika skandala samo uvećava. U Komisiji tvrde da su i oni navodno "uočili da su pravila o blok trgovini dosta liberalna zbog čega su odlučili da ih promijene.
Z.VUČINIĆ

...uochili su - to je bitno, 'toplu vodu' lol..........................................show

[augustin]

ma bitno je da se Veso Vukotic zali na ustav... bolje bi mu bilo da se bavi ovim stvarima i da ovo kontrolise, a da ustav ostavi onima koji su za to shkole zavrshavali. chush, 'tiranija pravnika' - zamisli ti te pravnike, sram ih bilo, oni se latili da pisu ustav a da njega nijesu konsultovali! e pa stvarno strashno... mjesto da se fino potrudio da 'uochi' da su ova pravila 'dosta liberalna' i da $etuje nekoga da se preduprijede ove rabote...

e da, zaboravih -> http://www.republika.cg.yu/naslovna....ijest&id=61325