Page 10 of 21 FirstFirst ... 6789101112131420 ... LastLast
Results 226 to 250 of 518

Thread: Ekonomija nase zemlje[Generalno]

  1. #226
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Trg zrtava DPSa BB
    Posts
    11,006
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    3 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Zvek_Zivi
    Milovane obrazati dje ima to u Dansku Vranca e bi skoknujo da trgujemjedno 4 - 5 kartona ??
    To mi shura donosi iz Kopenhagena,
    ima neki Srbin iz Mostara prodavnicu na Noreport.
    poslat cu adresu na PP, kad je dobijem.
    IM - Old Bone
    Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...

  2. #227
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Hrvatinic
    Branimir Pajković

    Fale institucije

    /../

    EM: Euromarket banka je i osnovana pre svega sa zadatkom da kreditira ovaj sektor. Kako ocenjujete taj deo svog posla?

    B. Pajković: Kad je Euromarket banka formirana karte su bile, tako da kažem, već podijeljene. Ovdje su već postojale neke banke sa sasvim dobrom reputacijom, a bilo je očigledno da tokove novca, tj. kapitala, dominantno ne određuje tržište, već neki centri političkog i svakog drugog uticaja. Dakle, i po sili osnivačkog akta, tj. činjenice da smo formirani za mali i srednji biznis, a i po diktatu okolnosti, mi smo tražili i našli tu nišu na tržištu koja je bila potpuno odvojena od uticaja države i politike, pa i crnogorske tradicije u kojoj su prijateljstva, kumstva i slično vodili čak i poslovne interese.

    Radimo isključivo sa malim privatnim preduzećima, osim kada su u pitanju deponenti, jer nekoliko velikih državnih firmi ili institucija kod nas drži dio svog novca. Međutim, mi njima ne odobravamo kredite. Tu postoji samo jedan izuzetak, gdje smo velikoj firmi dali garanciju i sad zbog toga imamo povremene glavobolje.

    Našu kreditnu politiku generalno karakteriše veliki oprez i vrlo strogi kriterijumi. Mogli smo da emitujemo dva ili tri puta više kredita nego što smo učinili. Dakle, kredit dajemo tek nakon vrlo pažljive procjene zajmoprimca. Naš kreditni portfelj je relativno mali i po obimu i po broju kredita. Ali, stepen naplate nam je 99 odsto, a i taj jedan preostali procenat do 100 odsto obuhvata, u stvari, kredite čija je naplata u malom zaostatku, ali teče. Na našem upravnom odboru se uvijek postavlja ta dilema: da li povećati zaradu po osnovu kamate, uz znatno povećanje rizika, ili sačuvati sigurnost.

    EM: Kamata i rok?

    B. Pajković: Kredite po pravilu dajemo na rok do godinu dana. Kako su rasli depoziti i kako smo ulazili u međunarodnu aktivnost, tj. otkad nam je odobrena evropska kreditna linija koju sprovodi KfW (Njemačka razvojna banka), taj rok se produžio. Riječ je o kreditnoj liniji koju je ka nama usmjerila Evropska agencija za rekonstrukciju, a dala je na brigu KfW-u. Dakle, sad pored kratkoročnih kredita možemo da ponudimo i kredite za investicione projekte na rok do pet godina.

    Naša prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite bila je prošle godine oko 13 odsto. Ona je sada povećana, što je posljedica zbivanja na crnogorskom monetarnom tržištu. Ali, moram da kažem da smo mi i ranije govorili da su kamatne stope na kratkoročne kredite niske, realno negativne, jer je Crna Gora prošle godine imala inflaciju od oko 25 odsto.

    EM: Govorite o novim kreditnim linijama, a niste plasirali ni sredstva koja ste dosad objektivno mogli.

    B. Pajković: Odvojte naš kratkoročni portfelj od ovoga o čemu sad pričamo. Mi sad pričamo o nečemu što ima ročnost i što se plasira na bazi razvojnih projekata. Kratkoročne poslove smo mogli da kreditiramo u znatno većem obimu da smo oborili kriterijume. Međutim, mi želimo dobre klijente. Njih ćemo sada pridobijati ne samo generalno konkurentnom ponudom i efikasnom uslugom, već i kreditima za razvojne projekte kojih je u Crnoj Gori malo. Te stvari su u korelaciji. No, ja ne mislim da će biti lako plasirati sredstva EBRD, pogotovo ako se stvari ne stabilizuju.

    Pitanje investicija je pitanje stabilnosti, povjerenja, štednje. Tek jedan odsto novca konvertovanog iz marke u evro se nalazi u bankama. Ukupna štednja u crnogorskim bankama iznosi 4-5 miliona evra, a zamijenjeno je oko 500 miliona. Svima su puna usta štednje, a banke su čak i pod udarom javne kritike zato što je "ne pospješuju" u dovoljnoj mjeri. Istovremeno, država prihod od kamate oporezuje sa 15 odsto, a taj namet naziva porezom na kapitalnu dobit. To je pojmovno elementarno netačno, dok je oporezivanje prihoda od kamate u ovom trenutku potpuno nerazumno.

    EM: Koliko ste do sada plasirali novca

    B. Pajković: Od početka 2001. do sada odobrili smo oko 200 kredita u ukupnoj vrijednosti od blizu 15 miliona evra. Kad je riječ o kreditnoj liniji KfW-a od milion evra, sa današnjim danom smo plasirali 50 odsto sredstava, a ugovor smo potpisali u martu. Do kraja godine iskoristićemo ostatak raspoloživih sredstava. Budući da iz ovog izvora možemo i dalje pozajmljivati, procjenjujemo da ćemo u naredne tri godine moći da odobrimo još 4-5 miliona ovih kredita.

    EM: Pomenuli ste značaj stabilnosti. Toga u Crnoj Gori nema. Bojite li se uticaja loše političke situacije na dugoročne plasmane?

    B. Pajković: Naravno, ali bojimo se u mjeri u kojoj ocjenjujemo da će naši klijenti biti u tom negativnom talasu koji će zahvatiti privredu, ako do njega dođe. On će sve po malo zapljusnuti, ali će prvo zapljusnuti one koji su bliže državi, one koji finansiraju deficit budžeta i banke koje pretežno rade sa preduzećima u državnom vlasništvu. U tom smislu, mi smo najdalje od tih struktura i poslova. Mi ne kupujemo zapise, ne kreditiramo budžet, i imamo veoma malo dodira sa državnom privredom.

    Veliki problem Crne Gore u ovom trenutku su institucije. Parlament je u stanju u kakvom jeste, Vlada je već dugo u ostavci, Ustavni sud ne postoji... nije čudo što se to proteže i na niže nivoe. Na primjer, Komisija za hartije od vrijednosti. Ja se pitam kako ćemo mi da emitujemo blizu milion i po evra akcija i kako će kupac, i to poznati kupac, da ih kupi, kad ova komisija ne radi. A ne radi, koliko ja znam, iz čisto političkih razloga. To je, pogotovo za par ekselans tržišnu instituciju, nedopustivo. Ili, drugi primjer, ako imam kupca za svoje akcije i ako hoću da mu ih prodam, zašto moram da idem preko brokera i da dajem utvrđenu proviziju od 0,4 odsto nekoj brokerskoj kući, kad ona nema nikakvu ulogu u tom poslu? U ovom sistemu i dalje dominira politika, svaki dio društvenog života je ispolitizovan; u ovom sistemu može da se naredi da se neka banka licencira bez obzira što za to nema uslove. Donose se dobri zakoni koji se ne poštuju. Postoje države u kojima nije važno da li je ove godine vlada pala pet ili deset puta, jer sve drugo funkcioniše, jer postoje institucije i profesionalna administracija. Mi smo sa nadležnom službom Centralne banke mjesec dana pregovarali koncept poslovnih jedinica, dijelom i zbog naše nepreciznosti, dok problem nije stigao do zamjenika generalnog direktora koji je, čim je otvorio papire, rekao da je sve u redu... Znate, i najveći planovi padaju na malim stvarima; u Crnoj Gori postoji mnogo detalja koji dovode u pitanje i reforme i projekat samostalne Crne Gore.

    EM: Izneli ste nekoliko primedbi na račun bankarskog sektora. Kako po Vašem mišljenju izgleda uopšte taj sistem u Crnoj Gori?

    B. Pajković: Bankarstvo je najuređeniji dio sistema u Crnoj Gori. Tu postoji konkurencija, banke se bore za prostor. Ali to ne znači da nema slabosti i da ne može biti još bolje. Kad su prve četiri banke licencirane, sve je uglavnom bilo u redu. Kasnije se, međutim, situacija pogoršavala. Možda nije lijepo reći, ali ja pouzdano znam da neke licencirane banke nemaju uslova za rad. To znaju i u Centralnoj banci, koja im izdaje dozvole za rad. Zatim, ovdje ima organizacionih djelova banaka iz Srbije koji najnormalnije rade iako su istekli rokovi u kojima su bili dužni da usaglase poslovanje sa crnogorskim Zakonom o bankama. Ne želim da pominjem imena, nama te banke ne smetaju, samo hoću da ilustrujem kako neke važne institucije ne funkcionišu najbolje.
    Ima i drugih anomalija. Recimo, zakonom je propisano da je jedino sredstvo plaćanja u Crnoj Gori evro. Uprkos tome, neke prodavnice na Primorju, uz pomoć veoma ugledne banke sa sjedištem u Beogradu, javno primaju dinare. Šta više, to čak vrlo upadljivo reklamiraju. Da se razumijemo, lično nemam ništa protiv dinara, ali je u uređenoj zemlji poštovanje zakona elementarna stvar.

    EM: Kako vidite poslovnu klimu u Crnoj Gori do kraja godine?

    B. Pajković: Meni se čini da se stvari usporavaju, čak i na ovom segmentu malih i srednjih preduzeća koje mi najbolje poznajemo. Ima nekih indikacija u tom smislu: nivo depozita je za nijansu pao, čujem da je slično i kod nekih drugih banaka. Za septembar se najavljuje kolaps likvidnosti, budžet je već u teškoj situaciji, političke napetosti sigurno neće biti manje, jer dolaze izbori, što će sve imati, bojim se, vrlo negativne posljedice na stanje u crnogorskoj ekonomiji.

    Dragica Lalatović, Mijat Lakićević

    http://www.ekonomist.co.yu/magazin/em117/srcg/baja.htm
    Nemogu da vjerujem da on ovo pise! Ili ima neki debeli razlog za glumljnje neobavijestenosti..ili nezna...Nije tacno pola od ovog, ni inflacija, ni kamate, ni visina depozita...ILI JE OVO STARO DVIJE TRI GODINE!

  3. #228
    Join Date
    Feb 2006
    Posts
    1,139
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    ...zna Brano Pajković bolje od ovoga ... no mu banka nije izdržala probu tržišne utakmice , došle su sad i strane banke ... , pa je Pajko malo ljut ...

  4. #229
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    U nevjerici

  5. #230
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by glodur
    ...zna Brano Pajković bolje od ovoga ... no mu banka nije izdržala probu tržišne utakmice , došle su sad i strane banke ... , pa je Pajko malo ljut ...
    Pogledajte prvu rečenicu , gdje kaže da je Euromarket osnovana prije gotivi dvije godine (novembra 2000), ŠTO ZNAČI DA JE INTERVJU DAT PRIJE NOVEMBRA 2002!?!
    A što su ga u Srbijanskom časopisu sada publikovali (aprila 2006.g.) NEKA IM SLUŽI NA ČAST! Sve je dozvoljeno da se CG ponizi!

    Pozdrav,

  6. #231
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Trg zrtava DPSa BB
    Posts
    11,006
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    3 Posts

    Default

    Ovo je shtivo staro 4 godine,
    ovom srbijanchicu, nedostaju argumenti, pa vadi bajate novosti,
    kukavichje jajce.
    IM - Old Bone
    Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...

  7. #232
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Ipak zna Pajkovic i nebi rekao ove notorne neistine...

  8. #233
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by milovan
    Ovo je shtivo staro 4 godine,
    ovom srbijanchicu, nedostaju argumenti, pa vadi bajate novosti,
    kukavichje jajce.
    Jesi li i i ti vidio prijatelju?
    Napiši mi mejl , na moj iz sajta..Pozdrav

  9. #234
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Trg zrtava DPSa BB
    Posts
    11,006
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    3 Posts

    Default

    Bone pogledaj vrijeme,
    ima BOGA da je koliko MACHKA:

    Ista misao u isto vrijeme.
    IM - Old Bone
    Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...

  10. #235
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by milovan
    Bone pogledaj vrijeme,
    ima BOGA da je koliko MACHKA:

    Ista misao u isto vrijeme.
    He, he he..što da ti kažem!

  11. #236
    Join Date
    Sep 2005
    Posts
    941
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    i sta zakljucismo na ovoj diskusiji?

    Ima li mozda mjesta za jednu novu,slicnu

  12. #237
    Join Date
    Mar 2006
    Posts
    410
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Sta je to prljo?

  13. #238
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    5,411
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    3 Posts

    Default Pad industrijske proizvodnje

    ~Prosječna crnogorska zarada bez poreza i doprinosa je 249,22 eura, a potrošačka korpa 271 euro


    Republički Zavod za statistiku zabilježio je u avgustu rast zarada, cijena na malo, troškova života i vrijednosti potrošačke korpe. Jedino industrijska proizvodnja bilježi pad od 6,2 odsto u odnosu na jul.
    Prosječna avgustovska crnogorska zarada bez poreza i doprinosa iznosila je 249,22 eura ili 0,92 odsto više od julske. Od ukupno 15 sektora samo pet bilježi rast plata u odnosu na jul.
    Najmanje u prosjeku zarađuju zaposleni u ribarstvu - 78,96 eura, a najviše u oblasti finansijskog posredovanja - 574,66 eura.
    - Avgustovska korpa 65 proizvoda hrane i pića za četvoročlano domaćinstvo koštala je 271,05 eura, a u julu je koštala 270,96 eura. U poređenju sa istim periodom prošle godine bila je veća za 4,2 odsto - saopštio je pomoćnik direktora Monstata Rajko Laković.
    Cijene na malo u avgustu su porasle 0,2 odsto u odnosu na jul, a najviše su poskupjeli poljoprivredni proizvodi, usluge i pića. Na poskupljenje poljoprivrednih proizvoda uticalo je skuplje svježe povrće, dok je voće u avgustu bilo jeftinije nego u julu.
    U Monstatu kažu da su troškovi života u avgustu u odnosu na jul porasli za 0,3 odsto. Zabilježeno je povećanje izdataka iz porodičnog budžeta za ishranu i stan, duvan, piće i pokućstvo, a oni za odjeću i obuću, ogrijev i osvjetljenje, higijenu i zdravlje, kulturu i razonodu, kao i saobraćaj i poštanske usluge ostali su na julskom nivou.
    Industrijska proizvodnja je u prvih osam mjeseci ove godine porasla za 2,5 odsto u odnosu na isti period prošle, dok u avgustu bilježi pad od 6,2 odsto u odnosu na jul. Posmatrano po sektorima, od januara do avgusta, u poređenju sa istim periodom prošle godine, zabilježen je rast u sektoru proizvodnje električne energije, gasa i vode od 12,9 odsto i vađenju ruda i kamena od 11,1 odsto. Prerađivačka industrija bilježi pad proizvodnje od 1,6 odsto.
    Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.

  14. #239
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    5,411
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    3 Posts

    Default Telekom Od Danas Dio Internacionalne Porodice

    Konačno T-brend u Crnoj Gori


    Podgorica - Grupa Telekom Crne Gore od danas će zvanično biti dio svjetski poznatog “T” brenda, pa će operater fiksne telefonije Telekom postati T-Crnogorski telekom, a Monet dobiti ime T-Mobile Crna Gora.
    Odluku o promjeni imena firme akcionari Telekoma usvojili su na skupštini u junu, a pravo na korišćenje prepoznatljivog logoa sa slovom “T” magenta boje dobili su od Dojče telekoma, koji je crnogorsku telekomunikacionu kopaniju kupio posredstvom Mađar telekoma.
    Proces brendiranja bi trebalo da doda novu vrijednost crnogorskim telekomunikacionim operaterima, a korišćenje dokazanog “T” brenda da privuče nove korisnike.
    Troškove brendiranja snosiće njemačka kompanija, tako da se promjena imena, internet prezentacija firmi i troškovi marketinga neće negativno odraziti na ovogodišnji poslovni rezultat.
    U njemačkoj kompaniji T-Mobile smatraju da će uvođenje crnogorskih operatera u “T-porodicu” olakšati transfer znanja i poslovnih procesa u Crnu Goru, što bi trebalo da bude pozitivno i za korisnike usluga.
    Proces brendiranja pratiće i reklamna kampanja, čije detalje predstavnici Telekoma drže u tajnosti. Najavljeno je samo da će uključivati brazilske plesačice i američke taksiste.
    Povodom promjene imena Telekoma i Moneta danas će biti održana konferencija za novinare na kojoj će govoriti Volfgang Hauptman, viši izvršni potpredsjednik T-Com i član Odbora direktora Telekoma Crne Gore, Mihael Ginter, član Odbora direktora T-Mobile international, Miodrag Ivanović, izvršni direktor Moneta i Slavoljub Popadić, v.d. izvršnog direktora Telekoma Crne Gore.
    Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.

  15. #240
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    5,411
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    3 Posts

    Default Zajmovi U Crnogorskim Bankama I Dalje Relativno Skupi

    Prosječna kamata 13 odsto


    Podgorica - Prosječna kamata na kredite odobrene crnogorskim građanima iznosi nešto preko 13 odsto, a za pravna lica 10,38 odsto.
    Prosječna efektivna kamata na ukupno sve kredite u Crnoj Gori, koja obuhvata sve troškove kreditiranja, u julu je iznosila 11,17 odsto, dok je nominalna kamata iznosila 10,14 odsto.
    Prema podacima iz najnovijeg Statističkog biltena Centralne banke Crne Gore, krediti su u julu bili neznatno jeftiniji nego u junu.
    Prema Statističkom biltenu CBCG, efektivne kamate na kredite odobrene zaposlenima i rezidentima u julu su bile nešto manje nego u maju i iznosile su 7,44 i 13,71 odsto, dok su nerezidenti kredite uzimali uz kamatnu stopu od 14,12 odsto.
    U Crnoj Gori, kada su u pitanju kamate, najbolje prolaze stranci zato što imaju privilegiju da su im efektivne kamatne stope manje nego nominalne. Za strance je u Crnoj Gori prosjek efektivnih kamatnih stopa sa 6,36 odsto, koliko je iznosio u junu, u julu bio smanjen na 6,16 odsto.
    Prema podacima CBCG, ukupni depoziti i pozajmice banaka u julu su iznosili 798,6 miliona eura, dok su ukupno odobreni krediti iznosili 581,7 miliona eura.
    - Na kraju jula depoziti stanovništva su iznosili 283,5 miliona eura. Od ukupnih depozita stanovništva, 60,2 odsto su bili depoziti po viđenju. U odnosu na kraj prethodne godine depoziti stanovništva su viši za 61,3 odsto, dok su u odnosu na jul 2005. godine veći za 122,7 odsto - piše u Statističkom biltenu CBCG.
    Prema ovom dokumentu, tokom prvih sedam mjeseci ove godine, priliv po osnovu direktnih investicija u Crnu Goru iznosio je 193,3 miliona eura, pri čemu se 191,7 miliona odnosi na ulaganja nerezidenata u Crnu Goru, a 1,6 miliona eura na povlačenje direktnih investicija koje su rezidenti Crne Gore uložili u inostranstvu. Najviše stranih direktnih investicija u Crnu Goru za prvih sedam mjeseci bilo je usmjereno u nekretnine i to 64 odsto a zatim u domaća pravna lica, u iznosu od 34 odsto ukupnog priliva.
    Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.

  16. #241
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,306
    Thanks Thanks Given 
    2,783
    Thanks Thanks Received 
    3,941
    Thanked in
    1,910 Posts

    Default

    Ovo za investicije nije fresak podatak. Sinoc je bio Petar Ivanovic na dnevnik i reec da je bilo mnogo vise investicija (mislim oko 300 miliona nijesam zapamtio tacno), a do kraja godine ocekuju oko 400 miliona.
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  17. #242
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    5,411
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    3 Posts

    Default Oslabljena pozicija Crne Gore

    GLOBALNI IZVJEŠTAJ O KONKURENTNOSTI ZA OVU I NAREDNU GODINU



    Srbija i Crna Gora rangirane su u globalnom izvještaju o konkurentnosti za ovu i narednu godinu, koji je juče objavio Svjetski ekonomski forum, na 87. poziciju rang liste 125 zemalja svijeta.
    U odnosu na prošlogodišnji izvještaj, ovogodišnja pozicija je slabija za dva mjesta, a Srbiji i Crnoj Gori, posmatranim kao jedna država, dodijeljena je ocjena 3,69, kao i Venecueli, koja je 88. na listi.
    Prema osnovim zahtjevima konkurentnosti Srbija i Crna Gora su se našle na 99. mjestu liste, napretku u efikasnosti 72., a faktorima inovacije 83.
    Osnovni zahtjevi odnose se na institucije, za koje Srbija i Crna Gora zaslužuju 97. mjesto liste, infrastukturu, prema kojoj su 90., markoekonomiji 106. i dostupnosti zdravstvenih usluga i osnovnog obrazovanja, gdje su na 97. poziciji.
    Popravljanje efikasnosti podrazumijeva visoko obrazovanje i obuke, koji Srbiju i Crnu Goru svrstavaju na 61. mjesto, efikasnost tržišta 97. i tehnološku spremnost, na osnovu koje zauzimaju 73. poziciju liste.
    Faktori inovacije obuhvataju poslovnu sofisticiranost i inovacije, prema kojima su Srbija i Crna Gora na 94., odnosno 71. mjestu.
    Srbija i Crna Gora svrstane su u izvještaju u zemlje u drugoj fazi razvoja, sa bruto domaćim proizvodom (BDP) po stanovniku koji iznosi između tri i devet hiljada USD. Bosna i Hercegovina i Makedonija su u grupi koja iz prve prelazi u drugu fazu razvoja, sa BDP-om po stanovniku između dvije i tri hiljade eura, Hrvatska u drugoj, a Slovenija u trećoj, gdje je dohodak veći od 17 hiljada USD.

    (MINA-BIZNIS)

    Švajcarska prva

    Na ovogodišnjoj listi Slovenija je 33., Hrvatska 51., Bosna i Hercegovina 89., a Makedonija 80. U odnosu na prošlu godinu Slovenija je pala za tri pozicije, Bosna jednu, a Makedonija pet mjesta, dok je Hrvatska napredovala za 13.
    Najkonkurentnije privrede na svijetu ove godine su Švajcarska, Finska i Švedska, a poslije njih Danska, Singapur, Sjedinjene Američke Države, Japan, Njemačka, Holandija i Velika Britanija.
    SAD su prošle godine bile na prvom mjestu, Švajcarska na trećem, a Finska, kao i ove, na drugom.
    Ovogodišnji izvještaj je proširen za devet država, od kojih je samo Barbados bolje rangiran od Srbije i Crne Gore i nalazi se na 31. mjestu
    Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.

  18. #243
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    5,411
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    3 Posts

    Default USPJEŠNA LjETNjA SEZONA, A OČEKUJE SE SLIČNO I ZIMUS

    Od turizma 315 miliona


    Svjetski dan turizma obilježava se ove godine pod motom “Turizam je bogatstvo koje čuva čovjeka, nadahnjuje pojedinca, porodicu, društvo”. Danas je prilika da sve zemlje pokažu i dokažu šta su dosad postigle i na koji način su doprinijele razvoju te oblasti.
    Crna Gora će od ovogodišnje ljetnje i zimske sezone zaraditi oko 315 miliona eura. U republičkom Ministarstvu turizma ocjenjuju da je ovo najbolje ljeto u Crnoj Gori od raspada bivše Jugoslavije 1991. godine, jer bilježi posjetu od oko 900 hiljada gostiju. U tom resoru su uvjereni da će imati 300 miliona eura prihoda od turizma, odnosno 80 miliona više nego prošle godine. Ukupni prihodi od ovogodišnje zimske sezone su između 13 i 15 miliona eura. Gotovo svi hoteli su privatizovani, a po nivou i kvalitetu usluge Crna Gora je između dvije i tri zvjezdice.
    Profesor barskog Fakulteta za turizam Rade Ratković je zadovoljan što sezona duže traje i što stranci uglavnom ulažu u hotele koje su kupili u Crnoj Gori.
    - Mjere koje se preduzimaju u preduzećima i na nivou resornog ministarstva daju rezultate, ali ostalo je još dosta problema. Najveći je što imamo veliki turistički promet na sivom tržištu, a odnosi se na vikend stanove i kuće, čija se gradnja ne obustavlja - upozorio je Ratković.
    Na ovogodišnju turističku sezonu negativno su se odrazile saobraćajne gužve, buka, nestanak vode, a i struje.
    Prema Ratkovićevom mišljenju, potrebno je poboljšati infrastrukturu i uskladiti je sa prevelikom koncentracijom neturističke stambene izgradnje u primorskim gradovima.
    - Na Primorju se gradi mnogo kuća i to je ozbiljan problem koji prijeti da nam devastira obalu. Upravo zbog gužvi, odnosno masovnog turizma, Crna Gora može postati neinteresantna - smatra Ratković.
    On je istakao da je buka smanjena u odnosu na prethodni period, ali ne i savladana.
    Ratković naglašava da će Crna Gora do 2020. godine, ukoliko izgradi imidž zacrtan master planom, postati “djevičanska ljepotica”. Prema njegovim riječima, Hrvatska je posebno napredovala u razvoju turizma, a “Crna Gora još nije uhvatila njihov tempo”.
    - Španija, koja napušta masovni turizam i prelazi na selektivni, je primjer za ugled. To za nas treba da je inspirativno. Ostale mediteranske zemlje su na nivou očuvanja konkurentske pozicije - zaključio je Ratković.

    Iv.G.

    Aktivnosti

    Podgorička Turistička organizacija obilježiće Svjetski dan turizma nizom aktivnosti od 13 do 14 sati ispred prostorija TOP-a. Planirana je distribucija informativno-propagandnog materijala, časopisa, ponuda turističkih agencija na nivou glavnog crnogorskog grada. Predstavnici te organizacije pripremili su i anketni upitnik “Što znaš o Svjetskom danu turizma”. U saradnji sa republičkom Kancelarijom za zanatska udruženja, biće sprovedena i anketa za ispitivanje tržišta suvenira Crne Gore.
    Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.

  19. #244
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Ovo Bone ceka od snimanja filma "U ime oca i sina", kada sam se kroz licnu praksu uvjerio koliki su POTENCIJALI CRNE GORE za film:
    Pazi, snima se!

    Predstavnici indijske filmske industrije, poznatije pod nazivom «Bolivud», ozbiljno su zainteresovani za saradnju sa Crnom Gorom. Prema pouzdanim saznanjima Republike, Indijci žele da kod nas sagrade makar jedan filmski studio, a voljni su da za potrebe snimanja filmova, koriste predjele poput okoline Skadarskog jezera i Crnogorskog primorja

    U Vladi je Republici kazano da je saradnja između indijske filmske industrije i Crne Gore inicirana tokom prošlogodišnje posjete potpredsjednika Branimira Gvozdenovića Indiji.
    - Indija je veoma zainteresovana za saradnju sa Crnom Gorom u oblasti filmske industrije. Predstavnici te filmske industrije, posjetiće uskoro Crnu Goru, kako bi se dogovorili konkretni oblici saradnje – kazala je Republici Nada Medenica, savjetnik u kabinetu potpredsjednika Vlade Branimira Gvozdenovića.
    I ambasador Indije u Beogradu Lavani Prasad, tokom nedavne posjete, najavila je posjetu predstavnika indijske filmske industrije Crnoj Gori, kako bi se, kako smatra ona, razmotrile velike mogućnosti saradnje na ovom polju.
    Reditelj Branko Baletić juče je bio iznenađen interesovanjem indijske filmske industrije «Bolivud» za gradnju studija i snimanje filmova u Crnoj Gori, rekavši da bi to bila odlična odskočna daska za realizaciju stare ideje domaćih filmskih radnika
    - Crna Gora otvoreni filmski studio.
    On je za Republiku podsjetio da je u starom zakonu o kinematografiji bilo naznačeno da svi strani producenti koji koriste lokacije Crne Gore za snimanje filmova, imaju obavezu da Ministarstvu kulture plate 5.000 dolara. Prema njegovim riječima, ta stavka zakona se više ne primjenjuje, pa je postizanje dogovora oko naknade korišćenja crnogorskih lokacija ostavljeno opštinama, na čijim teritorijama se obavlja snimanje.
    - Čudi me samo što se «Bolivud» nije prvo obratio Udruženju filmskih umjetnika ili Ministarstvu kulture – zaključio je Baletić.
    Bolivud je termin nastao spajanjem imena gradova Bombaj (danas Mumbai) i Holivud, a odnosi se na indijsku filmsku industriju, koja se smatra najvećom na svijetu, kada je riječ o broju snimljenih filmova i prodatih karata. Bolivudski filmovi su najčešće mjuzikli, rijetko koji je snimljen bez ijedne numere sa igrom i pjesmom. Indijska publika očekuje da za cijenu ulaznice dobije potpun tretman: pjesmu i igru, ljubavnu priču, komediju i neustrašivost, sve to izmiješano u tročasovnoj ekstravaganci sa pauzom. Takvi filmovi zovu se još i masala filmovi, jer je «masala» na indijskom «mješavina začina».
    Filmski zapleti su obično melodramatični i često se prave po već oprobanoj formuli: nesrećni ljubavnici, korumpirani političari, blizanci razdvojeni po rođenju, negativci konspiratori, ljuti roditelji, kurtizane mekog srca, dramatični preokreti sreće i slučajnosti...
    Filmska industrija Indije dugo je bila zatvorena za strane uticaje. Promjene u indijskom zakonodavstvu tek su od kraja devedesetih omogućile lakši uvoz i bioskopsku distribuciju stranih filmova, i otvorile mogućnost stranih investicija. Širenju i popularizaciji Bolivuda značajno je doprinijela indijska dijaspora – višemilionska populacija Indusa koja živi na zapadu, čini da bolivudski blokbasteri garantuju komercijalni uspeh. Tako Indija godišnje inkasira devedesetak miliona dolara od filmova prikazanih samo u Britaniji.
    Predrag Zečević Snimaju 600 filmova godišnje
    Bombaj, jedan od najvećih indijskih gradova, ima godišnju produkciju od 120 igranih filmova i predstavlja prijestonicu indijskog filmskog carstva, što je, prema dostupnim podacima sa interneta, tek petina od ukupno 600 godišnje filmske produkcije na Indijskom potkontinentu. Za razliku od nas, u Indiji se broj prodatih bioskopskih ulaznica mjeri u stotinama miliona, što je apsolutni svjetski rekord. I ne samo to. Kvadrat stambenog prostora u jednom iz niza bombajskih oblakodera je sa 20.000 eura, najskuplji kvadratni metar na svijetu, skuplji i od Tokija ili Londona. Razlog je mala površina poluostrva na kome se nalazi, naročito u odnosu na 25 miliona njegovih stanovnika, ali i konstantan priliv stanovništva iz unutrašnjosti
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

  20. #245
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Sve su ovo fine vijesti...Knezevic je odlican strucnjak, koji odlicno govori engleski, koji vrlo dostojanstveno izgleda i bice nam na ponos tamo.

    U MEKSIKU SVJETSKA KONFERENCIJA SUPERVIZORA BANAKA


    Knežević predsjedava


    Podgorica, 30. septembra - Zamjenik generalnog direktora za kontrolu banaka, Goran Knežević, predstavljaće Centralnu banku Crne Gore na Svjetskoj konferenciji supervizora banaka, koja u ponedjeljak, 2. septembra, počinje u Meksiku. Kao predsjedavajući grupe zemalja centralne i istočne Evrope, Knežević će prisustvovati i sastanacima Bazelskog komiteta za kontrolu banaka, na kome će biti ramatrane buduće aktivnosti Bazelskog komiteta, odnosi komiteta i regionalnih grupa, kao i novi osnovni principi supervizije banaka.
    Konferencija koja okuplja sve zemlje, posvećena je modelima supervizije banaka i promjenama standarda kako bi se išlo u korak sa novim izazovima u ovoj oblasti, korporativnom upravljanju u bankama i prekograničnoj saradnji, saopštila je Centralna banka Crne Gore.
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

  21. #246
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Ovo je neka sustina....nasa strateska prednost ogromna je to sto imamo mnogo sansi da udjemo u EU sa Hrvatskom i sto cemo brzo protpisati Sporazum o pridruzivanju, posle kojeg dolazi PREFERENCIJALNI TRETMAN U POGLEDU ULAZNIH POREZA, sto svaki kilogram aluminijuma koji KAP proizvede cini znatno jeftinijim od kg proizvedenog u Rusiji ili Ukrajini ( valjda je 15% ta zastitna carina (date procente uzeti sa rezervom!) ,plus troskovi prevoza 1-2%-MALO LI JE!). a AKO TO NIJE VISE SIROVI ALUMINIJUM, VEC ,RECIMO , SOFISTICIANI DJELOVI ZA LUKSUZNA KOLA IZ POGONA KAP- PRERADA, U KOJI SE VRLO BRZO PLANIRAJU INVESTICIJE, A KOJI BI TREBAO PROIZVODITI ONO ZA STO IMAJU KUPCA U EVROPI, I TO TEHNOLOSKI NAJNAPREDNIJI PROIZVOD KOJI SE UOPSTE UVOZI...TO JE NAS CILJ I SANSA! Jer sve izvozne dazbine i porezi na dobit naplacuju se u korist CG, naravno.
    Analitičar tržišta aluminijuma Goran Đukanović za Republiku

    KAP će biti mezimče

    Logično je očekivati da će Rusi (novoformirana United Company Rusal) učiniti sve da ostave što bolji utisak i u Crnoj Gori,odnosno da će znatnim investicijama i rješavanjem ekoloških problema za nekoliko godina dovesti KAP u istu ravan sa ostalim proizvođačima aluminijuma u regionu, kao što su slovenački Talum, grčki AoG i mostarski Aluminij – ocijenio je za Republiku Goran Đukanović, analitičar tržišta aluminijuma

    Rusal, Sual i Glenkor spojiće se, tokom 18 mjeseci, u jednu kompaniju, koja će biti najveći svjetski proizvođač aluminijuma, a većinski vlasnik biće joj prvi čovjek Rusala Oleg Deripaska.
    Đukanović je kazao da, što se tiče KAP-a, njegova pozicija (kao člana En+ grupe) ima više strateški značaj, nego što svojom veličinom znači u budućoj ujedinjenoj aluminijumskoj grupaciji.
    - To je iz razloga što će KAP biti jedini (za sada) proizvođač aluminijuma koji će nova kompanija imati u svom posjedu u Evropi. KAP time može biti primjer i test za nove izazove (tj. kupovine ruskih investitora) kada su u pitanju druge kompanije u Evropi. Primjera radi, Bejzik Element je jedan od glavnih kandidata za kupovinu rudnika i topionice bakra u Srbiji RTB Bor. Zato se bez pretjerivanja može reći da će KAP biti mezimče Rusala i Suala nakon spajanja, posebno što je Sual prije privatizacije bio jedan od glavnih kandidata za kupovinu KAP-a – kazao je Đukanović i dodao da bi za njega bilo krajnje nelogično i iznenađenje sve osim toga.
    On, ipak smatra da spajanje Rusala i Suala sa Glenkorovom proizvodnjom glinice (sektora glinice, koji je samo segment Glenkorovog biznisa) u novu kompaniju ne bi trebalo da dovede do potresa na svjetskom tržištu aluminijuma.
    - Ne bi trebalo da utiče ni na trend kretanja cijene, osim što će podstaknuti i ubrzati ostale vodeće proizvođače da se integrišu i investiraju u nove kapacitete – kazao je Đukanović.
    On očekuje da će narednih nekoliko godina posebno doći do izražaja integracija usitnjene kineske aluminijumske industrije, pošto taj proces već ubrzano teče.
    - Nije isključeno da se Činalko, vodeći kineski proizvođač, već 2008. umiješa u trku za prvo mjesto. Alcoa sljedeće godine pušta u rad 322.000 tona kapaciteta elektrolizu na Islandu, pa će se trka za prvo mjesto između četiri kompanije (tu je i kanadski Alkan) nastaviti narednih godina. Ipak, što se tiče prihoda od prodaje metala, dvije sjevernoameričke kompanije su daleko ispred ostalih konkurenata zbog raznovrsnog proizvodnog programa za automobilsku, avio i svemirsku industriju (specijalna tehnologija i vrlo skupe legure). U daljoj perspektivi, veliki monopoli kompanija mogu uticati na diktiranje cijene aluminijuma na tržištu, u oba smjera, ali isto tako mogu doprinjeti stabilizovanju cijena, bez većih oscilacija, tokom dužeg perioda –predviđa Đukanović.
    Željka Radulović Nova Vlada da razmisli šta sa radnicima Prerade
    Đukanović je, vezano za situaciju u KAP-u, ukazao da Vlada Crne Gore pod hitno treba da pokrene inicijativu i dogovori se sa vlasnikom te firme oko statusa zaposlenih u Fabrici prerade i Kovačnici. - Tim ljudima treba hitno omogućiti da rade i zarade svoje plate ili im dati pristojne otpremnine da napuste KAP. Neko treba da ima u vidu da su izloženi velikom psihološkom pritisku i da oni žive u Podgorici, a ne u Sibiru. Dosadašnja Vlada se i može razumjeti što se nije pozabavila ovim pitanjem, jer je očito bila umorna. Ali, nova vlada bi morala da hitno preduzme nešto. Činjenica da je kompanija prodata ne umanjuje obavezu i odgovornost Vlade Crne Gore da brine o svim građanima, pa i onim zaposlenim u KAP-u i ostalim privatizovanim firmama – kazao je Đukanović.
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

  22. #247
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    alive and kickin'
    Posts
    6,991
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Quote Originally Posted by Old Bone View Post
    Ovo Bone ceka od snimanja filma "U ime oca i sina", kada sam se kroz licnu praksu uvjerio koliki su POTENCIJALI CRNE GORE za film:
    ne znam koliko si razumio to sto sir ekao, imajuci u vidu sudbinu tog filma...
    Vecina ljudi je zla

  23. #248
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Ovo me toliko raduje, narocito kada je u Pljevljima i na sjeveru uopste...za ovo ne smijemo imat JOS prevelike plate, da bi se investitorima isplatilo da dodju


    Njemački biznismen zainteresovan da posluje u Pljevljima

    Proizvodnja parketnih ploča za inostrano tržište


    Pljevlja, 10. oktobra - Njemački biznismen Johan Štulc zainteresovan je da u Pljevljima proizvodi parketne ploče i distribuira ih na inostrano tržište.
    -Želim da proizvodim parketne ploče, a kasnije vrata i prozore. Planiramo proizvodnju stolarije 400 komada mjesečno”, rekao je danas Štulc novinaima. Prema njegovim riječima na tim poslovima bi radilo oko 150 radnika od čega bi 60 odsto bile žene.
    -Već imamo obezbjeđeno tržište za te proizvode u Njemačkoj, Bugarskoj, Švajcarskoj i Češkoj, istakao je Johan Štulc. Uslov za realizaciju ovog projekta je obezbjeđenje dvije hiljade metara kavadratnih poslovnog prostora, a Štulc očekuje podršku države i Fonda za razvoj. Kompletnu sirovinu bi obezbjeđivao u Pljevljima a prozvodnja paketnih ploča bila bi prva u nizi koje planira da realizuje.
    Štulc se interesovao na Birou rada za stručnjake koji bi mu pomogli oko izrede biznis plana. Njemački biznismen je zainteresovan za olakšice kroz stimulisanje novog zapošljavanja, eventualnu kreditnu podršku Zavoda za zapošljavanje i crnogorske vlade, kao i mogućnosti obuke radnika za rad na poslovima proizvodnje laminata i podova.
    Direktor pljevaljskog Birao rada Ljubica Aranitović je precizirala da Štulc na početku realizacije projekta želi da zaposli 115 radnika, a kasnije 150.
    Parketne ploče bi se izrađivale u vidu mozaika, a prema riječima Štulca žene su mnogo preciznije za tu vrstu posla.



    M. Jelić
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

  24. #249
    Join Date
    Mar 2006
    Location
    Orja luka
    Posts
    5,153
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Bonja the Zmaj View Post
    ne znam koliko si razumio to sto sir ekao, imajuci u vidu sudbinu tog filma...

    Samo djelimicno si u pravu...

    Naprevljen je jedan dobar i posten film. Snimano je U VRIJEME BOMBARDOVANJA 1999 g,tako da bi "film o filmu" bio interesantniji od samog filma (kako Mira Stupca dolazi autobusom "KondorTours" preko drvenih pontonskih mostova u CG, pa onda u "Kazablanci" (hotelu Crna Gora) veceramo, pijemo, sve ko filmska gospoda, Baco Mitric gleda neku jabuku i smislja pjesme, Jevrem se vratio, Bone politicki izbjeglica, advokat filma, pare za film se "shticuju" u Poslovnom "Krusevac", jer se dobijaju dinari.....onija showowa, majko mila...pa direktor filma Slavica Mitrovic dobija na rijec i staro povjerenje od "Jadran filma " najmoderniju traku iz Becha I TO SE SVE POSLE UREDNO PLACA (molim lijepo!)...

    Taj film je trenutno na post-produkciji u Londonu, a zvuk treba da se presnimi i Budimpesti, a posto je to TESTAMENTALNA A MOZDA NAJBOLJA ULOGA POK. BATE STOJKOVICA iskreno se nadam da ce velika lafica Nada Rovcanin naci para da se to odradi i da ce se pomiriti sa Bozidarom NIkolicem, sa kojim se sude bezveze, POSTO SU ZAJEDNO NAPRAVILI NESTO IZUZETNO (FILM JE DOBAR, A MALO FALI DA BUDE ODLICAN!)....h**i ga, nasa posla...

    Btw, film je prikazan u 4 nastavka, kao mini-serija na RTB, znaci nikako nije bilo uzalud, pa da se nikad nista vise ne uradi!

    A sto se nase Ministarstvo kulture, KOJE JE FINANSIRALO CIO PROJEKAT SA 90% NE OGLASAVA I NE POKUSAVA DA ZASTITI SVOJE INTERESE-ONO CE SA SRECOM DA PADNE, KAO JEDNO OD NAJNEUSPJENIJIH MINISTARSTAVA U POLITICKOJ ISTORIJI, i dokaz je da licna pamet(koju ministar gdja.Kilibarda nesumnjvo ima) ne znaci puno kada je biznis i politika u pitanju, vec su potrebne neke druge sposobnosti!

    Evo, sad nemozes reci da te nisam iscrpno informisao o svemu

    Pozdrav,
    "Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"

  25. #250
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,306
    Thanks Thanks Given 
    2,783
    Thanks Thanks Received 
    3,941
    Thanked in
    1,910 Posts

    Default

    Tako Vi je to moji Vi
    LJETI NEMA KO DA RADI A BIROI PUNI NEZAPOSLENIH

    Crnogorci neće u sezonce



    Podgorica - Od januara do početka oktobra u Crnoj Gori je zaposleno skoro 45.000 sezonaca, od čega oko 6.600, ili svega 15 odsto, čini domaća radna snaga.
    I pored toga što je na biroima rada trenutno prijavljeno oko 38.000 nezaposlenih a potrebe za sezonskom radnom snagom sve su veće, sezonsko zapošljavanje ni u približnoj mjeri u kojoj bi trebalo ne utiče na smanjenje ukupne nezaposlenosti u Crnoj Gori. Razlozi su identični kao i ranijih godina - Crnogorci neće da rade sezonske poslove kao konobari, šankeri, pica majstori, zidari, moleri.
    To su “Vijestima” potvrdili crnogorski poslodavci i predstavnici Zavoda za zapošljavanje, koji smatraju da je vrijeme za pokretanje velike kampanje za promjenu svijesti kod građana.
    Da bi “odradili” sezonu, poslodavci u turizmu, građevinarstvu, trgovini i poljoprivredi angažuju radnike uglavnom iz Srbije, ali i iz drugih zemalja bivše Jugoslavije.
    U Crnoj Gori je do početka oktobra u različitim djelatnostima posao do sada našlo skoro 45.000 sezonaca, od čega preko 38.000 čine nerezidenti. Broj angažovanih nerezidenata je za 45 odsto veći nego 2005. godine. Polovina ih dolazi iz Srbije, oko 37 odsto iz Bosne i Hercegovine, iz Makedonije šest odsto, ostali su sa Kosova i drugih područja.
    Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Branko Kažanegra kaže da je hotelijerima i ugostiteljima najteže naći radnika.
    - Kada bi se bavili svemirskom tehnologijom, to i ne bi bilo čudno, ali su u pitanju poslovi poput konobara, kuvara, sobarice i slično koji se mogu naučiti odmah. Kada ne bi bilo radne snage iz Srbije, Makedonije, Bosne i drugih zemalja okruženjam, turistička sezona se ne bi mogla odraditi - rekao je za “Vijesti” Kažanegra.
    Poslodavcima, kako kaže, odgovara da zaposle domaću radnu snagu “jer su doprinosi niži, a i lokalci uglavnom imaju obezbijeđen smještaj i hranu”, ali da je to neizvodljivo.
    - Domaćih radnika ima malo jer očigledno ne žele da rade sezonske poslove. Vjerovatno je to zbog ponosa ili misle da ih je Bog dao da budu direktori i šefovi. Nije sramota raditi u uslužnoj djelatnosti, nasmiješiti se nekome i reći dobro jutro. To je u inostranstvu potpuno normalno - istakao je Kažanegra.
    On se ne slaže da su plate sezonaca niske, ukoliko se uporede sa drugim poslovima.
    - Sezonsko zapošljavanje je ozbiljan problem koji zahtijeva detaljne analize. Sve se više otvara novih hotela i turističkih objekata i neće biti lako pronaći potrebnu radnu snagu. Mislim da je potrebna velika kampanja za promjenu svijesti kod ljudi. Nema turizma bez adekvatne radne snage. Nema dobrog hotela ako nema dobre usluge - kazao je Kažanegra.
    On tvrdi da su poslodavci prinuđeni da raspisuju oglase u Hrvatskoj, Makedoniji, Bosni i drugim zemljama da bi obezbijedili radnike.
    - A kod nas se priča o nezaposlenosti - dodao je predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja.
    I pored toga što je mali broj Crnogoraca u odnosu na tražnju angažovan sezonski, Zavod za zapošljavanje je premašio plan. Usvojeni plan zapošljavanja oko 5.500 sezonaca, kako kaže direktor Branimir Bojanić, bio je dosta ambiciozan ali je premašen za skoro 20 odsto.
    - Bez obzira na brojke, nijesmo do kraja zadovoljni. Imamo isti problem već godinama da domaća radna snaga ne želi da radi sezonske poslove. Na ovom problemu moramo ozbiljno poraditi - rekao je Bojanić.
    On kaže da je “najgore kad ima posla, a ljudi neće da rade”.
    - Problem nezaposlenosti svake godine je manji i tome treba dodatno da doprinese sezonsko zapošljavanje. Turizam posebno, ali i ostale grane poput trgovine, građevinarstva i poljoprivrede šansa su za veliko zapošljavanje. Nezaposleni to treba da iskoriste, a ne da se stide da rade - naglasio je Bojanić.
    Broj nezaposlenih smanjen je za preko 10.000 u odnosu na decembar prošle godine i iznosi oko 38.000.




    OBUČILI VIŠE OD 7.000 LJUDI

    Zavod za zapošljavanje mjerama i aktivnostima, kao što su obrazovanje i obuka nastoji da ublaži nesklad između ponude i tražnje radne snage i omogući privredi potreban odgovarajući kadar koji se traži. Od 2000. godine Zavod je obučio preko 7.000 nezaposlenih, a za potrebe turizma i ugostiteljstva obučeno je u posljednje tri godine oko 1.500 ljudi, i to 495 kuvara, 462 konobara, 86 barmena, 56 poslastičara, 37 pica majstora, 23 pekara, 69 sobarica, 8 roštilj majstora i drugih.

    Z.VUČINIĆ
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

Page 10 of 21 FirstFirst ... 6789101112131420 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. drage nase muskarcine ;)
    By daca in forum Sve i svašta
    Replies: 36
    Last Post: 16-08-05, 10:24
  2. Replies: 2
    Last Post: 21-07-05, 02:37
  3. Elzeser: Crnogorska ekonomija počiva na saradnji države i mafije
    By monteboy in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 1
    Last Post: 17-05-05, 17:43
  4. Mi nase hapsimo,a kad cete Vi vase...?
    By Dobrusky in forum Politika generalno
    Replies: 11
    Last Post: 09-09-04, 03:15
  5. Ekonomija
    By Dzono in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 6
    Last Post: 17-02-04, 23:11

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •