Nisam te pitao sta predlazes meni vec CG.
A ako ti je i ovaj predlog 'dobar' kao i onaj za RiD onda bolje da se drzim sto dalje od hotelijerstva.
Ne, predlazem ti da se "prepustis" hotelijerstvu i u tome ti zelim puno uspjeha.Originally Posted by shrek
AtlantidiaN je MiZaNTRoP
Nisam te pitao sta predlazes meni vec CG.
A ako ti je i ovaj predlog 'dobar' kao i onaj za RiD onda bolje da se drzim sto dalje od hotelijerstva.
Last edited by shrek; 06-04-06 at 18:33.
Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.
Nahranicemo ih ko i dosad. Kad su najljuce sankcije bile nismo umirali od gladi pa valjda necemo ni sadaOriginally Posted by shrek
40% ljudi je za Radikalnu stranku, nevidim sto su ovi iz Crnogorskog DPS manji extremisti ili vece demokrate...(makar sa moje tacke gledista)
Sto se tiche primanja sumnjam da imate bolji standard ali ako ti mislish da je tih par eura razlike po zvanicnoj statistici veliko, onda ajde....super Vam je i vama i nama
Inflacija nam nije 20% manja je ali i dalje visoka, najvise zbog spoljnotrgovinskog deficita, trebalo bi da bude bolje ove godine.
Kosovo je bilo i bice u sastavu Srbije. Ako dobije nezavisnost onda ti likuj, uzivaj, od volje ti a mi cemo chekati da se opet vratimo na njega.(zasto mislish da nepromenjivost granica treba da vazi za sve drzave evrope pa i sveta sem Srbije)
Last edited by manace; 06-04-06 at 19:41.
Analize ekonomista i biznismena o razvoju Crne Gore nakon referenduma: Prof. dr Petar Ivanović, Ekonomski fakultet (4)
Nove kompanije koje investiraju Crnu Goru nametnuće nove standarde i jače ujediniti region. Pojednostaviće se, pojeftiniti i ubrzati uvozno-izvozne procedure
Podgorica, 5. aprila - Priliv stranog kapitala biće mnogo veći u samostalnoj Crnoj Gori i ekonomski razvoj će biti mnogo brži, kaže prof. dr Petar Ivanović sa Ekonomskog fakulteta iz Podgorice. U narednih par godina očekujem dolazak velikih firmi i banaka, koje su do sada zaobilazile naš region prije svega zbog njegove nestabilnosti. One će nametnuti nove standarde i više će ujediniti cio region. Očekujem da će sve zemlje regiona biti otvorenije i da će umjesto petnaestak ugovora o slobodnoj trgovini biti potpisan jedan kojeg će svi poštovati. Pojednostaviće se pojeftiniti i ubrzati uvozno-izvozne procedure. Sve će to dovesti do povećanja saradnje zemalja regiona. Crna Gora ima šansu da bude lider u regionu, tvrdi Ivanović.
U proteklih nekoliko godina smo se uvjerili koliko je komplikovana i skupa zajednica. Ona košta građane Crne Gore i Srbije. Ne vjerujem da velika, skupa i neefikasna državna birokratija može da vodi bilo koju zemlju naprijed.Sticajem nezavisnosti Crna Gora otklanja i posljednje sumnje u moguće sistemske promjene. Kod pojedinih investitora koji još nijesu uložili u Crnu Goru, postojala je bojazan da rezultati u reformama koje je Crna Gora postigla kao što su uvođenje eura, poreski zakoni, tretman stranaca, vizni režim... mogu biti izmijenjeni. Ta je bojazan kreirala poteškoće u planiranju na duži rok, posebno kod kapitalnih investicija i velikih firmi, koje su po prirodi malo sporije u donošenju odluka. Nezavisnost će upravo donijeti novi podsticaj za investicije.
Najveća prednost malih sistema je njihova fleksibilnost - sposobnost da se brzo prilagođavaju promjenama. Najveća prednost otvorenih sistema je brza i slobodna razmjena. Dok na veličinu sistema ne možemo bitno uticati, na njegovu otvorenost možemo. Samo dalje otvaranje crnogorske ekonomije može ubrzati naš ekonomski razvoj i rast. Bilo kakvo zatvaranje bilo bi pogubno, procjenjuje Ivanović. Najbolji koncept za nezavisnu Crnu Goru je onaj koji se bazira na ekonomskim slobodama. Ove slobode se zasnivaju na ličnom izboru, dobrovoljnoj razmjeni, zaštiti imovine i lica, slobodnom ulasku na tržište i izlaganju konkurenciji. Među prvih pet zemalja u prošloj godini koje imaju najveći stepen ekonomskih sloboda nalaze se četiri male ekonomije. Među prvih deset, sedam su male. To nam dovoljno govori da male ekonomije moraju obezbijediti veći stepen ekonomskih sloboda, da bi ostvarile brz razvoj i privukle investitore.
U prošloj godini strane direktne investicije po zaposlenom u ekonomski slobodnim zemljama bile su 45 puta veće nego u ekonomski neslobodnim zemljama. Treba li bolji dokaz o tome da je potrebno dalje povećanje ekonomskih sloboda u Crnoj Gori, ako hoćemo da imamo veće investicije. To znači da samo dalje smanjenje poreza, carina, javne administracije, pojednostavljenje i ubrzanje procedura može podići ekonomske slobode na veći nivo. Velike ekonomske slobode osnov su koncepta mikro države koji predstavlja optimalno rješenje za Crnu Goru.
Crna Gora ima kadrovski potencijal. Znanje nesumljivo predstavlja jedan od ključnih pokretača razvoja. Jedna od osnovnih karakteristika znanja je da se nekontrolisano širi što smeta onima koji bi htjeli sve da kontrolišu. Da je znanje dostupno svima i da znanje ne garantuje svakome uspjeh, takođe je jedna od karakteristika. Nama su u Crnoj Gori sve više potrebni profesionalci u poslu. U suprotnom doći ćemo u situaciju da znamo sve više, o sve manje toga. Ne treba miješati znanje i obrazovanje. Samo obrazovanje nam ne daje iskustvo i mudrost.
U Crnoj Gori ima i neznanja. Neznanje je uvijek spremno da se samo sebi divi. Zato ne treba ponavljati ono što se neposredno pokazalo kao loše. Na takvim primjerima treba učiti, kaže prof. dr Ivanović.
Mr.Milović
--------------------------------------------------------------------------------
Dobar sistem je ključni resurs
Ključni resursi Crne Gore nijesu prirodne ljepote, izlaz na more, jeftina radna snaga. Sve je to jako bitno, ali je najveći resurs Crne Gore ekonomski sistem kojeg gradimo. Naš finalni proizvod treba da bude ekonomski sistem koji je poslovno orijentisan, sa stabilnom makroekonomskom politikom, malom i efektivnom administracijom, visokim nivoom ekonomskih sloboda, jakom valutom, zaštićenim pravima svojine, mogućnošću da se slobodno iznese profit, dividendu ili kamatu van Crne Gore i veoma povoljnom poreskom klimom. Dio od toga smo uspjeli da ostvarimo, a na ostatku radimo. To je ono po čemu Crna Gora treba da bude prepoznata ne samo u regionu, već i svijetu, kaže Ivanović. Domaće ne treba štititi Crnogorske proizvođače ne treba uopšte štititi. Oni će najbolje štititi sami sebe, tako što će početi tržišno da razmišljaju i tržišno da se ponašaju. Svi oblici zaštite samo stvaraju privid uspjeha. Kada prestane zaštita nestaje i uspjeh. Dodatni problem je što zaštitu neko plaća, ona nije besplatna. Plaćaju je svi građani Crne Gore kroz poreze, carine... U krajnjem i kroz veće cijene. Mnogo više vjerujem tržištu i njegovom mehanizmu nagrađivanja uspješnih, nego pojedincu koji okači oreol zaštitnika tuđim parama, kaže Ivanović. Moramo raditi više Ako hoćemo da budemo konkurentni, moramo mnogo više ulagati u znanje i koristiti ono što nam je priroda dala i u čemu imamo prednost nad susjedima, kaže Ivanović. U osnovi svega nalazi se rad. Jednostavno - moramo raditi više. Naša preduzeća biće konkurentna samo ako povećaju efikasnost svog poslovanja. Zanimljivo je da najveće čudo u Crnoj Gori očekuju upravo oni koji najmanje rade.
Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.
Promotivne aktivnosti Ministarstva turizma na globalnim tv mrežama
Podgorica, 45. aprila - Pozicioniranje Crne Gore kao turističke destinacije i nastavak ubrzanog održivog razvoja čime se stvara jak imidž i promocija Crne Gore u svijetu Ministarstvo turizma Crne Gore nastavlja globalnu kampanju posredstvom tv mreža CNN i EURONENjS započete prošle godine. Kampanja "Edžperience njild beauty" u kontinuitetu se odvija od jula prošle godine i biće nastavljena do kraja ove godine. Spot je prije svega pokazivao geografsku poziciju Crne Gore i spoj različitosti crnogorskog juga, sjevera i središnjeg dijela u pravcu izazivanje intersovanja za destinaciju Montenegro. Tokom decembra, januara i februara akcenat je stavljen na crnogorske planine, ali i na primorski dio i promociju zimske turističke ponude. U narednom periodu na CNN će se emitovati spot koji promoviše sve vrijednosti Crne Gore i predstojeću ljetnju turističku sezonu. U dosadašnjem periodu spotovi su emitovani ukupno 760 puta, a spot je viđen više od 33,5 miliona puta što ilustrativno pokazuje uticaj kampanje, imajući u vidu da CNN pokriva 95 zemalja Evrope, Afrike i Azije a njegov program prati 102 miliona gledalaca.
Promocija turističke Crne Gore posredstvom EURONENjS čiji se program prati u više od 114 zemalja svijeta, više je okrenut Evropi i emituje se na sedam jezika. U periodu od decembra prošle godine do sredine maja spot će biti emitovan 460 puta.
Ove podatke, koji potvrđuju da Montenegrobrend sve uspješnije osvaja svijet, saopštile su na današnjoj pres konferenciji predstavnice Ministarstva turizma Crne Gore Jelena Paović, Marija Rajković i Jelena Čanović.
Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.
Eeee, sve li rade naopako sve im prosto.
Daj prvo napravite puteve, sredite da gost ima vode da se istusira kad se vrati sa plaze, da ne gleda smece, da ima dje da se parkira pa onda nas reklamirajte i zovite stranaca.
Ovako ce jednom doci i vise ga necemo gledat. Nema nista gore no kad te ruzan glas bije.
Sve li nam je neplanski i s' brda s' dola.
Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.
Ovaj tekst o promotivnim aktivnostima moze biti uvod i da se pokaze kako svoje reklame i turisticko ime izgradjuju drugi.
Mark Tven je rekao "Gospod je Raj stvorio posmatrajuci Mauricijus", Bajron je opet raj nasao na nasim obalama, a obicnim smrtnicima je ostalo samo da sacuvaju taj Bozji dar. Kako mi cuvamo to znamo i vidimo. Za Mauricijus kazu da je ostrvo ljubavi, da neka cudna magija ucini i lirska osjecanja napadaju poput tajfuna, pasata i ko zna kakvih elementarnih nepogoda.
Bilo kako bilo evropljani su tu nasli kutak da provedu medeni mjesec, proslave neku znacajnu godisnjicu ili taj svecani cin zenidbe obave bas tamo. Turisticki radnici su od toga napravili turisticku atrakciju i nista, bas nista, sto se tice turizma tamo se ne prepusta slucaju.
Turizam je tamo pod najrigoroznijom kontrolom drzave, ali ne na nacin da bi se reklo:
Oni nijesu dozvolili da im turisticka infrastruktura unisti sve i bas zato se tretiraju kao mjesto ekskluzivnog turizma, a ne onog masovnog koji se malo razlikuje od vasarista ili tuske pijace. Kad se kod nas uopste pomene "ekskluzivni turizam" onda se odma to povezuje kao mjesto sa kockarnicama i mjestima gdje dolaze oni sa torbama punih para, nestp zatvoreno za kockanje ili *****nje i da je to nedostupno za obicne smrtnike.Originally Posted by cattaro
Neki strucnjaci pojavljuju sa tezama da je Crna Gora mala da bi se turizam pretvorio u taj elitni, a u sustini je razlog sto i u maloj sredini to bi zahtijevao veliki
rad, a tu nam vec sklonosti nijesu bas najbolje.
Na Mauricijusu postoje hoteli od onih najskromnijih do najluksuznijih, ali usluga je u svakom jednaka - jednostavno fantasticna. Ne znas sta ti misle, ali su vazda nasmijani, kod nas se i ne moras truditi da saznas sta ti misle jer vidis.
Prosle godine su na Zabljaku poceli sa jednom finom atrakcijom vjencanja Crnom jezeru. Lijepo i simpaticno i za mladence i za turiste. Vjerovali ili ne na Mauricijusu je to regulisano i zakonom i sve se to odigrava po preciznoj organizaciji profesionalaca.
Stranac se moze vjencati ako tamo provede vise od tri dana i bira da li ce to biti na obali pod palmama uz zvuke segi njihovog narodnog plesa koji nama lici na lambadu, uz njihov rum koji na takvim svecanostima "tece potocima" ili mozda negdje kod plantaza caja ili secerne trske. Hotel za mladence daje veliki popust i specijalni apartman koji je bukvalno pretvoren u ogromnu cvjecaru, hladni sampanjac i voce da jedu koliko hoce i koliko mogu je na poklon kao i sitnice tipa film sa svadbe, masa suvenira, 3 dana boravka na godisnjicu braka.....
Onima na Zabljaku se niko ne $eti ni da iznese onu tradicionalnu zdravicu iliti bocu rakije sa nataknutom jabukom. E vala za to malo paznje nije trebalo velike filozofije, ali ako je nama turista "nuzno zlo" koje treba malo istrpjeti dok ostavi pare to nije za cudjenje.
ANALIZE EKONOMISTA I BIZNISMENA O RAZVOJU CRNE GORE NAKON REFERENDUMA: DRAGIšA PEšIć, EKONOMISTA (5)
Spoljnotrgovinski deficit Crne Gore bi se jednostavnije smanjio kada bi opstala zajednica. Srpsko tržište je nezamjenljivo za crnogorske proizvode, jer oni nijesu konkurentni na evropskom, kaže Pešić
Podgorica, 6. aprila - Ekonomski interes Crne Gore je da ostane u državnoj zajednici jer od toga može imati samo koristi - mnogo većih nego Srbija, kaže Dragiša Pešić, ekonomista. Pod uslovom da zajednica bude funkcionalna, ekonomske koristi za Crnu Goru su u neograničenom pristupu na tržište Srbije, veći broj gostiju u ljetnjoj sezoni iz druge države članice. Ekonomija obima u tom slučaju dobija na značaju kao i mogućnost proporcionalnog povećanja produktivnosti na nivou firmi, ali i države. Crnogorska privreda je tradicionalno vezana za privredu Srbije. Srbija je najznačajniji uvozno-izvozni partner Crne Gore. Negativni saldo koji je zabilježen u razmjeni daleko lakše bi se smanjio ukoliko bi ostala državna zajednica. U tom slučaju, jednostavnije bi bilo modernizovati i graditi infrastrukturne objekte, što ima izuzetnog značaja za razvoj turističke privrede, rast prihoda od transportnih i lučkih usluga u Crnoj Gori. U slučaju da Crna Gora ostane u zajednici sa Srbijom imala bi veću stabilnost u energetskom snabdijevanju. Povećale bi se, objašnjava Pešić, i direktne strane investicije, jer bi tržište bilo mnogo veće i za investitore primamljivije. Dileme nema da bi standard građana u državnoj zajednici mnogo brže rastao nego u slučaju odvajanja država.
Bez obzira da li Crna Gora bude nezavisna ili ostane u državnoj zajednici osnov za svoj budući razvoj može i mora potražiti u rastu usluga u bruto domaćem proizvodu, razvoju turizma, proizvodnji hrane, prije svega organske, za koju postoje prirodne prednosti, zatim u razvoju informacionih i komunikacionih tehnologija i finansijskih usluga. Ni ostali resursi sa kojima raspolaže ne smiju biti zanemareni, ali se akcenat mora staviti na ove sektore koji pružaju daleko veću šansu za privredni preporod Crne Gore u bliskoj budućnosti. Sve to se mora posmatrati u kontekstu regionalnih i evropskih integracija i budućim odnosima koji će biti diktirani članstvom Crne Gore u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
Za Crnu Goru je karakterističan visok stepen otvorenosti prema svijetu, za šta je razlog to što nema značajnu proizvodnju ni u jednom sektoru koji treba štititi. Nijesu zanemarljivi ni vanekonomski razlozi koji nemaju opravdanja, kao što je zaštita određenih uvozničkih lobija i stvaranje monopolskog položaja pojedinaca ili grupacija. Zaštitna uloga carinskih i necarinskih instrumenata u Crnoj Gori je minimalna, zbog čega za rezultat imamo izuzetno visok deficit trgovinskog i tekućeg bilansa. Bilo bi pogrešno zaključiti da je to jedini razlog deficita. Razloge treba potražiti i u veoma niskoj konkurentnosti crnogorske privrede, naročito izvozno orjentisane. Najbolji primjer za to je poljoprivreda u kojoj je veoma mali broj proizvoda orjentisan za izvoz i čija konkurencija sa samo 30 proizvoda učestvuje u ukupnom izvozu poljoprivrede na nivou od skoro 95 odsto. Samo dva proizvoda duvan i vino učestvuju sa gotovo polovinom u ukupnoj vrijednosti izvoza. Crnogorski izvoz industrijskih proizvoda je takođe vezan za jedan proizvod - aluminijum koji čini polovinu crnogorskog plasmana na stranom tržištu. Naročito zabrinjava to što su crnogorski izvozni proizvodi sa veoma niskim stepenom finalizacije. To hitno mora da se promijeni, kaže Pešić.
- Formiranjem regionalnog slobodnog tržišta Jugoistočne Evrope stvoriće se tržište od 60 miliona potrošača, podsjeća Pešić. U okviru tog procesa značajno mjesto će zauzeti državna zajednica SCG. U okviru budućeg slobodnog prometa ostavljen je jedan kvantum proizvoda koji se na određeni vremenski period i dalje može štititi carinskim i drugim zaštitnim mjerama. Ovo tržište biće veoma zanimljivo ne samo za evropski razvijene zemlje već i SAD . Konkurencija će biti izuzetno jaka i samo kvalitetni proizvodi i konkurentne cijene imaće šansu za uspjeh. Crna Gora se ne može pohvaliti konkurentnošću svoje privrede, zato je za duži vremenski period za najveći dio njenih proizvoda najznačajnije unutrašnje, odnosno tržište Srbije. Ono će biti nezamjenljivo i nenadoknadivo stranim tržištima, uključujući i regionalna. Jednostavno rečeno, jedan broj proizvoda crnogorske privrede biće moguće plasirati samo na unutrašnjem tržištu, ocjenjuje Pešić.
Prekinuti partijsku selekciju kadrova
U svim oblastima u Crnoj Gori kadrovska politika je isključivo partijska i uskostranačka. To znači da nemamo politiku korišćenja svih resursa i potencijala koji u Crnoj Gori nijesu mali, kaže Pešić. Ukoliko se nastavi sa ovakvom politikom, onda Crna Gora ne može valorizovati resurse i adekvatno odgovoriti na regionalne, evropske i evroatlantske integrativne procese. Korišćenje svih kadrovskih potencijala za Crnu Goru je uslov za jak ekonomski razvoj i privredni preporod, koji joj je neophodan.
Liberalizacija kao bumerang
Liberalizacija spoljno-trgovinskog režima u Crnoj Gori se pretvorila u svoju suprotnost. Bez obzira na regionalne evropske i svjetske trendove, ona ne može ostati do kraja na ovom nivou a da ne generiše negativne posljedice - konstantno ih produbljujući. Pešić podsjeća da svaka država u mjeri u kojoj joj to dozvoljavaju uslovi na svjetskom tržištu mora štititi određene prioritete, odnosno privredne sektore i određene proizvode. I Crna Gora to mora da radi i zaštiti određeni broj proizvoda iz poljoprivrede i industrije.
Rasprodaja preduzeća nije popravila standard građana
- Visok nivo stranih investicija, koji je u prošloj godini zbog prodaje Telekoma, KAP-a, Podgoričke banke bio 382 miliona eura, nije se odrazio na povećanje životnog standarda građana i uslova života u Crnoj Gori. Bojim se da se to neće dogoditi ni u narednom periodu. Nasuprot tome, svjedoci smo nevjerovatne koncentracije bogatstva kod jednog broja pojedinaca u Crnoj Gori bliskoj vlasti. To se dovodi u kontekst sumnjive i u dobrom dijelu neregularne privatizacije. Opstankom funkcionalne državne zajednice i zajedničkim ekonomskim prostorom povećavaju se šanse za daleko veći nivo stranih ulaganja u svim oblastima u Crnoj Gori. Naročito će to privući grin fild investicije, odnosno otvaranje novih pogona, i proizvodnje odnosno novih radnih mjesta, kaže Pešić.
Last edited by shrek; 07-04-06 at 17:19.
Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.
Bogastvo se mjeri,
Kolichinom suncheve energije u KWh, po m2.
Kolichinom pitke vode, po glavi stanovnika.
Hidro energijom, koliko litara u sekundi sa koje visine.
Jedan HEKTAR, moze biti vredniji od 100 hektara po pshenicom.
Ako se pravilno zashtiti i koristi kao IZRAELCI.
Nama fale :
Tehnologija i znanje.
Radne navike.
Strukovne organizacije, za pracenje razvoja tehnologije za preradu i plasman proizvoda.
Crnogorsko proklestvo, da se brat sa bratom ne moze dogovoriti i isposhtovati DOGOVOR, extremni INDIVIDUALISTI, koji malo kome vjeruju i koji najradje rade SAMOSTALNO, kad se REALIZUJU i nadju NISHU, nema boljih RADNIKA i BOLJIH PODANIKA, ako spozna svoj INTERES.
Radje ce biti ZAPOSHLJEN kod IZRAELCA, nego kod RODJENOG BRATA.
Sa takvim VODENIM resursima i tolikim brojem POMORACA, izgradnjom ogromnih TANKERA oblozeni rostfrajom sa unutrashnje strane, mozemo snadbijevati shjevernu AFRIKU sa chistom bistrom PICHKOM VODOM, tako je izgovarala pitka voda JEDNA OD MOJIH BIVSHIH DANSKIH SUPRUGA.
Kroz TUNJEL sozinu su trebali montirati cijevi prechnika 1m, kojima bi voda iz JEZERA sa izvora ispod Rumije, pumpama se transportovala na dvije milje od OBALE DO VEZA ZA TANKER, da ne pristaje uz obalu i gubi vrijeme.
Za litar PIT.KE, litar NAFTE.
__________________
IM - Old Bone
Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...
I ja ne razumijem sto ovo nije uradjeno!Kroz TUNJEL sozinu su trebali montirati cijevi prechnika 1m, kojima bi voda iz JEZERA sa izvora ispod Rumije, pumpama se transportovala na dvije milje od OBALE DO VEZA ZA TANKER, da ne pristaje uz obalu i gubi vrijeme.
Bice uradjeno TO i Uste masu toga poslije referenduma kad se razjedini Crna Gora od serbije !
Ko nevoli Crnogorca ,vas se ambisa !!!
Sve se to mora oragnizovati Hari, bas kao na Mauricijusu.Originally Posted by Hari Krisna
Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.
... produktivnoscu radne snage.Originally Posted by milovan
AtlantidiaN je MiZaNTRoP
Ovo je jedna od vecih zabluda kad se prica o ekonomiji u CG. Mnogi su se toga odavno dosjetili, pa je litar neke "no name" vode nekoliko centi na veliko.Originally Posted by milovan
Sto se tog umijeca u iskoristavanju prirodnih resursa tice, ja bih vec velikim uspjehom smatrao kad bi neka voda iz CG u samoj CG zauzimala poziciju koju sad drzi "Knjaz Milos".
AtlantidiaN je MiZaNTRoP
ANALIZE: EKONOMISTI I BIZNISMENI O EKONOMSKOM RAZVOJU CRNE GORE NAKON REFERENDUMA: DR NIKOLA FABRIS, GLAVNI EKONOMISTA CENTRALNE BANKE (7)
STIMULATIVNI AMBIJENT traži jeftinu državu koja se neće miješati u proces proizvodnje. Male privrede se brže razvijaju. Zaštita opravdana donekle samo u poljoprivredi
Manje privrede ne mogu sebi dozvoliti politiku visokog stepena protekcionizma koji po pravilu dovodi do usporavanja ekonomskog rasta. Razlozi su u tome što nije moguće proizvoditi sve proizvode za sopstvene potrebe, već moramo uvoziti veliku količinu artikala koje nijesmo u stanju da proizvedemo u domaćoj privredi, kaže dr Nikola Fabris, glavni ekonomista Centralne banke Crne Gore, odgovarajući na pitanje koje su prednosti malog i otvorenog ekonomskog sistema kakav je crnogorski. Nasuprot tome, da bi se mogao platiti uvoz potrebno je ostvariti specijalizaciju u određenim proizvodima koji će se izvoziti i biti konkurentni na svjetskom tržištu - što takođe zahtijeva visok stepen otvorenosti. U visoko otvorenim sistemima imamo i značajan stepen strane konkurencije, što primorave domaće proizvođače da efikasnije posluju. U malim zemljama ima manje problema pa ih je lakše rješavati. U Crnoj Gori je, recimo, problematično dvadesetak velikih preduzeća, a u Srbiji stotinjak. Za prestrukturiranje dvadesetak preduzeća neophodan je manji kapital, što samo po sebi znači da je te probleme lakše rješavati. Svjetski je trend da se male privrede brže razvijaju, podsjeća Fabris.
Osnovni cilj ekonomske politike Crne Gore treba da bude formiranje stimulativnog poslovnog ambijenta, slično razvijenim tržišnim privredama. Takav ambijent podrazumijeva deregulaciju ekonomske aktivnosti odnosno brze, jednostavne i jeftivne administrativne procedure. On takođe podrazumijeva povlačenje države iz procesa proizvodnja. Osnovna uloga države treba da bude zaštita javnog reda i mira, bezbjednosti, kao i garantovanje svojinskih i ugovornih prava. Angažman države u drugim oblastima poput zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite, može biti samo do mjere do koje je obavljanje ovih aktivnosti neophodno za normalan razvitak zemlje, a istovremeno nije profitabilno privatnom sektoru. Takav ambijent će podstaći preduzetništvo, zapošljavanje i investiranje. Ono, međutim, traži visok stepen liberalizacije i na spoljnom i na unutrašnjem planu. Zaštita domaće privrede može da bude samo u onoj mjeri u kojoj je prisutna i u razvijenim tržišnim privredama. Stimulativni ambijent traži "jeftinu" državu koja se neće miješati u proces proizvodnje, uz zadržavanje korektivne funkcije u slučaju većih tržišnih poremećaja. Da bi se to postiglo treba nastaviti sa politikom približavanja Crne Gore međunarodnim integracijama- prije svega EU i STO.
Na ključne razvojne resurse državni status ne utiče u velikoj mjeri. Ključni resursi razvoja nezavisne Crne Gore prije svega su turizam i izuzetni prirodni potencijali za dalji razvoj ove grane. Potencijali postoje i u poljoprivredi, nekim granama stočarstva, što predstavlja dobru osnovu za razvoj lake prehrambene industrije. Crna Gora ima potencijal i za razvoj industrije alkoholnih i bezalkoholnih pića. Veliko rudno bogatstvo boksita stvara pretpostavke za razvoj proizvodnje aluminijuma. Šumsko bogatstvo bi moglo biti osnova za razvoj drvne industrije i industrije namještaja, koje su u prošlosti bile solidno razvijene. Sticajem nezavisnosti Crna Gora bi eliminisala jedan izvor potencijalne nestabilnosti - neriješen državni status. To bi pozitivno uticalo na priliv stranih investicija. Otvorilo bi, takođe, mogućnost za poboljšanje kreditnog rejtinga što, takođe, privlači investitore. Druga strana medalje je tržište. Sticanjem nezavisnosti smanjuje se tržište, što negativno utiče na strane investitore. Suštinski, ukoliko želimo visok priliv stranih investicija moramo voditi zdravu politiku, koja podrazumijeva smanjenje javnih rashoda, sniženje budžetskog deficita, nastavak privatizacije i prestrukturiranja privrede, postepeno snižavanje poreza da ne bismo ugrozili budžet, vođenje politike približavanja EU, deregulaciju privrede, zadržavanje visoko otvorenog sistema.
U ekonomskoj teoriji i politici postoji konsenzus da je visoka i dugotrajna zaštita kontraproduktivna, kaže Fabris odgovarajući na pitanje do kog stepena treba štititi crnogorske proizvođače. Zaštita dovodi do odsustva konkurencije, pa preduzeća nijesu prinuđena da unapređuju efikasnost poslovanja. Smatram da je nešto viši stepen zaštite potreban samo u poljoprivredi, jer se ona suočava sa konkurencijom proizvođača čija je proizvodnja subvencionisana od domicilnih država. U uslovima kada Crna Gora nema dovoljno novca za subvencionisanje domaće poljoprivrede, domaći proizvođači stavljaju se u nepovoljan položaj - jer strana konkurencija ima niže troškove.
Logika biznisa je logika profita, kaže Fabris odgovarajući na pitanje kakva se saradnja može očekivati sa privredama u regionu u slučaju nezavisnosti Crne Gore. U interesu svih privreda u regionu je da imaju što veći stepen međusobne ekonomske saradnje. Tako se stvaraju preduslovi za maksimizaciju profita. Politika EU prema regionu jugoistočne Evrope zahtijeva povećanje međusobne saradnje i stvaranje multilateralna zone slobodne trgovine. To znači da će stepen saradnje biti samo veći, kaže Fabris.
Niska konkurentnost domaće privrede
Crnogorska privreda je nisko konkurentna na svjetskom tržištu. Ukoliko je za utjehu, isti problem imaju i gotovo sve zemlje jugoistočne Evrope. U Crnoj Gori, međutim, imamo određenu specijalizaciju odnosno niži stepen konkurentnosti u robnom sektoru, a mnogo viši u uslužnom, kaže Fabris. Neke grane koje su krajem 80-ih bile veliki proizvođači i izvoznici gotovo da su nestale ili su znatno miniminizovale obim aktivnosti. Na njihovo mjesto dolaze neki drugi proizvođači. Zbog toga je realno očekivati da će se proces tržišne selekcije u Crnoj Gori nastaviti i u budućnosti.
Moguće je da Srbija privremeno uvede carine za crnogorske proizvode
Pod pretpostavkom da rezultat referenduma bude nezavisnost, moguće je da privremeno dođe do otežanja spoljnotrgovinskog prometa sa Srbijom, kao posljedica eventualnog uvođenja carina, kaže Fabris. To bi štetilo i Srbiji i Crnoj Gori. Vjerujem da bi taj eventualni efekat bio samo privremen i kratkotrajan iz nekoliko razloga. Prvo, u okviru Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope EU je formirala zonu slobodne trgovine u ovom regionu, u kojoj nakon isteka prelaznog perioda, 90 odsto međusobne razmjene treba da bude na bescarinskoj osnovi. Taj sporazum bi pokrivao i spoljnotrgovinsku razmjenu Srbije i Crne Gore. Poruka EU zemljama ovog regiona je jasna - ukoliko želite da postanete članica EU i da uđete u zonu slobodne trgovine, onda prvo morate da dokažete da ste u stanju da međusobno trgujete na bescarinskoj osnovi. Eventualni prekid tokova imao bi veliku štetu za privredu Srbije, vjerovatno veću nego po crnogorsku privredu. Ova teza na prvi pogled može zvučati paradoksalno, jer je uobičajeno da u slučaju prekida trgovinskih odnosa veću štetu trpi manja zemlja zbog gubitka većeg tržišta. Podaci o spoljnoj trgovini između Crne Gore i Srbije to demantuju. Srbija u razmjeni sa Crnom Gorom ostvaruje značajan suficit. U prošloj godini, recimo, izvoz Crne Gore u Srbiju, uključujući Kosovo, bio je 160 miliona eura, a uvoz iz Srbije, uključujući takođe Kosovo, 327,5 miliona eura. Ove brojke nije potrebno komentarisati.
Ekonomski posmatrano, nezavisno od državnog statusa, interes Crne Gore i Srbije je da postoje četiri osnovne slobode - sloboda kretanja rada, robe, usluga i kapitala. Da li će u slučaju nezavisnosti Crne Gore doći do nekih promjena, to prije svega zavisi od političkog dogovora Crne Gore i Srbije, kaže Fabris.
Državna uprava nema kvalitetne kadrove
Glavni ograničavajući faktor u privredi nijesu raspoloživi kadrovi već kapital. Nasuprot tome, smatram da u državnoj upravi nema dovoljno kvalitetnih kadrova, kaže Fabris. Razlog je u visini plata, u čemu državna uprava nije konkurentna privredi i privatnom sektoru. Upravo zbog toga imamo odliv kadrova ka privredi. Rješenje treba tražiti u smanjenju broja zaposlenih u državnoj upravi, što bi omogućilo veće plate, ali i njenu značajniju efikasnost, kaže Fabris.
Last edited by shrek; 09-04-06 at 18:24.
Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.
Ok , ako ti ne vidis razliku, onda u redu...Originally Posted by manace
Samo me zanima...
Ne vidis razliku izmedju lopova i koljaca?
Izmedju onoga koji ti krade iz kuce i onoga koji bi da hara okolo, pjuje ubija?(Tigrovi, orlovi, sokolovi,skorpioni, Seseljava garda...)
Ne vidis ama bas nikakvu razliku izmedju Seselja i vladajuce elite Cg?
Ama bas nikakvu?
Radije bih da mi je na vlasti pametni lopov ( ma koliko ovo jadno zvucalo)
Nego apsolutni ludak i najbolji politicki predstavnik ludila iz 90tih...
Radije bi da na vlasti bude lopuza koja se izvinila za Dubrovnik ( ma koliko jeftinih politickih poena za to dobio) nego ludak koji bi da vraca Srpske teritorije, i koji negira da se Srebrenica uposte dogodila...
I dalje ne vidis ni najmanju razliku?
Ama bas nikakvu?
Ne vidis razliku izmedju fukare i serijskog ubice? Za tebe su isti?
Ne volim ni jednog ni drugog, ali ako moram da biram izmedju dva zla...
Povratak na Kosovo...
Srecno sa tom varijantom...
Time vas radikali hrane, a kada neko kaze da ce Kosovo biti nezavisno ( sto ce se desiti jer je situacija jednostavno takva, ne postoji ni jedna druga opcija, osim ako ne zelite da zivite sa albanskom pokrajinom u sastavu vase drzave)vi ospete drvlje i kamenje na njega kao da je rekao nesto nebulozno i nevjerovatno, a ne nesto sto je ocigledno i neizbjezno...
Kao ono dijete koje se pokrije cebetom kada ga nesto uplasi i misli da je time rijesilo sve probleme...
Pozdrav...
"Ma$ane, napravi prelom u svom mozgu! "
Vidi da je nesto napravio do sad bi ga osudili a ne drzali u Hagu 3.5 godine da se josh nezna za sta je optuzen. Prema tome nemoj ti suditi pusti da vidimo sta ce oni uraditi, imaju sve potrebno u svojim rukama pa .....videcemo. Dobro je da su haradinaja expresno oslobodili za 3 meseca + moze da se bavi politikom.Originally Posted by Mihailo...
Kosovo je izgubljeno mozda za tebe, ali ja cu se drzati one izreke pobedice onaj ko duze bude verovao u pobedu. Mada mi je cudno sto se zalazez za promenu granica na balkanu, to ce dovesti do trajnog mira, sigurno.
Valjda postoji neko medjunarodno pravo koje vazi za sve ali ako nebude...
Last edited by manace; 09-04-06 at 20:21.
Originally Posted by manace
Ako ti mislis da je Seselj nevin, to je tvoja stvar...nisu ni Milosevica osudili...mislim i da je on nevin...da li ti treba sud da osudis nekoga ko je pozivao na klanje zardjalim kasikama, i imao svoju paravojnu jedinicu koja je harala po Bosni? Ali kao sto rece, vidjecemo...
Sta ce dovesti do trajnog mira? Drzava koja u svom okviru ima dvije(od tri) republike od kojih je jedna 90% albanska i 90% za nezavisnost, a druga blagom vecinom za nezavisnost? Da li je to tvoj garant stabilnosti?
Mislis li da je opstanak takve nakaze bolje rijesenje od "promjene granica" kojih se tako plasis?
Poz
"Ma$ane, napravi prelom u svom mozgu! "
Bio sam ti spremio dobar post na ove gluposti sto si nalupao ali necu da skrecemo sa teme.Originally Posted by manace
Otvori neki drugi topic pa da se doFatimo!
Zamolio bih moderatore da od sad ovakve postove brisu ili prebacaju nedje drugo.
Last edited by shrek; 09-04-06 at 21:08.
Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.
Originally Posted by AtlantidiaN
Ako dodjesh u Dansku,
odmah te VODIM u SAMOPOSLUGU,
da se SVOJIM OCHIMA UVJERISH , koliko VRIJEDI 1,5 litara PI.KE VODE, ako odbijesh poreze i dadzbine na NAFTU, za litru vode , mozesh da kupis 1,5 litara NAFTE.
Znam za Dansku, koliko koshta 1,5 litara PI.KE VODE, za AFRIKU mozda dobijemo podatke od NEKOG FORUMASHA KOJI JE POSJETIO SHJEVERNU AFRIKU.
Ja sam se snadbio sa 50 litara Knjaza Milosha, jer nema CRNOGORSKE na DANSKOM TRZISHTU.
Zato ima VRANCA u malo vecim KOLICHINAMA.
IM - Old Bone
Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...
Ja znam da u prodavnicama na zapadu ima flasiranih voda koje prelaze euro po litru, ali zato sto debelo naplacuju ambalazu i brend. Isto tako sam cuo da u Italiji voda na veliko u plasticnim kanisterima (onim za kancelarije) moze da se nabavi i za 70 eura po toni.Originally Posted by milovan
AtlantidiaN je MiZaNTRoP
Originally Posted by AtlantidiaN
Rachunaj 20 eura po toni i pomnozi sa miliardama tona pitke vode, prve klase iz nashih prirodnih izvora.
Kad bi nasha BIROKRATIJA sjashala sa grbache PREDUZETNIKA sa IZVORISHTA i prestala sa UCJENAMA, nicale bi fabrike PI.TKE VODE, PROTOCHNE MINI HIDRO CENTRALE, VJETRENJACHE, KRECHANE, SOLARNE SOLANE SA POMOCNOM ENERGIJOM TALASA; DJE BI ISPARAVANJE VODE BILO INTEZIVIRANO VAKUMOM i INTEZIVNOM KONTINUIRANOM PROIZVODNJOM MORSKE SOLI.
IMA SE, MOZE SE
ALI NE DAJU OVI IZ KUMROVECA,
HEBALI SMO ZECA:
IM - Old Bone
Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...
Milovane obrazati dje ima to u Dansku Vranca e bi skoknujo da trgujemjedno 4 - 5 kartona ??
Ko nevoli Crnogorca ,vas se ambisa !!!
Najbolja voda u Crnoj Gori: Selo Tmusice, Ivov do. Voda je iskljucivo za svoju dusu. Sebicno je cuvam od komercijalizacije.
DR GORDANA ĐUROVIć , MINISTAR ZA EKONOMSKE ODNOSE SA INOSTRANSTVOM I EVROPSKE INTEGRACIJE
Nezavisna Crna Gora je takođe atraktivan investicioni ambijent. Biće atraktivniji nego sada. Samostalnost Crnoj Gori donosi više kredita za infrastrukturu, veći nivo donacija, ali i kvalitetniji obim bilateralne politike i ekonomske saradnje, posebno sa zemljama Evropske unije. Direktan efekat osamostaljenja je i direktni pristup i veći obim finansijske podrške od evropskih fondova i programa za zemlje koje se nalaze na putu pristupanja, objašnjava Đurović
Podgorica, 9. aprila - Samostalna međunarodno priznata Crna Gora može biti dobar primjer dinamične ekonomske integracije u EU. Osnovni razlog je to što ona predstavlja mali otvoreni ekonomski sistem bez velikog protekcionizma, sa izvanrednim resursima, kvalifikovanom radnom snagom, visokim nivoom ostvarenih ekonomskih reformi i privatizacije koja je dostigla i do 70 odsto, kaže dr Gordana Đurović, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije, odgovarajući na pitanje o ekonomskom razvoju Crne Gore nakon referenduma. Strateški razvojni dokument Agenda ekonomskih reformi od 2002. do 2007. godine predstavlja svojevrsnu evropsku agendu za Crnu Goru.
Nezavisna Crna Gora je takođe atraktivan investicioni ambijent. Biće atraktivniji nego sada. Crna Gora je najmanje zadužena zemlja u regionu. Značajno je unaprijedila svoj investicioni ambijent nakon usvajanja niza zakona koji su preslikali savremene evropske standarde, izgradila je institucije koje imaju jak kapacitet. Crna Gora ima transparentne procedure ulaganja, dodatne stimulativne mjere i kao takva može biti atraktivna za mnoge buduće investicione odluke, posebno u oblasti turizma, saobraćajne infrastrukture i poljoprivrede. Pozitivni ekonomski efekti osamostaljenja efektuiraju se kroz više sredstava u budžetu. To, takođe, znači efikasniju alternativnu upotrebu 41 milion eura, koliko je, recimo, potrošeno za Vojsku. To, takođe, znači dinamičnu reformu sistema odbrane u skladu sa crnogorskim potrebama, ali i kvalitetniji odnosi sa međunarodnim finansijskim institucijama - Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom... Samostalnost Crnoj Gori donosi više kredita za infrastrukturu, veći nivo donacija, ali i kvalitetniji obim bilateralne politike i ekonomske saradnje, posebno sa zemljama Evropske unije. Direktan efekat osamostaljenja je i direktni pristup i veći obim finansijske podrške od evropskih fondova i programa za zemlje koje se nalaze na putu pristupanja, objašnjava Đurović.
Ukoliko odgovor građana na referendumu bude nezavisnost to će značiti i značajno povećan administrativni kapacitet Crne Gore za proces pregovaranja i preuzimanje obaveza iz sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Crna Gora može biti i dobar primjer postepene integracije u EU jer predstavlja formulu suživota različitih koncesija i nacija koje su vjekovima živjele zajedno na ovim prostorima. To predstavlja pravu afirmaciju ključnog evropskog principa integracija. Imamo i hiljadugodišnju državnu tradiciju - od 13. jula 1878. godine na Berlinskom kongresu kada je Crna Gora priznata kao 27 nezavisna država u svijetu. Tokom krize devedesetih godina Crna Gora je uspjela da očuva mir u zemlji i bila je otvorena za sve izbjeglice i raseljena lica sa prostora bivše Jugoslavije i Kosova, kaže Đurović, podsjećajući da je 1999. broj stanovnika Crne Gore bio povećan za 20 odsto. Crna Gora je dobar susjed što se pokazalo svo ovo vrijeme. Želimo sami da upravljamo svojom budućnošću i gradimo svoj nezavisni evropski put do punog učlanjenja u EU, njegujući istovremeno dobre odnose sa svim susjedima, uključujući Srbiju i Kosovo.
Crna Gora želi i pravo na direktno predstavljanje interesa na putu pridruživanja u Evropsku uniju, što znači partnerski odnos. Kreiranje male i efikasne diplomatske mreže koja bi zastupala interese Crne Gore u drugim zemljama i međunarodnim institucijama. To bi, takođe, značilo i kancelariju delegacije Evropske komisije u Beogradu. Poučeni iskustvima tri Jugoslavije i državne zajednice SCG, Crna Gora ima snažnu rastuću političku volju da samostalno kreira svoj evropski put, štiteći na taj način interese, ne samo države, već i biznisa i svih njenih građana, kaže Đurović.
Kreiranje države prava, razvoj demokratije i vladavina prava, razvoj političkog i pravnog sistema, slično državama EU je srednjoročna vizija razvoja Crne Gore. To znači visok stepen usklađenosti domaće legislative, procedura i institucija sa pravnim poretkom EU na strateškom putu pridruživanja. To, takođe, znači snažne institucije i transparentne procese, ali i razvoj ekonomskog sistema sličan evropskim razvijenim državama. Visok stepen otvorenosti, liberalizaciju i konkurentnost ekonomskih sektora u Crnoj Gori koji omogućava postepenu integraciju u jedinstveno tržište EU. Evropske integracije su bitne za nas same. Evropska perspektiva Crne Gore kao dobrovoljni izbor njenih građana znači optimalan oblik zaštite interesa države, biznisa i svakog pojedinca.
Crna Gora, kao i svi njeni susjedi, duboko vjeruje u snagu EU i njene perspektive, a otvoreno pitanje novog evropskog ustava ne prihvata kao slabost EU, već znak da u ovom procesu dalje političke i ekonomske integracije Evrope treba jednako pažljivo uvažavati svaku zemlju pojedinačno, dozvoljavajući joj da na putu integracija sačuva određeni nivo sopstvenog državničkog identiteta - svoje ime i posebnost. Integrisati se može samo onaj ko ima identitet i ko kroz višegodišnji složeni proces integracija dobrovoljno prenosi dio svoje suverenosti zarad zajedničke evropske perspektive u supracionalni sistem EU. Zemlje koje su prethodno afirmisale svoj državni identitet idu hrabrije i dinamičnije putem pridruživanja. Nasuprot njima zemlje koje ulaze na put pridruživanja u nestabilnom i nefunkcionalnom institucionalnom aranžmanu, moraju prethodno riješiti osnovni državno pitanje, da bi mogle na pravi način pristupiti procesu evropskih integracija.
Stvaranjem zone slobodne trgovine na prostoru Jugoistočne Evrope kroz sporazum o slobodnoj trgovini koji kreira EU je najbolji odgovor na pitanje da li će robno novčani tokovi između Crne Gore i Srbije u slučaju osamostaljenja Crne Gore biti značajno redukovani. Slobodan protok ljudi, robe, kapitala, usluga je evropski imperativ, kaže Đurović. Krajnji cilj je pridruživanje nezavisne i međunarodno priznate države Crne Gore Evropskoj uniji. Članstvo u EU biće samo konačna potvrda dobro izabranog strateškog razvojnog puta. Fokus ne na dužini puta pridruživanja, već na kvalitetu na kom Crna Gora želi da sačuva svoj identitet i omogući dinamičan razvoj ekonomije i društva u cjelini, kaže Đurović.
Više međunarodne pomoći
Od evropske agende za Crnu Goru ne očekuje se samo ulazak u prvi ugovorni odnos sa EU u bilo kom aranžmanu, već ulazak u prvi institucionalni odnos sa sopstvenim identitetom - ukoliko to bude volja većine njenih građana na predstojećem referendumu. Time Crna Gora zadržava sva prava i direktne koristi zemlje kandidata na putu integracija. To uključuje i partnerski odnos tokom pregovora, pravo učešća u političkom dijalogu. To, takođe, znači direktnije i izdašnije učešće u raspodjeli sredstava iz evropskih fondova za snažniji privredni razvoj, kaže Đurović.
Dobar primjer regionu
Nezavisni evropski put Crne Gore imao bi pozitivan uticaj na cijeli region jer nije suprostavljen interesima ni jedne od tih zemalja, pa ni interesima Srbije. Odvojeno pristupanje u Svjetsku trgovinsku organizaciju je dobar primjer kreiranja pozitivne konkurencije između Crne Gore i Srbije. To se uvijek postiže kada se poštuju ekonomski, ali i politički interesi partnera, kaže Đurović.
Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks