Ekonomija nase zemlje[Generalno]

[AtlantidiaN]

[QUOTE=Hari Krisna]
Tako da to nije sve tako komplikovano kako si predstavljao i ne treba tu neka narocita "intervencija" drzave, cak sta vise ne treba nikakva i dovoljna je jaka grupa proizvodjaca pa da se pojavi i njeguska prsuta i durmitorska prsuta i sir prljo sa Zabljaka, iz Berana, jomuza iz Savnika..... ili bilo koji tradicionalni proizvod.
[QUOTE]

Koja je to "jaka grupa proizvodjaca" u CG? Ajde mi navedi nekoga ko je "jak" u okvirima Balkana, da uopste sad ne govorimo o trzistu EU. Sto se tice uloge drzave, ukoliko do sada iz mojih postova nisi shvatio da ocekujem samo da drzava stvori preduslove svojim privrednicima da normalno posluju, onda nemam sta dalje da ti objasnjavam. Jos jednom da podvucem, za ostale koji imaju zivaca ovo da citaju: ne govorim o Bjelorusiji, no o ulozi drzave u trzisnoj ekonomiji.

Uopsteno govoreci, utopija je misliti da cemo mi na trzistu EU da se nametnemo brendovima. Kad govorimo konkretno o mesnim preradjevinama, iz citave istocne Evrope samo neki visokokvalitetni artikli iz Madjarske imaju prepoznatljivost, tako da je prica o njeguskoj prsuti i prlju malo deplasirana. Ono sa cime mi mozemo da pocnemo je meso u polutkama i cerecima, sirevi u obliku sirovina za dalju doradu i slicne polupreradjevine. Razlog zbog kog ni to sad ne moze da ide na trziste EU nije Ratko Mladic, no neadekvatnost veterinarske kontrole. Da pojasnim, Crna Gora (i Srbija isto tako) ne ispunjava norme po tom pitanju, i, sto je jos gore, ne prijavljuje stocne bolesti medjunarodnim sanitarnim organima. Sto bi upravo trebala da bude uloga drzave.

[AtlantidiaN]

PS.
Ovo sto se tice Schröedera ti je malo smijesno jer i privatizacije su za Crnu Goru korisne, a bas bih te volio cuti sta bi pricao kad bi sjutra Milo bio direktor KAP-a.
Malo ozbiljnosti u diskusiji ne bi skodilo jer iza "koristi za drzavu" kriju se najvise mahinacije.

Upravo ovim sto ovdje pise najbolje si pokazao koja je razlika izmedju savjesnog i nesavjesnog rada drzavnih funkcionera. Na jednoj strani Schröeder, koji se izborio da se gradi gasovod po dnu Baltika i na taj nacin obezbijedio da Njemacka bude distributer ruskog gasa za ostale zapadno-evropske zemlje, da ne pominjem sta to znaci za sigurnost u snabdijevanju same Njemacke i cijene koju su Njemci dobili za gas koji kupuju za svoje potrebe. Na drugoj strani Vlada Crne Gore, koja pokloni jedan svoj kapitalni industrijski kompleks "nekom" Rusu, a onda taj "investitor" izvuce iz Zeljezare sve sto moze i pobjegne.

Privatizacija sama po sebi nije dovoljna. Vazniji je karakter te privatizacije. Da ne pricam da stvarnost zna i da demantuje dogmu da je privatno=profitabilno. Ilustracija za to postoji i u Crnoj Gori: Pro Monte je 100% u vlasnistvu norveske drzave, pa im nista ne fali.

[Hari Krisna]

Koja je to "jaka grupa proizvodjaca" u CG? Ajde mi navedi nekoga ko je "jak" u okvirima Balkana, da uopste sad ne govorimo o trzistu EU.

Za registracije i ozvanicenje nekog lokalnog proizvoda jaka grupa proizvodjaca moze biti i udruzenje pcelara, grupa proizvodjaca crmnickog vina..... imas primjer Vino Sjekloca on je sam sebi stvorio brend i jedina uloga drzave je da to prijavi kao lokalni proizvod kad jednog dana Crna Gora udje u EU. Ne mislis valjda da je za registraciju ruzicastog masla iz Luksemburga stao neki koncern.

Uopsteno govoreci, utopija je misliti da cemo mi na trzistu EU da se nametnemo brendovima. Kad govorimo konkretno o mesnim preradjevinama, iz citave istocne Evrope samo neki visokokvalitetni artikli iz Madjarske imaju prepoznatljivost, tako da je prica o njeguskoj prsuti i prlju malo deplasirana. Ono sa cime mi mozemo da pocnemo je meso u polutkama i cerecima, sirevi u obliku sirovina za dalju doradu i slicne polupreradjevine.

Ovo pokazuje tvoje nepoznavanje razlika izmedju lokalnih proizvoda i predvidjenih proizvodnih kvota za clanice drzava EU. Kakav je to sir koji je polupreradjevina? Onaj koji ce neka clanica zapakovati, udariti svoju etiketu i prodati kao svoj? Trgovina polutkama, cerecima.... je tek deplasirana i lici onom otkupu borovnica od strane Fruktala umjesto proizvodnje ekoloskog soka. Koliko Crna Gora moze prodati polutki ili ceraka i mozda da bude konkurentna jagdnjetinom sa Grckom ili Rumunijom?

Razlog zbog kog ni to sad ne moze da ide na trziste EU nije Ratko Mladic, no neadekvatnost veterinarske kontrole. Da pojasnim, Crna Gora (i Srbija isto tako) ne ispunjavaju norme po tom pitanju, i, sto je jos gore, ne prijavljuju stocne bolesti medjunarodnim sanitarnim organima. Sto bi upravo trebala da bude uloga drzave.

Sta se ufatio Mladica jer ga niko ne pominje, a ovo sa veterinarskim kontrolama ti je kao i ono sa mlinovima Postoje kontrole i obaveza prijavljivanja bolesti, e jedino ako ne mislis da treba da izmisle da se bolest pojavila da bi se ti u to uvjerio.

[Hari Krisna]

Privatizacija sama po sebi nije dovoljna. Vazniji je karakter te privatizacije. Da ne pricam da stvarnost zna i da demantuje dogmu da je privatno=profitabilno. Ilustracija za to postoji i u Crnoj Gori: Pro Monte je 100% u vlasnistvu norveske drzave, pa im nista ne fali.

Sta si htio time reci? Da Pro Monte nije profitabilan ili da Crna Gora ime neke stete od takve firme?

[AtlantidiaN]

- Ne kazem da neko udruzenje pcelara teoretski ne moze da zastiti svoj proizvod, ali u stvarnosti vidim da tesko mogu da samostalno obave sve formalnosti sa administracijom EU, a nadasve tesko da to moze da im se isplati. Zbog toga postoje sindikati poljoprivrednika (najveci je francuska "Confédération Paysanne") koji u saradnji sa drzavom onda pruzaju logisticku, lobisticku i finansijsku pomoc individualnim proizvodjacima.

- Sto se tice vina, da bi neko vino dobilo AOC (appellation et origine certifiés), mora se praviti od samo jedne vrste grozdja, sto nije slucaj sa vinima koja prave privatnici u CG.

- Da ponovim jos jednom: prakticno jedini poljoprivredni brend u EU iz istocne Evrope je madjarsko slatko bijelo vino Tokay. Ima jos artikala koji su zasticeni, ali oni (jos) nisu brendovi.

- Za izvoz polupreradjevina: na zalost, to je trenutno jedino sto mi mozemo da plasiramo. Sve drugo su iluzije. Imas cudan nacin na koji posmatras konkurentnost. Ona treba da se ogleda u cijeni i kvalitetu, a to da vece drzave mogu da proizvedu kolicinski vise od CG, to se podrazumijeva, ali to sto grcke jagnjetine ima mnogo vise, ne znaci da ce ona sa trzista istisnuti crnogorsku, ukoliko je nasa jeftina i kvalitetna.

- Mladica su pominjali na ovoj temi (procitaj od pocetka), a vjerujem i da neprestano stuca koliko ga pominju ljudi iz Vlade CG pravdajuci se za svoju nesposobnost.

- Veterinarske kontrole kod nas evropska agencija za poljoprivredu iz Dublina u najvecoj mjeri smatra fiktivnim, a ti svakako imas pravo da se ne slazes sa njima, samo nemoj da se ljutis na mene sto prenosim njihove argumente.

- Sa mlinovima je ispalo da su vlasnici 2/2 "povezana lica", a voljan sam da saslusam ako imas neki novi argument da osporis moju tvrdnju.

- Nisi mi odgovorio za privatizaciju Zeljezare i pozitivne efekte privatizacije u CG.

- Pro Monte sam naveo kao kuriozitet, firmu koja je 100% drzavna a ostvaruje izuzetne poslovne rezultate.

[Hari Krisna]

- Ne kazem da neko udruzenje pcelara teoretski ne moze da zastiti svoj proizvod, ali u stvarnosti vidim da tesko mogu da samostalno obave sve formalnosti sa administracijom EU, a nadasve tesko da to moze da im se isplati. Zbog toga postoje sindikati poljoprivrednika (najveci je francuska "Confédération Paysanne") koji u saradnji sa drzavom onda pruzaju logisticku, lobisticku i finansijsku pomoc individualnim proizvodjacima.

Imam utisak da ti cijelo vrijeme zaobilas osnovnu cinjenicu da ja govorim o regionalnim i tradicionalnim produkatima kojim mozemo popuniti trziste necim novim, a ne da konkurisemo francuskim ili spanskim sindikatima.

- Nisi mi odgovorio za privatizaciju Zeljezare i pozitivne efekte privatizacije u CG.

Sa nasim privatizacijama je najveci problem sto niko nije blasav da plati onoliko koliko mi izmislimo da nesto vrijedi. Koliko sad vrijedi ovakva Zeljezara kojoj se proizvodnja finansira iz budzeta i u kojoj se placa bar 1/3 viska radnika? Ima li idje u svijetu da je to normalnost i probaj nekom objasniti nasu ekonomsku kategoriju "povezivanje radnog staza". Ako preskocimo smijesne cinjenicu da ova i ovakva zeljezara treba da bude konkurent zenickoj kad bi se pojavio neki kupac naslo bi se nasih strucnjaka koji bi izracunali njenu vrijednost kao da su joj dimnjaci od zlata. Cinjenica je takva da takvog giganta kao i Dakica treba nekom i pokloniti pa da on finansira proizvodnju, zaposli ljude koji ce placati poreze.... a ne da im se sve to radi od poreza ili sto je jos gore od kredita. Na trzistu nesto vrijedi samo onoliko za koliko se moze prodati, a sto mi mislimo koliko to vrijedi
bas nikoga ne interesuje. Ako je taj Rus za godinu dvije iz Zeljezare izvukao toliku dobit sta je sa tom dobiti za sve ostale godine? Zasto je uopste prodajemo kad je tako dobra?

[AtlantidiaN]

Imam utisak da ti cijelo vrijeme zaobilas osnovnu cinjenicu da ja govorim o regionalnim i tradicionalnim produkatima kojim mozemo popuniti trziste necim novim, a ne da konkurisemo francuskim ili spanskim sindikatima.

Ne zaobilazim, govorimo o istom, ali ti smatras da mi imamo da ponudimo nesto novo trzistu EU, a ja iskreno, ali najiskrenije i bez ikakvog omalovazavanja crnogorskog prsuta, vina, sira, rakije i dr. proizvoda koje (vjerovatno kao i svi ovdje) jako volim, a posebno bez omalovazavanja njihovih proizvodjaca, ne vidim te "novotarije". Super je njeguski prsut, ali ima toliko vec etabliranih proizvodjaca koji su vec na trzistu EU, da ne znam koliko ima prostora za njega. Sve i da se ti i ja slozimo da po kvalitetu moze da parira i najboljima iz Spanije, Francuske i Italije, opet je pitanje da li bi tako mislio neki tipicni zapadnoevropski potrosac, naviknut na nedimljeni ili slabodimljeni prsut. Osim toga, pod pretpostavkom da je prihvatljiv za tamosnje potrosace, sta mislis koliko bi trebalo da bude marketinsko ulaganje da bi bio prepoznatljiv, odnosno da bi bio brend?

Sa nasim privatizacijama je najveci problem sto niko nije blasav da plati onoliko koliko mi izmislimo da nesto vrijedi. Koliko sad vrijedi ovakva Zeljezara kojoj se proizvodnja finansira iz budzeta i u kojoj se placa bar 1/3 viska radnika? Ima li idje u svijetu da je to normalnost i probaj nekom objasniti nasu ekonomsku kategoriju "povezivanje radnog staza". Ako preskocimo smijesne cinjenicu da ova i ovakva zeljezara treba da bude konkurent zenickoj kad bi se pojavio neki kupac naslo bi se nasih strucnjaka koji bi izracunali njenu vrijednost kao da su joj dimnjaci od zlata. Cinjenica je takva da takvog giganta kao i Dakica treba nekom i pokloniti pa da on finansira proizvodnju, zaposli ljude koji ce placati poreze.... a ne da im se sve to radi od poreza ili sto je jos gore od kredita. Na trzistu nesto vrijedi samo onoliko za koliko se moze prodati, a sto mi mislimo koliko to vrijedi
bas nikoga ne interesuje.

Uglavnom se slazem. Ali to i dalje ne opravdava ono sto se desilo u NK. Tacno je da je vlada ponekad prinudjena da neke neprofitabilne privredne subjekte pokloni. Medjutim, onda se barem gleda da taj investitor kome se poklanja bude preduzece koje nudi neki minimum garancija u pogledu buduceg poslovanja. Takav primjer je Sartid. Ja smatram da je Vlada Srbije isto losa, ali su tu pokazali bar neki minimum zdravog razuma.

Ako je taj Rus za godinu dvije iz Zeljezare izvukao toliku dobit sta je sa tom dobiti za sve ostale godine? Zasto je uopste prodajemo kad je tako dobra?

Nisam rekao da je dobra, naprotiv, radi se o tipicnoj komunistickoj investiciji bez ekonomskog opravdanja. Medjutim, kao i svaki veliki sistem, i zeljezara je imala neke zalihe, koje je Rus pretopio, pokupio staro gvozdje u CG (na ciji je otkup uz Zeljezaru dobio kvazi-monopol), isto ga pretopio, pa svo zeljezo prodao i pokupio se. Da ne pominjem da je profitirao i od toga sto je armaturno zeljezo u CG zbog trgovinskih barijera 20% skuplje nego u Srbiji.

[Hari Krisna]

Samim tim sto je kupac pokupio prnje i otisao je dovoljno da se vidi da je to bio los posao Vlade. Detalje o zalihama, ugovorima, garancijama valjda cemo saznati na sudskom poravnanju zbog raskida ugovora.
Nijesam siguran bez provjeravanja, ali mi se cini da je prije tog Rusa proizvodnju u Zeljezari organizovao neki privatnik i da je taj ugovor prekinut zbog nedostatka repro materijala. Vec se najavljuje neki kupac iz Slovenije pa cemo ubrzo vidjeti kako je taj nas gigant vrijedan suvoga zlata i kako je jeftino prodat.

[AtlantidiaN]

Nijesam siguran bez provjeravanja, ali mi se cini da je prije tog Rusa proizvodnju u Zeljezari organizovao neki privatnik i da je taj ugovor prekinut zbog nedostatka repro materijala.

Preduzece "Neksan" vlasnika Miodraga Dake Davidovica. Onoga sto posjeduje i niksicki mlin.

On nije mogao ili nije htio da nabavlja neke pratece komponente koje se koriste u procesu livenja, nije bio problem u osnovnoj sirovini (rudi i/ili starom gvozdju).

Nisam cuo to za Slovence, ali ako se radi o "Livaru" ili "Exotermu", pozdravljam iz sve snage, jer se radi o ozbiljnim firmama.

[shrek]

VLADA IZDAJE U ZAKUP EKSKLUZIVNI TURISTIČKI KOMPLEKS U ULCINJU

Ada skuplja od Sveca




Podgorica - Vlada Crne Gore donijela je odluku da minimalna godišnja zakupnina za Adu Bojanu bude 2,5 miliona eura - saznaju “Vijesti”. Ta cijena je za skoro milion eura veća od zakupnine koju će za Sveti Stefan svake godine plaćati singapurski Aman rizorts.
Na tenderu za Adu koji će biti raspisan najkasnije za tri sedmice, Vlada će od ponuđača tražiti da u roku od tri godine u modernizaciju i rekonstrukciju kompleksa na Bojani mora uložiti najmanje 75 miliona eura, odnosno do 100 miliona u narednih pet godina.
Tražene investicije za Adu su petostroko više nego za Sveti Stefan, što najbolje govori o očekivanjima Vlade za područje Ulcinja. Predviđeno je da se Ada izda na 30 godina sa mogućnošću produženja ugovora.
Predložena suma za zakupninu, kako u Vladi smatraju, biće značajan kriterijum za ocjenu ponude, a s ozbirom da se očekuje više ponuđača cifra bi mogla biti i veća od 2,5 miliona.
Novac od zakupnine ići će Vladi a dijelom i opštini Ulcinj, dok Ulcinjska rivijera kao dosadašnji vlasnik Ade neće imati nikakav udio u tome.
Tenderska dokumentacija je ovih dana kompletirana i uskoro će biti upućen poziv za učešće na tenderu investitorima koji su najpoznatiji u svijetu po dizajnu, izgradnji i vođenju hotelskih kapaciteta - Four sizonsu, Ric Karltonu, Mandarin Orientalu, Park Hajatu, Hiltonu, Meriotu i drugima.
Ponuđač, prema uslovima koji će biti traženi, mora da posjeduje ili da zaključi dugoročni ugovor o menadžmentu sa međunarodnim hotelijerskim brendom koji je “poznat na ciljnom tržištu ekološki senzitivne, više srednje klase međunarodnih turista i onih koji utiču na mnjenje”.
Kompanija koja želi da zakupi Adu, takođe, mora da vodi najmanje deset hotelskih kapaciteta po međunarodnom standardu od četiri zvjezdice i najmanje pet hotelskih kapaciteta od pet zvjezdica sa najmanje 200 soba u svakom kapacitetu.
Od ponuđača se očekuje da “koristi arhitekturu, dizajn i inženjering onog standarda i stila koji je u saglasnosti sa prirodnim okruženjem i koji ga nadopunjava i koji će očuvati mogućnost za sadašnje i buduće generacije da uživaju u ovoj sredini i njenoj flori i fauni”.
Ovo mjesto za odmor, prema očekivanjima Vlade, treba da bude dizajnirano, vođeno i marketinški predstavljano tako da privuče sve veći broj relativno imućnih i ekološki “senzitivnih” turista koji traže potpuno drugačiji i novi ekskluzivan odmor i iskustvo u prirodi.



Z.VUČINIĆ

--------------------------------------------------------------------------------

DO SVJETSKOG VRHA SA 2.500 KREVETA


Vlada očekuje da će budući zakupac Ade Bojane graditi rekreacione kapacitete kao što su bazeni, teniski tereni i štale za konje, najmodernije velnes kapacitete, niz plažnih i sportova na vodi i malu “eko” marinu sa otprilike 30 vezova za jedrenjake na proputovanju, kao i kapacitete za buduću rečnu plovidbu do Skadarskog jezera, čamce na električni pogon, čamce na vesla, kajake i kanue za iznajmljivanje.
Projektovani kapaciteti su 2.500 kreveta, a Vlada očekuje da Ada, kada bude izgrađena, bude smatrana jednim od najboljih mjesta za odmor ovog tipa u svijetu.

[shrek]

ZA KRALJIČINU PLAŽU 500.000 EURA GODIŠNJE


U pregovorima Vlade i singapurske kompanije Aman risorts za zakup hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža nije ostalo nijedno otvoreno pitanje, i u Ministarstvu turizma nemaju dilema da će ugovor biti potpisan. Ministar turizma Predrag Nenezić očekuje da će ugovor o zakupu biti zaključen najkasnije za mjesec i po.
Nenezić je agenciji Mina-business rekao da je u pregovorima, čija je druga runda održana ove sedmice, došlo do značajnog unapređenja finansijskih uslova ugovora, tako da će minimalna godišnja cijena zakupa iznosti 2,1 milion eura, što je za skoro trećinu više od početne.
Za godišnju zakupninu Svetog Stefana i Miločera, Aman je na tenderu prvobitno ponudio 1,6 miliona eura koliko je bilo i traženo, a za Kraljičinu plažu 150.000. Sada je zakupnina za Kraljičinu plažu uvećana na 500.000 eura.
Nenezić je kazao da predstoji usaglašavanje arhitektonskih rješenja za otvaranje velnes i spa centra u tim hotelima.




--------------------------------------------------------------------------------

OSTRVO-DRAGULJ NA SKORO 500 HEKTARA


Ada Bojana je najvećim dijelom netaknuto ostrvo-dragulj površine 494 hektara, sa zasebnim šetalištem uz morsku obalu sa čije se obje strane nalazi rijeka Bojana. Ostrvo ima prelijepu prirodnu plažu koja je široka oko 30 i duga preko 2,7 kilometara, sa ukupnom površinom od 75.000 kvadrata.
Ostrvo je sada povezano sa obalom jedinim mostom preko sjevernog rukavca rijeke Bojane. Ovakav ograničen pristup stvara osjećaj privatnosti i ekskluzivnosti, i naglašava u kojoj je mjeri Ada Bojana diskretno, izdvojeno i mirno odredište.
U početku je Ada Bojana bila izgrađena kao mjesto za odmor nudista i kao centar za vodene sportove i jahanje. Taj jedinstveni kompleks obuhvata smještajne kapacitete u kolibama, bungalove i dvospratne objekte čvrste gradnje (prizemlje i sprat) kapaciteta 828 kreveta. Bungalovi su još u funkciji kao i jednospratni objekti sa otprilike 540 hotelskih kreveta i područje od 5,4 hektara za kampovanje u kamp-kućicama i šatorima. Svim navedenim kapacitetima je potrebna značajna modernizacija ili rušenje. Na ovoj lokaciji, u vrijeme kada je ovo mjesto za odmor bilo u funkciji nudista, zajedno sa kampom, u špicu sezone bilo je smješteno maksimalno otprilike 3.000 gostiju dnevno.
Sadašnji kapaciteti (od kojih mnogi nijesu u funkciji) obuhvataju dva restorana sa kapacitetom od 1.370 mjesta, dva bara sa 80 mjesta, diskoteku sa 340 mjesta u unutrašnjem dijelu objekta i 300 mjesta na terasi, maloprodajne objekte, dva terena za odbojku na pijesku, surfovanje, paraglajding i štale za jahaće konje, kao i druge sportove na vodi i privatnu plažu isključivo za goste.

[shrek]

Evo da vidite dje nam je svijest:

PODACI O BOGATSTVU vodotoka u Nikšićkom polju su impresivni ali, najblaže rečeno, i alarmantni. Koritima rijeka teku tone svakojakog otpada

Oko 300 izvora, 30 stalnih i povremenih rječnih tokova, 880 ponora, 30 estavela - veoma rijetkih hidrografskih fenomena, čak tri jezera... Dovoljno bogatstva i za državu, a kamoli jednu opštinu poput nikšićke, koja je, nažalost, ovaj jedinstven dar prirode pretvorila u mrtvi kapital i u ekonomskom i ekološkom smislu.
Beživotne rijeke, čijim koritima, odavno, umjesto bistrih voda i ribe teče otrov i tone svakakvog otpada, zaslužuju neku drugu državu, a ne ekološku i ljude koje zakoni ne moraju obavezivati da čuvaju jedan od najznačajnijih resursa na planeti. Činjenica da i pored brojnih institucija, propisa, čak i ustavne obaveze da čuvamo životnu okolinu, ne postoji tačan broj zagađivača u Nikšiću, dovoljno govori o odnosu prema vodi, uprkos procjeni stručnjaka da će već u ovom vijeku postati vrednija i od "crnog zlata".
Podaci o bogatstvu vodotoka u Nikšićkom polju su impresivni ali, najblaže rečeno i alarmantni, na što u svojim stručnim radovima upozorava i mr Goran Barović, profesor na odsjeku za geografiju Filozofskog fakulteta.
U Nikšićkom polju, koje je po svojim specifičnostima poznato i u svjetskoj literaturi, postoji 14 značajnih tokova ukupne dužine 104,21 kilometara. Najveći vodotok je rijeka Zeta, u čijem slivnom području živi čak 70 odsto stanovništva Crne Gore. Zeta je čista samo u izvorišnom dijelu, a već u Brezoviku otpadne vode bolnice za plućne bolesti završavaju u rijeci. Malo dalje nalazi se nekoliko privatnih klaonica i fabrika za proizvodnju boja i lakova, čiji stepen zagađenja nije utvrđen. I otpadne vode ŠIK "Javorka" i kompletnog naselja uz fabriku slijevaju se u Zetu, kao i klaonice "Mesopromet". Na kraju, u tako "obogaćenoj" rijeci završavaju i sve fekalne i druge otpadne vode grada od oko 80 hiljada stanovnika u Barama budoškim, gdje se nekada nalazio kolektor.
Bistrica je lijeva pritoka Zete, u koju se uliva kod mosta na Duklu. Ime joj je vjerovatno nekada odslikavalo kvalitet vode, da bi danas na 5-7 kilometara toka primala zagađenja veoma velikog stepena. Neposredno poslije izvora Bistrice, Željezara na nekoliko mjesta ispušta u nju dio otpadnih voda. Uz samo korito u daljem toku nalaze se prigradska naselja, koja, takođe znatno ugrožavaju vodotok brojnim deponijama smeća, kanalizacionim odvodima i štalama često napravljenim na samom vodotoku. Direktan zagađivač Bistrice je i Pivara "Trebjesa", sa veoma specifičnim zagađenjima jer se radi o prehrambenoj industriji. Bistrica je ugrožena i od preduzeća koja se bave proizvodnjom betonskih blokova, a njen tok ugrožava i gradska mljekara. I Gračanica, koja je kao i Bistrica lijeva pritoka Zete, ugrožena je od brojnih zagađivača. Uz njenu obalu nalazi se odlagalište sekundarnog otpada iz Željezare. Radi se o prostoru površine nekoliko hiljada metara kvadratnih, gdje se godinama odlaže materijal sastavljen od teških i obojenih metala, zaostao poslije proizvodnog procesa u Željezari. U daljem toku sa desne strane Gračanicu zagađuje pretovarna rampa Boksita. Tu se doprema ruda i odatle vozom i kamionima transportuje prema KAP-u. Na tom prostoru nalaze se garaže i radionice sa više stotina kamiona i drugih građevinskih i rudarskih mašina, što takođe zagađuje rijeku. Dalje Gračanicu ugrožava bivše GP "Crna Gora" koje se poslije privatizacije transformisalo u više manjih firmi koje svoju proizvodnju nijesu prilagodile očuvanju životne sredine.
Veliki problem predstavlja i vađenje kvalitetnog pijeska, što je prilično promijenilo izgled korita rijeke. Promijenjen je i pravac riječnog toka i kvalitet vode brojnim divljim deponijama iz okolnih naselja. Ništa bolja ekološka slika nije ni vodotocima: Mrkošnice, Mačka, Rastovca, Sušice, Surdupa, Studenačkih vrela, Podi...
Evidentirana zagađenja u Nikšićkom polju veoma velikog su intenziteta i značajno ugrožavaju životnu sredinu. Zagađenja predstavljaju branu za adekvatnu iskorišćenost izuzetno vrijednih prirodnih dobara koja će svakodnevno dobijati na značaju. U prvom redu resursi čiste vode u svijetu sve su manji i predstavljaju deficitarnu robu. Nemogućnost korišćenja ovako zagađenih voda najviše šteti poljoprivrednoj proizvodnji jer se ne mogu koristiti za navodnjavanje površina na kojima bi se organizovala proizvodnja hrane. Uz to, i ribarstvo bi moglo biti značajan privredni resurs, ali samo u čistim vodama, a i brojni pejzaži na rijekema u Nikšićkom polju mogu biti veoma atraktivni turistički motivi ali, opet, samo pod uslovom očuvanja čistih voda, navodi se u radu mr Barovića naslovljenim "Problemi zagađenja voda Nikšićkog polja i njihov odraz na druge djelove Crne Gore".

[shrek]

REZERVISANO ZA STRUčNjAKE: VODE CRNE GORE U RANGU KVALITET NAJPOZNATIJIH SVJETSKIH BRENDOVA




SVJETSKA STATISTIKA BI svrstala ovaj prostor među vodom najbogatija područja na svijetu. Vodosnabdijevanje u Crnoj Gori je u 90 odsto slučajeva zasnovano na korišćenju resursa podzemnih voda. To bi se moglo nazvati privilegijom, koju treba racionalno iskoristiti

U prosjeku, vode bi možda bilo dovoljno da pokrije sve potrebe; međutim, ona kao da teži da se nađe u pogrešno vrijeme, na pogrešnom mjestu, sa pogrešnim kvalitetom, primijećeno je na Svjetskom samitu o vodama u Maderplati.
Vrletni crnogorski masivi, sazdani od krečnjaka i dolomita, predstavljaju vijenac netaknute prirode, sposoban da duž ivica rječnih kanjona, po obodima karstnih polja, raznih uvala i depresija, podari ljudima blagodet bistrih izvorskih voda. Njihov kvalitet, za koji neko reče da je "izdajnik zemljine utrobe" (dok teče kroz podzemlje voda prikuplja informacije o sredinama kroz koje prolazi), nedvosmisleno ukazuje na očuvanost životne sredine. On je potvrda da je ogroman dio prostora koji zauzima Crna Gora, ipak sačuvan od pošasti koju je donijela era industrijalizacije.
Vrijeme dok teški kišni oblaci mjesecima potpuno prekrivaju zemlju i kad se kiša, poput vodene zavjese sliva niz naše prozore, u hidrologiji nazivamo hidrološkim maksimumom. Sa druge strane, period ljetnjih suša, kada kiše nema niotkuda, nazivamo hidrološkim minimumom. Koristeći se jednostavnom aritmetikom, srednje količine voda koje se na sveukupnom broju izvora pojavljuju u Crnoj Gori, izračunate su u iznosu od oko 600 m3/sek.
Svjetska statistika bi, srazmjerno njegovoj površini, svrstala ovaj prostor među vodom najbogatija područja na svijetu.
Zahvaljujući bogatim rezervoarima kvalitetne vode skrivenim negdje u dubinama karstnih masiva, kao i vodama čija je geneza vezana za pjeskove i šljunkove kvartarnih naslaga, vodosnabdijevanje u Crnoj Gori je u 90 odsto slučajeva zasnovano na korišćenju resursa podzemnih voda. Upoređujući se sa drugim zemljama u svijetu, gdje se uglavnom prečišćene trome ravničarske rijeke i površinske jezerske akumulacije naprosto uguravaju u vodovodne sisteme, naš izvor vodosnabdijevanja bi se čak možda mogao nazvati i privilegijom.
Onih preostalih 10 odsto, koji ne pripadaju slučajevima korišćenja podzemnih voda, rezervisane su za Herceg-Novi koji dijelom vodu dobija preko Plata, odnosno iz Bilećkog jezera, i Pljevlja koja povremeno koriste vode Otilovićke akumulacije. Sva ostala naselja koriste isključivo prirodni podzemni vodni resurs.
Ponekad ljeti, u vrijeme kada turistički talas dosegne zenit, vodosnabdijevanje u pojedinim primorskim opštinama dobije atribute elementarne nepogode, sa povremeno upaljenom signalnom lampicom koja najavljuje katastrofu. I tako godinama... Osvrnućemo se samo na prirodne uslove koji su ograničavajući faktori u rješavanju ovog, po mnogima, gorućeg problema naše turističke regije. Među najvažnijim su zaslanjivanje priobalnih izvora, kao posledica složenih hidrodinamičkih odnosa koji vladaju u primorskim karstnim zonama, i fizička udaljenost izdašnih vrela, koji bi mogli nadomjestiti vodni deficit.
Prateći analogiju ustanovljenu na Svjetskom samitu o vodama u Maderplati, zaključujemo da je i u Crnoj Gori godišnji prosjek ukupne izdašnosti više nego dovoljan da pokrije potrebu, ali svojstvo ili pak težnja vode da se nađe u pogrešno vrijeme i na pogrešnom mjestu, sa pogrešnim kvalitetom je i ovdje i te kako prisutna.
Ali kako to i čovjek često sam namjesti, pa tik uz siromašna, kartonska naselja ugnijezdi velike, superluksuzine i mondenske kvartove, tako i priroda ponekad zna da ukomponuju slične suprotnosti. Samo tunel Sozina razdvaja žedno crnogorsko primorje od vodom prebogate Zetske ravnice i Skadarskog basena. U supermoćnim šljunkovito–pjeskovitim nanosima ispod Tuškog polja nalaze se rezerve kvalitetne vode koje bez prečišćavanja i bez značajnijeg opterećenja mogu dati u sušnom periodu godine i do 3,5 m3/sek. Iako projektovana kao potencijalno–alternativna, za rješavanje vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, ova izdan mogla bi u skorije vrijeme da u drugi plan potisne i do sada favorizovana izvorišta Karuč, Biševinu, Bolje sestre, Raduš itd.
Kao što je navedeno, eksploatacione količine vode u vodovodnim sistemima naselja u Crnoj Gori iznose oko 5 m3/sek, 4 m3/sek se odnose na vode iz karstnih izvorišta čiji je kvalitet već mnogo puta do sada provjeren i potvrđen. Ove vode, po svom kvalitetu, a po parametrima koje diktira u svjetskim razmjerama rastući biznis flaširanja voda, pripadaju grupi evijanskog tipa (po poznatoj vodi Evian) a koja slovi za jednu od najkvalitetnijih, ili bar najprodavanijih u svijetu. Imajući u vidu kvalitet svjetski priznatih voda, polako shvatamo da su naša izvorišta poput Vidrovanskih vrela kod Nikšića, podgoričke Mareze, Uganjskih vrela kod Cetinja, Krnovskih vrela u dolini Bijele, Ropušice u dolini Plašnice, Alipašinih izvora kod Gusinja, Bukovičkih vrela kod Trebaljeva, kao uostalom i mnoga druga, bogatstvo Crne Gore za respekt. Na nama je da ga iskoristimo i valorizujemo na pravi način. To ćemo moći da uradimo ako slijedeći EU direktive iz te oblasti, uz hidrogeološka istraživanja i zaštitu, konačno otpočnemo sa racionalnim korišćenjem ovog resursa.

Rasipanje

Za početak, dovoljno bi bilo da postanemo svjesni da je kvalitet naših voda u rangu kvaliteta najpoznatijih svjetskih brendova, i da 1,5 l takve vode u prodavnici plaćamo oko jedan euro. Sami procijenimo kolika vrijednost protiče kroz slavine naših česmi. Posebno ovo moramo imati u vidu kada vodu, to veliko prirodno bogatstvo Crne Gore, neracionalno i nemilice rasipamo.

U vodovodne sisteme uključeno tek 10 odsto izvora

Za vrijeme ljeta crnogorski izvori iznjedre oko 50 m3/sec, ali od toga je tek nekih 10 odsto uključeno u vodovodne sisteme. Nameće se zaključak da crnogorski vodni potencijal nije adekvatno valorizovan, a potvrda tome su i lako uočljivi problemi u vodosnabdijevanju većine naselja tokom ljetnjih mjeseci širom Crne Gore. No, različitosti i podijeljenosti, inače tako tipične za Crnu Goru, postoje čak i u ovom segmentu. Ali ovoga puta, što je inače rijetkost, tradicionalno favorizovani turistički jug znatno je zaostao za sjeverom zemlje.

Mr Vladan Dubljević, dipl. inž. geol.
(JU Republički zavod za geološka istraživanja – Podgorica)

Dr Mićko Radulović, dipl. inž. geol.
(Građevinski fakultet – Podgorica)

[Sick-Boy]

Negdje pri pocetku topica sam ranije naisao na shrekovu pricu o flasiranoj vodi, kao jednoj od realno velikih sansi Crne Gore. E, prije par dana sam gledao emisiju o Aqua Monta. Planira se da se sa prodajom pocne od maja mjeseca. Ambalaza je stvarno PREDIVNA. Kvalitet isto ne bi smio da razocara, jer ako ista imamo u ovoj nasoj zemljici, to je voda.
O tom projektu nista vise ne znam, ali drzim palceve i iskreno se nadam da cemo se i na svjetskom trzistu probiti sa takvim nasim proizvodima.

[AtlantidiaN]

Negdje pri pocetku topica sam ranije naisao na shrekovu pricu o flasiranoj vodi, kao jednoj od realno velikih sansi Crne Gore. E, prije par dana sam gledao emisiju o Aqua Monta. Planira se da se sa prodajom pocne od maja mjeseca. Ambalaza je stvarno PREDIVNA. Kvalitet isto ne bi smio da razocara, jer ako ista imamo u ovoj nasoj zemljici, to je voda.
O tom projektu nista vise ne znam, ali drzim palceve i iskreno se nadam da cemo se i na svjetskom trzistu probiti sa takvim nasim proizvodima.

Znam ja, prica se da je vlasnik Delta M

[shrek]

Evo jednog interesantnog clanka!

Preporucio bih svima da ga iscitaju...




--------------------------------------------------


Analize ekonomista i biznismena o razvoju Crne Gore nakon referenduma: Prof. dr Vujica Lazović, dekan Ekonomskog fakulteta (1)

Veličina Crne Gore je prednost, a ne mana





Podgorica, 2.aprila – To što je Crna Gora mala može biti više njena prednost nego nedostatak. Fenomen globalizacije u prvi plan stavlja kvalitet proizvoda i usluga, a ne veličinu države. I pored postojećih problema, Crna Gora može da postigne brz rast i razvoj zato što zbog svoje veličine ne treba da čeka duži period oporavka i razvoja privrede, kaže prof. dr Vujica Lazović, dekan Ekonomskog fakulteta iz Podgorice, o prednostima ekonomskog manjeg i otvorenog sistema kakav je crnogorski. Crna Gora nije opterećena problemom velikog broja stanovnika i kritičnim kontigentima osiromašene radničke klase u urbanim centrima kao što je to slučaj sa drugim zemljama u tranziciji. Zadnjih godina crnogorsku ekonomsku i političku stvarnost karakterisala su dva paralelna procesa koja su skopčana sa pitanjem slobode i opšte demokratizacije društva. Prvi je bio vezan za ekonomsku, a time i političku slobodu pojedinca i realizovao se kroz privatizaciju. Drugi proces je izvirao i dugoročno se naslanjao na prvi, a imao je za cilj promjenu privredne strukture, podizanje nivoa opšte ekonomske efikasnosti i uravnoteženje makroekonomskih bilansa Crne Gore. Pored svih pozitivnih rezultata konačni uspjeh i jednog i drugog procesa dobrim dijelom zavisi i od rješenja državno pravnog statusa Crne Gore. U tom kontekstu često se postavlja pitanje tipa: Da li Crna Gora kao nezavisna država i otvoreni sistem ima perspektivu odnosno da li su joj veće šanse ako ostane u zajednici sa Srbijom. U ovom kontekstu postoji mnogo predrasuda koje su rezultat negativnog nasljeđa i višedecenijske kampanje usmjerene na potiranje crnogorske države.
Dugo vremena stvarana je slika da je Crna Gora izdržavana republika. Prvo, u bivšoj SFRJ prema njoj su bila usmjerena sredstva Fonda za nerazvijena područja, dotacije za penzije, pomoć za zemljotres, kursne razlike... I u novijim državnim varijacijama SRJ, SCG, se sa posebnim političkim ciljem pokušavao stvoriti privid da je Crna Gora nesposobna da sebe izdržava, te da joj treba ekonomski, a time i politički staratelj. Ovakve ideologije često nađu pogodno tlo kod onih koji po prirodi osjećaju kompleks manje vrijednosti, provincije i zaostalosti. To sigurno nije budućnost Crne Gore, iako ima onih koji bi rado prihvatili takav položaj. Na svu sreću oni neće moći da determinišu našu budućnost, kaže Lazović.
Mali sistemi su fleksibilni, dinamični i brzo se osjete promjene na bolje. Samo treba vjerovati u sebe i pobijediti kompleks inferiornosti, iskoristiti šanse koje postoje pred nama. Siguran sam da će građani suverene Crne Gore za relativno kratko vrijeme - pet godina - ostvariti značajan ekonomski prosperitet. Crna Gora je pokazala da ima namjeru da se razvija u pravcu demokratije, a ne dikatature i izolovanosti. Mnogim potezima zadnjih godina Crna Gora je potvrdila svoju kooperativnost prema međunarodnoj zajednici i spremnost da prihvati globalne procese. Zatvoreni sistemi su osuđeni na propast i staganciju, podsjeća Lazović.
Šanse Crne Gore su u očuvanoj životnoj sredini, povoljnom prirodno geografskom položaju i klimatskim uslovima, proizvodnji hrane, visokoj tehnologiji, znanju kao strategiji razvoja, preduzetništvu, malim i srednjim preduzećima, sportu... Crna Gora je zbog svojih prirodnih ljepota izuzetno atraktivna. Uz poboljšanje strukture smještajnih kapaciteta i kompletiranje nedostajuće infrastrukture gotovo je sigurno da turizam može obezbijediti prihode za preporod ekonomskih pozicija Crne Gore. Istovremeno, sasvim su realni izgledi da ćemo, po završenoj privatizaciji u turističkoj privredi relativno brzo povratiti goste iz razvijenih zemalja čija je vanpansionska potrošnja predstavljala presudnu stavku u strukturi prihoda od turizma. Rezultati prethodne turističke sezone i najave za ovogodišnju u potpunosti potvrđuju ovaj trend.
Pitanje je kakvo će mjesto Crna Gora naći u novoj međunarodnoj podjeli rada, kaže Lazović, odgovarajući na pitanje koliko će domaća proizvodnja biti konkurentna na širem tržištu kakvo je evropsko. U doba globalizacije i velike informatizacije na svjetskom tržištu se kristališu četiri položaja, odnosno vrste proizvođača. Prvi su proizvođači visokih vrijednosti zasnovani na informatičkom radu, potom proizvođači velikih razmjera čija osnova je jeftina radna snaga. Na trećem mjestu su proizvođači sirovina zasnovani na prirodnim dobrima i suvišni proizvođači u čijoj osnovi je degradirana radna snaga. Interesantno je da se ovi položaji ne poklapaju sa granicama država. Gdje će i kako kompanije iz Crne Gore pronaći svoje mjesto u novim odnosima teško je i gotovo nemoguće sada odgovoriti. Izvjesno je, međutim, da postoje veoma značajne šanse i izazovi.
Treba zaboraviti, kaže Lazović, našu naslijeđenu priču o komparativnim prednostima jer ih i drugi imaju. Šanse postoje u novoj ekonomiji i novim proizvodima. Treba biti različit od drugih. Prirodno je očekivati da će EU kao sinonim standardizovane proizvodnje, politike pa i ukupnog života tražiti negdje na rubu u regionu autohtonu i egzotičnu destinaciju gdje bi svi bili spremni da plate ekskluzivu. Crna Gora i njene kompanije imaju šansu da u tom kontekstu ponude nešto što drugi ne mogu. Najslikovitiji primjer za to je recimo Island koji ima manje od 300 hiljada stanovnika, ali sa ogromnim nacionalnim dohotkom - oko 20 hiljada dolara po glavi stanovnika - zahvaljujući dobrom pozicioniranju kompanija ove zemlje u okvirima nove međunarodne podjele rada. One su u potpunosti prihvatile principe svremenog poslovanja. Precizan elaborat koji je prije nekoliko godina uradila Vlada Islanda pokazao je da se ovoj zemlji ekonomski više isplati da ne ulazi u Evropsku uniju. Tako su i postupili. Iskustva malih zemalja poput Crne Gore, su nam svakako od velike pomoći, kaže Lazović.

Zaostajanje Srbije preliva se na Crnu Goru

Priliv stranog kapitala je determinisan sa više faktora - političkom stabilnošću zemlje, biznis šansama i izazovima, strateškim tokovima, zakonskom regulativom, infrastrukturom... Ako bi pojedinačno i zajedno analizirali ove faktore došli bi do zaključka da Crna Gora kao nezavisna država ima više šanse i mogućnosti za privlačenje stranog kapitala. Prije svega zato što je zajednica u kojoj smo, po političkim procjenama, izuzetno nestabilna. Političku scenu u Srbiji još dugo će karakterisati dominacije konzervativnih i radikalnih struja. Prezentacija moći i podrške snagama starog režima prilikom sahrane Slobodana Miloševića mnogo je zabrinula strane investitore u Srbiji. Ono što je nedavno zaključeno na Savjetu stranih investitora Srbije je - da je Srbija, mjereno tranzicijskim indikatorima strukturne slabosti na pretposljednjem mjestu u Evropi. To nažalost, destimulativno djeluje na potencijalne investitore. Sve dok smo u državnoj zajednici svi negativni efekti i tranzicijsko zaostajanje u Srbiji će se prelivati na Crnu Goru. I ne samo zbog toga nego i zbog niza drugih faktora velike su šanse da Crna Gora kao nezavisna država bude posebno interesantna za strane investitore, kaže Lazović.

Zaštita proizvođača na račun potrošača

Na pitanje do kojeg stepena treba štititi crnogorske proizvođače odgovorio bih drugim pitanjem - do kojeg stepena treba štititi crnogorske potrošače, kaže Lazović. Ako bi pitali proizvođače svi bi rekli da im treba zaštita. Tačno je da unutar EU postoje subvencije, makroekonomska politika poznaje mjere zaštite, ali to ne smije biti u uslovima globalizacije nešto na čemu neka ekonomija treba da temelji svoj razvoj. Zavisno od strategije može se i opravdano je za pojedine grane ili sektore, u periodu njihove inkubacije, putem mehanizma zaštite omogućiti razvoj. Treba međutim znati da se to uvijek radi na štetu potrošača. U uslovima zaštite lokalnih proizvođača, krajnji potrošač će platiti ili veću cijenu za proizvod domaćeg proizvođača, ili carinu na uvezeni proizvod. Moramo se pripremiti za utakmicu na svjetskom tržištu, upozorava Lazović. Nažalost, to je pravilo globalizacije i svi oni koji drugačije misle, strah me je da će biti zatečeni i iznenađeni.

Koreja kao primjer

Crna Gora ima dovoljno stručnih kadrovskih kapaciteta da bi mogla da afirmiše i programe visoke - čiste tehnologije. Treba slijediti najbolje primjere drugih zemalja - recimo Južne Koreje. Ona je poslije korejskog rata imala per kapita odnosno dohotka po glavi stanovnika manje od 100 dolara. Ova zemlja je napravila pravi preporod kada su umjesto petro hemije i čelika osnovni izvoz zemlje postali šesnaestomegabitni dinamički ram čipovi. To je obezbijedilo dohodak po glavi stanovnika od 10 hiljada dolara. Crna Gora i za to ima kadrova. Na desetine ljudi sa crnogorskog Univerziteta već danas radi i visoko se kotira u poznatim informatičkim kompanijama. Možda se može reći da su ljudi, dakle kadrovi, naša najveća privredna šansa, najveći kapital Crne Gore. Za nas na Univerzitetu ljudi i kvalitetni kadrovi su najveća obaveza. Na putu smo da stvorimo dobre sistemske odnose da oni ispolje svoju sposobnost i kreativnost, kaže Lazović.

[AtlantidiaN]

Dugo vremena stvarana je slika da je Crna Gora izdržavana republika. Prvo, u bivšoj SFRJ prema njoj su bila usmjerena sredstva Fonda za nerazvijena područja, dotacije za penzije, pomoć za zemljotres, kursne razlike...

Ja sam jednostavno odusevljen napisanim

[shrek]

Sto, ne svidja ti se?

[Beranac]

Kako funkcionisu te off shore zone i jesu li legalne?

Ako zelimo uci u EU onda nema off-shore zona. Doduse, posto sam protiv bilo kakvog unionisanja sa EU, to meni ne bi predstavljalo nikakvu prepreku. Doduse, off-shore se moze raditi na vise nacina. Neka vrsta moderatnog off-shore ne bi bila losa opcija.

[Old Bone]

Ako zelimo uci u EU onda nema off-shore zona. Doduse, posto sam protiv bilo kakvog unionisanja sa EU, to meni ne bi predstavljalo nikakvu prepreku. Doduse, off-shore se moze raditi na vise nacina. Neka vrsta moderatnog off-shore ne bi bila losa opcija.

Donijet je Zakon o slobodnim zonama (ako ti treba daću ti ga), koji je sasvim povoljan za ulagače. Imamo Zakon o preduzećima koja posluju pod posebnim uslovima (off shore preuzećima), ali su zabranjene off shore banke. UKRATKO, DONIJETI ZAKONI SU U NAJBOLJOJ EVROPSKOJ TRADICIJI, i vrlo povoljni za ulagače.
Samo da se smiri politička nestabilnost...
Pozdrav,

[hercules]

Ahh kakav mi je dekan
Citao sam ovo danas

[AtlantidiaN]

Sto, ne svidja ti se?

A tebi nista ne bode oci u ove dvije recenice koje sam citirao, ni logicki, ni cinjenicno? Posto si ekonomista, racunam da imas predstavu o tome kako se odredjuju nerazvijena podrucja i koji su parametri za to, tako da ne znam sta hoces da mi kazes ovim tvojim pitanjem.

Pored toga sto se radi o totalnoj zamjeni teza, Lazovic sa pomoci za razvoj mijesa pomoc koju je CG dobila poslije zemljotresa, sto tek nema veze sa mozgom.

[Hrvatinic]

Analize ekonomista i biznismena o razvoju Crne Gore nakon referenduma: Prof. dr Vujica Lazović, dekan Ekonomskog fakulteta (1)

Profesor???

Joj profeshure, plitko vam je to...do zla boga! ;-)

Koreja, globalizacija, ekologija,....., sto ono jos... - jel taj vas profa na drogama ili je takav od rodjenja?! :-)

Vi treba da naucite narod da zna da prica bar jedan strani jezik do maternjeg i da - ako hocete u servisnu industriju - pod hitno razvijate taj kadar koga (uopce !) nemate i koga cete biti deficitarni naredni 10-tak godina.

[hercules]

Ti mi i dalje nijesi odgovorio na moje pitanje.
Uostalom bili su predtavnici Zagrebackog Ekonomskog fakulteta, pa je Vasa prodekanka za nastavu istog faxa rekla da nemate bas najsjanije uslove tamo

[hercules]

Sta si htio time reci? Da Pro Monte nije profitabilan ili da Crna Gora ime neke stete od takve firme?

Ima stete kako nema. Sitnih 3% ukupnog budzeta Crne Gore uplati ProMonte preko poreza, doprinosa itd