Ovaj topik je posvećen Internacionalnoj Svemirskoj Stanici (ISS) i namijenjen je za postavljanje novosti, specifikacija i tehnologiji ovog najvećeg obijekta ikada stavljenog u orbiti.
Malo o samoj stanici:
Godina lansiranja prvog modula: 1998,
Planirana godina raspreme: 2020,
Tonaža: 450t,
Dužina: 72.8m
Širina: 108.5m
Posada: 6 ljudi
Trenutno na stanici: 6 ljudi
Perigej: 414 Km
Apogej: 421 Km
Orbitalna brzina (prosijek): 7.66 Km/s
Orbitalna inklinacija: 51.65°
Orbitalna degradacija: 2Km/mjesečno
Orbitalni period: 92min 55.2sec
Dana u orbiti: 5510 dana
Dana u orbiti sa posadom: 4797 dana
Broj orbita: 86260 i + x
LOGO stanice:
Konfiguracija stanice:
Izgled stanice:
Namijena:
Namijena ove stanice je u potpunosti naučne prirode, Istraživanja koja se vrše gore obuhvataju sve naučne svere i u suštini radi se o čisto naučnoj laboratoriji u svemiru. Bukvalno sve na stanici služi naučnim istraživanjima uključujući i samu posadu koja osim što upravlja stanicom je i sama dijelom eksperimenata na stanici koji proučavaju efekat bestežinskog stanja, uticaj radijacije (barem dio koji uspijeva proći kroz oklop stanice) i socijalne interakcije posade kroz duge periode vremena koje astronauti podnose na njoj.
Vrše se astronomska istraživanja, medicinska ispitivanja, biološki eksperimenti, atmosferska i meteorološka posmatranja te monitoring geoloških promijena i gravitacije matične nam planete. Veoma važno je napomenuti i čitav niz fizičkih i hemijskih eksperimenata koji daju uvid u stvaranje novih materijala i potencijalno novih izvora energije.
Sama stanica je produkt višegodišnje kooperacije čitavog niza zemalja: SAD, EU, Rusija, Indija, Japan, Kanada, Brazil itd te mnoge privatne korporacije.
Sama stanica je modularne konstrukcije i sastoji se od gomile dijelova. Sama konstrukcija stanice je urađena u orbiti lansiranjem dijelova sa Zemlje koji su kasnije spajani na nebu uz pomoć teledirigovanja, a kasnije i asistencijom ljudske posade. Svi dijelovi same konstrukcije su američke i ruske proizvodnje, pri čemu Amerikanci su izradili veći dio finih sistema, upravljanje, pogon, solarne panele i module u kojima žive astronauti. Rusi s druge strane su izradili teretne module, pristanište, eksperimentalni modul, labaratorijski kompleks i jedan od upravljačkih modula.
S druge strane zanimljivo je i to da pojedini Ruski moduli će vijerovatno nadživjeti stanicu i postati baza (svojevrstan temelj) za novu koja se planira poslje 2020.
Stanica posmatrana sa planete Zemlje amaterskim teleskopom:
Posada i materijal na stanicu i sa nje se danas vrši uz pomoć ruskih nosača Soyuz TMA (posada) i Progress M (teretni brod)
S druge strane privatna kompanija Space X je takođe počela teretne ekspedicije na stanicu uz pomoć svog teretnog broda SpaceX CRS-3. Space X planira i preinake za svoj brod tako da može prebacivati i posadu u skorijoj budućnosti.
SAD trenutno nema svoj transport s obzirom na završetak projekta Space Shuttle međutim u planu je lansiranje novog teretnog broda: Cygnus CRS.
Opasnosti:
Orbitalni položaj stanice je takav da je u konstantnoj opasnosti od sudara sa svemirskim smećem u orbiti, komadima opreme i metala koji su zaostali poslje drugih misija ili satelitima koji nisu u funkciji. Ovo za posljedicu ima da se vrši konstantni monitoring skoro svih obijekata u orbiti, optički i radarski i podaci se šalju na stanicu tako da se sam ISS može manevrom skloniti sa puta takvih obijekata. Međutim takvi manevri nisu uvijek uspiješni što ponekad dovodi do sudara kako svijedoči i ovaj snimak kratera u aluminijumskoj oplati stanice:
Medijsko prisustvo:
ISS je uvijek imala značajno prisustvo u medijima, o njoj se govori, a snimke sa stanice su popularna hrana časopisa, blogova i socijalnih mreža. Ne samo to, posada sa stanice je sama uključena u život i komunikacije na Zemlji, preko interneta, planiranih i neplaniranih radio kontakata sa civilima, školama ili u drugim formama. posjeduje svoj FaceBook profil, Youtube kanal, Twiter nalog. Osim toga skoro svaki od astronauta gore imaju i svoje izlaze u socijalnim medijima.
Da rezimiram:
Ova stanica je jedan od najvećih projekata današnjice i uz LHC i ITER predstavlja jedan od najskupljih poduhvata ljudske vrste i koji će imati dalekosežne posljedice po našu civilizaciju kao odskočna daska za kolonizaciju Sunčevog Sistema.
Ono što naučimo na ovoj stanici utjecati će fudamentalno na našu tehnologiju i samo ljudsko društvo. Ne samo da učimo nove tehnologije i donosimo nove inovacije već učimo i kako da kooperiramo jedni sa drugima, država sa državom, korporacijom i javnošču.
U svakom slučaju i što god da se sa nama dogodi u budućnosti, ovaj projekat će ući u povijest ljudske vrste, ja se iskreno nadam da to neće biti samo futnota u nekoj knjizi dekadentne civilizacije koja pomalo umire na potrošenoj planeti već kao oznaka početka naše ekspanzije kroz Sunčev Sistem i najava zore neke bolje i sjajnije budućnosti.
Linkovi:
http://en.wikipedia.org/wiki/Interna..._Space_Station
http://www.nasa.gov/mission_pages/st.../#.UrVBdvRDtRo
http://www.esa.int/Our_Activities/Hu..._Space_Station
http://www.asc-csa.gc.ca/eng/iss/default.asp
http://www.energia.ru/eng/iss/iss.html
http://www.roscosmos.ru/
Live viewing
See also: List of satellite pass predictors
- Live ISS webcam by NASA at uStream.tv
- Real-time positio at Heavens-above.com
- Real-time positio at N2YO.com
- Real-time positio at WheretheISS.at
http://www.spacex.com/news
i malo muzike:
Bookmarks