Evropa se ujedinjuje protiv ZLA

[Zvek_Zivi]

37. ITALIJA IZBACUJE STRANCE KOJI ŠIRE MRŽNJU
Europske zemlje imaju dugu tradiciju tolerancije za ljude koji bježe od progona, pa su pružale utoèište mnogim tražiteljima azila. No neki od njih su svojim ponašanjem zloupotrijebili gostoprimstvo, a promijenjeni kazneni zakon omoguæio je deportaciju svih stranaca koji predstavljaju opasnost za nacionalnu sigurnost.

Deset imama ovih je dana deportirano iz Italije. Oni su optuženi da su aktivno propagirali mržnju, a sudovi su primijenili novi èlan kaznenog zakona koji u takvim sluèajevima dopušta deportaciju.

Na èelu liste radikalnih islamista koji su izbaèeni iz Italije je marokanski imam Bouriqi Bouchta. On je bio imam džamije u Porta Palazzo, u srcu takozvane arapske èetvrti Torina. Policija je podnijela sudu dokaze da su govori Bouchte u džamiji predstavljali «neposrednu prijetnju javnom redu i sigurnosti Italije».

Imam Bouchta nije jedini propovjednik kojeg je policija pratila, uhitila i zatim predala sudu koji ga je protjerao iz zemlje na osnovi dokaza. Po rijeèima Massima Nume iz milanskog dnevnika La Stampa on je bio samo najteži sluèaj: èovjek koji je vjernike pozivao na terorizam protiv stanovnika zemlje koja je njemu i tim vjernicima pružila utoèište.

Optužbe su, dakako, potkrijepljene dokazima koje je prikupio specijalni operativni odjel talijanske policije. Prema tim dokumentima nesumnjivo je da je imam pozivao na sveti rat, džihad, protiv naroda Europe, pa i samih talijana. On je novaèio mlade ljude i indoktrinirao ih za sveti rat, što je samo drugi naziv za terorizam. Neki od njih su trebali otiæi u druge europske zemlje i tamo izvoditi teroristièke napade, a drugi su trebali ostati u Italiji da budu «spavaèi».

«Da budu spavaèi, zašto?» pita se novinar La Stampe koji kaže da je Italija brojnim izbjeglicama koji su pobjegli od radikalnih režima ili siromaštva pružila gostoprimstvo, azil i posao kako bi mogli mirno živjeti. «Da li æe teroristièkim napadima na nevine graðane uzvraæati za to gostoprimstvo?» pita se talijanski list koji opravdava nove, stroge mjere protiv širitelja mržnje.

Amor Ben Chedli, libijac koji se naselio u talijanski grad Como takoðer je protjeran pošto je utvrðeno da je novaèio mlade ljude za æeliju Al Qa'ida u Lombardiji.

Protjerivanje je omoguæio takozvani Pisanov dekret, promjena talijanskog kaznenog zakona koju je parlament izglasao sa ogromnom veæinom glasova. Talijanski ministar unutrašnjih poslova Giuseppe Pisano predložio je da se u zakon unese novi èlan 414 ubrzo nakon teroristièkog napada na London ove godine. Prema tom èlanku poticanje ili opravdavanje terorizma ili zloèina protiv èovjeènosti kažnjava se zatvorom i protjerivanjem, dakako, kada se radi o stranim državljanima.

Utjecajni milanski dnevnik Corriere Della Sera citira «pouzdane izvore» i najavljuje nova protjerivanja radikalnih stranaca. List spekulira da æe do kraja ove godine 20 ili više stranaca biti protjerano iz Italije na temelju sudske odluke da predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Komentator lista Magdi Allam kaže da su radikalni imami mnoge džamije u Italiji pretvorili su središta ideološke indoktrinacije za džihad i samoubilaèke teroristièke akcije. «Sada znaju da mi to više neæemo tolerirati,» zakljuèuje u uvodniku.

Italija nije usamljena u odluci da protjeruje strance koji šire mržnju i povreðuju granice tolerancije. Krajem ove godine Velika Britanija, Francuska, Danska i Rusija su donijeli vrlo sliène zakone kako bi omoguæili protjerivanje širitelje mržnje. Danska je u rujnu protjerala šefa radikalne grupe Hizb-ut Tahrir (stranka osloboðenja) Fadija Abdela Latiga i nekoliko njegovih pristaša. Ova grupa, osnovana 1953 godine zalaže se za uspostavljanje «islamskog kalifata» u svim europskim zemljama u kojima žive muslimani, pa i ako su oni samo manjina. Upravo je tu ideologiju kasnije prihvatila i Al Qa'ida.

Dakako, radikalni islamisti su se poèeli prilagoðavati novim zakonima. Jean Chichizola iz francuskog lista Le Figaro piše da su radikalni imami sada odustali da javno propovijedaju mržnju, veæ to èine na skrovitim mjestima, duæanima, garažama i slièno, gdje okupljaju samo mali broj pristaša. Tako je poèela «igra maèke i miša» izmeðu radikalnim širitelja mržnje i policije, ali list ne sumnja da æe policija moæi prikupiti dokaze protiv svih koji žele širiti terorizam u Europi.

Europska Unija je u listopadu najavila da priprema nove upute u pogledu tražitelja azila koji nisu prihvaæeni i onih koji æe biti protjerani iz europskih zemalja. Iako te osobe mogu uložiti žalbu na odluku suda o protjerivanju, žalba ne odgaða izvršenje, pa æe oni biti smjesta protjerani, a rješenje žalbe mogu saèekati u svojoj domovini ili u zatvoru. Europa æe ostati utoèište onih koji bježe od progona, ali više neæe dopuštati da se gostoljubivost zloupotrebljava širenjem mržnje i pripremanjem teroristièkih napada.

[Zvek_Zivi]

RAT PROTIV TERORIZMA
38. TURSKA SE USPJEŠNO BRANI OD TERORIZMA
Prvi napadi islamskih terorista na ciljeve u Turskoj donijeli su žrtve, ali i uèvrstili vlasti i stanovništvo u borbi protiv terorista. Danas je Turska ne samo sigurna od teroristièkih napada, veæ je njena odluèna obrana bila snažan faktor za odluku o poèetku pregovora o èlanstvu u Europskoj uniji.

Prvi napadi islamskih terorista na Tursku poèeli su krajem 2003 godine. U studenome su se dva automobila koja su vozili bombaši samoubojice zabili u dvije sinagoge u najveæem turskom gradu Istambulu. Tragièan rezultat bila su 24 poginula i oko 300 ranjenih. Samo su 6 poginulih bili Židovi, vjerojatni ciljevi napada islamskih fundamentalista, dok su svi ostali bili obièni Turci, ljudi koji žive ili rade u okolici dviju sinagoga. Svi su znakovi govorili da je napad bio djelo Al-Qa'ide, a to je potvrdila Brigada Abu Hafs Al-Masri, koja je u poruci medijima izjavila da je ona izvela napade. Dva tjedna kasnije 4 bombaša samoubojice napali su britanski Generalni konzulat u Istambulu i jednu britansku banku. Ubili su 27 ljudi i ranili 400. Opet je bilo jasno da se radi o napadaèima Al-Qa'ide: istovremeni napadi bombaša samoubojica, isti eksploziv i zatim objava Brigade Abu Hafs Al-Masri, organizacije koja je dio Al-Qa'ide.

Istraga je pokazala da je materijal za izradu bombi došao iz Bugarske i Rumunjske. Turska je policija ustanovila i da su teroristi koji su pripremali napad èlanovi æelija Al-Qa'ide u Bugarskoj. Bugarske vlasti su znale za prisustvo radikalnih islamista povezanih sa teroristièkim organizacijama i to grupe Wahabista, pripadnika radikalne islamske sekte iz Saudijske Arabije koji su povezani sa Osamom Bin ladenom i jedne navodno dobrotvorne organizacije, bugarske Fundacije za djecu. Bugarska sigurnosna služba poslala je u Tursku delegaciju na èelu koje je bio zamjenik ministra unutrašnjih poslova kako bi dogovorili suradnju u borbi protiv terorizma, jer su i u Sofiji uvjereni da se upravo iz Bugarske planiraju napadi na Tursku.

Odgovor na napade bilo je pojaèanje sigurnosnih mjera i u Turskoj i u Bugarskoj. Kontrole na graniènim prelazima, zraènim i morskim lukama, oko ambasada i važnih javnih zgrada su pojaèane. Pa ipak u lipnju 2004 brigade su ponovno izvele teroristièki napad na autobus. Poginula su 4, a ranjeno je 15 putnika. U špici turistièke sezone, u kolovozu, teroristi su napali hotele u poznatim ljetovalištima. Rezultat: dva mrtva i 7 ranjenih. Brigada Abu Hafs Al-Masri ponovo je objavila svoju pobjedu. No nije teško ustanoviti da su mjere sigurnosti ipak koristile i da su se prorijedili napadi i smanjen je broj žrtava.

Nije teško pogoditi zašto je Turska cilj napada Al-Qa'ide. To je u prvom redu sekularno ureðenje Turske koje je poslije pada Otomanskog carstva poèetkom prošlog vijeka uveo »Otac domovine» Kemal Ataturk. Zato Osama Bin Laden Tursku vidi kao «otpadnika» od Islama i želi srušiti vlast kako bi uveo «islamsku republiku». Uz to, Turska je èlanica NATO pakta i suraðuje se zapadnim zemljama u borbi protiv terorizma. Nije nevažno i da je Turska poslala vojni kontingent u mirovnu misiju u Afganistan, kao ni da je Turska strateški saveznik Izraela. Sve to Tursku èini trnom u oku islamskim fundamentalistima, a posebno Osami Bin Ladenu i njegovoj Al-Qa'idi.

Analitièari vjeruju da je teroristièkim napadima Bin Laden namjeravao natjerati moænu tursku vojsku da reagira radikalno i izazove vojni udar. No ako je to zaista bila namjera stratega teroristièkog rata, ona nije bila uspješna. Naprotiv, okrutni i bezobzirni napadi na nevine civile i to muslimane, uèvrstili su cijelu zemlju u odluènoj borbi protiv terorizma ali i protiv radikalnih islamista.

Turske su vlasti bile svjesne prisustva terorista još 2002. Tada su uhiæena tri terorista koji su u Tursku ušli iz Irana, a namjeravali su iz Turske preæi u Izrael kako bi izveli samoubilaèke napade. U Turskoj je izlazio i èasopis Kaida, publikacija Al-Qa'ide u kojoj se otvoreno zagovarao terorizam i hvalili «pothvati» bombaša samoubojica. Èasopis se prodavao na kioscima u Turskoj sve dok to nije onemoguæeno. Poslije serije napada na Tursku, vlasti su odluèno reagirale, pa je u 2004 uhiæeno 9 èlanova radikalne grupe Ansar al Islam koji su povezani sa Al-Qa'idom. Oni su pripremali napad na summit NATO pakta u lipnju 2004 u Istambulu i atentate na zapadne lidere. Èlanovi su bili uvježbani u logorima Al-Qa'ide i borili se u Afganistanu. Prilikom uhiæenja kod njih su pronaðene eksplozivne naprave na daljinsko upravljanje, upute, oružje i lažni dokumenti. Te su godine turski sudovi imali mnogo posla jer je još 2003 uhiæeno 45 militanata koji su takoðer pripremali napade u Turskoj. I konaèno 2005 godine turska je obavještajna služba sprijeèila napad terorista na velike brodove, cruisere, koji dolaze na obale turskih turistièkih središta. Teroristi su raspolagali sa dva gumena èamca Zodiac napunjena eksplozivom kojima su namjeravali udariti u izraelski turistièki brod na kojem je bilo 4.000 turista iz cijelog svijeta. Radilo se o dvije ekipe od 5 do 8 èlanova koji su pripremali napade, ali i novaèili žene u Turskoj za samoubilaèke napade. No najveæi ulov turske sigurnosne služne je uhiæenje u kolovozu 2005 godine Luia Sara, sirijca koji je identificiran kao struènjak za eksplozivne naprave i èovjek Osame Bin Ladena u Turskoj. On je uhiæen kada je u Tursku došao na – plastiènu operaciju kako bi izmijenio izgled lica, a tužilaštvo je dokazalo da je on imao kljuènu ulogu u pripremanju bombaških napada u studenome 2003.

Turski premijer Recep Tayyip Erdogan otvoreno je optužio islamske ekstremiste za terorizam i najavio dalju borbu protiv tog zla. Poslije odluke Europske Unije da otvori pregovore o èlanstvu sa Turskom Erdogan je izjavio da na Europsku Uniju ne gleda kao na zemljopisnu jedinicu, kršèansku uniju ili ekonomsku zajednicu. «Mi na Europsku Uniju gledamo kao na politièku zajednicu koja ujedinjava zemlje i zahtijevamo od Bruxellesa da nas tretira kao svakog drugog kandidata i kao most izmeðu muslimanskog svijeta i zapadne Europe,» rekao je Erdogan potvrðujuæi još jednom odluènost u borbi protiv terorizma.

[Zvek_Zivi]

RAT PROTIV TERORIZMA
39. ITALIJA I FRANCUSKA SPRIJEÈILI TERORISTIÈKE NAPADE
Teroristi u Europi imaju sve manje uspjeha, a za to su zaslužni predani rad obavještajnih i sigurnosnih službi i protivljenje terorizmu vodeæih islamskih vjerskih autoriteta. Iako se vjerovalo da je samoubilaèki napad zrakoplovima na nebodere u New Yorku bio najgori moguæi teroristièki napad, talijanske su vlasti sprijeèile jednako opasan, a možda i još opasniji napad: udar bombaša samoubojica golemim brodom tankerom nakrcanim eksplozivom u veliku talijansku luku prepunu brodova i nevinih ljudi. Francuske su snage sigurnosti sprijeèile jednako opasan napad: obaranje civilnog aviona punog putnika iznad milijunskog grada raketama zemlja-zrak.

Pobjeda nad teroristièkim planerima plod je upornog rada sigurnosnih službi. Predstavnik talijanskih karabinjera izjavio je listu La Stampa da je snimljen telefonski razgovor u kojem je šef teroristièke æelije Yamine Bouhrama iznosio planove otmice broda «velikog poput Titanika» koji bi zatim bio napunjem eksplozivom i samoubojice bi se s njime zabili u veliku talijansku luku. On je takoðer govorio o otmici aviona, koji bi zatim bio srušen u poznato turistièko središte. Naglasio je da bi se tim napadima prouzroèilo mnogo više žrtava nego ranijim teroristièkim napadima na London i Sharm El-Sheyk.

Istražni sudac Enriko Ceravone kaže da Bouhrama nije tek prièao o svojim idejama. Pošto je tri sata ispitivao uhiæenog teroristu ustanovio je da su konkretni planovi postojali, a pripremljeni su bili i izvršioci, koji su raspolagali potrebnim znanjima, iskustvom pa i vezama kako bi tu zamisao ostvarili. Bouhrama je optužen za zloèinaèno udruživanje sa ciljem da poèini meðunarodni teroristièki akt. Vlasti tvrde da su teroristièki napadi o kojima je govorio u snimljenom telefonskom razgovoru bili «pred izvršenjem».

Zamjenik javnog tužioca Michele Del Prete kaže da je Bouhrama, èiji je nadimak meðu teroristima bio «struènjak za bombe», kljuèni èlan grupe Salafista, teroristièke organizacije osnovane u Alžiru. On je i sakupljao novac za teroristièke napade u Èeèeniji, Gruzijskom klancu Pankisi i u Afganistanu, gdje je proveo tri godine u logorima za uvježbavanje terorista.

«Italija je raskršæe za islamske teroriste», izjavio je poslije hapšenja alžirske grupe ministar unutrašnjih poslova Giuseppe Pisano. On u intervjuu otkriva da je policija dugo vremena nadzirala aktivnosti svih èlanova te æelije, a uhiæenje je uslijedilo kada su teroristièki napadi bili pred izvršenjem, a dokazi sakupljeni.

Predstojnik komisije Europske Unije za sigurnost Franco Frattini rekao je da je alžirska grupa samo jedna od nekoliko, kako on kaže «sljedbenica Al Qa'ide» koje su bile razbijene zahvaljujuæi radu talijanske obavještajne službe. «I Europska Unija i Italija dali su znaèajan doprinos, ako ne i kljuèni, razbijanju teroristièkih æelija tijekom posljednjih 11 mjeseci», izjavio je Fratinni pošto su razbijene najmanje tri regionalne teroristièke mreže u Europi.

Italija nije usamljena. U studenome ove godine izvor iz francuske vlade rekao je novinaru talijanskog lista La Stampa da je uspješno završilo dugoroèno praæenje grupe od 22 francuska državljana islamske vjeroispovjesti. Ta grupa je najprije iz Francuske otišla u Irak gdje se borila protiv meðunarodnih snaga. Iz te je grupe 7 èlanova ubijeno: dva u samoubilaèkim bombaškim napadima, a pet u borbama. Ostali su se vratili u Francusku. Tamo su praæeni sve dok se nije otkrilo da su pokušali prokriumèariti projektile zemlja-zrak. Otkriveno je da su njima namjeravali iznad Pariza obarati putnièke avione kako bi se srušili na grad i pobili mnoštvo ljudi.

Nije sluèajno da je poslije otkrivanja ove grupe francuski predsjednik Jacques Chirac izjavio da opasnost od terorizma nikada nije bila veæa nego što je danas. Talijanski struènjak za terorizam Lorenzo Vidino, autor nove knjige o Al-Qa'idi u Europi slaže se sa francuskim predsjednikom i talijanskim ministrom. «Napadi u Madridu i Londonu samo su vrh ledenog brijega i dio kampanje koja se razvija najmanje 15 godina, što je poèelo mnogo ranije nego što je poèeo rat u Iraku,» kaže on u svojoj knjizi. Vidino opisuje krugove iz kojih se novaèe teroristi i kaže da su prvi militantni fundamentalisti dolazili u Europu prije cijele jedne generacije. To je bila «vanjska opasnost». Zatim su se meðu militantne skupine novaèili doseljenici koji su veæ živjeli u Europi, što je nazvao «unutrašnjom opasnošæu». No danas se meðu teroriste novaèe ljudi roðeni u Europi, što je najopasnije i autor to naziva «domaæom opasnošæu». Tako je stvorena velika mreža aktivista koji su povezani sa istomišljenicima u cijeloj Europi, na što upozorava belgijski novinar Jean Pierre Borloo pišuæi o suðenju grupi od 13 marokanskih terorista koje je poèelo u studenome 2005 u Bruxellesu. Èlanovi te grupe aktivni su veæ 10 godina i povezani sa sliènim grupama u drugim zemljama Zapadne Europe, što ih èini posebno opasnima.

Optimizam, meðutim, ulijeva ne samo uspješno djelovanje obavještajnih i sigurnosnih službi, veæ i podrška borbi protiv terorizma koju pružaju visoki muslimanski sveæenici. «Teroristi sigurno neæe završiti u raju!» izjavio je Veliki muftija Sirije na Islamskoj konferenciji koja je u studenome održana u Beèu. Shaykh Ahmad Bader Eddin Hassoun rekao je da je terorizam politièki, a ne vjerski problem. «Svatko tko poèini teroristièki èin u ime vjere, bio on kršæanin, musliman ili židov, izdaje svoju vjeru jer vjera slavi život i stvaranje, a ne smrt», rekao je ugledni sveæenik. Takve rijeèi vjerskog autoriteta odjekuju meðu europljanima islamske vjere i doseljenicima u Europu i sigurno æe oslabiti utjecaj terorista koji nastoje unovaèiti nove nosaèe smrtonosnih bombi.