Zanimljive biljke sa čudnim svojstvima.

[funestis]

Ovaj topik je posvećen biljkama koje imaju nesvakidašnja svojstva. ne radi se striktno o ljekovitim, otrovnim ili narkotičnim biljkama već o flori koja daje neočekivane efekte.

Naravno pozvani ste da predstavite sve zanimljive biljke međutim sa jednim pravilom, molio bih vas da ne opisujete biljke za koje se vežu magična ili nadnaravna svojstva, već samo biljke koje imaju hemisjski potvrđena dijelovanja.


Evo moj prilog: Škotski poljski grašak (biž) (na engleskom: Heath Pea ili Bitter Vetch), Lathyrus linifolius.

Zanimljiva vrsta mahunarke koja navodno ima svojstvo da ubija osjećaj gladi i žeđi. Sam po sebi je lagano otrovna biljka, neprijatnog gorkog ukusa međutim otrovnost se može uvelike ublažiti kuvanjem i zatim koristiti kao dodatak hrani. Za upotrebu se koriste samo podzemni izdanci (tuberi).



Ova biljka je u srednjem vijeku bila poprilično popularna i koristila se često, pogotovu tokom gladnih godina kao dodatak hrani. Ne samo da je bila dijelom dijete već je i svojim dejstvom smanjivala potrošnju hrane. Tako su tadašnji seljaci usprkos mršavim urodima uspijevali nekako prebroditi ta teška razdoblja nestašice.

Čak su i stari Rimljani u Britaniji često koristili ovu biljku da bi prebrodili periode nestašice.

Tek nedavno u medicini se počela razmatrati upotreba ove čudne i jedinstvene biljke pošto ima ogroman potencijal u liječenju pretosti (debljine) u administraciji dijete i ostalim nutricionističkim primjenama.

Zanimljivo je razmotriti potencijal ove biljke u biznisu u svijetu koji je opsjednut izgledom.

Upozorenje:

Biljka je otrovna i pretjerana upotreba može izazvati čitavi niz zdravstvenih problema. (između ostalog i smrt od gladi ako je vijerovati srednjevijekovnim navodima, međutim ovo je nepotvrđeno modernim istraživanjima kojih još nema toliko).

Sve u svemu istraživanja su u tek počela.

Linkovi:

http://www.naturespot.org.uk/species/bitter-vetch

http://thepoisondiaries.tumblr.com/p...rus-linifolius

http://www.luontoportti.com/suomi/en...t/bitter-vetch

http://agro.biodiver.se/2013/02/whic...would-that-be/

http://www.gbif.org/species/5356393

Češki site sa dobrim slikama ove biljke i tekstom (ko razumije česki)

http://botany.cz/cs/lathyrus-linifolius/


Video u kojemu se pominje ova biljka negdje na mijeraču 12:30

[Xerxes]

Teško da ova tema može proći bez kantariona, aronije, žućenice, aloe vere, iđirota, koprive, kleke, graviole, kiseljaka, sleza, trnjine...

Ali žalfija-kadulja-salvia officinalis kao jedan od najboljih prirodnih antibiotika i antiseptika ipak zaslužuje posebnu pažnju. Nije slučajno jedan rimski naučnik napisao: "zašto još umirati, kada u vrtu ima žalfije"

Na internetu o toj biljci ima zaista mnogo podataka, ali bilo čije iskustvo je neprocjenjivo u boljem sagledavanju čuda prirode.

[Xerxes]

Nalećeh na jednu ekstremno štetnu, ekstremno nam nepoznatih svojstava - a prilično rasprostranjenu...

http://blog.b92.net/text/23253/Andjeoski-djavo/

[Dutch]

Evo je kod mene u dvorište, sva je prilika da će joj bit ovo poslednja jesen

[neshalav]

ja bih predstavio moju omiljenu biljku, to je Lincura lat.gentiana lutea.


jedna od najcijenjenijih ljekovitih biljaka kod nas.
Lincura ili srčanik je jedna od najstarije poznatih ljekovitih biljaka. Korijen lincure od davnina spada u najefikasnija prirodna sredstva za liječenje svih bolesti želuca. Ona olakšava varenje hrane, mučninu, žgaravicu. Pospješuje izlučivanje želudačnih sokova. Upotrebljava se kao prirodni lijek za liječenje bolesti žuci, jetre i nedostatka apetita. Osim toga za lijecenje groznice, hroničnog zatvora, otežanog disanja, astme, nesvjestice. Za spoljnju upotrebu primjenjuje se za lijecenje i čišcenje rana i raznih povreda na koži. Jača krv i utiče na povećanje crvenih i bijelih krvnih zrnaca i to baš u onoj razmjeri kakva treba da bude pa se zbog toga upotrebljava za lecenje malokrvnosti. U kombinaciji sa drugim ljekovitim biljkama koristi se za liječenje jos dosta raznih oboljenja. Rakija sa lincurom koristi se kao oblog i efikasno sredstvo protiv mucnine.

od biljke se koristi samo korijen og koga se moze praviti čaj ili mjesavina sa rakijom.

[MRDzA]

http://www.cdm.me/lifestyle/sta-sve-...-sitaki-gljive

Sitaki glijva (botančko ime: Lentinus edodes) naziva se još i japanskom gljivom, hrastovom gljivom i švarcvald gljivom. U Japanu ima i nadimak carska gljiva.
Sitaki gljive

Svrstava se u veoma ljekovite jestive gljive, potiče sa azijskog kontinenta gdje prirodno raste u šumama.

Na istoku se već vijekovima upotrebljava za ishranu, ali i kao lijek.

Prema legendama, sitaki gliva je nekad bila "eliksir života". Japansko plemstvo je bilo uvjereno da korišćenje ovih gljiva u ishrani zaustavlja proces starenja.

U skorije vrijeme sitaki gljive stiču sve veću popularnost i u zapadnim zemljama svijeta.

Danas gljiva sitaka zauzima drugo mjesto na spisku najčešće uzgajanih gljiva na planeti.

Sadrži dosta minerala (kalijum, kalcijum, gvožđe, fosfor, magnezijum), mnoštvo vitamina B grupe (B1, B2, B3, B5, B6, B11, B12), amino kiseline i biljna vlakna.

Zbog svojih izuzetnih ljekovitih svojtava sitake gljive su veoma cijenjene u drevnoj kineskoj medicini. Na Dalekom istoku vlada mišljenje da sitake štite organizam od raznih degenerativnih bolesti, sprečavaju niz organskih poremećaja, uništavaju stanice raka, pročišćavaju tijelo od štetnih materija, daju energiju i podižu nivo vitalnosti organizma.

Savremena medicinska ispitivanja koja se vrše još od 1960. godine na životinjama, pokazuju da sitake gljiva zaista ima antitumorsko i antikancerogeno dejstvo pa je u skorije vrijeme stekla i naziv "ubica raka". Osim toga, blagotvorno djeluje i nakon hemioterapije i zračenja.

Drugim istraživanjima potvrđeno je da utiče na regulisanje krvnog pritiska i snižavanje holesterola u krvi. Povoljno djeluje na pankreas, jetru i imuni sistem. Sitake gljive takođe, sprečavaju razvoj štetnih mikroorganizama kao što su virusi i bakterije, pa se upotrebljavaju i u suzbijanju raznih vrsta infekcija.

Sitake gljive promovišu se u borbi protiv nastanka i napredovanja AIDS-a kao prirodno sredstvo za jačanje imuniteta.

Svi zainteresovani mogu u toku ove nedelje na našem sajtu www.zdravaishrana.me naručiti Shiitake uz promotivni popust od 30%... 200g Shiitake sada po cijeni od samo 2 eura!!!

[✿ ✿ ✿]

[Xerxes]

http://www.dnevno.hr/zdravlje/108743...o-16-sati.html

Sjećanja jedne djevojke...

"P.S. U prilog ovom gore tekstu, ispricacu vam zaista istinitu pricicu o mojoj baki. Moja baka je bila 1878 godiste, a umrla je krajem 1978. pred samu Novu godinu u 101 godini zivota. Ceo zivot je jela po malo i vise puta u toku dana. Obrok joj je bio kao u pticice i polako je jela, zvakala. Nije jela sve i nije bila halapljiva, a najmanje je jela mesa, jednom mesecno. Secam se jos dok sam bila dete kako je znala komadic mesa/pecenja mrljati po ustima i na kraju ga baciti, tako sam i ja imala naviku raditi dok sam jela meso, posto nisam bila neki veliki mesaros i nije mi bilo bas prijatno ga jesti.. Secam se da je stalno isla u sumu, ponekad je vodila i mene , pokazivala mi je koja biljka je za koju bolest, ucila me. Stalno je kuvala neke cajeve, ali se secam da je jedan caj (od Pelina) svakodnevno pila, po malo, po jednu malu soljicu od crne kafe, ujutro nataste pre bilo cega, cak i pre kafe koju je volela, takodje jednu dnevno i to jutarnju. Taj caj je bio jako gorak, bar meni. Govorila je, kada bi ljudi znali sta je Pelim trava, nikada ne bi isli ni zbog cega kod doktora."

Ostatak nema veze sa pelinom, ali je ipak cjelina...

"A tek da vam ispricam kako je kafu sebi spremala… Imala je tada sporet na drva i to zemljani, napravljen rucno, to joj je napravio jedan komsija koji se u sve razumeo. Na tom sporetu je ona kuvala ruckove, u napravljenoj rerni pekla hleb/kruh, razne pite koje je volela da razvija, a kafu je pekla posebno. Imala je napravljen pekac, ona ga je zvala Dolaf, u njega bi stavila zelenu sirovu kafu zatvorila mala napravljena “vratasca” na njemu i gurnula bi taj dolaf sa kafom u zar da se kafa pece. Naslonila bi ona tu svoju masineriju nekako na drvo, koje je gorelo i vrtela bi tu dugacku sipku na kojoj je bio prikacen taj deo (kao malo burence, ili metalna duguljasta konzerva) gde se stavljala kafa. Vrteci tako kafu da se dobro i ravnomerno ispece pored zara na vatri, po kuci bi se osecao miris tek sveze przene kafe i zvuk koji je proizvodila kafa vrteci se u tom metalnom dolafu.. Kada bi sa tim zavrsila, uz strogu kontrolu i nekoliko puta proveravanje da li je kafa dobro pecena, na zar bi stavila jedan đugum sa vodom da provri. U drugi đugum/dzezvu bi stavila tek samlevenu kafu i to rucno na mlin kafeni koji je vrtila/mlela rucno. Kafu koju je stavila u praznu dzezvu je lagano nekoliko puta brzo stavljala na zar i vracala nazad, kako je znala reci da se malo na brzinu zagreje, onda pi preko toga nalila vrelu vodu koja je kljucala u drugoj dzezvi..Promesala bi je nekoliko puta kasicicom pa opet lagano na zar i tako tri puta, malo promesa, malo na vatru, da se pena lagano podigne. Verujte mi da danasnja kafa nema nista zajednicko po ukusu, a ni mirisu sa onim nekadasnjim, i sada mi je u ustima taj ukus i miris kafe, vremena u kom se sve to desavalo… Znala je baka da deca ne piju kafu, ali je valjda u mom radoznalom pogledu osetila moju zelju i dala bi mi malo da probam kako to izgleda, ali sa mlekom, a uz to bi me sledila kocka secera i jedan keks “cajni kolutic”.. To je za mene bila festa u tim trenucima… Imajte u vidu da mi, tadasnja deca nismo imali bas svega u izobilju, nismo u stvari imali nista i zeljni smo bili svega.. Baka je za svog zivota bila samo dva puta kod lekara, jednom zbog neke male prehlade, jer je sedela na vlaznoj zemlji, drugi put joj je pozlilo jer je promenila grad i klimu pa joj je bila nekakva muka. Bila je mrsava, vitalna i volela je povremeno da se zasladi sa cokoladom, pored svega volela je i parfeme, svi ljudi su govorili, kada prodje putem da trag mirise za njom, svi su je po tome poznavali, jos onda u ono vreme.. Eto mozda nekom dobro dodje savet, znaci, manje a cesce jesti, laganu hranu, ne pretrpavati ni sa cim. Da zaboravila sam da je bila velika vernica u Boga, u stvari zivela je Boga svojim licnim primerima, stalno je bila u molitvi, ali nikada nije otisla ni u jednu bogomolju, i stalno je govorila da su hozde i popovi najgori lopovi. Kada razmislim, pa imam ja dosta toga sto sam nasledila u amanet od svoje bake, saljem joj ljubav iz srca…
Evo i ovo sam nasledila od bake, ljubav prema prirodi, prema zivotu, biljkama…"

[Xerxes]

Mada, svaka ova biljka sa svojim ljekovitim svojstvima zaslužuje da bude posebno predstavljena:

Agacija, Anđelika, Arnika, Anis, Bazga, Betonika, Borovnica, Bosiljak, Breza, Brusnica, Bršljan, Dimnjača, Djetelina gorka, Dobričica, Dud crni, Čičak, Dubčac, Čestoslavica, Čičak, Divizima, Frangula, Gavez, Gavez, Glog, Gorušica bijela, Gorušica crna, Gospina trava, Grah komušina, Hibiskus, Hmelj, Hrast, Iđirot, Imela, Indijski čaj, Islandski lišaj, Ivanje cvijeće, Izop, Jaglac, Jaglac, Jasen bijeli, Kadulja, Kamenjarka, Kamilica, Kamilica, Kičica, Kilavica, Kim, Kokotac, Komorač, Kopriva, Koriander, Kukuruz, svila, Kupina, Lan, Lavanda, Lazarkinja, Lincura, Lipa, Lovor, Ljubičica, Majčina dušica, Malina, Marulja, Maćuhica, Maslačak, Maslina, Mažuran, Melisa, Menta, Mravinac, Neven, Oman, Orah, Origano, Pelin, Peršin, Petrovac, Piskavica, Plućnjak, Podbjel, Preslica, Primorski vrijesak, Rosopas, Rusomača, Ružmarin, Sena, Sljez crni, Sljez bijeli, Smilje, Stolisnik, Suručica, Šipak, Šumska jagoda, Tahebo, Timijan, Trava iva - što "od mrtva pravi živa", Trnina, Trputac, Troskot, Uva, Valerijana, Verbena, Vidac, Vinova loza, Vodopija, Vrba kora, Vrbovica, Vrkuta, Vrijesak, Zdravac, Zeleni čaj, Zlatnica, Zob slama, Žutika......................

[Domaćin]

Zanimljiva je koliko i njen naziv - heracleum mantegazzianum (Gigantski svinjski korov) ... :sorrow:

Možda takvog strvolja kod nas još uvijek nema, ali je sa tendencijom širenja, pa joj zbog njenog bolnog i degenerično svrabljivog svojstva treba zapamtiti barem cvijetak - da bi ga se klonilo ako odluči i ođe naći pogodno tle.

[DusaCopora]

http://www.scribd.com/doc/166473642/...Biljke-Balkana