Zaista zanimljivo i vrijedno čitanja...
NEOBIČNI SVETAC NA IKONOSTASU CRKVE SV. NIKOLA PUTUJUĆI, ZAPISUJUĆI
Legenda o čudnom svecu
U manastiru Gradište iznad Buljarice, tačnije na ikonostasu crkve Sv. Nikole, naslikani su brojni sveci. Jedan od njih prikazan je sa životinjskom glavom. Riječ je o Svetom Kristoforu. Jedne od legendi kaže da je Kristofor kao monah bio izuzetno lijep, pa mu je ljepota smetala u obavljanju službe Božije. Zbog toga je danonoćno molio Svevišnjeg da mu unakazi lice i uzme ljepotu. U pauzama između molitva na svoju glavu je stavljao svakojake maske i prelijepo lice mazao opakim travama. I Bog je uslišio molitve svog sluge, naružio mu glavu i podario životinjsku. Kristofor se nakon toga još predanije dao molitvama i činodejstvovanju, zahvalan Bogu što mu je želju ispunio.
Moj kolega Petar Milatović iz „Politikinog zabavnika” uputio me na još jednu legendu o neobičnosti iz Gradišta. To je, ustvari, druga priča o liku sveca, koju je 1976. godine u „Glasniku” Službenom listu Srpske pravoslavne crkve), u stalnoj rubrici „Pisma i odgovori” napisao tadašnji episkop raško-prizrenski Pavle, danas partrijarh Srpske pravoslavne crkve. Neki čitalac se interesovao za fresku jednog sveca u crkvici u selu Donji Korminjani kod Gnjilana, čija glava liči na životinjsku.
U opširnom odgovoru gospodin Pavle je objasnio ovu neobičnost, ističući da o Svetom Kristoforu postoje, uglavnom, dvije priče - istočna i zapadna, uz napomenu da se kod nas, kao i kod ostalih istočnih hrišćana - Jermena, Kopita, Jakovita i Melhita, Sveti Kristofor slavi različito. To isto važi i za rimokatolike, posebno Špance.
Prema istočnoj, pravoslavnoj priči, kaže njegova svetost gospodin Pavle, Sveti Kristofor potiče od nekih plemena ljudoždera, takozvanih psoglavih (kinokefalon). U jednom ratnom pohodu vojska cara Dekije (249-151) naišla je, u pustinji, na te čudne ljude, uhvatila jednog mladića i poslala u Rim, kao nešto jedinstveno, svome caru za zabavu. Tamo se mladi, koji se zvao Reprovos, upoznao sa hrišćanstvom, i pri krštenju dobio novi, ljudski lik i ime Kristofor.
Priča sa zapadne strane, rimokatolička, govori o Kristoforu kao divu, porijekom iz Palestine. Služio je mnogim knezovima i kraljevima, i čim bi vidio da su bojažljivi napuštao bi ih. Zaposlio se kod satane, ali i on ga je razočarao. Na jednom raskršću ugledao je drveni krst i pošao u potragu za onim koje je, kao simbol, bio namijenjen. Našao ga je, prenoseći krst, preko duboke i brze rijeke. Otuda ono Hristonosac (Krstonosac) na oreolu oko glave, na ikoni u crkvici kod Gnjilana.
Što se tiče slikarskog, ikonografskog prikazivanja sveca, episkop Pavle je ustvrdio, u odgovoru čitaocu „Glasnika” da u hrišćanstvu postoje tri načina prikazivanja ovog svetomučenika. U prva dva, on je prikazan kao i svi ostali. Ovaj treći, najzanimljiviji prikazuje ga sa psećom glavom, dok ostali dio tijela ima ljudski oblik.
Na zapadu do sada nije pronađena nijedna ikona Svetog Kristofora sa životinjskom glavom. Prema podacima, koje je prije trideset godina posjedovao gospodin Pavle, lik sveca sa psećom (magarećom, životinjskom glavom) nalazio se, u već pomenutoj crkvici kod Gnjilana, te u manastiru Sv. Nikite u jednoj kapeli manastira Hilandar na Svetoj Gori.
Lik neobičnog sveca sa životinjskom glavom naslikan je i na ikonostasu crkve Sv. Nikola, manastira Gradište.
No, ko zna da li bi bilo ovih novinskih priča da nije još jedne zanimljivosti o ikonostasu paštrovske crkve. Naime, tri dana prije katastrofalnog zemljotresa (15. aprila 1979) koji je pogodio Crnu Goru ikonostas sa Gradišta bio je odnijet na restauraciju u cetinjski Zavod za zaštitu spomenika. Aprilska stihija je uništila krov crkve Sveti Nikola, a ista sudbina nije uništila ikonostas koji je danas, eto zahvaljujući sreći, na svom mjestu, sa legendama o neobičnom svecu.
Vasko Radusinović
Zaista zanimljivo i vrijedno čitanja...
Prije jedno 7-8 godina je "Politikin Zabavnik" imao clanak o toj fresci sa svecom koji ima magarcu glavu... vrlo neobicno, i ujedno jedinstveno.
If you make people think they're thinking, they'll love you.
If you really make them think, they'll hate you.
Svetac sa magarećom glavom
Neobičan lik svetog Hristifora nalazi se na ikonostasu crkve Svetog Nikole, jedne od tri koje čine kompleks manastira Gradišta u Buljarici
Piše: Savo Gregović
Jedinstveno ikonografsko rešenje lika svetog Hristifora (Foto S. Gregović) Buljarica - Svetac, a glava - magareća! Da, tako nešto postoji i odmah da kažemo da nije u pitanju neslana šala nekog ateiste. Takva predstava, koja zbunjuje posetioce, nalazi se na ikonostasu crkve Svetog Nikole, jedne od tri koje čine kompleks manastira Gradišta u Buljarici, nadomak Petrovca na moru. Ovo jedinstveno ikonografsko rešenje lika svetog Hristifora, utisnuto je na prestonu ikonu s predstavom Deizisa. I dosta je staro.
- Oltarsku pregradu, posve neobičnu, ovog prelepog paštrovskog manastira načinio je, prema natpisu na jednoj od prestonih ikona, Vasilije Rafailović 1795. godine - ističe Lucija Đurašković, istoričar umetnosti iz Budve. - Ovaj zograf, koji u potpisu sebe naziva „mnogogrešni", jedan je od ikonopisaca iz čuvene bokokotorske slikarske škole Rafailović-Dimitrijević i sin je Rafaila Dimitrijevića, takođe zografa. On i njegov brat Đorđe su nastavili tradiciju porodice.
Vasilije je ikonostas crkve Svetog Nikole radio za vreme igumana Maksima Zanovića, a crkvi ga je darivao Stijepo Markov Gregović, dok je priložnik krsta sa raspećem na tom ikonostasu bio Đuro Gregović. Ikonostas nije uobičajeno simetričan, već pored centralnih carskih dveri s predstavom Blagovijesti postoje i bočna vrata koja na suprotnoj strani nemaju pandan. Na njima je ikona s predstavom svetog Arhangela Mihaila koji u jednoj ruci drži mač, a u drugoj bebu u povoju, simbol ljudske duše. Sa strane carskih dveri, prema istim bočnim vratima, nalazi se prestona ikona s predstavom Deizisa.
- Ova ikona je okružena sa dvanaest kvadratnih polja u kojima su predstavljeni apostoli - objašnjava Lucija Đurašković. - U donjem delu ikone su likovi (stojeće figure) šest svetitelja. U istom ikonostasnom redu je prestona ikona sa likom svetog Nikole. Drugu zonu iznad prestonih ikona čini friz apostola sa Deizisovom kompozicijom u sredini. I baš na prestonoj ikoni s predstavom Deizisa je retko rešenje - svetiteljski lik svetog Hristifora sa životinjskom, pseće-magarećom glavom. U sakralnom slikarstvu, ovakve kinokefalne predstave su prava retkost. Na Zapadu ih nema, dok su u naše krajeve dospele preko Atosa sa koga su preuzimani ikonografski predlošci.
Lucija Đurašković tvrdi da je Vasilije Rafailović bio teološki obrazovan i vrstan poznavalac vizantijske ikonografije. Pokazao je to izborom retkih i neobičnih scena i likova i na ovom ikonostasu. Postavlja se pitanje zašto je izabrao baš lik svetog Hristifora s magarećom glavom? Znao je, po svoj prilici, za legende o svetom mučeniku Hristiforu, hrišćanskom svetitelju iz drugog veka. Njih ima više, a najpoznatija govori o njemu kao mladiću obdarenom nesvakidašnjom lepotom. Kao istinskom verniku, lepota je počela da mu smeta: nije se mogao odbraniti od sveta, posebno devojaka, pa je molio Gospoda da mu naruži lice. I molba mu je uslišena: glava mu je dobila pseće-magareći izgled.
- U ikonografskom predstavljanju svetog Hristifora postoje dva načina. Češće se prikazuje sa likom kao i drugi svetitelji, a veoma retko sa životinjskom glavom. Slične predstave ovog svetitelja se nalaze u crkvici manastira Svetog Nikita u Donjem Korminjanu i u kapeli Hilandara.
Predstava u buljaričkom manastiru je ipak jedinstvena, a o njoj se malo zna. Monasi upoznaju turiste s retkostima, ali i ukupnim bogatstvom manastira koji je podignut na ostacima antičkih građevina 1116. godine. Manastir Gradište se prvi put pominje 1305. u povelji kralja Milutina. Bio je više puta napadan, a najsurovije je osetio odmazdu Mahmut-paše Bušatlije 1785, kada je turski silnik napao Paštroviće. U Drugom svetskom ratu opljačkali su ga i zapalili Italijani. Teško je stradao u razornom zemljotresu 1979. i tada su oštećene i freske koje su uspešno konzervirali majstori restauratori iz Cetinja i drugih mesta bivše Jugoslavije. Samo tri dana pre potresa, ikonostas iz crkve Svetog Nikole, na kome je i svetac Hristifor, odnet je na konzervaciju. Da se to nije dogodilo, crkveni krov koji je pao uništio bi jedinstveni ikonostas.
Politika
http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=29465
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks