Reply With Quote6000 godina. ahahahahahaOriginally Posted by lafradya
Hindusi se ne bi složili sa tih tvojih 6000 god.
Senior Member
Uh, moj blam, šejm on mi
Jes časti mi pod Crna Gora.
Evo prođe me osjećaj deprimiranosti i vrati mi se osjećaj razdraganosti
Forum Addict
6000 godina. ahahahahaha
Hindusi se ne bi složili sa tih tvojih 6000 god.
"Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi
Forum Addict
Isus je umro u Danilovgradu ???!!!!!!!!!!!!!!!!!
"Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi
New Member
A moze li neko biti JS a da ide na glasanje? Ili ako neki JS glasa da li se iskljucuje iz zajednice? Ovo me zanima jer znam neke JS koji nijesu glasali nikako ranije ali u zadnjih nekoliko godina glasaju redovno.
Member
"prekid obilježavanja godišnjice Isusove Smrti u Danilovgradu"
Nije fora,ne priliči nikom pa ni tebi ovaj lov reda riječi...
Member
Ja sam napisao kakva je situacija u našoj zemlji.Ja ne poznajem ni jednog JS iz CG koji izlazi na izbore jer ne postoji zakon ove države koji primorava ljude da glasaju.U nekim zemljama,kao npr.u nekim državama u Africi vlada jako neprijateljstvo prema onima koji ne glasaju a čak se i fizički zlostavljaju oni koji ne izađu na glasanje.U takvoj situaciji neki Jehovini svjedoci mogu na temelju svoje savjesti odlučiti da izađu na izbore ali neće popunjavati izborni listić već će predati prazan.Većina uprkos progonstvu i pritiscima odlučuje da uopšte ne izlazi na izbore.Evo ti članak iz našeg časopisa.Rubrika pitanja čitalaca...
Kakav je stav Jehovinih svjedoka prema glasanju?
U Bibliji su navedena jasna načela koja Božjim slugama omogućuju da steknu ispravno gledište o tom pitanju. Međutim, niti jedno načelo izgleda ne govori protiv samog postupka glasanja. Naprimjer, nema razloga zašto članovi nekog upravnog odbora ne bi glasali prilikom donošenja neke odluke koja se tiče njihove korporacije. Članovi skupština Jehovinih svjedoka često glasaju dizanjem ruke prilikom donošenja odluka u vezi s vremenom održavanja sastanaka i korištenjem skupštinskog novca.
Međutim, kako je s glasanjem na političkim izborima? Naravno, u nekim demokratskim zemljama čak 50 posto građana ne izlazi na glasanje na dan izbora. Što se tiče Jehovinih svjedoka, oni ne osporavaju pravo drugih da glasaju; niti provode bilo kakvu kampanju protiv političkih izbora. Oni poštuju vlasti koje su zakonski izabrane provođenjem takvih izbora i surađuju s njima (Rimljanima 13:1-7). Hoće li oni osobno glasati za nekoga tko se kandidira na izborima, to je nešto što svaki Jehovin svjedok odlučuje na temelju svoje biblijski školovane savjesti i shvaćanja svoje odgovornosti prema Bogu i prema državi (Matej 22:21; 1. Petrova 3:16). Prilikom donošenja takve osobne odluke Svjedoci uzimaju u obzir niz faktora.
Kao prvo, Isus Krist je za svoje sljedbenike rekao: ”Nisu dio svijeta, kao što ni ja nisam dio svijeta“ (Ivan 17:14). To načelo Jehovini svjedoci shvaćaju ozbiljno. Budući da ”nisu dio svijeta“, neutralni su u odnosu na politička zbivanja u svijetu (Ivan 18:36).
Kao drugo, apostol Pavao je sebe nazvao ’izaslanikom‘ koji zastupa Krista među ljudima svog vremena (Efežanima 6:20; 2. Korinćanima 5:20). Jehovini svjedoci vjeruju da je Krist Isus sada ustoličeni Kralj Božjeg nebeskog Kraljevstva i da oni, slično izaslanicima, moraju to objaviti nacijama (Matej 24:14; Otkrivenje 11:15). Od izaslanika, ili ambasadora, očekuje se da budu neutralni i da se ne miješaju u unutarnje poslove zemalja u koje su poslani. Kao zastupnici Božjeg nebeskog Kraljevstva, Jehovini svjedoci se na sličan način osjećaju obaveznima ne miješati se u političke stvari zemalja u kojima žive.
Treći faktor koji treba uzeti u obzir je činjenica da oni koji svojim glasom doprinesu tome da neka osoba bude izabrana za određenu funkciju mogu snositi odgovornost za ono što ta osoba čini. (Usporedi 1. Timoteju 5:22.) Kršćani moraju dobro razmisliti žele li prihvatiti takvu odgovornost.
Kao četvrto, Jehovini svjedoci izuzetno cijene svoje kršćansko jedinstvo (Kološanima 3:14). Kada se religije miješaju u politiku, to često izaziva razdor među njihovim članovima. Oponašajući Isusa Krista, Jehovini svjedoci ne miješaju se u politiku i na taj način čuvaju svoje kršćansko jedinstvo (Matej 12:25; Ivan 6:15; 18:36, 37).
Kao peto i posljednje, to što se drže podalje od politike Jehovinim svjedocima pruža mogućnost da sa slobodom govora pristupaju ljudima različitih političkih uvjerenja, prenoseći im važnu poruku o Kraljevstvu (Hebrejima 10:35).
S obzirom na upravo navedena biblijska načela, Jehovini svjedoci u mnogim zemljama donose osobnu odluku da ne glasaju na političkim izborima, a njihovu slobodu da donesu takvu odluku podupire zakon države. No što ako zakon zahtijeva od građana da glasaju? U tom slučaju na svakom Svjedoku leži odgovornost da u skladu s vlastitom savjesti donese na Bibliji utemeljenu odluku o tome što će učiniti u takvoj situaciji. Ukoliko netko odluči izaći na biralište, to je njegova odluka. Što će on učiniti u kabini za glasanje, to je stvar između njega i njegovog Stvoritelja.
U izdanju Kule stražare od 15. studenog 1950 (engl.), na stranicama 445. i 446, stajalo je sljedeće: ”U zemljama gdje Cezar kaže da su građani obavezni glasati (...) [Svjedoci] mogu izaći na birališta i ući u kabine za glasanje. To je to mjesto na kojem se od njih očekuje da označe listić ili upišu na njega što zastupaju. Glasači će sa svojim listićima napraviti ono što žele. Dakle, to je mjesto gdje u Božjoj prisutnosti njegovi svjedoci moraju postupiti u skladu s njegovim zapovijedima i svojom vjerom. Nije na nama odgovornost da im dajemo uputstva o tome što da učine s listićem.“
Što ako nevjerujući suprug neke kršćanke inzistira da ona izađe na glasanje? Pa, ona je podložna svom suprugu, kao što su kršćani podložni višim vlastima (Efežanima 5:22; 1. Petrova 2:13-17). Ako ona posluša svog supruga i izađe na biralište, to je njena osobna odluka. Nitko je ne bi smio osuđivati zbog toga. (Usporedi Rimljanima 14:4.)
Kako je u zemljama gdje glasanje nije propisano zakonom, ali se javlja vrlo neprijateljski stav prema onima koji ne izađu na birališta — možda im prijeti opasnost da budu fizički napadnuti? Ili što ako se pojedince na neki način oštro kažnjava ako ne izađu na biralište, iako prema zakonu nisu obavezni glasati? U takvim i sličnim situacijama kršćanin mora donijeti vlastitu odluku. ”Svatko će nositi svoj vlastiti teret“ (Galaćanima 6:5).
Možda ima ljudi koji se spotaknu kada vide da tijekom izbora u njihovoj zemlji neki Svjedoci Jehove izlaze na birališta dok drugi ne. Možda kažu: ’Jehovini svjedoci nisu dosljedni.‘ No ljudi trebaju uvidjeti da, kad se radi o stvarima koje su pitanje osobne savjesti kao što je to ovdje slučaj, svaki kršćanin mora donijeti vlastitu odluku pred Jehovom Bogom (Rimljanima 14:12).
Bez obzira na to kakvu će osobnu odluku Jehovini svjedoci donijeti kad se suoče s različitim situacijama, oni paze na to da sačuvaju svoju kršćansku neutralnost i slobodu govora. U svemu se oslanjaju na Jehovu Boga, uzdajući se u to da će im dati snagu i mudrost i pomoći im da ni na koji način ne kompromitiraju svoju vjeru. Time daju do znanja da imaju pouzdanja u riječi psalmista, koji je rekao: ”Ti [si] kamena gora moja i ograda moja, imena svojega radi vodi me i upravljaj mnom“ (Psalam 31:3).
Last edited by lafradya; 14-03-13 at 22:08.
Forum Resident
Jel to ona pjesma
Zapjevala hajka ptica, misli zora je???
Kako Vaša bolest ?
Senior Member
Ma šta kažeš
Zaista neuobičajeno, moram priznati.
Pa i nije, dan se isključivo koristio, a i danas se koristi (u krugovima religije) kao period u kome sunce grije, dinamika života modernizacijom je 'osvojena' i noć, tako da se taj termin prenio na cijelih 24h, i to je najduži vremenski period u kome se (ikada) koristi termin 'dan'.Jedan stvaralački dan i jeste mogao trajati milenijumima ali ne zato što je vrijeme teklo sporije nego zato što se heb. riječ, yohm odnosi i na nedefinisano duge vremenske periode pored perioda od 24h.
Svaki stvaralački dan se završavao sa : '...i bi veče i bi jutro...' , što jasno ukazuje na koji se vremenski period govorilo i koliko je trajao.
Noć je bio poseban dio dana, tako se tretirala i doživljavala i to je već opširnija tema.
Niđe nije navedeno, da 'dan' zaista se koristio kao termin za neke duže vremenske periode.
Sa druge strane u nekoliko rodoslova, u kojima je poklonjana velika pažnja, gdje se precizno navodi sa koliko je godina ko umro i sa koliko je ko dobio potomka, gdje se opet javljaju neslaganja , pa je to peglano svojevremeno, neki su izbacivani, nekima je život produžavan.
'Yom' jevreji koriste kao konkretno izraz za dan, čak i nazivi za dane u sedmici koriste izraze po uzoru iz Biblije, i bi veće i bi jutro dan Jedan- Neđelja Jom-Rišon
Jevreji su toliko precizni u ovoj tvrdnji da su izračunali dan nastanka svijeta, Roš Hašana (u prevodu glava godine), interesantno jeste da je oglašavaju sa duvanjem u rog ovna (svih rogatih životinja osim krave) da opomenu 'uspavane' na sudnji dan,to su dani (svetkovine) koji nisu radosni već se provode u samopreispitivanju , planiranju...
Zaniljivo jeste da 1. godina nije Postanje, već je oko jedne godine prije.
U vremenu haosa i ničega, zato i prvi mladi Mjesec u toku Tišria (prvi mjesec u godini) naziva 'mladi Mjesec haosa i ničega'.
Može se kalkulisati koliko je trajala ta prva godina, ali koliko je to bitno? jer je 'istekom' nje, tek nastupio period Postanja.
Po zalasku sunca 16.septembra 2012 godine, nastupila je jevrejska 5773 godina AM (anno mundi - godina svijeta). Ujedno ovo je i crkvena godina.
Bukvalistički shvaćeno, ovo je apsurd, jer ipak sve 'Knjige' na kraju krajeva je pisao čovjek.
Izuzev 'Zavjetnih ploča', tako se tvrdi.
Last edited by gaul; 15-03-13 at 11:21.
Member
Ma šta kažeš
Zaista neuobičajeno, moram priznati.
Pa i nije, dan se isključivo koristio, a i danas se koristi (u krugovima religije) kao period u kome sunce grije, dinamika života modernizacijom je 'osvojena' i noć, tako da se taj termin prenio na cijelih 24h, i to je najduži vremenski period u kome se (ikada) koristi termin 'dan'.
Svaki stvaralački dan se završavao sa : '...i bi veče i bi jutro...' , što jasno ukazuje na koji se vremenski period govorilo i koliko je trajao.
Noć je bio poseban dio dana, tako se tretirala i doživljavala i to je već opširnija tema.
Niđe nije navedeno, da 'dan' zaista se koristio kao termin za neke duže vremenske periode.
Sa druge strane u nekoliko rodoslova, u kojima je poklonjana velika pažnja, gdje se precizno navodi sa koliko je godina ko umro i sa koliko je ko dobio potomka, gdje se opet javljaju neslaganja , pa je to peglano svojevremeno, neki su izbacivani, nekima je život produžavan.
'Yom' jevreji koriste kao konkretno izraz za dan, čak i nazivi za dane u sedmici koriste izraze po uzoru iz Biblije, i bi veće i bi jutro dan Jedan- Neđelja Jom-Rišon
Jevreji su toliko precizni u ovoj tvrdnji da su izračunali dan nastanka svijeta, Roš Hašana (u prevodu glava godine), interesantno jeste da je oglašavaju sa duvanjem u rog ovna (svih rogatih životinja osim krave) da opomenu 'uspavane' na sudnji dan,to su dani (svetkovine) koji nisu radosni već se provode u samopreispitivanju , planiranju...
Zaniljivo jeste da 1. godina nije Postanje, već je oko jedne godine prije.
U vremenu haosa i ničega, zato i prvi mladi Mjesec u toku Tišria (prvi mjesec u godini) naziva 'mladi Mjesec haosa i ničega'.
Može se kalkulisati koliko je trajala ta prva godina, ali koliko je to bitno? jer je 'istekom' nje, tek nastupio period Postanja.
Po zalasku sunca 16.septembra 2012 godine, nastupila je jevrejska 5773 godina AM (anno mundi - godina svijeta). Ujedno ovo je i crkvena godina.
Bukvalistički shvaćeno, ovo je apsurd, jer ipak sve 'Knjige' na kraju krajeva je pisao čovjek.
Izuzev 'Zavjetnih ploča', tako se tvrdi.
Ma može im YOM značiti ,,duži vremenskii period'', ali opet nije logično jer su ti periodi ili dani kako vec 'oćete poredjani hronološkim redom...
Forum Addict
Ne moze bas nikako jer ti cojek fino objasni da je Yom dan, a to da traje duzi period je isto kao kad bi rekao da se Veliki petak protegao duži vremenskii period pa trajao i subotu i nedjelju.
Banned
Evo pogledah na Mars je dnevni period duzi neznatno.
Nadjoh interesantan podatak:
Because of orbital eccentricity, the length of the solar day is not quite constant. Because its orbital eccentricity is greater than that of Earth, the length of day varies from the average by a greater amount than that of Earth, and hence its equation of time shows greater variation than that of Earth: on Mars, the Sun can run 50 minutes slower or 40 minutes faster than a Martian clock (on Earth, the corresponding figures are 14min 22sec slower and 16min 23sec faster).
Znaci ako bi se poremetila orbitalna tacka okrecanja, moguce je proizvesti razlicitu duljinu dana. A duzina trajanja jedne godine na Mars je 1.88 Zemaljske godine sto pokazuje kako uzavisnosti od polozaja gravitacionih polja tijela koji ga okruzuju zemlja je mogla u proslosti biti u potpunom drugacijoj poziciji.
Banned
Vidi ti vrijeme pogresno gledash. Ljudi bilo koju mjeru kad prave oni uzimaju nesto drugo za mjeru. U slucaju vremena SI definicija vremena je uzeta na radijaciju atoma cesijuma:Ja zaista ne razumijem niti umijem da zamislim dalje od usporenog snimka kako izgleda kad vrijeme teče sporije pa bih volio da mi neko objasni kako to vidi.
The second is the duration of 9 192 631 770 periods of the radiation corresponding to the transition between the two hyperfine levels of the ground state of the cesium 133 atom.
Pravo vrijeme zavisi od Univerzuma.
U pravom smislu vrijeme oznacava cikluse na zemlji koji zavise u potpunosi od Svemira.
Sve na zemlji zna svoje vrijeme, i kad ce proklijati i kad ce procvetati i kad ce se roditi i kad odrasti i kad uvebnuti i umrijeti.
Ako su ti periodi bili drugaciji (Naprimjer duza ljeta i toplija klima) bilje i zivotinje su mogli ubrzano rasti. Bilje u Raju kaze se svaki mjesec plod donosi, a i danas ljudi uz pomoc staklenih leja po nekoliko puta godisnje plod beru.
Ako su zbog duzih godina i dana bili topli i vlazni periodi onda bi to objasnilo ovoliki razvoj vegetacije tako rasprostranjen.
Last edited by Ego_and_his_own; 15-03-13 at 15:41.
Forum Addict
Vjernik priča o LOGICI !!!!
Ne pričaju oni o produžavanju od 48 h već se petak završava oko 129.002.013 god.
Sent from my GT-I9100G using Tapatalk 2
Last edited by Rakun; 15-03-13 at 14:56.
"Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi
Senior Member
Moguće, ali rekoh ti da ja na to nisam naišao, ali bukvalno niđe da se iskoristio za duži period (da se ikako može shvatiti tako), bukvalno znači prevedeno kao dan, termin kao što mi koristimo. E sada neka dublja analiza, to je ipak iznad mog znanja (poznavanje hebrejskog ovo-ono), šta znam, nikad ne reci nikad - ovo je neko moje mišljenje. Mislim da su bili jako konkretni i tačni oko toga u opisu, datiranju, rodoslovima...
Last edited by gaul; 15-03-13 at 19:15.
Banned
Nash jezik se umnogome razlikuje od Hebrejskog i Arapskog (oni su jezici istoga roda)!
Kako je Tora pisana je mnogo drukcija od danasnjeg pisanja.
To su simnbolicke forme koje ostavljaju odgovornost na intepretaciju istih.
Ono sto je fascinantno je ste da prevodi na svojim jezicima ispoljavaju istu simboliku.
Ako razmislimo malo o rijecima, to ide otprilike ovako: Ja imam viziju u glavu punu slika i fantazija(jel masta), pokusam da pretocim ono sto zamisljam rijecima, te rijeci putuju do vas, vi ih procitate i vi vidite fantazije i slike.
Te vashe fantazije i slike nemoraju bit uopste ka one sto sam ja zamislio. Vec one zavise od vas kako cete shvatiti.
Ali Bozija se rijec razlikuje od ljudske po mnogo cemu.
Pogledajmo ovu simboliku:
11 I videh nebo otvoreno, i gle, konj beo, i koji seđaše na njemu zove se Veran i Istinit, i sudi po pravdi i vojuje.
12 A oči su Mu kao plamen ognjeni, i na glavi Njegovoj krune mnoge, i imaše ime napisano, kog niko ne zna do On sam.
13 I beše obučen u haljinu crvenu od krvi, i ime se Njegovo zove: Reč Božija.
14 I vojske nebeske iđahu za Njim na konjima belim, obučene u svilu belu i čistu.
15 I iz usta Njegovih iziđe mač oštar, da njime pobije neznabošce; i On će ih pasti s palicom gvozdenom; i On gazi kacu vina i srdnje i gneva Boga Svedržitelja.
16 I ima na haljini i na stegnu svom ime napisano: Car nad carevima i Gospodar nad gospodarima.
19 I videh zver i careve zemaljske i vojnike njihove skupljene da se pobiju s Onim što sedi na konju i s vojskama Njegovim.
20 I bi uhvaćena zver, i s njom lažni prorok koji učini pred njom znake kojima prevari one koji primiše žig zverin i koji se poklanjaju ikoni njenoj: živi biše bačeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom.
21 A ostali pobijeni biše mačem Onog što sedi na konju, koji iziđe iz usta Njegovih: i sve se ptice nasitiše od mesa njihovog.
Vidite odje krune su ustvari imena. Svemu sto covjek poznaje je kruna ime.
Say, "Call upon Allah or call upon the Most Merciful. Whichever [name] you call - to Him belong the best names." And do not recite [too] loudly in your prayer or [too] quietly but seek between that an [intermediate] way.
He is Allah , other than whom there is no deity, Knower of the unseen and the witnessed. He is the Entirely Merciful, the Especially Merciful.
He is Allah , other than whom there is no deity, the Sovereign, the Pure, the Perfection, the Bestower of Faith, the Overseer, the Exalted in Might, the Compeller, the Superior. Exalted is Allah above whatever they associate with Him.
He is Allah , the Creator, the Inventor, the Fashioner; to Him belong the best names. Whatever is in the heavens and earth is exalting Him. And He is the Exalted in Might, the Wise.
Last edited by Ego_and_his_own; 15-03-13 at 20:31.
Senior Member
Čije su ovo riječi?
In vino veritas
Banned
Ja mislim andjela Gabrijela.
"Who is an enemy to Gabriel! For he it is who hath revealed (this scripture) to thy heart by God's leave, confirming that which was (revealed) before it, and a guidance and glad tidings to believers."
Reci: "Ko je neprijatelj Džibrilu? – a on, Allahovom voljom, tebi stavlja na srce Kur'an – koji potvrđuje da su i prijašnje objave istinite – kao putokaz i radosnu vijest vjernicima."
http://en.wikipedia.org/wiki/Gabriel
Za Isusa se isto spominje:
a Isusu, sinu Marijinom, ocigledne dokaze dali i Dzibrilom ga pomogli.
Last edited by Ego_and_his_own; 16-03-13 at 02:46.
Member
Sedmi dan,dan počinka,traje još uvijek.Jevrejima 4:4-6.
Dakle,samo sedmi dan "yom"traje već 6000 godina.
Niko ne kaže da "yom" ne znači dan.Pitanje je da li se u duhu hebrejskog jezika ta riječ može odnositi i na duže vremenske periode osim na dan od 24h?
Ti reče da nisi na to naišao.Vjerujem ti.
Zbog objektivnosti,nisam želio da opet postavljam komentare iz literature Jehovinih Svjedoka.Ukucao sam "yom meaning" i nemoj me držati za riječ,3 ili 4 rezultat pretrage na google-u je bilo ovo što ću da postavim ispod.
Nemam pojma ko je čovjek,vidim da se zove Rodney Whitefield,ali vidjećeš da mu je pristup krajnje objektivan jer uzima u obzir autoritete koji tvrde i jedno i drugo kad je u pitanju trajanje "yom-a".
Onda objašnjava,vrlo detaljno,zašto se u Postanku "yom" ipak odnosi na duže vremenske periode.
Na Engleskom je ali nadam se da ću imati i prevod ubrzo...
The Hebrew Word “Yom” Used with a Number in Genesis 1
What does “yom” mean in Genesis 1 ?
by Rodney Whitefield, Ph.D.
© Rodney Whitefield 2006 This document may be freely distributed provided it is complete and unchanged.
Recently, a reader of my book Reading Genesis One 1 asked about the use of a number with the Hebrew word “yom.” Specifically, I was asked to comment on the statement, “Day” with numerical adjectives in Hebrew always refers to a 24 hour period.”, which appears in John MacArthur’s Study Bible in reference to Genesis 1:5.
The quoted statement is one which is commonly offered to justify eliminating the long “extended period of time” meaning of the Hebrew word “yom” in Genesis 1:3-31. Eliminating the “extended period” or “age” meaning would then give support for a 24 hour interpretation for the duration of the creative times. In the
first chapter of Genesis, the singular Hebrew word [IMG][/IMG] “yom” appears with a number at the conclusion of each of the creative times. Subsequently, in this article, “yom” refers to this singular Hebrew word form.
In order to illustrate the differing opinions which have been offered as interpretation, I will very briefly quote two well-known Bible scholars about the numbering of the word “yom.” Both scholars hold “extended period” or “age” views of the meaning of “yom” as describing the duration of the creative times. Subsequently, I will explain why the opinion of these two scholars has substantial support in the Hebrew, in contradiction to the claim in the MacArthur Study Bible. First the quotes:
Gleason L. Archer, Encyclopedia of Bible Difficulties, pages 60-61, Baker 1982:
“ There were six major stages in this work of formation, and these stages are represented by successive days of a week. In this connection it is important to observe that none of the six creative days bears a definite article in the Hebrew text; the translations “the first day,” “ the second day,” etc., are in error. The Hebrew says, “And the evening took place, and the morning took place, day one” (1:5). Hebrew expresses “the first day” by hayyom harison, but this text says simply yom ehad (day one). Again, in v.8 we read not hayyom hasseni (“the second day”) but yom seni (“a second day”). In Hebrew prose of this genre, the definite article was generally used where the noun was intended to be definite; only in poetic style could it be omitted. The same is true with the rest of the six days; they all lack the definite article. Thus they are well adapted to a sequential pattern, rather than to strictly delimited units of time.”
Gleason Archer was Associate Editor of the Theological Wordbook of the Old Testament. In the quote above, the first two italicized letters ha of words like harison indicate the Hebrew prefix [IMG][/IMG] “heh” meaning “the.”
Norman L. Geisler, Baker Encyclopedia of Christian Apologetics, page 271, Zondervan 1999:
“Numbered days need not be solar. Neither is there a rule of Hebrew language demanding that all numbered days in a series refer to twenty-four-hour days. Even if there were no exceptions in the Old Testament, it would not mean that “day” in Genesis 1 could not refer to more than one twenty-four-hour period. But there is another example in the Old Testament. Hosea 6:1-2 . . . . . . Clearly the prophet is not speaking of solar “days” but of longer periods in the future. Yet he numbers the days in series.”
Now, given MacArthur’s statement and the above two quotes, a reader of the Bible is faced with contradictory claims by established authorities. How is this to be resolved? My view is that MacArthur’s statement is not supported by the underlying Hebrew text, and that the Hebrew text does support Archer and Geisler. My analysis will first consider the numbering of the singular word “yom” from the numbers two (second) through six (sixth).
Last edited by lafradya; 16-03-13 at 10:19.
Member
A review of the Hebrew text of the Bible finds:
(1) Each of the Hebrew numberings expressed by “yom” + ordinal number used in Genesis 1:8, Genesis 1:13, Genesis 1:19, Genesis 1:23, and Genesis 1:31 ( i.e., five of the six creative times) appear only one time in the Bible.
(2) Where “yom” is numbered in other verses, the reader almost always finds that the number is prefixed by the Hebrew letter [IMG][/IMG] “heh” the prefix meaning “the.” This is illustrated by Archer’s harison “the first” and hasseni “the second.” In these words, the Hebrew letter [IMG][/IMG] is pronounced with a following “a” vowel leading to ha + rison and ha + sseni , where the ha represents the phonetic pronunciation of the Hebrew prefix and the following vowel.
(3) In other verses where “yom” is numbered, the reader almost always finds one of the following:
a. “In yom,” i.e., “yom” prefixed by the letter “beth,” a preposition meaning “in” or “on.”
b. “And in yom,” i.e., “in yom” with the added prefix “waw” meaning “and.”
c. Or, infrequently, “yom” with a different preceding prefix or preposition. These may be the attached prefixes meaning “to,” “and,” or the unattached preposition meaning “until.”
Note: In almost every case, both “yom” and the number are prefixed. As a consequence, the numberings in
Hebrew differ significantly from the pattern found in Genesis 1:8, Genesis 1:13, Genesis 1:19, and Genesis 1:23.
A computer search of the possible Hebrew wordings that could number “yom,” using “second” gave the results listed below. As listed, the entire Hebrew word with attached prefixes is translated enclosed in quotation marks and represents successive words:
“yom” “second” ————— one verse, Genesis 1:8
“in yom” “the second” ——— 8 times [ This is Archer’s hayyom hasseni.] “and in yom” “the second” — 3 times
Searching the KJV Old Testament for second day, I found 15 verses. Two of the 15 verses do not have the Hebrew word “yom”; the English word day appears in italics. Another verse, 1 Samuel 20:34, has an intervening word and reads “in yom” “of the month” “the second.”
When the search was extended to include numbering by two through six, the Hebrew words appear 56 times as described by both 2) and 3) above. 1 Chronicles 26:17 is an exception which uses “to yom” “four.” Genesis 1:31 is an exception reading “yom” “the sixth,” a combination which appears only in this verse. Of the six creative times only Genesis 1:31 prefixes the number; the word “yom” remains unprefixed.
The above pattern of prefixing both the ordinal number and the word “yom” also, almost always, describes the numbering of “yom” by “the seventh,” (44 times) and “the eighth” (17 times). The exceptions being “and yom” “the seventh” which appears two times, and “yom” “the seventh” which appears one time in Genesis 2:3. The Hebrew pattern is not always visible in English translation. For example, the Hebrew of Exodus 20:11 reads “on yom” “the seventh,” but some translations read “the seventh day” omitting the prefix “on.” The NAS, NIV, and many recent translations now more correctly translate “and rested” “on the seventh day.”
By consulting the Hebrew text of the Bible it can be established that:
A. The repeated pattern of t he numbering of the creative times in Genesis One is unique. Each of the Hebrew numberings expressed by “yom” + number used in Genesis 1:8, Genesis 1:13, Genesis 1:19, Genesis 1:23, and Genesis 1:31, appear only one time in the Bible.
B. The pattern of the numbering of the “yom” in other verses of the Bible almost always
includes both of procedures (2) and (3) above for numbers two through six.
These results confirm Geisler’s: “Neither is there a rule of Hebrew language demanding that all numbered days in a series refer to twenty-four-hour days.”
These results and the uniform absence of the definite article “the” prefixing the Hebrew word “yom,”
confirms the basis of Archer’s:
“. . . none of the six creative days bears a definite article in the Hebrew text;
the translations “the first day,” “ the second day,” etc., are in error.”
Last edited by lafradya; 16-03-13 at 09:57.
Member
Returning to the Bible reader. How are the different claims to be resolved? Clearly the underlying Hebrew must take precedent. Why the confusion about the numbering? Consider Genesis 22:4 as an example; both “yom” and “third” are prefixed in the Hebrew.
Heb Genesis 22:4 “in yom” “the third” . . .
NIV Genesis 22:4 On the “third” “day” Abraham looked up and saw the place in the distance.
The reader of the Hebrew text sees the first two words as “in yom” “the third” . . . .
The reader of the English translation sees two words, “third” “day,” not “in yom” “the third.” This difference in perception also occurs for Genesis 1:13:
Heb Genesis 1:13 And there was evening, and there was morning — “yom” “third.”
NIV Genesis 1:13 And there was evening, and there was morning— the “third” “day.”
The Hebrew reader knows that the “in yom” “the third” of Genesis 22:4 differs from the Hebrew “yom” “third” of Genesis 1:13.
A person reasoning on the basis of English translations can (erroneously) conclude that the numbering third day
of Genesis 22:4 is equivalent to the “yom” “third” of Genesis 1:13 because:
1) The English reader does not know that “the third” of the NIV Genesis 1:13 is “third” in the Hebrew, and does not know that the “the” in NIVGenesis 1:13 is not in the Hebrew text.
2) The English reader does not associate “on” with “day” as one word, “on day.”
Conclusion: What does all the foregoing mean for understanding Genesis 1?
1) The uniqueness of the Hebrew numbering of the creative “yom” actually supports the view that the creative “yom” are not ordinary (24-hour) days.
2) The numbering of the creative “yom” does not exclude the “extended period” or “age” meaning of the Hebrew word “yom” when referring to the six creative times. The unique numbering of the creative times adds support for the “extended period” or “age” meaning.
3) There are no other applicable examples of the numbering of a sequence that is equivalent to the numbering of the creative “yom.” Assertions which attempt to interpret numberings which read “yom” “second” using numberings which read “in yom” “the second” are flawed.
To many readers of English translation, the difference in meaning between “a second day” and “the second day”
will not be apparent. Because of this, the Hebrew phrases are better translated another way.
This author prefers translating “a second time,” “a third time,” etc., which avoids the confusing use of the English word “day” with two different meanings in Genesis 1:1-31. The translations “the second day,” “ the third day,” etc., conceal the fact that the Hebrew does not use the ordinal numbering used in other verses when referring to the activities of an ordinary daytime. Some recent translations, such as the NAS, now translate “a second day,” “a third day,” etc., for Genesis 1:8, Genesis 1:13, Genesis 1:19, and Genesis 1:23.
As was already noted, the Hebrew of Genesis 1:5 reads “yom” “one,” and does not use the Hebrew word rison meaning first. In other verses, when ehad (one) is used as an ordinal, it appears as haehad including the prefix ha meaning “the.” Genesis 2:11 is an example of this use. The absence of the prefix ha in Genesis 1:5 shows that the ehad should be translated “one” and not “first.”
I hope this provides some useful information and clarification.
Rodney Whitefield 6/12/2006
Member
Ja na vrijeme gledam onako kako ga može gledati nesavršen čovjek.Sekund mi je sinonim za tren, 70-80 godina za životni vijek.
Vrijeme mjere ljudi jedinicama koje su sami izmislili.Bog za tim nema potrebu jer je vječan.
Vremenske odrednice u Svetom Pismu imaju svoje bukvalno ali i preneseno značenje.
Koje od ovih mojih gledišta kada je vrijeme u pitanju ti smatraš pogrešnim i zbog čega?
Last edited by lafradya; 16-03-13 at 10:20.
Senior Member
Pa i nisam stekao baš takav utisak.
Kaže -
Narodu Božijem je ostavljen počinak.
Živa riječ Božija.
1. Bojimo se, dakle, da neko od vas, dok još važi obećanje za ulazak u počinak njegov, ne pomisli da je odocnio.
2. Jer i nama je javljena radosna vijest kao i onima; ali njima ne bi od koristi riječ koju čuše, pošto oni koji je čuše ne prihvatiše je sa vjerom.
3. A mi koji povjerovasmo ulazimo u počinak, kao što je rekao: Zato se zakleh u gnjevu svojemu da oni neće u počinak moj, mada djela Božija bijahu završena od postanka svijeta.
...
4. Jer reče negdje za sedmi dan ovako: I počinu Bog u sedmi dan od svih djela svojih.
5. A ovdje opet: Neće ući u počinak moj.
6. Pa pošto neki imaju da uđu u njega, a oni kojima je najprije javljena radosna vijest ne uđoše zbog nepokornsti.
...
7. To opet odredi jedan dan, ''Danas'', govoreći preko Davida, poslije, tolikoga vremena, kao što reče : Danas, ako glas njegov čujete, nemojte da budu tvrdokorna srca vaša.
Ne bih rekao da se može tako tumačiti. Ovjde je jasno da se govori o Novom Zavjetu sa ljudima, gdje se nudi živa riječ Božija, i život poslije smrti, jer nagrada pravednicima do tada je bio počinak, do sudnjeg dana.
Taj 'počinak' se može svrstati kao vanvremenski doživljaj, jer pravednik po sklapanju oči gotovo subjektivno doživi odmah nagradu, jer se budi tek na sudnji dan (njemu je sve proteklo koliko je dug treptaj oka) dok oni tvrdokorni tumaraju tminama lišeni svjetlosti i radosti života i kaže :''dok još važi obećanje za ulazak u počinak njegov'' - Ne bukvalno u 'sedmi dan' već u počinak koju smrt donosi pravednicima, Njegov jer je dat od njega.
Šalom alejkum
Selam alejkum
iliti
Mir Božiji
Pa kad neka starina umre, vele - Počinu! Sigurno se ne misli da se vratio kroz vrijeme u Sedmi dan
Ovdje konkretno se razglaba oko SZ i eshatoloških pitanja, što poslije smrti, nikako o Postanju. Mislim da je silovano tumačenje da se vezuje za 7. dan.
Jer doslovce kaže se - ''Danas'', govoreći preko Davida- (tj. preko njegovog potomka Isusa)
Adam je stvoren 6. danaDakle,samo sedmi dan "yom"traje već 6000 godina.
Umro je sa 930 godina, sa 130 godina je dobio Sita, a prije toga je imao Kaina i Avelja - mada poslije kaina i Avelja, koji su već bili odrasli, pa kada je Kain ubio AVelja, oženio se pa i on dobio sina Enoha, pa je tak Adam dobio Sita. Znači imamo neku vremensku distancu od nekih 30-ak godina, da je bio već uveliko završen i 7 dan.
Vidiš tu su konkretni i teško da se može silovati neki prevod.
Uzgred hebrejski jezik je živ jezik, i sigurno da Jevrejima ne bi promaklo tako krivo tumačenje, a znamo da Toru nisu mijenjali.
Last edited by gaul; 16-03-13 at 11:47.
Member
Ne slažem se.Vrlo je jednostavno i ne treba siliti nikakva tumačenja.
Jevrejima 4:3 :"A mi koji vjerujemo ulazimo u počinak..."
Kako oni koji vjeruju ulaze u dan Božjeg počinka ako je on već završen?
Postaviću ti ispod nešto malo detaljnije o tome...
Hebrejski jeste živ jezik.Što se riječi "yom"tiče,dileme nema kada je u pitanju izvještaj iz Postanka.
Nadam se da si pročitao par postova iznad na Eng.
1) The uniqueness of the Hebrew numbering of the creative “yom” actually supports the view that the
creative “yom” are not ordinary (24-hour) days.
2) The numbering of the creative “yom” does not exclude the “extended period” or “age” meaning of
the Hebrew word “yom” when referring to the six creative times. The unique numbering of the
creative times adds support for the “extended period” or “age” meaning.
3) There are no other applicable examples of the numbering of a sequence that is equivalent to the
numbering of the creative “yom.” Assertions which attempt to interpret numberings which read
“yom” “second” using numberings which read “in yom” “the second” are flawed.
Da li Jehova još uvijek “počiva”?
3 Postoje dva razloga zbog kojih možemo zaključiti da je sedmi dan trajao i u 1. stoljeću. Kao prvo, razmotrimo riječi što ih je Isus uputio svojim protivnicima koji su ga kritizirali zato što je u subotu, koja je Židovima bila dan počinka, izliječio jednog čovjeka, što su oni smatrali radom. Gospodin Isus im je rekao: “Otac moj radi sve do sada, a i ja radim” (Ivan 5:16, 17). Što je smisao tih riječi? Protivnici su optužili Isusa da radi na dan počinka. On im je na tu optužbu odvratio rekavši: “Otac moj radi sve do sada.” Time im je zapravo htio reći: “Moj Otac i ja radimo isti posao. Budući da moj Otac radi za vrijeme svog tisućljećima dugog dana počinka, onda i ja smijem raditi na dan počinka.” Isus je time neizravno ukazao na to da je sedmi dan, odnosno dan u koji Bog počiva od stvaranja na Zemlji, još uvijek trajao u to vrijeme. No Bog je i dalje radio na ostvarenju svog nauma u vezi sa Zemljom i ljudima.*
4 Drugi razlog naveo je apostol Pavao. Kad je pod nadahnućem pisao o Božjem počinku, citirao je riječi iz 1. Mojsijeve 2:2 i rekao: “Mi koji vjerujemo ulazimo u počinak” (Hebr. 4:3, 4, 6, 9). Dakle, sedmi je dan trajao u vrijeme kad je Pavao napisao te riječi. No koliko je dugo nakon toga još trajao taj dan počinka?
5 Da bismo dobili odgovor na to pitanje, moramo se podsjetiti na to što je svrha sedmog dana. U 1. Mojsijevoj 2:3 objašnjeno je: “Blagoslovio je Bog sedmi dan i posvetio ga.”Jehova je taj dan “posvetio” za određenu svrhu — za to da u potpunosti izvrši svoj naum. A njegov je naum da Zemlja bude nastanjena poslušnim muškarcima i ženama koji će se brinuti za nju i za sva stvorenja koja žive na njoj (1. Mojs. 1:28). I Jehova Bog i Isus Krist, koji je “Gospodar subote”, odnosno dana počinka, “rade sve do sada” na ostvarenju tog nauma (Mat. 12:8). Božji dan počinka trajat će sve dok se njegova svrha — ispunjenje Božjeg nauma — potpuno ne ostvari na kraju Kristove Tisućugodišnje Vladavine.
Senior Member
Šta se dešava sa čovjekom koji umre?Jevrejima 4:3 :"A mi koji vjerujemo ulazimo u počinak..."
Da li čovjek ide na počinak svaku veče ili svaki sedmi dan?
Šta misliš da je konkretno znači termin 'počinak'? - smrt koja se može poistovjetiti sa besvjesnim stanjem sna? ili odmor kojeg je Bog zapovjedio da se vrši svakog sedmog dana?
Last edited by gaul; 16-03-13 at 12:36.
Member
EEE to zaboravih.Pomenuo si da se ovđe u Jevrejima "nudi život poslije smrti".
Nije Biblijska nauka.
Prop. 9:5: “Živi su svjesni toga da će umrijeti, a mrtvi nisu svjesni ničega.”
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Posting Permissions
Bookmarks