Knjizevni globus ~ Vijesti

[apsolutno_nemoguca]

PRVI MEĐUNARODNI BUKER KADAREU: Ismail Kadare, albanski pisac koji živi u Francuskoj dobitnik je prvog “Man Booker International Prizea”, verzije jedne od najprestižnijih svjetskih književnih nagrada. "Kadare je univerzalni pisac u tradiciji priče koja seže do Homera", naveo je žiri kojim je predsjedavao britanski književni kritičar Džon Keri. “Man Booker International Prize”, koji će svake druge godine dobitniku donijeti 60.000 funti (87.300 eura), otvoren je autorima svih nacionalnosti, pod uslovom da veći dio njihovih djela bude preveden na engleski jezik. Ismail Kadare (69) je konkurisao uz dvadesetak drugih autora, među kojima su Njemac Ginter Gras, Egipćanin Nagib Mahfuz, Japanac Kenzaburo Oe, Amerikanac Filip Rot i Kolumbijac Gabriel Garsija Markes.

POTPISANI “MEIN KAMPF” NA AUKCIJI: Potpisano prvo izdanje knjige “Mein Kampf” Adolfa Hitlera krajem mjeseca ide na aukciju s početnom cijenom od 25.000 funti, objavila je u četvrtak aukcijska kuća “Bloomsbury”. Kako tvrdi ta aukcijska kuća, knjiga dolazi u paketu s razglednicama i zahvalnicama koje je potpisao Hitler te s raznim predmetima koji su pripadali drugim visoko rangiranim nacističkim čelnicima.
Jedna potpisana razglednica prikazuje Hitlera i britanskog premijera Nevila Čembrleina u Bad Godesbergu u septembru 1938. godine uoči početka Drugog svjetskog rata. Hitler je napisao svoju autobiografiju i politički manifest kada je bio u zatvoru u Landsbergu početkom 20-ih godina. Bio je u zatvoru pet godina zbog saučesništva u neuspjelom pokušaju svrgavanja vlade 1923. godine. Djelo, kod nas prevedeno kao “Moja borba”, postalo je najčitanije djelo u nacističkoj Njemačkoj 1930. godine, posebno nakon dolaska Hitlera na vlast 1933. Zanimanje za memorabilije Adolfa Hitlera i dalje je jako i 60 godina nakon što je počinio samoubistvo u ruševinama Berlina.

HEMINGVEJEVA KUĆA NA POPISU NAJUGROŽENIJIH ISTORIJSKIH MJESTA: Dom na Kubi slavnog pisca i pustolova Hemingveja na američkom je popisu najugroženijih istorijskih mjesta.
Prvi put se dogodilo da je kulturni objekat izvan područja SAD-a stavljen na listu mjesta koje treba da se sačuvaju.
"Hemingvej je zaista cijenjena ličnost iz književnosti, u zemlji, ali i u svijetu", rekao je Ričard Mo iz Instituta za očuvanje nacionalnih i istorijsko značajnih dobara.
Kuća na brežuljku u istočnoj Havani prepuštena je državi Kubi nakon Hemingvejevog samoubistva 1961. godine. U novije vrijeme kuća je pretvorena u muzej. Ernest je na imanju "Finca Vigia" živio od 1939. do 1960. godine i napisao knjigu "Srarac i more", koja mu je osigurala Pulicera i Nobelovu nagradu za književnost. U tom periodu slavni književnik pozivao je poznati osobe, poput Ave Gardner i Gari Kupera, na svoje imanje i pripremao zabave.

LASCIVNI STIHOVI O SEKSUALNOSTI VESNE PARUN: Društvo prijatelja prirodnih ljepota Slunja i Rastoka objavilo je knjižicu “Prošireni kurcomlatić” spisateljice Vesne Parun. O sadržaju se ne mora puno govoriti jer je jasan iz samog naslova djela. Lascivni stihovi o ljudskoj seksualnosti ovog su se puta našli umotani u sjajne, maksimalno erotizovane crteže akademskog slikara Munira Vejzovića. Vesna Parun svojevremeno je napisala zapaženu proznu knjigu “Pod muškim kišobranom”, u kojoj je i u strogo kontrolisanom socijalizmu branila ženske boje u vječnom muško-ženskom sukobu. Potom je u devedesetima pišući i u “Feralu” u svom bespoštednom stilu lansirala riječ "kurcomlat", parodirajući brzopotezne promjene u hrvatskom jeziku. Tako je i Vladimir Anić u svoj “Rječnik hrvatskoga jezika” umetnuo i tu Vesninu riječ kao njezin ekskluzivni izum. Potom je Vesna Parun svoje stihovane komentare društvenih i seksualnih zbivanja ukoričila u “Džepnom kurcomlatiću” 2000. godine, te u zbirci epigrama i pjesmica “Đoko i Đokonda” 2003. godine.

(Priredila K.V)

[apsolutno_nemoguca]

GOVORITE LI AMERIČKI?: “Govorite li američki?”, nova je knjiga novinara Roberta Meknila koji je rođen u Kanadi. Meknil u svojoj knjizi istražuje kako su useljavanje, tehnologija i drugi faktori promijenili način na koji Amerikanci pričaju engleski. Robert Meknil kaže da engleski jezik predstavlja veliki izazov ljudima širom svijeta. “Za sve strance koji žele da ga nauče engleski jezik je težak. Na primjer u jednom hotelu u Egiptu piše: “Gosti ne moraju brinuti o vodi, sva je voda prošla kroz upravu”. Amerikancu ili bilo kojoj drugoj osobi kojoj je engleski matični jezik to zvuči jako smiješno jer ispada da je voda prošla kroz tijelo direktora. Nijedna osoba koja engleski govori od rođenja ne bi tako pogriješila, mada je ta rečenica gramatički potpuno ispravna. Meknil dodaje da je jedan od razloga zašto je engleski postao toliko iznijansiran to što se oblikuje u zemlji koja prolazi kroz brze demografske promjene. “Toliko vokabulara u američkom enleskom dolazi od imigranata odnosno iz njemačkog, jidiša, talijanskog, nizozemskog i drugih izvora imigracije. Naravno tu je i španski jer su Meksikanci nekada vladali i živjeli u danas jugozapadnom dijelu Sjedinjenih Država”. Meknil dodaje da su Sjedinjene Države mobilno društvo u kojem se jedna sedmina stanovnika preseli svake godine. Mladi koji se sa svojim roditeljima sele iz ruralnih područja u predgrađa i gradove često se nađu pod pritiskom svojih vršnjaka da se počnu izražavati određenim gradskim slengom. U svojoj novoj knjizi “Govorite li američki?” Meknil se osvrće i na one koji oplakuju ono što smatraju propašću engleskog u Americi. “Želja nekih ljudi da kontrolišu jezik datira od 17. vijeka u Britaniji. Ti ljudi žele da ga kontrolišu jer misle da postaje zbrkan. Ljudi poput Danijela Defoa, autora “Robinzona Krusoa” i Džonatana Svifta, pisca “Guliverovih putovanja”, bili su među onima koji su vjerovali da je engleski jezik izmakao kontroli u doba Šekspira te da ga treba zaštititi od previše inovacija. Danijel Defo je, vjerovali ili ne, želio da se izmišljanje nove riječi smatra ozbiljnim krivičnim djelom, kao što bi bilo krivotvorenje novca”.

PRONAĐENA KOPIJA NAJNOVIJEG HARI POTERA: Dvojica Britanaca, koje je londonski tabloid “San” optužio da su pokušali da mu prodaju ukradenu kopiju najnovijih avantura čuvenog dječjeg junaka Harija Potera, okrivljeni su za krađu knjige i ilegalno posjedovanje oružja. Policija je u petak intervenisala u gradiću Ketering, u centralnoj Engleskoj, nakon što joj je dojavljeno da je neko pucao iz pištolja. Predstavnici tabloida su izjavili da se incident dogodio kada su dvojica muškaraca pokušala da prodaju jednom njihovom novinaru ukradenu kopiju najnovijeg, šestog toma avantura Harija Potera, za 50.000 funti (oko 75.000 eura), prenijela je agencija Rojters. Policija je, u međuvremenu, potvrdila da je u okviru te akcije privela dvojicu muškaraca koji su optuženi za ilegalno posjedovanje vatrenog oružja i posjedovanje ukradene knjige. Šesti dio serijala o malom čarobnjaku, pod naslovom “Hari Poter i polukrvni princ”, pojaviće se istovremeno 16. jula u prodavnicama u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Nijedan red ne smije biti objavljen prije tog datuma, a samo je mali broj ljudi upoznat sa sadržajem nove knjige. Objavljen 2003. godine, peti tom serijala prodat je u pet miliona primjeraka za svega 24 časa.

VEDRANA RUDAN I KOELJO NAJPRODAVANIJI U POLJSKOJ: Ževo Babel - poljski izdavač hitova Paula Koelja i Vedrane Rudan - uz proslavu desete godišnjice izdavačke djelatnosti priredio je veliku zabavu na kojoj su počasni gosti bili hit-mejkeri Koeljo i Rudan. Zabavi je prisustvovalo više od 600 ljudi, varšavska kulturna i medijska elita okupila se uz sjajan izbor hrane, pića i glazbe, za koju je bio zadužen pakistanski bend “Mehmood Sabri”, koji je specijalno za ovu prigodu doputovao u Varšavu. “Gosti su za vrijeme koncerta sjedjeli na podu, podvijenih nogu, svi ljetno odjeveni iako je temperatura bila samo 19 stepeni; posluženi smo sa više desetina vrsta kolača. Poljska je poznata kao zemlja slatkiša, rekla je Vedrana Rudan. Svoje utiske o Koelju, rezimirala je riječima: “Bio je izuzetno zadovoljan uspjehom svojih knjiga u Poljskoj, a kako i ne bi kad je Babel prodao milion i po primjeraka njegovih knjiga, a najnoviji naslov “Zahir”, već u pretprodaji, dakle prije stavljanja u prodaju, razgrabljen je u 150.000 primjeraka! Koeljo je na vrtnoj zabavi podijelio na stotine autograma, slikao se s mladim djevojkama, rekao mi je da se u Poljskoj osjeća sretno i opušteno, a dok mi je potpisivao primjerke “Zahira” za moje prijateljice, nije se mogao načuditi da je i taj naslov već objavljen u Hrvatskoj. Rekla sam mu da sam pročitala kako je treći na top listi u Njemačkoj što - kaže - nije znao. Moju knjigu “Uho, grlo, nož” tražio je i dobio na engleskom te obećao da će je pročitati - rekla je Vedrana Rudan, oduševljena prijemom i boravkom u Varšavi. Inače, njena prva knjiga “Uho, grlo, nož”, prodata u tiražu od 8000 primjeraka. Upravo izlazi i drugo izdanje, a u septembru ista izdavačka kuća štampaće i njenu drugu knjigu - “Ljubav na posljednji pogled”. Vedrana Rudan potpisala je ugovor s najpoznatijom poljskom glumicom Kristinom Janda, koja u septembru otvara svoje privatno pozorište u središtu Varšave, i to predstavom “Uho, grlo, nož” u njenoj adaptaciji i izvedbi. U oktobru Narodni teatar u Poznanju takođe stavlja ovaj tekst na repertoar. Ugovor je već ranije potpisan, a predstava će se igrati u dramaturškoj adaptaciji pozorišnog tima predstave.

[GAGA]

jel' da da je dobar globus!
bas volim ovakve stvari. tako ima i filmski zurnal, i arhitektura i likovna umjetnoost...

[apsolutno_nemoguca]

Mnogo je lijepo. Ja se nadam da ce ici cesce a da cemo i mi sami poceti da vadimo ovakve crtice - zanimljivosti

[GAGA]

pa ide to dosta cesto. mozda nisi primijetila, ali gotovo svake nedjelje ide po jedna od ovih kategorija.

[GAGA]

KNJIŽEVNI GLOBUS: OPRA VINFRI OBJAVILA DA SU KLASICI OPET U MODI, PORTUGALSKI NOBELOVAC NAJAVIO NOVI ROMAN

Foknerovo uskrsnuće i novi Saramago


FOKNER PONOVO HIT: Ako je neko mislio da je Nobelova nagrada vrhunac književne karijere, prevario se. Jedna je TV-voditeljka u 24 sata prodala milion i po primjeraka romana američkog nobelovca. Superpopularna voditeljka tokšoua Opra Vinfri lansirala je proteklog vikenda na top-listu bestselera jednog nobelovca. I to ne bilo kojeg. Vilijem Fokner možda se vrti u grobu, ali proživljava i novu mladost zahvaljujući uticaju koji na američke domaćice ima jedno od najbogatijih TV-lica. Opra je još jednom dokazala da je njen “Književni klub” nevjerovatan motor za prodaju knjiga. Dvadeset i četiri sata nakon što je slavna Afroamerikanka objavila da za “ljetnje štivo” treba odabrati komplet tri Foknerova romana “Dok ležah na samrti”, “Krik i bijes” i “Svjetlost u kolovozu”, taj komplet je došao na drugo mjesto najprodavanijih knjiga na amazon.com. Ispred do juče zaboravljenog nobelovca našla se samo J. K. Rouling sa svojim novim Harijem Poterom, koji će se na policama knjižara pojaviti u julu. Nedjeljnik specijalizovan za izdavaštvo “Publishers Weekly” javlja da je izdavač Foknerovih romana “Vintage” već poštom otpremio pola miliona kompleta tri romana ame-ričkog pisca. Oprin “Književni klub” krenuo je kao dio njenog šoua 1996. Gospođa je u početku više birala nove romane nego klasike. S logom njenog “Book Cluba” na koricama mnoge su knjige uspjele da dosegnu više od milion prodatih primjeraka. U aprilu 2002. Opra je privremeno ugasila svoj Klub, da bi ga u junu 2003. ponovo pokrenula, ali s klasicima poput “Istočno od raja” Džona Stainbeka ili Tolstojevom “Anom Karenjinom”. U aprilu ove godine grupa pisaca obratila se Opri s molbom da opet počne sa promovisanjem savremene književnosti, jer im se, kako su rekli, prodaja strmoglavila nakon što se ona opredijelila za klasike. Po podacima “Publishers Weeklyja”, nakon što je Opra za ljeto 2003. odabrala “Istočno od raja”, taj je roman prodat u više od 1,2 miliona primjeraka. Prošlogodišnji odabir, roman “Ana Karenjina”, prodat je u nešto više od 900 hiljada primjeraka. Vilijam Fokner, jedan od najvećih američkih pisaca, rodio se 1897. Veći dio života proveo je u gradiću Oksford u Misisipiju. Nobelovu nagradu za književnost osvojio je 1949. Umro je 1962. godine. “Dok ležah na samrti” smatra se njegovim remek-djelom. Radnja se događa na farmi u Misisipiju, gdje Edi Bandren leži na samrtničkoj postelji i gleda svog sina koji joj izrađuje kovčeg. Roman je priča o naporima njene porodice da ispune njenu želju da bude pokopana u svom rodnom gradu.

NOVI SARAMAGOV ROMAN: Jedini portugalski nobelovac počeo je da piše veoma kasno, a karijera mu je krenula tek kad je imao 60 godina. No, zato sada ne gubi vrijeme - u 83. godini života objavljuje novi roman. Portugalski pisac Žoze Saramago, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1998. godine, u oktobru će objaviti novi roman, i to istovremeno u šest evropskih i latinoameričkih zemalja, najavili su iz njegove portugalske izdavačke kuće “Caminho”. Novi roman Isprekidanost smrti” (As Intermitencias da Morte) ovaj 82-godišnji genij prvo će objaviti u Argentini, Brazilu, Italiji, Meksiku, Portugalu i Španiji. Autor “Sljepila” i “Godine smrti Rikarda Reiša” rekao je da je nova knjiga stilski drukčija od svih koje je dosad napisao, ali je odbio da otkrije bilo kakav drugi detalj. Njegov posljednji roman “Ensaio sobre a lucidez” (Ogled o jasnoći), objavljen u martu 2004. godine, priča je o nasilnoj reakciji desničarske vlade nakon što više od 80 posto građana na izborima u kutije ubaci nezaokruženi listić. Saramago je prvi (i dosad jedini) pisac na portugalskom koji je dobio najprestižniju književnu nagradu na svijetu. Dosad je prodano više od tri miliona primjeraka njegovih blago nadrealnih romana, koji su prevedeni na više od trideset jezika. Žoze Saramago rođen je 1922. kao sin siromašnih seljaka u okolini Lisabona. Bavio se novinarstvom do pada poluvjekovne Salazarove fašističke diktature 1974. godine. No, uspješnu literarnu karijeru započeo je tek 1982. kad je objavio “Sjećanje na samostan” (Memorial do convento), istorijsku ljubavnu priču smještenu u sedamnaestovjekovni Portugal. Saramago je tada imao 60 godina.

p.s. eo A.H. da te odmijenim dok si u inostranstvu

[apsolutno_nemoguca]

PARODIJA NA “DA VINČIJEV KOD”: Književni urednik britanskog “Daily Telegrapha” Tobi Klements 10 godina je pokušavao da napiše razumnu knjigu i to mu nikako nije uspijevalo. Napokon se dosjetio nečeg sasvim drugačijeg i u samo mjesec dana završio parodiju na bestseler “Da Vinčijev kod” Den Brauna. Parodija je dobila naziv “The Asti Spumante Code”. Njegovo djelo nije parodija samo na “Da Vinčijev kod” nego i na cijelu izdavačku industriju. Triler “Da Vinčijev kod”, koji se bavi religijom, tajnim kodovima i skrivenim informacijama, preveden je na 44 jezika i do sada je prodan u 25 miliona primjeraka. Klementsov “Asti Spumante” vjerno prati radnju tog bestselera. Njegovi junaci Džim Krak i Emili pokušavaju da razotkriju kod, u obliku barkoda na koricama knjiga. Sveti gral u “Asti Spumante” kodu je najbolja knjiga na svijetu ikada napisana. Džim u knjizi objašnjava Emili kako je nekada postojalo “nevinije vrijeme” u književnosti i to prije chick lita. To je bilo doba kada su se knjige pisale za oba pola i oni su podjednako uživali u tim djelima. Kada su izdavači shvatili da je profit moguće udvostručiti na knjigama pisanim samo za muškarce, žene ili djecu, sve je krenulo drugim smjerom. S obzirom na tu tezu “Asti Spumante” je postala više od parodije na Braunov bestseler i dotakla se cijele izdavačke filozofije i industrije. Klements nije štedio “Da Vinčijev kod” te ga je proglasio užasno lošim. Alison Rič, potparol “Doubledaya” (izdavača Den Brauna) rekla je samo jedno gromoglasno: “No comment”.

PORTUGALSKI NOBELOVAC POMIRIO SE SA KASTROVOM KUBOM: Portugalski nobelovac i ljevičar Sramago pomirio se s Kastrovom Kubom dvije godine nakon sukoba oko progona disidenata. “I dalje se ne slažem s onim što se dogodilo”, rekao je u Havani. Autor “Jevanđelja po Isusu Hristu”, čije je kubansko izdanje predstavljeno prošlog vikenda na sajmu knjiga u Havani, stigao je na Kubu na poziv ministra kulture Abela Prieta i objavio da "ostaje prijatelj Kube".
"Ne slažem se s onim što se dogodilo na Kubi", rekao je o progonu disidenata. "Ali došao sam na Kubu i kubanska mi vlada nije naredila da odem." Kastro je 2003. godine naredio hapšenje 75 disidenata, a trojicu - optuženu za pokušaj otmice trajekta i bijeg u SAD - je i pogubio. Nakon toga je Saramago, uvjereni ljevičar, rekao da je izgubio povjerenje u Kubu.
Saramago je prvi i dosad jedini pisac portugalskog jezika koji je osvojio Nobelovu nagradu (1998. godine). Njegove knjige prevedene su na više od trideset jezika, a prodano ih je više od 3,5 miliona primjeraka. Novi roman, “Isprekidanost smrti”, ovaj će 82-godišnjak objaviti u septembru, paralelno u šest evropskih i latinoameričkih zemalja.

POSTHUMNO OBJAVLJENA KNJIGA JOVANA HRISTIĆA: Srpski PEN centar preksinoć je obilježio trogodišnjicu smrti svog ranijeg predsjednika i značajnog pisca Jovana Hristića promocijom njegove knjige "Izabrani eseji", posljednje koju je u celini sam priredio. Knjiga, u kojoj je 25 eseja razvrstanih u četiri grupe po temama kojima se bave, objavljena je u novopokrenutoj ediciji "Srpski PEN centar" koju uređuje prof. dr Mihajlo Pantić, potpredsjednik PEN-a. O knjizi su veoma toplo, lično govorile Hristićeve kolege, saradnici i poštovaoci, istoričar književnosti Marta Frajnd, koja je 40 godina sarađivala sa Hristćem na istraživanju pozorišta, prof. dr Leon Koen i Pantić kao moderator i urednik knjige. Podsjetivši na veoma bogatu Hristićevu (1933-2002) bibliografiju, Pantić je kazao da mu je san da jednoga dana dobijemo Hristićeva sabrana djela i da je baš ova knjiga dobar uvod u njegovo bogato i razuđeno esejističko i kritičko djelo. Pantić je bio urednik pet posljednjih Hristićevih knjiga čime se ponosi iako je smatrao da se radi o autoru kome uredničke intervencije ne samo da nisu potrebne već nisu ni umjesne. Za njega je veoma bitan stil kojim je Hristić pisao i u kome je slijedio svoj kredo da "o književnosti treba pisati književno". Koen je konstatovao da su njegove simpatije prema Hristiću ostale nepromijenjene od mladosti kada se na njegovim tekstovima učio o književnosti. On smatra da je ova petnaesta Hristićeva knjiga eseja suma njegovog esejističkog stvaralaštva i da impresionira pažnja kojom je birao tekstove. Neki su objavljeni u esejističkoj zbirci iz 1994. godine, ali knjiga "Izabranih eseja" donosi takav izbor da se iz njega može dobiti jasna slika autorove filozofije književnosti. Koen je skrenuo pažnju na važnu osobinu ove knjige, da se čita u jednom dahu i nikada nije dosadna, što se inače često događa kada se radi o esejima.
Frajndova, koja se povjerila da su nju i Hristića vezivala ista interesovanja i posvećenost teatru, osvrnula se isključivo na drugu grupu eseja u kojima se Hristić bavi pozorišnim temama i našim dramskim piscima. Ona smatra da Hristić nije mogao da načini bolji izbor od onoga koji je u kniizi jer su se u njoj našli tekstovi kojima autor otvara nove vidike kada je riječ o istoriji srpske drame.
Hristić, izuzetni erudita i suptilni pisac, jedan je od (najmanje spornih, svakako) dobitnika budvanske Ljubišine nagrade.

(Priredila K.V.)

[apsolutno_nemoguca]

Iako nije izaslo kao Globus, zanimljiva je prica.

www.vijesti.cg.yu
PRETPOSTAVLJA SE DA BESTSELER ANRI ŠARIJERA NIJE AUTOBIOGRAFSKI ROMAN
“Leptir” je još živ

Pariz (Tanjug) - Anri Šarijer, autor bestselera "Leptir" (Papijon-Papillon) iz 1969. godine, preminuo je 1973. godine u 67. godini, što bi značilo da je umro i glavni lik njegovog autobiografskog romana, međutim, sada se tvrdi da čovjek čiji su zatvorenički dani opisani u knjizi nije Šarijer i da je pravi "Leptir" još živ i zdrav. Riječ je o Šarlu Brunijeu, stanaru jednog doma penzionera iz pariskog predgrađa, koji je nedavno proslavio 104. rođendan, a koji je više od 15 godina robijao na Đavoljem ostrvu u Francuskoj Gvajani, gdje je bio poznat kao Džoni King, kako se i zove glavni lik romana, čiji je nadimak "Leptir" zbog tetovaže tog insekta na grudima. To nije prvi put da se osporava vjerodostojnost Šarijerove priče. Još 1970. godine Žerar de Vilije, pisac policijskih romana, napisao je čitavo djelo "Prikucani leptir" (Papillon epingle), u kojem tvrdi da u Šarijerovoj priči postoji "veliki problem koherencije". De Vilije je saglasan da Šarijer nije sve slagao, ali kaže da je dobar dio avantura koje je, prema autoru romana, doživio "Leptir" u stvari proživjelo više zatvorenika, a da su se neke epizode desile nekoliko godina prije vremena koje se opisuje u "Leptiru". Ono što je, izgleda, nesporno, jeste da se dobar dio avantura koje je Šarijer opisao i pripisao sebi zaista desio, ali Šarlu Brunijeu. U prilog tome ide i istetovirani leptir na grudima, na kojima doduše ima još dosta drugih tetovaža, kao i atrofirani kažiprst lijeve ruke, što su obilježja glavnog junaka slavnog romana koga je, u maestralnoj ekranizaciji iz 1973. godine, tumačio Stiv Mekvin, pored Dastina Hofmana. Brunijeov život je zaista kao roman. Rođen je 31. maja 1901. godine, a sa 17 godina otišao je u ratnu mornaricu i borio se kod Sirije, spasio je život jednom naredniku i bio odlikovan krstom za ratne zasluge. Ubrzo po povratku u Francusku, u jednom baru nožem je smrtno ranio zaštitnika neke prostitutke zbog čega je 1923. godine osuđen na doživotnu robiju. Zatvorsku kaznu služio je na Đavoljem ostrvu i tamo je promijenio ime u Džoni King. Odatle je nekoliko puta uspio da pobjegne. Prvi put sa još četvoricom zatvorenika na brodiću kojim su stigli do Venecuele. Uhvatili su ga i vratili u zatvor četiri mjeseca kasnije. Početkom Drugog svjetskog rata opet je pobjegao u indijanskom kanuu.

[apsolutno_nemoguca]

NIKO NEĆE PARE OD “MEIN KAMPFA”: Mislite da je Den Braun najuspješniji autor bestselera jer njegov “Da Vinčijev kod” ne silazi s prvog mjesta mjesecima? Varate se, jer to je samo trenutni hit. Bestseler vijeka je jedna od najomraženijih knjiga još omraženijeg autora, Hitlerov “Mein Kampf”. Ove godine “Mein Kampf” slavi dvostruku godišnjicu. Prošlo je tačno 80 godina od kada je Hitler izdiktirao svoje djelo Rudolfu Hesu, a 60 od pada njegovog zloglasnog režima koji je uzeo 55 miliona života. Prošle su godine, pale brojne žrtve, svijet se slaže da su teorije njemačkog diktatora sramota ljudskog roda, ali “Mein Kampf” je i dalje broj jedan na listama bestselera u mnogim zemljama svijeta. Jedine države u kojima je zabranjeno štampanje ove knjige su Njemačka i Izrael. U Turskoj je ove godine “Mein Kampf” bestseler broj jedan, a veliko zanimanje za nju je pokazala i književna publika u Palestini i Poljskoj. Knjiga je nakon rata ušla u posjed Bavarske. Novac od stalnih reizdanja potocima teče u kasicu, a Bavarci ne znaju kome da isplate zaradu. Niko od Hitlerove rodbine nikada nije službeno zatražio ništa. Čudno za današnji svijet da novac smatra toliko prljavim da ga ne želi. Ko zna koliko bi se nasljednika javilo da je u pitanju neki drugi autor. Prije par nedjelja na aukciji je prodan Hitlerov privatni primjerak “Mein Kampfa” za 23.800 funti. Kupac je ostao anoniman, a kruži trač da je knjiga sada u vlasništvu princa Filipa. Kada se zna da bivši vlasnik, “Huntington” knjižara u Kaliforniji, nikada nije izložila knjigu pred publiku zbog straha da oko nje ne počnu da hodočaste tetovirane grupe neonacista, nimalo nije neobična želja novog vlasnika da mu ime ostane tajna.

FESTIVAL FANTASTIČNE KNJIŽEVNOSTI U PAZINU: U Pazinu se danas i sjutra održava 4. međunarodni festival fantastične književnosti čiji je glavni i jedini program čitanje SF i priča srodnih žanrova uživo pred publikom, te druženje i tulumarenje SF pisaca, urednika, prevodioca, promotera, ilustratora i svih poklonika SF književnosti. Program festivala počinje danas, kada će se zainteresovani između 16 i 18 sati okupljati u pazinskom Spomen-domu, a zatim krenuti za Trviz, gradić desetak kilometara zapadno od Pazina gdje u 20 sati počinje prvo festivalsko veče. Drugo festivalsko veče počinje u 20 sati u dvorištu hiljadugodišnjeg pazinskog Kaštela. Sjutra u ranim poslijepodnevnim satima održaće se okrugli sto o međunarodnoj saradnji SF pisaca, časopisa, klubova i ostalih. Na čitanjima danas i sjutra može da nastuoa ko god želi, ali uz prethodnu najavu. Sjutra, nakon službenog programa uslijediće igrano-dokumentarni film “Vampir moga zavičaja” pazinskih gimnazijalaca.

ZABRANJENA KNJIGA SADAMA HUSEINA: Jordanske vlasti odlučile su da zabrane novu knjigu Sadama Huseina u kojoj on piše o arapskom pripadniku plemena koji poražava stranog uljeza, a kao razlog zabrane navode kako bi roman mogao da povrijedi odnose dviju država. Cenzori i izdavači knjiga u Jordanu i drugim arapskim zemljama nisu dozvolili da se izda knjiga koju je bivši irački vođa napisao prije hapšenja i boravka u zatvoru, a čiji je naziv “Odlazi odavde, proklet bio!”. Knjiga je priča o Salemu, članu arapskog plemena koji predstavlja pravednost i arapski nacionalizam, a koji poražava američke i jevrejske neprijatelje. “Izdavanje ovog romana narušilo bi iračko-jordanske odnose, a mi se trudimo da budemo sa njima dobri. Jordan neće odobriti ovo izdavanje. Ako žele da je štampaju, moraće to da rade u inostranstvu”, izjavio je Ahmad al-Kudah, predsjednik Vladinog kabineta za štampu i publikacije. Izdavač je do sada štampao 10.000 primjeraka za distribuciju u Jordanu i drugim arapskim zemljama, uključujući i Irak, jer je knjiga prvo bila odobrena. Cenzori su se predomislili nakon što su lokalne novine napisale članak o Sadamovoj knjizi. Izdavač je zato odlučio da promijeni korice knjige i izda je van zemlje. Međutim, knjiga već sada može ilegalno da se nabavi u Amanu. Sadam je do sada napisao još neke knjige, među kojima su "Zabiba i Kralj", koja je kasnije preinačena u mjuzikl “Muškarci i Grad”.

[apsolutno_nemoguca]

"ISTORIČARKA" NA VRHU LJESTVICE: Književni prvijenac Amerikanke Elizabete Kostove, roman "Istoričarka", oborio je s prvog mjesta, samo tri mjeseca otkako je objavljen u SAD-u, dosad nedostižnog vladara na ljestvici najprodavanijih knjiga, "Da Vinčijev kod" Dena Brauna, javljaju agencije. Nezvanični izvještaji govore da je prodato oko dva miliona primjeraka tog obimnog djela od oko 650 stranica u kome naučnici besomučno, putujući uzduž i poprijeko Starim kontinentom, osobito istočnoevropskim "tamnim vilajetom", tragaju za Drakulom, legendarnim krvopijom, koji očito i u 21. vijeku jednako raspaljuje maštu čitalaca. Pohod "Istoričarke" nastavlja se širom planete: gdje god se prevede, hara top-listama. Živi Drakula iz mašte E. Kostove opasno konkuriše oženjenom Isusu iz Braunovog trilera koji je čak i Vatikan natjerao na oštru reakciju. Kr-itičari otkrivaju da je tajna uspjeha "Istoričarke" u tome što je ambiciozno strukturirana i zanatski korektno izvedena kao složena kompozicija s nekoliko pripovjednih perspektiva ("glas" oca, kćeri, pisama, dokumenata) i brzom izmjenom vremensko-prostornih planova (od Njujorka do Istanbula, pa i preko Dubrovnika, Splita, Zagreba, i to od 15. vijeka do bliske budućnosti, 2008. g.), te dobrog osjećaja za raspored građe i vođenje napete priče iz "vampirskog žanra" osvježenog ozbiljnom istoriografskom podlogom. Ovo nam umnogome pojašnjava zbog čega su američki čitaoci poludjeli za "Istoričarkom": čitajući o pet vjekova evropske istorije u prilici su da dobrano nadomjeste kompleks zemlje "bez istorije" (ili barem kratke istorije). Domaćim čitaocima će svakako simpatično zazvučati redovi u kojima autorka pripovijeda kako je u Ljubljani vidjela "turske elemente" na pročeljima zgrada ili kad Drakulina zlodjela povezuje sa Staljinovim i Hitlero-vim.

ŽENSKA REAKCIJA NA UELBEKA: Roman "Nemilosrdna" austrijske književnice Monike Vogroli, objavljen je u Hrvatskoj kao plod saradnje hrvatske izdavačke kuće "90 stupnjeva" i beogradskog izdavača "Fabrika knjiga". Djelo je na hrvatski preveo Sead Muhamedagić, a autorka je ovih dana boravila na međunarodnom književnom festivalu Pontes, koji se održava na ostrvu Krku. Knjiga obiluje duhovitim opservacijama na temu žensko-muških odnosa i sočnih opisa seksa, a književnica je tokom njene promocije na festivalu izjavila da je roman nastao kao ženska reakcija na književnost "razvikanog Mišela Uelbeka".
- Tokom pisanja "Nemilosrdne" uspjela sam da se oslobodim unutrašnje cenzure. Time sam učinila eksperiment sa samom sobom, ali i s jezikom u koji sam pretočila neka najintimnija razmišljanja. Zanimljivo je da se kritike koje su o mojoj knjizi napisali muškarci razlikuju od onih koje su pisale žene. Neke kritičarke čak prigovorile da je nepristojno tako pisati o ženskom rodu - primijetila je autorka.

KONTROVERZNA DRAMA ALFREDA NOBELA: Švedski industrijalac Alfred Nobel najpoznatiji je po izumu dinamita i osnivanju fonda za dodjelu najznačajnije svjetske nagrade koja nosi njegovo ime. Skoro je nepoznato da se Nobel okušao i kao dramski pisac i pjesnik. Njegovo jedino dramsko djelo nosi naslov "Nemezis". Riječ je o mračnoj tragediji u četiri čina, koju je napisao tokom posljednjih godina života i štampao neposredno pred smrt. Međutim, cijeli tiraž uništen je 1896. godine, odmah nakon što je Nobel napustio ovaj svijet, jer je jedan dio švedskog klera komad smatrao blasfemičnim i skandaloznim. Ipak djelo nije zauvijek izgubljeno jer su sačuvana tri primjerka. Drama će prvi put biti izvedena u jednom malom pozorištu u Stokholmu 10. decembra, na dan dodjele Nobelove nagrade.