Skandal zbog kanonizacije dva sveštenika osuđena za zločine u Drugom svjetskom ratu
Zločinci kao sveci
Politička i sveukupna javnost Pljevalja jednoglasno je osudila kanonizaciju dvojice sveštenika iz pljevaljskog kraja, protojereja Ilinobrdskog Slobodana Šiljka i sveštenika Milorada Vukojičića, poznatijeg kao pop Maca (Malj), koji su zbog zlodjela tokom Drugog svjetskog rata strijeljani odlukama partizanskog i Vojnog suda

-Bespotrebno i nedopustivo, u najkraćem je komentar kanonizacije dvojice sveštenika iz pljevaljskog kraja, Slobodana Šiljka i Milorada Vukojičića, u Socijalističkoj narodnoj partiji, Demokratskoj partiji socijalista, Socijaldemokratskoj partiji, opštinskoj organizaciji boraca narodno-oslobodilačkog rata (OBNOR), ali i među brojnim građanima Pljevalja.
Šiljak i Vukojičić kanonizovani su prije više od tri mjeseca, sredinom maja u manastiru Žitomislić kod Mostara, a reakcije su uslijedile tek pošto je Pljevljanka Milosava Strunjaš uputila otvoreno pismo Sinodu Srpske pravoslavne crkve, koje je objavljeno i u posljednjem broju lokalnih „Pljevaljskih novina“.
U pljevaljskom OBNOR-u Republici je rečeno da su ogorčeni kanonizacijom ove dvojice sveštenika.
-Nakon toga se pitamo ko su naši sveci i da li zločinci mogu biti sveci, rekao je predsjednik pljevaljskog OBNOR-a Vidoje Despotović, dodajući da je iz medija saznao za kanonizaciju desetak sveštenika iz Pljevalja, koji su izginuli tokom NOR-a.
-Dvojicu od njih strijeljao je okupator kao rodoljube, jedan je ubijen od ustaša, a jedan je umro prirodnom smrću. Od preostale četvorice, dvojica su stradala u povlačenju k Sloveniji, dok se Vukojičiću i Šiljku sudilo kao saradnicima okupatora i zločincima, i oni su strijeljani, -rekao je Despotović.
Član OBNOR-a Vaso Leovac smatra da je SPC kanonizacijom dvojice sveštenika napravila veliku grešku. On kaže da ne može lično svjedočiti o zločinima dvojice sveštenika, ali da je prema priči njegovih roditelja i starijih građana „pop Maca u aprilu 1944. godine poklao neke žene“.
-Sjećam se kada je kamion iz Novog Pazara dovezao popa Macu u Pljevlja. On je bio na kamionu s nekim buradima i pronijela se vijest da je kamion stigao. Kako su među okupljenim građanima u masi bili Drago i Ljubo Stojkanović čiju je sestru, po priči, pop Maca zaklao, oni su odmah skočili da ga na onim buradima ubiju. Narodna milicija je spriječila linč, a narod se razišao. Uslijedilo je suđenje i pop Maca je osuđen na zasluženu kaznu, -rekao je Leovac.
Pop Maca je prvobitno osuđen na smrt vješanjem, ali je presuda iz humanih razloga preinačena u strijeljanje, rekli su Republici u OBNOR-u.
-Kanonizavati ove ljude poslije 60 godina i svega što se o njima zna velika je greška. SPC je izjednačila popa Macu sa sveštenicima koje je ubio okupator, poput Andrije Šiljka koji je strijeljan i čija je kuća zapaljena, što je žalosno, -rekao je Leovac, dodajući da je Crkvi izgleda bilo dovoljno saznanje da su ih partizani strijeljali.
-Teško je i surovo da poslije 60 godina ovo oživljamo, -konstatovao je on.
U kratkoj izjavi Republici, Andrija Nikolić, predsjednik SUBNOR-a Crne Gore kazao je da se ''tek sada vidi šta radi SPC, kojoj je svejedno šta je ko radio, glavno da sve svoje aktivnosti usmjeri na borbu protiv komunista'':
-Čuo sam, jer još nijesam dobio uvid u dokumenta sa suđenja, da je taj Vukojičić priznao da je zaklao između 17 i 19 ljudi. Znam da je među njima bila i majka glumca Miša Janketića, ali mislim da je javnosti sve jasno nakon obraćanja Milosave Strunjaš, jedne čestite žene, čiji je otac stradao na taj način, -kazao je Nikolić.
Predsjednik pljevaljskog SDP-a Sabahudin Delić rekao je Republici da je „kanonizacija dvojice sveštenika proistekla iz političkih, a ne vjerskih i hrišćanskih pobuda te da stoga zaslužuje i politički komentar“.
-Svjedoci smo, pogotovu u posljednje vrijeme, da se crkva, iako je Crna Gora sekularna država, itekako miješa u državne stvari, pa čak i u dnevnu politiku. Smatram da pravoslavnoj crkvi ne ide u prilog put koji su im trasirale neke političke partije, u želji da poistovjete antifašistički i koalaboracionistički pokret, odnosno žrtvu i zločinca, -rekao je Delić. On je dodao da je proglašavanje za svece određenih ličnosti stvar crkve, te da bi svaki komentar bio direktno uplitanje u crkvene poslove, ali da je u slučaju popa Mace i protojereja Šiljka, zbog njihove prošlosti, stvar bitno drugačija.
-Nije mi poznat njihov hrišćanski i sveštenički doprinos vremenu i prostoru u kojem i na kojem su djelovali, ali mi je poznat, i ne samo meni već i široj javnosti, posebo Pljevljacima i stručnoj naučno-istorijskoj javnosti, uloga koju su oni imali u toku Drugog svjetskog rata i to ne samo činom stavljanja na raspolaganje četničkim jedinicama već i zločinima koje su počinili, -konstatovao je on.
I predsjednik pljevaljskog odbora DPS-a Žarko Dragašević smatra da je kanonizacija dvojice sveštenika politička odluka i da je Crkvi bilo dovoljno saznanje da su ih ubili komunisti, ali ne i razlozi zbog kojih su osuđeni na smrt.

Kanonizaciju popa Mace i protojereja Slobodana Šiljka, uz ocjenu da će najviše štetiti samoj crkvi, osudio je i visoki funkcioner SNP-a Momčilo Vučetić.
-Ne znam čime se crkva rukovodila, ali smatram da je to nedopustivo, -rekao je on, dodajući da postoje svjedoci zločina popa Mace i Šiljka, ali se SNP neće miješati u poslove crkve jer je ona odvojena od države.
Dejan Kandić, Tanja Knežević Perišić
Milosava Strunjaš - Sinodu SPC
''Slobodan Šiljak se stavio u službu fašističkog okupatora vrlo brzo po njihovom dolasku u Pljevlja i poslao u smrt svog kuma i najbližeg komšiju, mog oca Rajka Cerovića, učesnika u pripremama za Trinaestojulski ustanak, koji je strijeljan 28. jula 1941. godine. Istog dana strijeljani su i Milun i Milan Knežević i Miloš Dragićević i oni su bili prve žrtve fašističkog terora u pljevaljskom srezu. Zlodjela popa Milorada Vukojičića još su teža. On je bio član crne trojke koja je klala i ubijala nevine civile u Pljevljima.Najveći zločini počinjeni su u martu i aprilu 1944. godine i u tom periodu ubijeno je više osoba što je i zapisano u knjizi „Prilog u krvi“. Zaklana je babica Milica Mazić, a 13. aprila iste godine majka troje maloljetne djece uzrasta od četiri do 15 godina Stanica Tasovac, zatim studentkinja Ljubica Stojkanović, bračni par Diko i Jula Stamenić i njihov jedinac Ljubo, kome ostadoše nezaštićena mala djeca - dvogodišnja kćerka i sin od samo dva dana. Potom Milica Janketić, koja je imala dvoje djece od tri i pet godina, majka poznatog glumca Miša Janketića, koji je prije izvjesnog vremena na televiziji javno govorio o ovom zločinu i Zora Marković Karamatijević, koja je imala bebu od nekoliko mjeseci, inače snaha sveštenika Jevastija Karamatijevića iz Nove Varoši. Istog dana strijeljani su Savka Matović, majka dva mala dječaka, Neđeljko Mazić, otac dvoje maloljetne djece i Mileva Žugić, a u junu iste godine Nevenka Obradović. U većini tih zločina učestvovao je pop Milorad Vukojičić, zbog čega je dobio nadimak “pop Koljač.” Crna trojka i njihovi saborci u pljevaljskom kraju počinili su još mnogo zločina, ponajviše nad muslimanima.'' Milosava Strunjaš je Sinod SPC upitala i zašto su pomiješane žrtve okupatora sa onima koji su tom istom okupatoru služili. ''Mislim na čestitog popa Andriju Šiljka, koga su Italijani strijeljali 1941. godine u Pljevljima, ali i druge koji su stradali od ruke okupatora. A ako Pljevlja i nakon toga prihvate za svoje 'svece' Vukojičića i Šiljka neka im služi na čast, poručila je Milosava Strunjaš.
I Boris Tadić prisustvovao kanonizaciji
Pop Maca i protojerej Ilinobrdski Slobodan Šiljak kanonizovani su sredinom maja u manastiru Žitomisliću kod Mostara, zajedno sa još 27, kako je objavljeno na sajtu SPC ''ispovjednika i mučenika unijetih u Diptih svetih Pravoslavne Crkve, koji su mučeničkom smrću postradali za živu vjeru u Prvom, Drugom svjetskom ratu, kao i onima koji su postradali u poslije ratnom komunističkom periodu“. Svečanosti su, prema informacijama sa sajta SPC, prisustvovali predsjednik Srbije Boris Tadić, predstavnici Federacije BiH Borislav Paravec i Sulejman Tihić, predsjednik i premijer Republike Srpske Dragan Čavić i Pero Bukelić, članovi porodice Karađorđević, brojni predstavnici međunarodne zajednice, katoličke Crkve, muslimanske i jevrejske vjerske zajednice, članovi diplomatskog kora u Federaciji BiH, privrednici i kulturni radnici.

http://www.republika.cg.yu/naslovna....ijest&id=27814