Felix - Skok iz Svemira!

[Althea]

Kada bi mi samo neko objasnio koja je tačno svrha ovog skoka leba vam...

[NSX]

leba nam recimo za ispitivanje kako se ljudsko tijelo ponaša pri padu sa 39 km visine

[funestis]

Može li mi neko reći pri kojoj brzini je Felix probio zvučni zid, još mi je to misterija? Uz to mi je i misterija zašto TV ekipi nije bilo interesantno da prenosi, tj. prikaže trenutak kada otvara padobran, nego smo samo viđeli (u snimku odozgo, ako se dobro sjećam) kako se spušta sa već otvorenim padobranom.

Postigao je 1,342 Km/h. Brzina zvuka na nivou mora pri pritisku od 13 mb i temperaturi od 15 C je 1225 Km/h (ova veličina se takođe uzima za 1 Mah).

Znači on je tehnički prešao brzinu od 1 mah tokom svog pada.

Inače prikazali su i trenutak otvaranja padobrana u direktnom prenosu koji je išao preko Youtubea i to uz pomoć neke kamere velikog uveličanja.

[funestis]

Kada bi mi samo neko objasnio koja je tačno svrha ovog skoka leba vam...

Ja vidim bar 6

1. Marketing za Red Bull
2. Zarada kroz spektakl koji su prenosile skoro sve veće TV kuće, Youtube i snimaju se dokumentarci.
3. Slava za skakača Felixa
4. Obaranje svijetskih rekorda
5. Naučno istraživanje koje obuhvata ponašanje ljudskog tijela na velikim visinama, testiranje odijela pod pritiskom i razvoj nove generacije svemirskih odijela, fizika stratosfere i ozonskog omotača i još mnoga atmosferska istraživanja.
6. Legacy monument, odnosno nova 2 exponata u predvorju sjedišta Red Bulla, kapsula i odjelo Felixa skakača.

[Althea]

Dok god mi neko prostim jezikom ne objasni tačan cilj skoka koji ide dalje od probijanja zvucnog zida telom, za mene ce to biti potrošenih stotine miliona dolarića... no, čudo je marketing.


E da, bolje vas našla!

[NSX]

i dobro nam došla, vidiš Kittingerov skok 50 godina prije je takođe koštao dosta novca...ali pošto su u zadnje vrijeme države u krizi i vojnoistraživački budžeti su maksimalno skresani, došlo se na ideju da bi privatne kompanije mogle da finansiraju tako nešto

ne znam šta misliš pod tačnim ciljem, ali ja recimo ne znam šta je cilj mnogo toga što se svakodnevno dešava pa ćutim i trpim

[savjetnik u osiguranju]

Funestis, svaka čast za trud i iznesene podatke i hvala na objašnjenju.

Što se tiče vašeg odgovora na pitanje broj 1 i slike sa slojevima atmosfere, malo sam pregledao internet, da se pokušam dodatno informisati, pa sam shvatio kompleksnost tog pitanja u vezi (visina) atmosferskih slojeva i vidio sam da čestica atmosferskih gasova ima i na udaljenostima većim od 10.000 km.

Dozvolite da primjetim da iz vašeg odgovora na pitanje broj 2, gdje kažete "On je cijelo vrijeme bio u atmosferi i otpor je postojao od trenutka skoka", ipak proizilazi da se ne može reći da je Feliks bio u slobodnom padu, kao što ste to prethodno bili napisali:

Felix je osjećao veću G silu dok je stojao u kapsuli (1 G ili manje) nego kada je ušao u slobodan pad.
...Tako da Felix bez obzira što je probio zvučni zid nikad nije osjetio G silu tokom svog slobodnog pada već tek u momentu kada je ušao u gušću atmosferu i počeo usporavati.

...Ovo iz razloga što se, prema definiciji koju ste dali, pad ne može nazvati "slobodni pad" ako u sredini u kojoj se dešava pad ima prisustva atmosfere. Naime, napisali ste:

prema fizičkoj definiciji slobodni pad je jednoliko ubrzano pravocrtno kretanje tijela bez početne brzine, uzrokovano djelovanjem Zemljine privlačne sile u vakumu.

EDIT: Prema vašem tumačenju, može se reći da je Feliks bio u slobodnom padu sve dok je ubrzavao, tj. do trenutka dok je usljed otpora vazduha počeo da usporava (slobodan pad = ubrzavanje)? Ako je tako, eto riješih i tu dilemu i shvatih značenje termina "slobodan pad".

Što se tiče odgovora na pitanje broj 3, ako mogu zatražiti dodatno objašnjenje.
Sve što je napisano u odgovoru u principu mi je jasno od ranije, ali me i dalje zanima jedna stvar. Naime, zaboravimo sada energije i brzine kretanja tijela i vezu toga sa odvajanjem od sile gravitacije. Zanima me sljedeći teorijski slučaj... Feliks se postepeno udaljava od Zemlje... do koje udaljenosti smije da se otisne od Zemlje da bi uspio da se, odvojivši se od kapsule, stropošta ka Zemlji, da ne ostane zajedno sa kapsulom da "luta" svemirom bez mogućnosti povratka na Zemlju? U krajnjem, u nekoj zoni će početi više da ga privlači masa susjedne planete nego planete Zemlje. Dakle, pod pretpostavkom da je brzina kretanja kapsule jednaka nuli i Feliks se odvoji od kapsule... Da li je odgovor: Feliks bi se kretao ("padao") ka Zemlji iz svake tačke, koliko god se udaljio od Zemlje, sve dok je u toj tački gravitacioni uticaj Zemlje veći od uticaja drugog nebeskog tijela? Da li možete dati neke približne brojke (za udaljenost od Zemlje)?

[NSX]

mnogo je daleka ta tačka a najbliža bi bila negdje između zemlje i mjeseca samo što bi to bilo mnogo bliže mjesecu

[funestis]

Funestis, svaka čast za trud i iznesene podatke i hvala na objašnjenju.

Što se tiče vašeg odgovora na pitanje broj 1 i slike sa slojevima atmosfere, malo sam pregledao internet, da se pokušam dodatno informisati, pa sam shvatio kompleksnost tog pitanja u vezi (visina) atmosferskih slojeva i vidio sam da čestica atmosferskih gasova ima i na udaljenostima većim od 10.000 km.

Dozvolite da primjetim da iz vašeg odgovora na pitanje broj 2, gdje kažete "On je cijelo vrijeme bio u atmosferi i otpor je postojao od trenutka skoka", ipak proizilazi da se ne može reći da je Feliks bio u slobodnom padu, kao što ste to prethodno bili napisali:
...Ovo iz razloga što se, prema definiciji koju ste dali, pad ne može nazvati "slobodni pad" ako u sredini u kojoj se dešava pad ima prisustva atmosfere. Naime, napisali ste:
EDIT: Prema vašem tumačenju, može se reći da je Feliks bio u slobodnom padu sve dok je ubrzavao, tj. do trenutka dok je usljed otpora vazduha počeo da usporava (slobodan pad = ubrzavanje)? Ako je tako, eto riješih i tu dilemu i shvatih značenje termina "slobodan pad".

Što se tiče odgovora na pitanje broj 3, ako mogu zatražiti dodatno objašnjenje.
Sve što je napisano u odgovoru u principu mi je jasno od ranije, ali me i dalje zanima jedna stvar. Naime, zaboravimo sada energije i brzine kretanja tijela i vezu toga sa odvajanjem od sile gravitacije. Zanima me sljedeći teorijski slučaj... Feliks se postepeno udaljava od Zemlje... do koje udaljenosti smije da se otisne od Zemlje da bi uspio da se, odvojivši se od kapsule, stropošta ka Zemlji, da ne ostane zajedno sa kapsulom da "luta" svemirom bez mogućnosti povratka na Zemlju? U krajnjem, u nekoj zoni će početi više da ga privlači masa susjedne planete nego planete Zemlje. Dakle, pod pretpostavkom da je brzina kretanja kapsule jednaka nuli i Feliks se odvoji od kapsule... Da li je odgovor: Feliks bi se kretao ("padao") ka Zemlji iz svake tačke, koliko god se udaljio od Zemlje, sve dok je u toj tački gravitacioni uticaj Zemlje veći od uticaja drugog nebeskog tijela? Da li možete dati neke približne brojke (za udaljenost od Zemlje)?

Što se tiče slobodnog pada u potpunosti ste u pravu on nikad nije bio u 100%tnom smislu u slobodnom padu jer je na njega (iako minimalno) uvijek uticala atmosfera sa svojim otporom.

Međutim za potrebe prostog računa dosezanja brzine 1 Maha, koji da stavimo ruku na srce i sam nije previše precizan jer su varijabile previše promijenjive ćudima vremenskih uvijeta, taj otpor je na početku njegovog pada bio stvarno zanemariv u odnosu na sve ostale uticaje tako da su tehničari jednostavno zanemarili taj otpor u prvih 10 kilometara pada.

Ali činjenica jeste da tehnički on nije bio u slobodnom padu prema definiciji, ono što se može reći jeste da je on bio u padu koji je po karakteristikama jako sličan slobodnom padu.

Da li je odgovor: Feliks bi se kretao ("padao") ka Zemlji iz svake tačke, koliko god se udaljio od Zemlje, sve dok je u toj tački gravitacioni uticaj Zemlje veći od uticaja drugog nebeskog tijela?

Ovo je pravi odgovor.

Napravimo mentalni experiment i uzmimo Zemlju kao jedino tijelo u svemiru i Feliksa negdje u tom Svemiru (i stavimo pretpostavku da se taj svemir ne širi).

U koliko je Feliksova brzina u odnosu na Zemlju 0 (u odnosu na Zemlju je veoma bitno jer se mora imati referentna tačka) on bi počeo da pada prema Zemlji sa bilo koje tačke u tom svemiru i sa bilo koje daljine, naravno to bi padanje bilo izuzetno sporo u početku.

Naravno ovo je idealni slučaj i nemoguć. Recimo da je Feliks negdje na 5/6 puta do Mijeseca i u pravcu Mijeseca, Mjesec bi pobijedio Zemljinu gravitaciju i Felix bi pao na Mijesec.

Da se je počeo kretati brzinom od 11.2 Km/s on bi bio u stanju da pobijedi Zemljunu gravitaciju sa površine Zemlje I otisne se u svemir bez zaustavljanja. Ta brzina opada naravno sa visinom.

Takođe gravitacija svakog tijela utiče na svako drugo oduzimajući i dodajući energiju objektima u tim geavitacijama tako da se sama Zemljina gravitacija konačno gubi i anulira u svom tom šumu obijekata koji čine Sunčev sistem.

I ne zaboravimo da se Svemir širi tako da svako tijelo posjeduje i tu radijalnu brzinu (pošto se svako tijelo udaljava od svakog drugog zbog širenja svemira, čak i atomi unutar naših tijela iako u infinitezimalnim i trenutno nemijerljivim količinama) tako da postoji udaljenost od Zemlje gdje brzina širenja svemira konačno nadjačava gravitaciju Zemlje i time konačno u potpunosti oslobađa tijelo od njenog uticaja.

Na žalost za ovo posljednje nemam potrebno znanje da izračunam koja je to udaljenost (gdje Hubbleov zakon širenja preuzima prevlast nad gravitacijom Zemlje) i trebat će mi nekoliko dana da skupim potrebno znanje i pronađem sve potrebne račune i podatke međutim gledajući neke grafikone i projekcije po netu može se zaključiti da je ta udaljenost dosta velika.

[savjetnik u osiguranju]

mnogo je daleka ta tačka a najbliža bi bila negdje između zemlje i mjeseca samo što bi to bilo mnogo bliže mjesecu

Logično, samo sam htio da pitam ako se može napisati neka konkretnija brojka (približno), čisto da znam, da ne tražim po internetu parametre pojedinih kosmičkih tijela i formule za računanje. Na primjer za Zemlju i Mjesec.

[savjetnik u osiguranju]

Što se tiče slobodnog pada u potpunosti ste u pravu on nikad nije bio u 100%tnom smislu u slobodnom padu jer je na njega (iako minimalno) uvijek uticala atmosfera sa svojim otporom.

Međutim za potrebe prostog računa dosezanja brzine 1 Maha, koji da stavimo ruku na srce i sam nije previše precizan jer su varijabile previše promijenjive ćudima vremenskih uvijeta, taj otpor je na početku njegovog pada bio stvarno zanemariv u odnosu na sve ostale uticaje tako da su tehničari jednostavno zanemarili taj otpor u prvih 10 kilometara pada.

Ali činjenica jeste da tehnički on nije bio u slobodnom padu prema definiciji, ono što se može reći jeste da je on bio u padu koji je po karakteristikama jako sličan slobodnom padu.




Ovo je pravi odgovor.

Napravimo mentalni experiment i uzmimo Zemlju kao jedino tijelo u svemiru i Feliksa negdje u tom Svemiru (i stavimo pretpostavku da se taj svemir ne širi).

U koliko je Feliksova brzina u odnosu na Zemlju 0 (u odnosu na Zemlju je veoma bitno jer se mora imati referentna tačka) on bi počeo da pada prema Zemlji sa bilo koje tačke u tom svemiru i sa bilo koje daljine, naravno to bi padanje bilo izuzetno sporo u početku.

Naravno ovo je idealni slučaj i nemoguć. Recimo da je Feliks negdje na 5/6 puta do Mijeseca i u pravcu Mijeseca, Mjesec bi pobijedio Zemljinu gravitaciju i Felix bi pao na Mijesec.

Da se je počeo kretati brzinom od 11.2 Km/s on bi bio u stanju da pobijedi Zemljunu gravitaciju sa površine Zemlje I otisne se u svemir bez zaustavljanja. Ta brzina opada naravno sa visinom.

Takođe gravitacija svakog tijela utiče na svako drugo oduzimajući i dodajući energiju objektima u tim geavitacijama tako da se sama Zemljina gravitacija konačno gubi i anulira u svom tom šumu obijekata koji čine Sunčev sistem.

I ne zaboravimo da se Svemir širi tako da svako tijelo posjeduje i tu radijalnu brzinu (pošto se svako tijelo udaljava od svakog drugog zbog širenja svemira, čak i atomi unutar naših tijela iako u infinitezimalnim i trenutno nemijerljivim količinama) tako da postoji udaljenost od Zemlje gdje brzina širenja svemira konačno nadjačava gravitaciju Zemlje i time konačno u potpunosti oslobađa tijelo od njenog uticaja.

Na žalost za ovo posljednje nemam potrebno znanje da izračunam koja je to udaljenost (gdje Hubbleov zakon širenja preuzima prevlast nad gravitacijom Zemlje) i trebat će mi nekoliko dana da skupim potrebno znanje i pronađem sve potrebne račune i podatke međutim gledajući neke grafikone i projekcije po netu može se zaključiti da je ta udaljenost dosta velika.

Hvala, ovo je dovoljno što se tiče vašeg odgovora.

[funestis]

Samo da napomenem vrlo važnu stvar što ljudi konstantno miješaju i smatraju konstantom, Gravitacijona akceleracija od 9.81 m/s2 važi samo za obijekte na površini zemlje i nije u stvari konstanta već se mijenja sa visinom po formuli

gdje je:
m - masa predmeta,
r - udaljenost od centra predmeta do mjesta za koje razmatramo gravitaciono ubrzanje,
- vektor jedinične dužine od centra predmeta do mjesta za koje razmatramo gravitaciono ubrzanje,
G - gravitaciona konstanta svemira. (6.67300 × 10-11 m3 kg-1 s-2)

Prema tome gravitaciona akceleracija na visini na kojoj je bio Felix je u stvari manja.


nešto više o tome:

http://en.wikipedia.org/wiki/Earth%27s_gravity

I zanimljiva tabela sa wikipedije sa akceleracijama za razne gradove na svijetu.

Amsterdam	9.813
Athens	9.800
Auckland	9.799
Bangkok	9.783
Brussels	9.811
Buenos Aires	9.797
Calcutta	9.788
Cape Town	9.796
Chicago	9.803
Copenhagen	9.815
Frankfurt	9.810
Havana	9.788
Helsinki	9.819
Istanbul	9.808
Jakarta	9.781
Kuwait	9.793
Lisbon	9.801
London	9.812
Los Angeles	9.796
Madrid	9.800
Manila	9.784
Mexico City	9.779
Montréal	9.789
New York City	9.802
Nicosia	9.797
Oslo	9.819
Ottawa	9.806
Paris	9.809
Rio de Janeiro	9.788
Rome	9.803
San Francisco	9.800
Singapore	9.781
Skopje	9.804
Stockholm	9.818
Sydney	9.797
Taipei	9.790
Tokyo	9.798
Vancouver	9.809
Washington, D.C.	9.801
Wellington	9.803
Zurich	9.807

[RotfLmaOmGg]

Eo da razbijemo malo ove jednacine:

[funestis]

eo da razbijemo malo ove jednacine:

roflmao

you must spread some reputation around before giving it to rotflmaomgg again.

[kozanostra]

[kišjeli_kupus]

Dok god mi neko prostim jezikom ne objasni tačan cilj skoka koji ide dalje od probijanja zvucnog zida telom, za mene ce to biti potrošenih stotine miliona dolarića... no, čudo je marketing.


E da, bolje vas našla!

koliko sam shvatio 50 mil uloženo,6 milijardi zarađeno.neznam po meni je važnije da znamo da ljudsko tijelo može da pada 1300kmh bez posledica nego što je curiosity otišo do marsa ništa nije našao osim prašine i stijenja i vjerovatno ništa i neće naći

[NSX]

ko vam je to rekao da je 6 milijardi zaradjeno?

[VanjaTheMan]

po meni je važnije da znamo da ljudsko tijelo može da pada 1300kmh bez posledica nego što je curiosity otišo do marsa ništa nije našao osim prašine i stijenja i vjerovatno ništa i neće naći

Razvoj tehnologije za istrazivanje svemira ne koristi samo istrazivanju svemira. Svaka tehnoloska inovacija koristi ekonomiji drzave koja je razvila tu tehnologiju. A vremenom koristi i cijelom svijetu. Nove industrije, nove fabrike, nova radna mjesta itd. Kratkovidost i pohlepa su velike tragedije danasnjeg americkog drustva. Oni nisu svjesni koliko bi se tehnoloski razvili i ekonomski ojacali kad bi vise ulagali u svemirski program i u razvoj novih tehnologija.

Pogledaj tehnologije koje su nastale ili su drasticno poboljsane zahvaljujuci inovacijama neophodnim za razvoj svemirskog programa, a koje se koriste svakodnevno: http://spinoff.nasa.gov/Spinoff2008/tech_benefits.html

Mada, i samo istrazivanje svemira je od ogromne vaznosti. Pa i da ne nadju nista na Marsu. Misija na Marsu je samo pocetak. Ne smijes da budes tako kratkovid.

[hop]

Postigao je 1,342 Km/h. Brzina zvuka na nivou mora pri pritisku od 13 mb i temperaturi od 15 C je 1225 Km/h (ova veličina se takođe uzima za 1 Mah).

Znači on je tehnički prešao brzinu od 1 mah tokom svog pada.

Inače prikazali su i trenutak otvaranja padobrana u direktnom prenosu koji je išao preko Youtubea i to uz pomoć neke kamere velikog uveličanja.

Ja sam gledao prenos na TV Vijesti i promjena (povećanje) brzine se prikazivala do 1100 i nešto km/h i onda se prikazivanje brzine "zamrzlo" na tu vrijednost, pa sam se tada zapitao da li se upravo u tom trenutku desilo probijanje zvučnog zida (i da li je uopšte probijen... i da li je nastavio da ubrzava i do koje vrijednosti brzine)? Jer od tog trenutka se promjena brzine nije prikazivala.

[NSX]

lazu vijesti

[autodijagnostika]

Posto se nekim ljudima (ne mislim na likove sa foruma, mada ih vjerujem ima) tesko moze objasnit da je skok koji je izveo Felix Baumgartner zapravo vrlo realan htio bih da pokrenemo ozbiljnu diksusiju sa tehnickog i naucnog aspekta.
Koliko sam procitao sa ove teme velikim dijelom Funestis je vec dao vrlo korisne podatke sto se tice djelovanja gravitacije i slobodnog pada. To su zapravo stvari koje se uce u fizici dobrim dijelom i u srednjoj skoli.
Volio bih da tu eventualno jos pojasnimo zasto Felix nije postigao mozda-teoretski jos vece brzine i sl.

Neko je pominjao zastitna odijela, pa evo da ne buncamo previse i da procitamo sto su i cemu sluze zastitna odijela i skafanderi.
http://www.astronomija.co.rs/oprema/...ja-zatite.html
Jeste da je tekst uglavnom iz ugla kosmonauta ali to je vrlo priblizno ovoj tematici.
Felix je imao sigurno, dovoljno kvalitetno odijelo/skafander sa kojim nijednog trenutka nije morao da se boji oce li otec i oce li mu oci ispanut kad je otvorio kapsulu i krenuo da skace.
Problem dekompresione ''bolesti'' se efikasno prevazilazi nosnjom ovih skafandera.

[hop]

Malo snimka sa Felixove kamere.

http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=e7W9ynW4hoc

[autodijagnostika]

Malo snimka sa Felixove kamere.

http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=e7W9ynW4hoc

Mogli su pustiti komplet pad od 4 min i kolko bjese, al dobro.
Pri kraju ovog snimka vidi se da Felix otvara kacigu , na kojoj to visini smije da uradi? Djeluje visoko.
I jos jedna stvar me zanima ( posto se danima raspravljam sa jednim poznanikom koji ne vjeruje da je Felix zaista skocio vec tvrdi da se radi o fotomontazi, i da to sto se VIDI da je zemlja okrugla je argument da se radi o prevari) na ovom snimku se dobro uocava kako linija horizonta planete je u jednom trenutku konkavna, pa ravna, pa konveksna i obratno. I to se mijenja zavisno kako se Felix obrce. Za mene tu nema nista previse nerealno ali ne znam bas da objasnim sa fizickog aspekta, da li je to do kamere ili neceg slicno. Sigurno da postoji objasnjenje pa ako neko zna zamolio bih da pojasni.
Posebno ocekujem da ce Funestis priskociti, inace imao bih jos nesto da priupitnem.

[KakoDaNe]

dako onaj stari proba da obori rekord

[NEO-S]

stari je zadovoljan što njegov rekord nije oboren