Felix - Skok iz Svemira!

[Crka]

Mi smo def. najludji narod na svijet (svi balkanci zajedno vise pozitivno ludi no negativno)! Za nas ne postoji nista vrijedno divljenja i postovanja... gazi sve redom Kad malo pogledas i jes tako u svemu ... da smo postovali ista ne bi bilo ovih sranja i glupiranja! Pridruzujem se drugoj polovini


Felixe I JA BI MOGA SKOCIT DA MI DAJU PARE !!! Picko

[oblivion]

hahahahaha !

[kozanostra]

https://forums.playfire.com/_proxy/?...30d53879396b76

[Djed_Djuro]

https://forum.cdm.me/showthread.php?...36#post3002936

[funestis]

Opet se pomalo skreće sa teme i priča o formulama i kladionicama, a ne o Felixu. nemojte skretat da ne bih brisao jer šteta je kasapit ovaj thread.

Takođe vidim da mnogi ne znaju što je G sila.

Felix nije osjećao nikad 20 g na sebi tokom slobodnog pada, ko god da je to napisao nema blage veze o tome i novine odnosno portal koji je to objavio pokazuje da njegovi urednici nemaju blage veze sa naukom.

G je sila koja utiče na tijelo tokom ubrzanja ili usporavanja i vezana je za 3 Njutnov zakon

Za svaku silu akcije koja deluje na neko telo postoji i sila reakcije. Sila reakcije je istog intenziteta i pravca kao i sila akcije ali suprotnog smera.

Ubrzanje (usporavanje) se stvara samo pod uticajem sile, a G je sila koja se stvara tokom ubrzanja i dijeluje na tijelo u suprotnom pravcu i to je tvz inercija.

G force se prema tome javlja samo dok silla počinje da dijeluje i mijenja intezitet svog dijelovanja u odnosu na tijelo.

Tokom slobodnog pada tijelo ne osjeća G sile jer se već nalazi u polju konstantnog dijelovanja sile (zemljine gravitacije) i ubrzava na nivo brzine koja je uvijetovana snagom gravitacijonog polja. U stvari Felix je osjećao veću G silu dok je stojao u kapsuli (1 G ili manje) nego kada je ušao u slobodan pad.

Pravu G silu Felix je počeo osjećati tek kada je počeo usporavati u Zemljinoj atmosferi, naimke otpor zraka se počeo suprostavljati gravitaciji i inercija tog gravitacijskog kretanja se manifestirala kao G sila otprilike kao kada naglo zakočiš i svi u automobilu pođu napred.

Tako da Felix bez obzira što je probio zvučni zid nikad nije osjetio G silu tokom svog slobodnog pada već tek u momentu kada je ušao u gušću atmosferu i počeo usporavati.

Nema sumlje da je ta sila usporavanja bila enormna (i vijerovatno preko 20 G) ali govoriti da je osjećao G silu tokom slobodnog pada samo govori o elementarnom neznanju fizike.

[Celjust]

http://www.telegraf.rs/parada/382954...irski-folirant


Ne vjerujem da ovo pisu.... Bez ako ovo nije neki sajt kao Njuz.net.

[Crka]

http://www.telegraf.rs/parada/382954...irski-folirant


Ne vjerujem da ovo pisu.... Bez ako ovo nije neki sajt kao Njuz.net.

Svako oce da se ocese o njegovu slavu sasvim normalno... Samo ne znam jel istina ono za bugarina ?

[Mojsije]

http://www.telegraf.rs/parada/382954...irski-folirant


Ne vjerujem da ovo pisu.... Bez ako ovo nije neki sajt kao Njuz.net.

Ovo je zavjera, sve je snimljeno u studiju.

Ja to rekoh jos ranije no niko ne slusa. Ja sam ga snimao licno. Na PM informacije koga zanima.

[NSX]

Nema sumlje da je ta sila usporavanja bila enormna (i vijerovatno preko 20 G)

preko 20G? To je oko 200 m/s2...iliti 720 km/h usporenja u samo jednoj sekundi, ni da je u vodu upao

[funestis]

preko 20G? To je oko 200 m/s2...iliti 720 km/h usporenja u samo jednoj sekundi, ni da je u vodu upao

Postoje slučajevi preživljavanja i urnebesno većih G kod usporavanja ako je sila dijelovanja kratkog vremena. Svaki frontalni sudar stvara G preko 100 nekoliko milisekundi pa ipak ljudi preživljavaju i to u 50% slučajeva, mada skoro uvijek sa teškim posljedicama. Sila koja je dijelovala na njega nije trajala duže od 1 do 2 sekunde tako da (uračunavajući i njegovu istreniranost) nije za nemoguće za shvatiti kako je opstao.

Trenutno se smatra da je prag preživljavanja između 9 do 10 G za utijecaj koji traje preko 10 sekundi. Međutim svaki G ispod ili oko 2 sekunde se može preživjeti bez većih posljedica ukoliko je ispod praga sila kohezije objekta.

Odnosno svako može preživjeti svaki g do 2 sekunde ukoliko taj G nije dovoljan da mu polomi kosti ili pretvori meso u pašticadu.

Prolongirani G ubija tako što srce nema snagu da pobijedi silu koja dijeluje na krv pa mozak ostaje bez kiseonika jer srce ne može upumpati dovoljnu količinu u mozak. Zato recimo astronauti leže u sjedištima tokom poljetanja i nisu uspravni jer na taj način se smanjuje opterećenje na srce i ono lakše pumpa krv u mozak.

Da astrinauti stoje uspravno tokom polijetanja malo koji bi preživio do orbite.

Ovo je takođe i razlog zašto je G kod usporavanja lakše preživjeti jer kod usporavanja sila dijeluje podjednako na sve dijelove tijela pa srce može lakše kompezirati pritisak pošto je podjednako raspoređen kroz krvotok što recimo nije slučaj kod G proizvedenog kod ubrzavanja.

[NSX]

ja ne kazem da se ne moze prezivjet za par milisekundi, nego da je to ubrzanje tj. usporenje bilo prilicno manje...

[kišjeli_kupus]

ovo za g silu,nijesam siguran ali mislim da se pričalo kad je robert kubica imao onaj ludački udes u f1 da je na njega djelovala g12,evo još se nije vratio u f1

[savjetnik u osiguranju]

Tako da Felix bez obzira što je probio zvučni zid nikad nije osjetio G silu tokom svog slobodnog pada već tek u momentu kada je ušao u gušću atmosferu i počeo usporavati.

Da bi smo bili precizni i jasni, imam jedno konkretno pitanje: zar se pod slobodnim padom ne može smatrati i pad kroz (gušće) slojeve atmosfere, zar nije slobodni pad svaki pad sa bilo koje visine (početna relativna brzina jednaka nuli). U ovom (Feliksovom) slučaju, zar nije njegov slobodni pad trajao od trenutka odvajanja od kapsule do trenutka otvaranja padobrana? Ako jeste, u tom slučaju se ne može reći da nije "osjetio G silu tokom svog slobodnog pada", zar ne?

[MK]

Attachment 97811

Kakav Felix, Joe je ćale keve mi.

[VanjaTheMan]

Mi smo def. najludji narod na svijet (svi balkanci zajedno vise pozitivno ludi no negativno)! Za nas ne postoji nista vrijedno divljenja i postovanja... gazi sve redom Kad malo pogledas i jes tako u svemu ... da smo postovali ista ne bi bilo ovih sranja i glupiranja! Pridruzujem se drugoj polovini


Felixe I JA BI MOGA SKOCIT DA MI DAJU PARE !!! Picko

Mudoviste

Ima po ovom forumu dosta ljudi poput stevana koji sve bukvalno shvataju i zbog takvih ljudi situacija brzo eskalira. Sve sto ljudi kazu je da im pamet ne bi branila da skoce kad bi im neko ponudio pare koje je Felix dobio. To ne umanjuje znacaj onoga sto je Felix uradio, ne znaci da je Felix skocio zbog para i ne znaci da ljudi misle da taj skok svako moze da izvede.

[funestis]

Da bi smo bili precizni i jasni, imam jedno konkretno pitanje: zar se pod slobodnim padom ne može smatrati i pad kroz (gušće) slojeve atmosfere, zar nije slobodni pad svaki pad sa bilo koje visine (početna relativna brzina jednaka nuli). U ovom (Feliksovom) slučaju, zar nije njegov slobodni pad trajao od trenutka odvajanja od kapsule do trenutka otvaranja padobrana? Ako jeste, u tom slučaju se ne može reći da nije "osjetio G silu tokom svog slobodnog pada", zar ne?

Ne, prema fizičkoj definiciji slobodni pad je jednoliko ubrzano pravocrtno kretanje tijela bez početne brzine, uzrokovano djelovanjem Zemljine privlačne sile u vakumu (ovo u vakumu se tumači kao: bez uticaja vanjskih sila).

Čim je Feliks počeo osjećati otpor zraka i prema tome usporavati to više nije bio slobodan pad po strogoj definiciji.

G sila koja je nastala zbog kočenja je nastala poslje faze slobodnog pada i to zbog otpora sa zrakom. Ta vrsta pada se zove pad kroz medijum ili fluid i karakteriše ga konstantna brzina tijela odnosno tvz terminalna brzina i ovisi prvenstveno o obliku objekta i gustini medijuma (dali je voda ili zrak itd) odnosno od sile otpore koja dijeluje na tijelo.

Do duše žargonski, slobodan pad je pad bilo koje vrste na Zemlju, međutim žargonska verzija nema precizno tumačenje i arbitrarna je tako G tumačiti odnosno pokušavati je mijeriti u odnosu na tu definiciju nema smisla.

Felixov skok je napravljen zbog rekorda, odnosno brojeva koji imaju smisla samo ako se njegov pad tumači fizički odnosno upotrebljavajući striktne fizičke definicije svake faze njegovog pada.

[RMD]

Ja velim, svaka čast Feliksu i sve. Za mene će hrabriji biti onaj Kitindžer 100x. Za mnoge stvari koje je Feliks do sad uradio potrebna su bila veća mooda nego za ovo. Imao je najjači balon, najjače odijelo i sve, tim iza njega koji je radio na ovome 5 godina. Da meni da neko 15 miliona i ovakvu podršku, i ja bih skočio koliko sjutra. U odnosu na ovo u čemu je Feliks skakao, onaj Kitindžer je bio u smeću od opreme i balona prije 50 godina i zato za njega maksimalni respekt. Ovo što je Feliks sad uradio je bila čista komercijala za Red Bull.

[Petronas]

Skocio bi my ass, kako da ne.

[savjetnik u osiguranju]

Ne, prema fizičkoj definiciji slobodni pad je jednoliko ubrzano pravocrtno kretanje tijela bez početne brzine, uzrokovano djelovanjem Zemljine privlačne sile u vakumu.
...Do duše žargonski, slobodan pad je pad bilo koje vrste na Zemlju.

Hvala na odgovoru. Jedino ovo je i bio logičan odgovor. A to znači da sve ono za što pominjemo da je slobodni pad ustvari to nije, osim ako se odigrava u samom bezvazdušnom prostoru.

Felixov skok je napravljen zbog rekorda, odnosno brojeva koji imaju smisla samo ako se njegov pad tumači fizički odnosno upotrebljavajući striktne fizičke definicije svake faze njegovog pada.

Da bih umio bolje da tumačim i da bih znao neke detalje vezano za njegov skok, imam par pitanja:
1) Do koje udaljenosti od Zemljine površine postoji vazdušni prostor (atmosfera)? Koliko je meni jasno, od te granice pa nadalje je vakuum?
2) Od trenutka ulaska u atmosferu Feliks je počeo da usporava, zbog otpora vazduha. A onda ga sve gušća atmosfera sve više usporava - dokle, do koje granice? Jer, sa druge strane, i dalje na njega djeluje sila Zemljine teže i to sve jače kako se približava Zemlji (što bi trebalo da znači da ga ubrzava). Dakle, teorijski me zanima ovaj slučaj: pusti se tijelo da pada sa visine od 39 km, bez ikakvih padobrana, dok udari o površinu Zemlje... Prvo ubrzava, pa usporava (a ne usporava neograničeno, jer bi se tako zaustavilo prije pada na zemlju), pa onda... - kako dalje idu faze (brzinske), jer fizika kaže da na tijelo djeluje sila koja ga ubrzava veličinom od 9,81 metara po sekundi na kvadrat (što utiče da se tijelo sve brže kreće)?
3) Koja je granica (udaljenost od Zemljine površine) gdje prestaje uticaj Zemljine teže, tj. granica iznad koje bi tijela, da se tamo pojave, odlepršala u svemir?

[V^mne]

http://www.telegraf.rs/parada/382954...irski-folirant I JA VELIM ISTO SVAKA CAST FELIXU treba imat muda za ovo

evo sad i na CNN bilo..

[NSX]

šta je bilo na CNN?

[goozica]

sprdate li se ovo?!

[hop]

Može li mi neko reći pri kojoj brzini je Felix probio zvučni zid, još mi je to misterija? Uz to mi je i misterija zašto TV ekipi nije bilo interesantno da prenosi, tj. prikaže trenutak kada otvara padobran, nego smo samo viđeli (u snimku odozgo, ako se dobro sjećam) kako se spušta sa već otvorenim padobranom.

[funestis]

Hvala na odgovoru. Jedino ovo je i bio logičan odgovor. A to znači da sve ono za što pominjemo da je slobodni pad ustvari to nije, osim ako se odigrava u samom bezvazdušnom prostoru.

Da bih umio bolje da tumačim i da bih znao neke detalje vezano za njegov skok, imam par pitanja:
1) Do koje udaljenosti od Zemljine površine postoji vazdušni prostor (atmosfera)? Koliko je meni jasno, od te granice pa nadalje je vakuum?
2) Od trenutka ulaska u atmosferu Feliks je počeo da usporava, zbog otpora vazduha. A onda ga sve gušća atmosfera sve više usporava - dokle, do koje granice? Jer, sa druge strane, i dalje na njega djeluje sila Zemljine teže i to sve jače kako se približava Zemlji (što bi trebalo da znači da ga ubrzava). Dakle, teorijski me zanima ovaj slučaj: pusti se tijelo da pada sa visine od 39 km, bez ikakvih padobrana, dok udari o površinu Zemlje... Prvo ubrzava, pa usporava (a ne usporava neograničeno, jer bi se tako zaustavilo prije pada na zemlju), pa onda... - kako dalje idu faze (brzinske), jer fizika kaže da na tijelo djeluje sila koja ga ubrzava veličinom od 9,81 metara po sekundi na kvadrat (što utiče da se tijelo sve brže kreće)?
3) Koja je granica (udaljenost od Zemljine površine) gdje prestaje uticaj Zemljine teže, tj. granica iznad koje bi tijela, da se tamo pojave, odlepršala u svemir?

Prvo samo da napomenem ovo bi mogao biti malo duži post pa se unapred izvinjavam.

1. Ne postoji tačna granica Zemljine atmosfere. Sledeća slika je otprilike razvrstavanje slojeva atmosfere kako je danas prihvaćeno kao standard. Balon na slici je i otprilike visina sa koje je Felix skočio.



Sada se može argumentovati o tome koliko je Felixov rub svemira u stvari bio rub jer se stvar može gledati iz više pravaca.

Datlen Felix je skočio sa visine 39 Km odnosno bio je iznad Ozonskog omotača koji je na visini između 20 do 30 Km. Na njegovoj visini nebo je crno što znači da je atmosfera prerijetka da stvori efekat rasipanja plave svijetlosti (što čini nebo plavim), gustina je takođe premala da stvori značajan otpor prilikom slobodnog pada radi čega je on i mogao postići ubrzanje koje je konačno dovelo do toga da probije zvučni zid.

Međutim atmosfera na toj visini je ipak dovoljno gusta da formira oblake tvz polarne perlene oblake (zbog boje) koji se uglavnom formiraju (pogađate) iznad polova. Ovi oblaci su katakteristični po tome da su jako prljavi i sastoje se osim vode i od sumporne kiseline, azotnih oksida i još nekih poprilično otrovnih hemikalija.



Naravno ovi oblaci se formiraju i iznad drugih područja ne samo iznad polova međutim dosta rijeđe i često ih se pogrešno tumači kao visoke Ciruse. Takođe ovi oblaci su povezani sa sezonskim slabljenjem Ozonskog omotača, međutim većinom prirodnog su porijekla iako njihov toksični sastav je potpomognut ljudskom aktivnošću mada neznatno. Stvaraju se pod uticajem ultravioletnog zračenja sa Sunca koje razbija molekule azota, kiseonika, sumpordioksida i rekombinira ih u nova jedinjenja.
Gustina atmosfere na ovim visinama i količina kiseonika je dovoljna za funkcionisanje supersoničnih mlaznih motora i skramer jet motora, rekord je 37.8Km postignut 1977 a postigao ga je A. Fedotov u sovijetskom zrakoplovu Ye-266 verzija Miga 31. (ovo se naravno odnosi samo na motore koji uzimaju kiseonik iz okoline, raketoplani mogu postići i veće visine ali ti zrakoplovi imaju svoj izvor kisika pa prema tome nisu interesantni za ovaj post)
Takođe Stratosfera može održavati život i pored svoje male gustine. Otkrivene su bakterije koje preživljavaju i u ovim uslovima veselo plutajući stratosferom hraneći se gore pomenutim oblacima i sunčajući se u ultravioletnom svijetlu sunca. Ovo čini stratosferu dijelom Zemljine biosfere.

Iz svega ovoga se može zaključiti da je Feliks bio još duboko u dinamičkoj atmosferi ali s druge strane na rubu biosfere.

Dali je bio na rubu svemira?

I jeste i nije zavisno od tačke gledišta. Za mene lično nije ni blizu ali opet s druge strane uslovi za ljudsko biće na toj visini se fudamentalno ne razlikuju od uslova u pravom svemiru tako da sa te tačke gledano on je bio na rubu.

2) Od trenutka ulaska u atmosferu Feliks je počeo da usporava, zbog otpora vazduha. A onda ga sve gušća atmosfera sve više usporava - dokle, do koje granice? Jer, sa druge strane, i dalje na njega djeluje sila Zemljine teže i to sve jače kako se približava Zemlji (što bi trebalo da znači da ga ubrzava). Dakle, teorijski me zanima ovaj slučaj: pusti se tijelo da pada sa visine od 39 km, bez ikakvih padobrana, dok udari o površinu Zemlje... Prvo ubrzava, pa usporava (a ne usporava neograničeno, jer bi se tako zaustavilo prije pada na zemlju), pa onda... - kako dalje idu faze (brzinske), jer fizika kaže da na tijelo djeluje sila koja ga ubrzava veličinom od 9,81 metara po sekundi na kvadrat (što utiče da se tijelo sve brže kreće)?

2. On je cijelo vrijeme bio u atmosferi i otpor je postojao od trenutka skoka samo nije bio dovoljno jak da stvori značajan otpor. Značajan otpor se javio tek kada se približio Troposferi odnosno na nekih 15 do 20 Km. Terminalna brzina padobranca pri pritisku od 1 atmosfere (i ubrzanju 9.81 m/s2) je između 200 i 320 Km/h zavisno od izložene površine, 200km/h poprečni položaj, 320 km/h uspravni položaj. To bi bila brzina sa kojom bi Felix udario u zemlju da mu se kojim slučajem nije otvorio padobran.

Matematički model koji izračunava terminalnu brzinu

Vt - Terminalna brzina
m - Masa objekta koji pada
g - Gravitaciona konstanta akceracije (za Zemlju 9.81 m/s2)
ρ - gustina fluida kroz koje tijelo prolazi (zrak, tekućina)
Cd - Koeficient otpora
A - Izložena površina objekta koji pada

Kao što se vidi iz formule terminalna brzina tokom pada kroz Zemljinu atmosferu je dinamička samo u jednoj veličini ρ Naime jedino se ova veličina mijenja tokom pada kroz sve gušću atmosferu i kako raste tako se i terminalna brzina smanjuje. U trenutku kada se Terminalna brzina izjednači sa stvarnom brzinom tijela, tijelo prestaje ubrzavati i nastavlja se kretati istom brzinom, u koliko gustina i dalje nastavlja rasti brizina pada počinje se smanjvati da kompezira za povećanu gustinu. Zato je Feliksov pad počeo usporavati poslje određene visine.

U trenutku kada je probio zvučni zid, gustina atmosfere je bila dovoljna da dozvoli terminalnu brzinu koja probija zvučni zid, nekoliko Km kasnije gustina je postala prevelika za Feliksovo tijelo da održava brzinu zvuka kao terminalnu i počeo je usporavati.

Na treće pitanje ću odgovoriti u idućem postu.

[funestis]

3) Koja je granica (udaljenost od Zemljine površine) gdje prestaje uticaj Zemljine teže, tj. granica iznad koje bi tijela, da se tamo pojave, odlepršala u svemir?

Teoretski Zemljin uticaj nikad ne prestaje već opada kvadratom udaljenosti i približava se 0 nikad je ne dostižući. Ovo suštinski znači da svako tijelo privlači svako drugo tijelo u čitavom Svemiru.

Međutim osloboditi se Zemljine gravitacije znači u suštini kretati se brzinom koja negira silu Zemljine gravitacije. Što je veća visina to je potrebna manja brzina odnosno energija da se tijelo oslobodi uticaja gravitacije.

Primjera radi Mijesec nije oslobođen od uticaja Zemljine gravitacije jer njegova brzina nije dovoljna da se je oslobodi iako se nalazi na relativno velikoj udaljenosti.

Svemirska sonda Vojadžer je bila oslobođena Zemljine gravitacije još na površini zemlje u trenutku lansiranja jer je imala dovoljno energije (brzinu) da se oslobodi Zemljinog uticaja.

Tako da ne postoji neka visina na kojoj je tijelo oslobođeno gravitacije već samo energija (pretočena u brzinu) potrebna da se oslobodi uticaja. Naravno potrebna energija da se to uradi zavisi od udaljenosti od mase od koje se biježi i od mase samog tijela koje bježi iz gravitacije većeg.

U principu što su 2 tijela dalja i lakša to ih je lakše razdvojiti.