Intervju: Branko Radojičić, geograf
Potrebno je mnogo znanja da bi se ljepote crnogorskog primorja, kao i svih krajeva Crne Gore, adekvatno valorizovale i očuvale. Na putu ka evropskim i prekookeanskim integracijama budimo ponosni građani svoje domovine Crne Gore, a potom i ponosni građani evropske i svjetske zajednice
Crna Gora garant ljudskih sloboda
Trotomna "Geografija Crne Gore" autora prof. emeritusa i redovnog člana Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Branka Radojičića, koja je ovih dana izašla iz štampe, u izdanju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, poeljedica je autorovog dugogodišnjeg naučno-istraživačkog rada. U ovom kapitalnom djelu koje, kao što je konstatovano u relevantnim naučnim krugovima, ima opštenaučni i kulturni značaj za našu državu, temeljito je obrađena složena priroda Crne Gore, njen društveni razvoj i regije. U radu je korišćen kauzalno-funkcionalni metod naučne obrade, što djelo čini cjelovitim.
*Geografija Crne Gore čiji ste autor je složeno multidisciplinarno djelo koje tretira i područja disciplina kao što su filozofija prirode, antropologija...Što Vas je potstaklo da realizujete ovako složen projekat?
- Geografija je prirodna i društvena nauka. Geografija svake zemlje djelo je od posebnog naučnog i društvenog značaja. Multidisciplinarnost takvoga djela dolazi od karaktera nauke, posebno savremene geografske nauke. U svakoj državi se takvo naučno djelo smatra osnovom svih drugih specijalističkih istraživanja. Trotomna "Geografija Crne Gore", koja je ovih dana promovisana i od strane najeminentnijih stručnjaka proglašena kapitalnim djelom geografske nauke u Crnoj Gori, rezultat je moga višedecenijskog istraživanja svakog i najmanjeg dijela Crne Gore, izučavanja ukupne geografske literature kao i literature srodnih nauka. Objavljivanju tih knjiga prethodilo je objavljivanje više mojih knjiga i brojnih naučnih i stručnih radova o prirodi i o društvenom razvoju Crne Gore. Recenzenti mojih ranijih knjiga, kao i recenzenti i predlagači mog izbora u zvanje redovnog profesora Univerziteta (akademik Josip Roglić, prof, dr Josip Ridanović, prof, dr Milorad Vasović i dr.), stalno su isticali želju da se riješim da napišem geografiju Crne Gore. Sve me to, pa i lična želja da i Crna Gora ima svoju gegrafiju, podstaklo da napišem takvo obimno, a nadam se i korisno djelo. Štampanje knjiga novčano je pomoglo Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore, na čemu sam posebno zahvalan prof, dr Slobodanu Backoviću, bivšem ministru prosvjete i nauke Crne Gore. Srećan sam što sam svoje zadovoljstvo objavljivanja i uspješnog promovisanja knjiga podijelio sa tako uvaženim recenzentima i ostalim kolegama i prijateljima.
*Zašto je baš krš bio i ostao Vaša fascinacija? Postoji li momenat kada ste shvatili da ćete proučavanju tog fenomen posvetiti ostatak svog života?
- Krs (kras, karst) je svjetski geomorfoloski i hidrološki fenomen. Svojom specifičnošću, krš već preko stotinu godina predstavlja poseban naučni problem u cijelom svijetu. Za Crnu Goru krš nije samo opšti geografski i geološki pojam surovog kamenitog pejzaža i oskudnih uslova života, već istinski simbol sudbine crnogorskog naroda. Krš pokriva skoro čitavu Crnu Goru i prioritetno je pitanje njenog ukupnog razvoja.
Krš, je bio i ostao moja naučna fascinacija, kako Vi kažete, od mojih studija geografije i geologije, posebno od moje specijalizacije za naučna istraživanja u oblasti geomorfologije i hidrologije krša, kod najboljeg poznavaoca krša u drugoj polovini 20 vijeka - akademika Josipa Roglića. Dugogodišnjim stručnim i naučnim radom nastojao sam da upoznam sve tajne krša. Takav moj odnos prema tom fenomenu prirode postojaće i ubuduće.
*U kojoj je mjeri krš odredio prirodu crnogorskog čovjeka, njegov karakter i temperament?
- Godine 1987. u organizaciji Internacionalne geografske unije, organizovano je višednevno savjetovanje, najpoznatijih stručnjaka za krš svijeta, sa temom čovjekovo djelovanje i život u Dinarskom kršu. Znatan dio toga savjetovanja održan je u Crnoj Gori i u obilaženju krša Crne Gore. U zborniku radova sa toga savjetovanja je i moj rad "Specifičnost krša Crne Gore".
Ljubav prema kršu davala je snagu čovjeku iz krša Crne Gore da prebrodi mnoge nedaće. J. Cvijić je i pretjerivao u veličanju fizičkih i psihičkih prednosti čovjeka iz krša u odnosu na druge. Ja bih se složio sa njegovim mišljenjem da je kod mnogih prirodno nadarenih ljudi iz krša, na žalost, nedostajala ljubav prema radu, a što je neophodno za potpun uspjeh u životu. Bez ljubavi prema radu i uspjeha u radu prazan je čovjekov život, pa i čovjeka iz krša.
*Vaše vizije o budućnosti Crne Gore, poput one o momentu kada će ona valorizovati prednosti svog mediteranskog položaja na čemu ste insistirali decenijama, često i ne nailazeći na razumijevanje, postale su stvarnost. Što bi danas trebali biti njeni prioriteti?
- Zahvalan sam vam što to ističete. Samo neuki ili zlonamjerni danas ne vide prednosti litoralizacije Crne Gore (davanje značaja svestranom korišćenju mora i primorskog položaja države), samostalnosti Crne Gore i otvaranja Crne Gore prema svijetu.
Brzo napredujemo u razvoju svih sektora društva. Nijesam očekivao da to može ići brže, napredujemo i u stvaranju stručnih kadrova za državne funkcije. Sporije napredujemo u formiranju kadrova za savremenu privredu. Izostaje i dalje prava cijena naučnog rada. Ima primjera stimulisanja pojedinca da se bave naukom. Mnogo se kasni u organizacionom sređivanju naučnih ustanova, u afirmaciji i stimulisanju prave nauke, a prije svega naučnih instituta. Potrebno je mnogo znanja da bi se ljepote crnogorskog primorja, kao i svih krajeva Crne Gore, adekvatno valorizovale i očuvale. Mnoge odluke od presudnog uticaja za budući razvoj nijesu dovoljno naučno zasnovane. Mi nemamo specijalizovnih naučnih institucija, čak ni onih koje treba da naučno osmisle donošenje presudnih odluka za dalji razvoj zemlje. U privrednom razvoju zemlje mnogo veći značaj moraju dobiti radne organizacije koje pripadaju malim i srednjim preduzećima. Državne institucije, prosvjeta, zdravstvo, kulturne i druge institucije moraju hitno prihvatiti sistem nagrađivanja prema rezultatima u radu i pojedinaca i institucija.
Ponosni građani svoje domovine
* Kao poznati borac za društvenu emacipaciju i državnu nezavisnost Crne Gore, kako ocjenjujete ono što je u protekle dvije godine, otkako je postala nezavisna država, u njoj ostvareno? Kojim putem ide Crna Gora ?
- Od naših velikana iz slavne istorije prihvatili smo jugoslovenstvo kao kult. Osjetili smo od 1955. do 1990. godine i rezultate zajedništva jugoslovenskih zemalja. Drugi su, najmanje Crnogorci, doveli do rušenja jugoslovenstva. U tom trenutku teško smo se oslobađali vjekovima stvarane inferiornosti i nagomilanog straha. Kao poznavalac Crne Gore, njene prirode, društvenog razvoja, pa i mogućih pravaca njenog daljeg razvoja, podržavao sam ono u što sam vjerovao da predstavlja jedinu moguću srećnu budućnost građana koji žele da žive u Crnoj Gori. Uvjeren sam da Crna Gora ide takvim putem. Ne vjerujem u moguće skokove u društvenom razvoju. Ne može više u Evropi biti revolucionarnih prevrata. Crna Gora - samostalna, ekološka i socijalna država, mora biti garant ljudskih sloboda. Takve nas želi i prihvata svijet. Na putu ka evropskim i prekookeanskim integracijama budimo ponosni građani svoje domovine Crne Gore, a potom i ponosni građani evropske i svjetske zajednice.
Geografija nije puko nabrajanje podataka
*Što bi mogli biti prioritetni zadaci generacije geografa Crne Gore koja tek stasava?
- Široko je polje istraživanja mnogih prirodnih ljepota i krajeva Crne Gore. Predstoji izučavanje i izrada monografija i studija o svakoj riječnoj dolini, planini, planinskoj zaravni i pojedinim geografskim fenomenima Crne Gore. Recenzenti mojih knjiga istakli su da su one rezultat kompleksnog izučavanja svake geografske sredine, kauzalno-funkcionalnog metoda izučavanja Crne Gore kao države i da one i metodološki treba da posluže mladim generacijama u daljem izučavanju geografskih regija ili djelova Crne Gore. U nauci nema šablona, ali ima naučnih metoda koji odgovaraju prostoru i vremenu. U svakom slučaju mladi istraživači geografi moraju se suprostaviti pretvaranju geografije u puka nabrajanja podataka o visinama, dužinama i metodi samo opisivanja prostora. Predstoji izrada geografije svake opštine u Crnoj Gori (geografi Vojvodine već mnogo godina ranije izradili su ili ponovo rade geografije pojedinih opština). Naravno, mnogo je još naučnih oblasti geografije koje daju šansu za afirmaciju svakome.
Vlatko Simunović
http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?id=142669
.
Bookmarks