Results 1 to 4 of 4

Thread: Akademik Branko Radojičić: Geografske aktuelnosti Crne Gore

  1. #1
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Duklja - Zeta - Crna Gora
    Posts
    1,464
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Akademik Branko Radojičić: Geografske aktuelnosti Crne Gore

    Akademik Branko Radojičić: Geografske aktuelnosti Crne Gore


    (Pristupna besjeda DANU)


    Moramo konačno usvojiti naziv jugoistočna Evropa jer je Crna Gora najmanje "balkanska zemlja"


    Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, u prvoj godini postojanja, prioritetno se bavila aktuelnim pitanjima tzv. "nacionalnih nauka" i nacionalne kulture. Ta pitanja su dugo zapostavljana, kako od državnih organa Crne Gore, tako i od naučnih i kulturnih institucija. Usporavan je rad na izradi Enciklopedije Crne Gore, geografije Crne Gore, istorije Crne Gore i istorije crnogorske književnosti. Akademija je pokrenula rad na svim tim projektima. Uobičajeni otpor, koji je pratio otvaranje svih važnijih crnogorskih naučnih i kulturnih institucija, nije zaobišao ni DANU. U suštini, to je kao uvijek, otpor Crnoj Gori i njenom postojanju.
    Živimo u vremenu svjetskih zbivanja, stalnih promjena, otkrića i minucione podjele rada, mijenjanja tehnologija, načina života i društvenih odnosa, a to sve zahtijeva stalno prilagođavanje. Takvo stanje implicira integracije nauka i kulture i povećava odgovornost naučnih institucija. Geografija, kao prirodna i društvena nauka, pored obrazovnog, dobija i širi, aplikativni značaj. Savremen čovjek mora dobro da poznaje svijet, a pogotovo svoju sredinu.
    Neki problemi geografije Crne Gore nijesu samo uskostručni. Malo je geografskih studija u kojima su Crna Gora ili pojedine njene regije kompleksno, kauzalno-funkcionalnim metodom, regionalno obrađene. Zadovoljavamo se onim što su o Crnoj Gori pisali stranci ili izvanjci. Najčešće su to opisi, a ne naučna obrada prostora. Ustaljene su i greške, koje obično nijesu slučajne. U navođenju površine Crne Gore (13812 km2), izostavlja se površina unutrašnjeg i teritorijalnog mora Crne Gore (4800 km2). Stalno se ponavljaju termini poput - "mala Crna Gora", "manja republika" i sl. U svijetu postoje 34 nezavisne države, koje su po površini ili broju stanovnika manje od Crne Gore (20 od njih su manje i po površini i po broju stanovnika). Po visini nacionalnog dohotka po glavi stanovnika i po opštoj razvijenosti, mnoge od tih zemalja su među najrazvijenijim u svijetu. Ističe se pripadnost Crne Gore i Jugoslavije "Balkanskom poluostrvu", "Balkanu" ili "balkanskim zemljama". Ti termini, geografski pogrešni, tendenciozno označavaju krajeve kulturne zaostalosti, ekonomske i etničke pocijepanosti, zabačenost prostora na kojemu dominiraju orijentalni uticaji, i to one posljednje, dekadentske faze Osmanlijskog carstva. Ovaj dio Evrope se danas sve više naziva jugoistočna Evropa, što bi u Crnoj Gori trebalo da bude prihvaćeno, jer je Crna Gora najmanje bila "balkanska zemlja". U posljednjih osamdeset godina u geografskim udžbenicima, monografijama, pa i planovima razvoja, Crna Gora se obično tretira kao "periferni", ili još gore "izolovani" dio Jugoslavije, što je takođe pogrešno.
    Povoljnost geografskog položaja Crne Gore, jedne od najranije izdvojenih regija u Mediteranu, (Prevalitana, Duklja, Zeta, Crna Gora), prije svega je u njenom pripadanju srednjem Mediteranu. Odavno je rečeno "Ko je pristuan u plovidbi i trgovini na moru, taj je prisutan i u podjeli svjetskog bogatstva". U posljednjih trideset godina tri četvrtine ukupne međunarodne trgovine, po količini prevezene robe, obavljeno je preko mora. U tzv. "maritimne" zemlje - zemlje "litoralizacije", spadaju skoro sve razvijene zemlje svijeta. Crna Gora tek u najnovije vrijeme počinje shvatati važnost svojih 316 km mediteranske obale i svog povoljnog maritimnog položaja.
    Priroda Crne Gore, sve do najnovijeg vremena, nije adekvatno predstavljena, a i dalje je nedovoljno izučena. Za svjetske geologe Crna Gora je "geološki mozaik", za geomorfologe, hidrologe, klimatologe, biogeografe, ona spada u najsloženije i najinteresantnije krajeve Evrope. Svaka riječna dolina, planina, brojni fenomeni prirode, opštine, gradovi, čekaju temeljitu naučnu obradu - geografske monografije. Široko je tu polje naučnog rada geografa. Odmah poslije II svjetskog rata predlgano je formiranje instituta za krš u Crnoj Gori. Nije to ni do danas urađeno. U Crnoj Gori je i dalje praksa, pored poznatih istraživača krša koji ovdje rade, da se za rješavanje složenih hidroloških i drugih praktičnih pitanja traže stručnjaci i institucije iz sredina za koje krš nema ni relativan ni apsolutan značaj. Praksa je pokazala da i poznati naučnici iz takvih sredina (geografi, geolozi, hidrolozi), naprave velike promašaje u rješavanju složenih problema krša. Najbolji primjeri za to su promašaji u rješavanju hidroloških problema na Nikšićkom polju, u kaptiranju voda Vidrovana, brojnih vrela oko Podgorice, rješavanju problema snabdijevanja vodom primorja, i mnogih drugih. Naša istraživanja geomorfologije i hidrologije krša Crne Gore, iznesena u više radova, ukazala su na neodrživosti zastarjelih teorija, koje potiču od prvih radova J.Cvijića, a koje na žalost, još uvijek podržavaju mnogi istraživači krša u Crnoj Gori, a osobito oni sa strane, što ima i mnoge loše posljedice.
    Povoljnost prirodnih uslova za život, osobito u primorju i srednjoj Crnoj Gori, uslovili su bogatstvo arheoloških nalaza. Čovjek je na ovim prostorima živio prije više od sto hiljada godina. Otkrivena su mnoga arheološka nalazišta. Za arheološka istraživanja u Crnoj Gori nikada nije bilo dovoljno razumijevanja. Najvredniji primjerci arheoloških iskopina obično se nalaze u muzejima van Crne Gore (najvredniji primjerci iz Crvene stijene su u muzejima Sarajeva, a slično je i sa iskopinama od Odmuta, Beran krša, Budve, Ulcinja, Risna i drugih mjesta). Slična je sudbina i mnogih kulturnih bogatstava i pisanih dokumenata.

  2. #2
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Duklja - Zeta - Crna Gora
    Posts
    1,464
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Istraživanje porijekla Crnogoraca često se zasnivalo na legendama ali i na širenju mita o Kosovu


    Neizučenost prošlosti Crne Gore otežava geografska istraživanja. Za pravilno razumijevanje uvijek aktuelnog pitanja, odnosno Duklje-Zete i Srbije, navedimo ovdje riječi G. Ostrogorskog, koji u knjizi "Istorija Vizantije" kaže: "U poluzavisnim južnoslovenskim državama počeo je proces oslobađanja od Vizantijske prevlasti i borba protiv nje. Prva je u tome uspjela Duklja, odnosno Zeta", i S. Ćirkovića, koji u Enciklopediji Jugoslavije kaže: "Za Dukljane, čija se oblast proteže južnije od Kotora, car Konstantin VII Porfirogenit, od koga potiču svi podaci, ne kaže da se računaju u Srbe". Dalje on kaže: "Nema takođe nikakvih indikacija koje bi dopustile zaključak o eventualnom ranijem jedinstvu čitavog prostora koji se pripisuje Srbima". Kraljevstvo Duklje-Zete (1077), starije je od kraljevstva Srbije (1217) 140 godina. Duklja-Zeta je bila zemlja gradova, kulture, pomorske trgovine, a za feudalnu Srbiju XII vijeka G. Eost, poznati istorijski geograf, u knjizi "Istorijska geografija Evrope", kaže: "Rogato blago, konji i svinje čine glavno bogatstvo. Stanovništvo se još bavi lovom i ribolovom". U državi Srbiji, oko 160 godina, Zeta je imala autonomnost, svoje vladare, a i geografski je bila dosta odvojena. Međusobni kulturni i vjerski uticaj Raške i Zete, u tom vremenu bili su dosta jaki, što se trajno odrazilo na njihov opšti razvoj i zbližavanje. U vrijeme Balšića i Crnojevića razvoj Zete bio je oslonjen na primorske gradove i prekomorsku trgovinu. U tom vremenu osobito je narasla svijest o nacionalnoj posebnosti Dukljana-Zećana-Crnogoraca.
    Period turske okupacije znatnog dijela Crne Gore, uz felurdžijski karakter autonomije, koji je Crna Gora u početku imala, potom, uz dugogodišnje ratove za oslobađanje, snažnu ulogu Cetinjske mitropolije, Cetinjskog zbora i drugih državnih organa, razvijaće se državnosti Crne Gore i još izrazitije se ispoljavati nacionalni identitet Crnogoraca. Često je prisutno pitanje - kada je Crna Gora, poslije turskih osvajanja, opet postala slobodna i nezavisna država? Pominje se početak 18. vijeka, godina 1796, 1858, 1878. Najbolji odgovor na to pitanje daju riječi engleskog ministra spoljnih poslova, lorda Melmesberia, u izvještaju podnesenom u Domu lordova u Londonu 1852. godine, koje glasi: "Što se tiče nezavisnosti te zemlje, bez obzira šta ko o tome misli, činjenica je da je Crna Gora nezavisna zemlja već oko 150 godina". Razvoj Crne Gore u vrijeme od 222. godine vladavine Petrovića neiscrpna je tema mnogih nauka, pa i geografije. To je period snaženja države, etničkih i etičkih posebnosti Crnogoraca.
    Sa geografsko-političkog aspekta osobito je aktuelno pitanje Crna Gora u Jugoslaviji - državno, nacionalno, ekonomsko i kulturno. U geografskim i etnografskim studijama urađenim do I svjetskog rata bilo je objektivnosti. S.Tomić u knjizi "Drobnjaci" (1902) navodi da su Drobnjaci prvobitno naseljavali istočne djelove Nikšićkog polja i da je od 117 bratstava Drobnjaka, i to onih najbrojnijih, 97 porijeklom iz Zetske ravnice, doline Zete i jugozapadne Crne Gore. J. Erdeljanović, u knjizi "Kuči" (1909) ističe: "Kuči su se 1831. godine zaista sjedinili sa Crnom Gorom". S. Šobajić, u knjizi "Crnogorci", koju završava 1915. godine, kaže: "Crnogorstvo i Crnogorci formirano je u narodu sve jače kao zasebna cjelina, kao narodnost". Međutim, poslije objavljivanja kapitalnog djela J. Cvijića "Balkansko poluostrvo", 1918. godine, skoro sva djela iz geografije, posebno iz etnografije, o plemenima i nahijama u Crnoj Gori, nastojala su da opravdaju priključenje Crne Gore Srbiji, 1918. godine. Ime Crne Gore u administraciji i nauci zamjenjuje se terminima Zetska oblast, Zetska banovina. Nastoje se negirati sve etičke i etničke posebnosti Crnogoraca.
    U knjizi "Balkansko poluostrvo" J. Cvijić kaže: "... svi su Srbi postali nadahnuti visokim i nacionalnim moralom i željom da osvete stare poraze i osnuju novu, sve veću državu". Za Dinarce, koje posebno ističe, Cvijić kaže: "Dinarski čovjek gori od želje da osveti Kosovo". O Crnogorcima Cvijić navodi mnogo pohvala, ali, u nastojanju da istakne razjedinjenost Crne Gore i razlike među pripadnicima pojedinih plemena, potencira pojmove "Stara Crna Gora", "Brda", kao i podjelu na plemena. Crnogorska plemena zapadno od rijeke Zete Cvijić naziva "crnogorskim", a istočna od Zete "raškim". Cvijić zaključuje: "Poslije Balkanskih ratova Crnogorci su uvidjeli da ratničke osobine i lično junaštvo nisu dovoljni i da treba biti organizovan i dobro snabdjeven. Slavna nacionalna misija Crne Gore je završena. I ona može imati svoju ulogu samo kao sastavni dio jedne velike narodne cjeline. Ona je razumjela ovu potrebu i zato je tražila ujedinjenje sa Srbijom". Skoro svi kasniji radovi, posebno etnografski, prihvatili su Cvijećevo isticanje razlika i dijeljenje plemena Crne Gore. Prvaci plemena obično su, po takvima, doseljenici sa Kosova ili iz drugih srpskih krajeva. Prednjačili su u takvim, za sve druge zemlje Evrope neprihvatljivim načinom istraživanja stanovništva, J. Erdeljanović, S. Tomić i A. Luburić, a i neki savremeni istraživači stanovništva Crne Gore.

  3. #3
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Duklja - Zeta - Crna Gora
    Posts
    1,464
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Crna Gora je bila žrtva najtipičnijih primjera nacističke geopolitike


    Napomenimo ovdje da je veći broj radova o plemenima Crne Gore, Cvijećeve etnografske škole, u ovih posljednjih deset godina, ponovo štampan i to bez kritičkog osvrta. Istina, mi živimo u vremenu kada ne postoji naučne kritike ni u jednoj naučnoj oblasti, a nije mnogo bolje stanje ni u kulturi.
    Prostor Duklje-Zete-Crne Gore prirodno je dobro ograničen i relativno je uvijek bio dobro naseljen, posebno primorje i središnja udolina. U periodima političke nesigurnosti stanovništvo iz nižih krajeva se selilo na svoje katune. Dolazilo je i do promjena granica plemena. Međutim, crnogorska plemena uvijek su bila međusobno tijesno povezana, čak i ona koja su određeno vrijeme pripadala drugoj feudalnoj državi ili su kasnije bila oslobođena od Turaka. I zvanično je najveći dio Brda u državi Crnoj Gori od 1796. godine. To je 74 godine prije ujedinjenja Italije ili 75 godina prije ujedinjenja Njemačke. Plemena, kao administrativne jedinice u Crnoj Gori su ukinuta već više od 120 godina, ali se razni oblici plemenštine i do danas održavaju. Podsticano je to, kao i mnogo toga, što je kod Crnogoraca stvaralo osjećaj inferiornoti, što se naročito ispoljavalo u ekonomiji, politici, nauci i kulturi. Posljedice su vidne i do danas.
    Opšta bijeda i zaostajanje Crne Gore u Kraljevini Jugoslaviji, može se ilustrovati sa nekolika podatka. Godine 1939. od poljoprivrede je živjelo 79,3 % stanovništva Crne Gore, postojala su 24 mala industrijska preduzeća, sa ukupno 1355 industrijskih radnika, na 1000 stanovnika u Crnoj Gori je bilo radnih mjeta sedam puta manje nego u Makedoniji, 28 puta manje nego u Srbiji, 57 puta manje nego u Sloveniji, ukupni kapital na 1000 stanovnika bio je niži u Crnoj Gori nego u Srbiji 6,3 puta, a 21 put manji nego u Sloveniji. Državna politika Kraljevine Jugoslavije bila je usmjerena na iseljavanje Crnogoraca u Kosovo i Metohiju.
    Narod Crne Gore ustao je 1941. godine protiv okupatora masovnije od svih porobljenih naroda u Evropi. Bila je to borba za slobodu, ali i revolucija, koja je obezbijedila da Crna Gora nikada više ne bude u položaju u kakvom je bila u Kraljevini Jugoslaviji. Odluke AVNOJA u Jajcu 1943. godine, kao i druge odluke koje su donešene u SFRJ i Crnoj Gori, obezbijedile su Crnoj Gori da u federativnoj državi bude ravnopravna republika, a Crnogrocima da budu ravnopravna konstitutivna nacija.
    Razvoj Crne Gore u SFRJ, u 45. godina njenog postojanja, bez obzira na moguće prigovore na nedovoljan razvoj demokratije u toj zemlji, predstavljao je njen ekonomski i društveni preporod. Od izrazite, zaostale poljoprivredne zemlje, sa 76,0% poljoprivrednog stanovništva 1948. godine, razvila se Crna Gora u industrijsku, saobraćajno dosta povezanu, prosječno razvijenu zemlju, sa svega 7,1% poljoprivrednog stanovništva 1991. godine. Najveći napredak Crna Gora je doživjela u razvoju društvenih djelatnosti, a prije svega u prosvjeti, zdravstvu, socijalnoj zaštiti i razvoju kulture.
    Raspadom SFRJ, poslije 1991. godine, zadržavanjem Crne Gore u zajedničkoj državi sa Srbijom, tragičnim ratovima u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, nastale su nove okolnosti u kojima je Crna Gora ponovo došla u nezavidan položaj. Razvoj društvenih odnosa u Crnoj Gori, poslije 1997. godine, zahvaljujući većinskoj volji naroda pokazanoj na izborima, odvija se ka obezbjeđivanju državnog suvereniteta Crne Gore, očuvanju nacionalnog prava Crnogoraca i ravnopravnosti svih naroda i građana. Crna Gora nastoji da se uključi u sve međunarodne organizacije i da se razvije u otvoreno demokratsko društvo. Takva orijentacija daljeg razvoja Crne Gore, uslovljena njenim geografskim položajem, prirodnim povoljnostima, vjekovnom državnošću, razvijenošću, otvorenošću (danas u njoj živi oko 100000 onih koji nijesu rođeni u Crnoj Gori, što najbolje pokazuje da se ovdje može sigurno i dobro živjeti), jedino je ispravna. Svaki drugi put vodio bi ka nestajanju Crne Gore i nestajanju crnogorske nacije. Prostor Crne Gore bio bi ponovo, kao u Kraljevini Jugoslaviji, periferni i izolovani emigrantski kraj, kraj bijede i siromaštva.
    Od antičkih vremena naučne institucije i naučnici su učestvovali u kreiranju pravaca razvoja civilizovanijih država. Od pojave Aristotelovog djela "Politika", naučne institucije i naučnici bavili su se osnovnim aspektima politike, kao nauke i prakse. Danas se Crna Gora nalazi na raskršću, bolje reći pred krupnim odlukama njenog naroda i njenih državnih organa, od kojih zavisi njen opstanak ili nestajanje. O takvim krupnim pitanjima trebalo bi da više govore naučni i kulturni radnici, a pogotovo naučne i kulturne institucije. Najtipičniji primjeri tzv. nacističke geopolitike - osvajanje teritorija, vraćanje nacionalnih teritorija matici zemlji, etničko čišćenje, paljenje kuća, ubijanje nedužnog stanovništva i sl. - ispoljili su se pri raspadu SFRJ, a posljedice su tragične. Takva opasnost prijeti i Crnoj Gori. Crna Gora mora sačuvati svoju drža-vnost, ravnopravan odnos sa Srbijom, ravnopravan odnos sa državama u okruženju, u Evropi i svijetu. Ona to može jer ima i međunarodnu podršku veću nego je ikada imala. To je dug današnjih generacija istoriji Crne Gore, kao i budućim generacijama. Crna Gora ima sve uslove da bude primjer otvorene demokratske države, zemlje srećnih ljudi.


    (Kraj)

  4. #4
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default "Pobjeda" 7. jun 2008.

    Intervju: Branko Radojičić, geograf


    Potrebno je mnogo znanja da bi se ljepote crnogorskog primorja, kao i svih krajeva Crne Gore, adekvatno valorizovale i očuvale. Na putu ka evropskim i prekookeanskim integracijama budimo ponosni građani svoje domovine Crne Gore, a potom i ponosni građani evropske i svjetske zajednice


    Crna Gora garant ljudskih sloboda


    Trotomna "Geografija Crne Gore" autora prof. emeritusa i redovnog člana Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Branka Radojičića, koja je ovih dana izašla iz štampe, u izdanju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, poeljedica je autorovog dugogodišnjeg naučno-istraživačkog rada. U ovom kapitalnom djelu koje, kao što je konstatovano u relevantnim naučnim krugovima, ima opštenaučni i kulturni značaj za našu državu, temeljito je obrađena složena priroda Crne Gore, njen društveni razvoj i regije. U radu je korišćen kauzalno-funkcionalni metod naučne obrade, što djelo čini cjelovitim.

    *Geografija Crne Gore čiji ste autor je složeno multidisciplinarno djelo koje tretira i područja disciplina kao što su filozofija prirode, antropologija...Što Vas je potstaklo da realizujete ovako složen projekat?

    - Geografija je prirodna i društvena nauka. Geografija svake zemlje djelo je od posebnog naučnog i društvenog značaja. Multidisciplinarnost takvoga djela dolazi od karaktera nauke, posebno savremene geografske nauke. U svakoj državi se takvo naučno djelo smatra osnovom svih drugih specijalističkih istraživanja. Trotomna "Geografija Crne Gore", koja je ovih dana promovisana i od strane najeminentnijih stručnjaka proglašena kapitalnim djelom geografske nauke u Crnoj Gori, rezultat je moga višedecenijskog istraživanja svakog i najmanjeg dijela Crne Gore, izučavanja ukupne geografske literature kao i literature srodnih nauka. Objavljivanju tih knjiga prethodilo je objavljivanje više mojih knjiga i brojnih naučnih i stručnih radova o prirodi i o društvenom razvoju Crne Gore. Recenzenti mojih ranijih knjiga, kao i recenzenti i predlagači mog izbora u zvanje redovnog profesora Univerziteta (akademik Josip Roglić, prof, dr Josip Ridanović, prof, dr Milorad Vasović i dr.), stalno su isticali želju da se riješim da napišem geografiju Crne Gore. Sve me to, pa i lična želja da i Crna Gora ima svoju gegrafiju, podstaklo da napišem takvo obimno, a nadam se i korisno djelo. Štampanje knjiga novčano je pomoglo Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore, na čemu sam posebno zahvalan prof, dr Slobodanu Backoviću, bivšem ministru prosvjete i nauke Crne Gore. Srećan sam što sam svoje zadovoljstvo objavljivanja i uspješnog promovisanja knjiga podijelio sa tako uvaženim recenzentima i ostalim kolegama i prijateljima.


    *Zašto je baš krš bio i ostao Vaša fascinacija? Postoji li momenat kada ste shvatili da ćete proučavanju tog fenomen posvetiti ostatak svog života?

    - Krs (kras, karst) je svjetski geomorfoloski i hidrološki fenomen. Svojom specifičnošću, krš već preko stotinu godina predstavlja poseban naučni problem u cijelom svijetu. Za Crnu Goru krš nije samo opšti geografski i geološki pojam surovog kamenitog pejzaža i oskudnih uslova života, već istinski simbol sudbine crnogorskog naroda. Krš pokriva skoro čitavu Crnu Goru i prioritetno je pitanje njenog ukupnog razvoja.

    Krš, je bio i ostao moja naučna fascinacija, kako Vi kažete, od mojih studija geografije i geologije, posebno od moje specijalizacije za naučna istraživanja u oblasti geomorfologije i hidrologije krša, kod najboljeg poznavaoca krša u drugoj polovini 20 vijeka - akademika Josipa Roglića. Dugogodišnjim stručnim i naučnim radom nastojao sam da upoznam sve tajne krša. Takav moj odnos prema tom fenomenu prirode postojaće i ubuduće.


    *U kojoj je mjeri krš odredio prirodu crnogorskog čovjeka, njegov karakter i temperament?

    - Godine 1987. u organizaciji Internacionalne geografske unije, organizovano je višednevno savjetovanje, najpoznatijih stručnjaka za krš svijeta, sa temom čovjekovo djelovanje i život u Dinarskom kršu. Znatan dio toga savjetovanja održan je u Crnoj Gori i u obilaženju krša Crne Gore. U zborniku radova sa toga savjetovanja je i moj rad "Specifičnost krša Crne Gore".

    Ljubav prema kršu davala je snagu čovjeku iz krša Crne Gore da prebrodi mnoge nedaće. J. Cvijić je i pretjerivao u veličanju fizičkih i psihičkih prednosti čovjeka iz krša u odnosu na druge. Ja bih se složio sa njegovim mišljenjem da je kod mnogih prirodno nadarenih ljudi iz krša, na žalost, nedostajala ljubav prema radu, a što je neophodno za potpun uspjeh u životu. Bez ljubavi prema radu i uspjeha u radu prazan je čovjekov život, pa i čovjeka iz krša.


    *Vaše vizije o budućnosti Crne Gore, poput one o momentu kada će ona valorizovati prednosti svog mediteranskog položaja na čemu ste insistirali decenijama, često i ne nailazeći na razumijevanje, postale su stvarnost. Što bi danas trebali biti njeni prioriteti?

    - Zahvalan sam vam što to ističete. Samo neuki ili zlonamjerni danas ne vide prednosti litoralizacije Crne Gore (davanje značaja svestranom korišćenju mora i primorskog položaja države), samostalnosti Crne Gore i otvaranja Crne Gore prema svijetu.

    Brzo napredujemo u razvoju svih sektora društva. Nijesam očekivao da to može ići brže, napredujemo i u stvaranju stručnih kadrova za državne funkcije. Sporije napredujemo u formiranju kadrova za savremenu privredu. Izostaje i dalje prava cijena naučnog rada. Ima primjera stimulisanja pojedinca da se bave naukom. Mnogo se kasni u organizacionom sređivanju naučnih ustanova, u afirmaciji i stimulisanju prave nauke, a prije svega naučnih instituta. Potrebno je mnogo znanja da bi se ljepote crnogorskog primorja, kao i svih krajeva Crne Gore, adekvatno valorizovale i očuvale. Mnoge odluke od presudnog uticaja za budući razvoj nijesu dovoljno naučno zasnovane. Mi nemamo specijalizovnih naučnih institucija, čak ni onih koje treba da naučno osmisle donošenje presudnih odluka za dalji razvoj zemlje. U privrednom razvoju zemlje mnogo veći značaj moraju dobiti radne organizacije koje pripadaju malim i srednjim preduzećima. Državne institucije, prosvjeta, zdravstvo, kulturne i druge institucije moraju hitno prihvatiti sistem nagrađivanja prema rezultatima u radu i pojedinaca i institucija.


    Ponosni građani svoje domovine


    * Kao poznati borac za društvenu emacipaciju i državnu nezavisnost Crne Gore, kako ocjenjujete ono što je u protekle dvije godine, otkako je postala nezavisna država, u njoj ostvareno? Kojim putem ide Crna Gora ?

    - Od naših velikana iz slavne istorije prihvatili smo jugoslovenstvo kao kult. Osjetili smo od 1955. do 1990. godine i rezultate zajedništva jugoslovenskih zemalja. Drugi su, najmanje Crnogorci, doveli do rušenja jugoslovenstva. U tom trenutku teško smo se oslobađali vjekovima stvarane inferiornosti i nagomilanog straha. Kao poznavalac Crne Gore, njene prirode, društvenog razvoja, pa i mogućih pravaca njenog daljeg razvoja, podržavao sam ono u što sam vjerovao da predstavlja jedinu moguću srećnu budućnost građana koji žele da žive u Crnoj Gori. Uvjeren sam da Crna Gora ide takvim putem. Ne vjerujem u moguće skokove u društvenom razvoju. Ne može više u Evropi biti revolucionarnih prevrata. Crna Gora - samostalna, ekološka i socijalna država, mora biti garant ljudskih sloboda. Takve nas želi i prihvata svijet. Na putu ka evropskim i prekookeanskim integracijama budimo ponosni građani svoje domovine Crne Gore, a potom i ponosni građani evropske i svjetske zajednice.


    Geografija nije puko nabrajanje podataka


    *Što bi mogli biti prioritetni zadaci generacije geografa Crne Gore koja tek stasava?

    - Široko je polje istraživanja mnogih prirodnih ljepota i krajeva Crne Gore. Predstoji izučavanje i izrada monografija i studija o svakoj riječnoj dolini, planini, planinskoj zaravni i pojedinim geografskim fenomenima Crne Gore. Recenzenti mojih knjiga istakli su da su one rezultat kompleksnog izučavanja svake geografske sredine, kauzalno-funkcionalnog metoda izučavanja Crne Gore kao države i da one i metodološki treba da posluže mladim generacijama u daljem izučavanju geografskih regija ili djelova Crne Gore. U nauci nema šablona, ali ima naučnih metoda koji odgovaraju prostoru i vremenu. U svakom slučaju mladi istraživači geografi moraju se suprostaviti pretvaranju geografije u puka nabrajanja podataka o visinama, dužinama i metodi samo opisivanja prostora. Predstoji izrada geografije svake opštine u Crnoj Gori (geografi Vojvodine već mnogo godina ranije izradili su ili ponovo rade geografije pojedinih opština). Naravno, mnogo je još naučnih oblasti geografije koje daju šansu za afirmaciju svakome.


    Vlatko Simunović

    http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?id=142669

    .

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Istorija Crne Gore
    By zippy in forum Istorija
    Replies: 254
    Last Post: 17-12-23, 19:53
  2. RUSKA STAMPA I NAUCNA JAVNOST O CRNOJ GORI
    By G R A D in forum Istorija
    Replies: 7
    Last Post: 24-07-10, 16:55
  3. 1918 i svijet
    By Hari Krisna in forum Istorija
    Replies: 16
    Last Post: 18-03-08, 12:20
  4. Ustavna Povelja
    By SteVuk in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 6
    Last Post: 26-12-04, 03:24
  5. 14 mart 2002 dan rodjenja Srbogore
    By Dzono in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 2
    Last Post: 16-02-04, 19:34

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •