Vode Crne Gopre
Bistri izvori – nemjerljivo blago
Ekologija - Svjetska statistika bi svrstala ovaj prostor među vodom najbogatija područja na svijetu. Vodosnabdijevanje u Crnoj Gori je u 90 odsto slučajeva zasnovano na korišćenju resursa podzemnih voda. To bi se moglo nazvati privilegijom, koju treba racionalno iskoristiti
U prosjeku, vode bi možda bilo dovoljno da pokrije sve potrebe; međutim, ona kao da teži da se nađe u pogrešno vrijeme, na pogrešnom mjestu, sa pogrešnim kvalitetom, primijećeno je na Svjetskom samitu o vodama u Maderplati.
Vrletni crnogorski masivi, sazdani od krečnjaka i dolomita, predstavljaju vijenac netaknute prirode, sposoban da duž ivica rječnih kanjona, po obodima karstnih polja, raznih uvala i depresija, podari ljudima blagodet bistrih izvorskih voda. Njihov kvalitet, za koji neko reče da je "izdajnik zemljine utrobe" (dok teče kroz podzemlje voda prikuplja informacije o sredinama kroz koje prolazi), nedvosmisleno ukazuje na očuvanost životne sredine. On je potvrda da je ogroman dio prostora koji zauzima Crna Gora, ipak sačuvan od pošasti koju je donijela era industrijalizacije.
Vrijeme dok teški kišni oblaci mjesecima potpuno prekrivaju zemlju i kad se kiša, poput vodene zavjese sliva niz naše prozore, u hidrologiji nazivamo hidrološkim maksimumom. Sa druge strane, period ljetnjih suša, kada kiše nema niotkuda, nazivamo hidrološkim minimumom. Koristeći se jednostavnom aritmetikom, srednje količine voda koje se na sveukupnom broju izvora pojavljuju u Crnoj Gori, izračunate su u iznosu od oko 600 m3/sek.
Svjetska statistika bi, srazmjerno njegovoj površini, svrstala ovaj prostor među vodom najbogatija područja na svijetu.
Zahvaljujući bogatim rezervoarima kvalitetne vode skrivenim negdje u dubinama karstnih masiva, kao i vodama čija je geneza vezana za pjeskove i šljunkove kvartarnih naslaga, vodosnabdijevanje u Crnoj Gori je u 90 odsto slučajeva zasnovano na korišćenju resursa podzemnih voda. Upoređujući se sa drugim zemljama u svijetu, gdje se uglavnom prečišćene trome ravničarske rijeke i površinske jezerske akumulacije naprosto uguravaju u vodovodne sisteme, naš izvor vodosnabdijevanja bi se čak možda mogao nazvati i privilegijom.
Onih preostalih 10 odsto, koji ne pripadaju slučajevima korišćenja podzemnih voda, rezervisane su za Herceg-Novi koji dijelom vodu dobija preko Plata, odnosno iz Bilećkog jezera, i Pljevlja koja povremeno koriste vode Otilovićke akumulacije. Sva ostala naselja koriste isključivo prirodni podzemni vodni resurs.
Ponekad ljeti, u vrijeme kada turistički talas dosegne zenit, vodosnabdijevanje u pojedinim primorskim opštinama dobije atribute elementarne nepogode, sa povremeno upaljenom signalnom lampicom koja najavljuje katastrofu. I tako godinama... Osvrnućemo se samo na prirodne uslove koji su ograničavajući faktori u rješavanju ovog, po mnogima, gorućeg problema naše turističke regije. Među najvažnijim su zaslanjivanje priobalnih izvora, kao posledica složenih hidrodinamičkih odnosa koji vladaju u primorskim karstnim zonama, i fizička udaljenost izdašnih vrela, koji bi mogli nadomjestiti vodni deficit.
Prateći analogiju ustanovljenu na Svjetskom samitu o vodama u Maderplati, zaključujemo da je i u Crnoj Gori godišnji prosjek ukupne izdašnosti više nego dovoljan da pokrije potrebu, ali svojstvo ili pak težnja vode da se nađe u pogrešno vrijeme i na pogrešnom mjestu, sa pogrešnim kvalitetom je i ovdje i te kako prisutna.
Ali kako to i čovjek često sam namjesti, pa tik uz siromašna, kartonska naselja ugnijezdi velike, superluksuzine i mondenske kvartove, tako i priroda ponekad zna da ukomponuju slične suprotnosti. Samo tunel Sozina razdvaja žedno crnogorsko primorje od vodom prebogate Zetske ravnice i Skadarskog basena. U supermoćnim šljunkovito–pjeskovitim nanosima ispod Tuškog polja nalaze se rezerve kvalitetne vode koje bez prečišćavanja i bez značajnijeg opterećenja mogu dati u sušnom periodu godine i do 3,5 m3/sek. Iako projektovana kao potencijalno–alternativna, za rješavanje vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, ova izdan mogla bi u skorije vrijeme da u drugi plan potisne i do sada favorizovana izvorišta Karuč, Biševinu, Bolje sestre, Raduš itd.
Kao što je navedeno, eksploatacione količine vode u vodovodnim sistemima naselja u Crnoj Gori iznose oko 5 m3/sek, 4 m3/sek se odnose na vode iz karstnih izvorišta čiji je kvalitet već mnogo puta do sada provjeren i potvrđen. Ove vode, po svom kvalitetu, a po parametrima koje diktira u svjetskim razmjerama rastući biznis flaširanja voda, pripadaju grupi evijanskog tipa (po poznatoj vodi Evian) a koja slovi za jednu od najkvalitetnijih, ili bar najprodavanijih u svijetu. Imajući u vidu kvalitet svjetski priznatih voda, polako shvatamo da su naša izvorišta poput Vidrovanskih vrela kod Nikšića, podgoričke Mareze, Uganjskih vrela kod Cetinja, Krnovskih vrela u dolini Bijele, Ropušice u dolini Plašnice, Alipašinih izvora kod Gusinja, Bukovičkih vrela kod Trebaljeva, kao uostalom i mnoga druga, bogatstvo Crne Gore za respekt. Na nama je da ga iskoristimo i valorizujemo na pravi način. To ćemo moći da uradimo ako slijedeći EU direktive iz te oblasti, uz hidrogeološka istraživanja i zaštitu, konačno otpočnemo sa racionalnim korišćenjem ovog resursa.
Rasipanje
Za početak, dovoljno bi bilo da postanemo svjesni da je kvalitet naših voda u rangu kvaliteta najpoznatijih svjetskih brendova, i da 1,5 l takve vode u prodavnici plaćamo oko jedan euro. Sami procijenimo kolika vrijednost protiče kroz slavine naših česmi. Posebno ovo moramo imati u vidu kada vodu, to veliko prirodno bogatstvo Crne Gore, neracionalno i nemilice rasipamo.
U vodovodne sisteme uključeno tek 10 odsto izvora
Za vrijeme ljeta crnogorski izvori iznjedre oko 50 m3/sec, ali od toga je tek nekih 10 odsto uključeno u vodovodne sisteme. Nameće se zaključak da crnogorski vodni potencijal nije adekvatno valorizovan, a potvrda tome su i lako uočljivi problemi u vodosnabdijevanju većine naselja tokom ljetnjih mjeseci širom Crne Gore. No, različitosti i podijeljenosti, inače tako tipične za Crnu Goru, postoje čak i u ovom segmentu. Ali ovoga puta, što je inače rijetkost, tradicionalno favorizovani turistički jug znatno je zaostao za sjeverom zemlje.
Ogroman dijo Crnogorske populacije nema prestave koliko ima rijeka i recica u CG ,isto tako kolko ima jezera u CG ,a kamoli sto treba cinjet da se zastite od zagadjivanja ! Ja licno mislim da bi trebala Vlada CG da pone novcane i zatvorske kazne na maxsimum i jedino tako sprijecila orgijanje debilnoga naroda i institucija fabrika firmi itd itd !!!!
Ko nevoli Crnogorca ,vas se ambisa !!!
Bookmarks