Nova svemirska letjelica uskoro u orbiti

[G R A D]

Nova svemirska letjelica uskoro u orbiti


Idućeg utorka u Zemljinu će orbitu biti lansiran novi tip svemirske letjelice koja će kao energetski pokretač koristiti solarnu energiju. Pokaže li se uspješnim, prvi let "Kosmosa 1" mogao bi označiti revoluciju u dosadašnjem načinu pripreme i izvođenja svemirskih letova.
Najveći istraživači u povijesti, poput Magelana i Kolumba, do svojih su otkrića u novom svijetu stizali najčešće uz pomoć svojih jedrenjaka. Slijedeće sedmice, po prvi put u povijesti istraživanja svemira, u zemljinu će orbitu biti upućen svemirski jedrenjak nazvan ''Kosmos 1''. Letjelica će biti lansirana sa Ruske podmornice iz dubine Barencovog mora, i ponesena u svemir uz pomoć ruskog hladnoratovskog, balističkog projektila iz klase ''Volna''. Cilj prve misije ''Kosmosa'' je provjeriti mogućnost korištenja sunčeve energije kao mogućeg budućeg pokretača svemirskih letjelica. Kada jednom dospije u orbitu, ''Kosmos 1'' će nastaviti kružiti bez određenog cilja. ''Kako leti svemirski jedrenjak ovaj će put biti važnije od toga kuda ide'', kaže Luis Fridman, direktor projekta i bivši šelnik Američke agencije za svemirska istraživanja, NASA.
''Samo u vakuumu u svemiru, gdje nema molekula drugih tvari niti vjetra ili atmosfere, možemo do kraja pretvoriti sunčevu energiju u silu koja pokreće letjelicu. Ta se energija prikuplja iz fotona, koji dolaze od sunca i udaraju u velika, refleksna ogledala na letjelici koja izgledaju poput jedara. Napravljena su od vrlo tanke, aluminizirane plastike. Kada se fotoni odbiju od ogledala, prenose na njih svoju energiju koja se onda pretvara u pokretačku silu letjelice.''

Kako solarni svemirski jedrenjak ne treba gorivo niti velike spremnike za njega, ovaj projekt nosi obećavajuće izglede za buduće jednostavnije i jeftinije međuplanetarne misije. Nova bi tehnologija, u početku, mogla biti korištena za slanje na zemlju uzoraka površine nekih planeta ili za prijevoz tereta. Luis Fridman kaže kako je i NASA svojevremeno ispitivala mogućnosti za izgradnju svemirskih letjelica, koje bi u potpunosti pokretala sunčeva energija, ali da je zbog velikih troškova, odustala od razvoja ove ideje.

''Ljudi su mi godinama dolazili sa takvom idejom i tražili da izvedemo pokusne letove. Međutim, takvo je nešto postalo moguće tek kada su mi Rusi predložili da to izvedemo na vrlo jeftinoj lansirnoj platformi, raketi ''Volna'', koju kao konvencionalni, balistički projektil koriste ruske podmornice, te da glavninu letjelice izgradimo od nekoliko spojenih balona.''

Osam solarnih jedara, trokutastog oblika i pričvršćenih za tijelo letjelice, zaprema površinu oko 600 kvadratnih metara i trebala bi osigurati dovoljnu količinu čiste solarne energije, koja će pokretati ''Kosmos 1''.
Misija košta oko 4 milijuna dolara, koje su donirale privatne osobe. Polovica sredstava dolazi iz fonda pokojnog astronoma Karla Sagana, a dio su osigurala dva ruska istraživačka instituta. I dok nema sumnje da će i u budućnosti, velike svemirske misije poput pohoda na mjesec ili mars, financirati vlade i međunarodne svemirske agencije, uspješno testiranje sunčeve energije kao jeftinog pokretača letjelica, moglo bi otvoriti prostor svemirskim entuzijastima i privatnim poduzetnicima da se uključe u buduća istraživanja kosmosa.


Vlado AZINOVIĆ

[G R A D]

Izgubljen kontakt sa satelitom na 'sunčev vetar'?



Kosmos 1 treba da dokaže primenljivost revolucionarne novine


Kontrola leta u Moskvi kaže da je izgubila svaki kontakt sa eksprerimentalnim satelitom koji je lansiran u orbitu sa ciljem da testira novi revolucionarni pogon na sunčevu svetlost (sunčev vetar).
Novi, revolucionarni tip satelita je lansiran u utorak pomoću jedne modifikovane ruske rakete.

Tokom misije, satelit je trebalo da pokaže da je moguće da se kreće kroz svemir pomoću energije sunčeve svetlosti umesto da kao pogon koristi konvencionalni raketni potisni motor, ali su već početni problemi doveli u pitanje uspeh misije.

Novi bespilotni satelit nazvan je 'Kosmos jedan' a konstruisao ga je pionir projektovanja svemirskih letilica Luj Fridman pod pokroviteljstvom Planetarnog društva u SAD.

Fridman je na vest o gubitku radio veze sa satelitom rekao u sredu u ranim jutarnjim satima da je još rano da se misija i zvanično proglasi neuspelom.

Izgradnja satelita Kosmos-1 koštala je relataivno skromnih četiri milona dolara.

Glavni test tokom vikenda

U kontroli leta u Moskvi, inžinjeri su nameravali da izvrše testiranje brojnih sistema na satelitu pripremajući se za glavni događaj misije - razvijanje ogromnog ogledala, u obliku cveta, što je prvobitno bilo planirano tokom vikenda.



podmornica ka lansirna rampa


Svaka od osam latica koje je satelit trebalo da razvije je osetljivi trougao od plastične mase presvučene metalom, dugačak 15 metara i debeo jedan pet hiljaditi deo milimetra.

Kako se sunčeva svetlost odbija o površinu ogledala na laticama cveta, satelit je u orbiti trebalo da dostigne maksimalnu snagu.

Snaga pogona ne bi bila posebno velika, ali bi bila dovoljna za stalno povećanje brzine kretanja satelita kroz svemirsko porstranstvo.

Nova 'zvezda' na nebu

Projektanti su se nadali da Kosmos-1 dokaže da energija iz sunčeve svetlosti (sunčevog vetra) može da se kontroliše, i da je tako moguće usmeravati i ubrzavati orbitalno kretanje satelita.

Ako se očekivanja ispune, to će biti potpuno novi način za planetarne misije do udaljenih delova sunčevog sistema a možda i dalje, uz upotrebu besplatne i obnovljive sunčeve energije.

Dok budu trajala najnovija testiranja, satelit Kosmos-1 treba da sija kao blještava nova zvezda na nebu.