-Postanak Niksica(Aderba - Anderva)-
O nastanku I prvoj lokaciji naselja iz koga se razvio Niksic nema neposrednih izvora, kao sto nema mnogo ni podataka o njegovom razvitku sve dok nijesu ovim krajevima zavladali Rimljani, koji su ostavili prve pisane izvore o ovom gradu. Sigurno je, medjutim, da je grad nastao mnogo ranije I to kao naselje starosjedilackog ilirskog stanovnistva I da je, zatim, prolazilo razne faze antickog doba, mijenjajuci gospodare, ulogu I znacaj, da bi najzad postao naselje I sjediste okolnog slovenskog stanovnistva.
Na osvitku istorijskog doba, kako navodi K. Jirecek, u toku procesa indoevropeizacije u ovim krajevima Balkana, stabilizovali su se Iliri, o kojima, inace, postoji veoma malo podataka. Sasvim je izvjesno da su staroilirska naselja postojala I u okolini danasnjeg Niksica, mada je tesko preciznije ustanoviti njihov raspored. Postoji samo nekoliko neposrednih podataka o ilirskim plemenima I ostacima njihove materijalne kulture. Sacuvani su samo u licnim imenima, zabiljezenim na spomenicima iz perioda rimske vladavine. Ovi natpisi nedvosmisleno potvrdjuju tezu da je ilirsko stanovnistvo u okolini danasnjeg Niksica pripadalo plemenu Dokleata, koje je imalo svoj centar u antickoj Duklji.
O polozaju I ulozi plemena Dokleata u ilirskom plemenskom savezu I njihovoj ulozi, u procesu grcke kolonizacije nasih krajeva, koji je zapoceo u 4.vijeku prije nove ere, nema nikakvih podataka. No, bez obzira na oskudnost izvora, na osnovu opsteg toka razvitka, mora se zakljuciti da je taj proces morao uticati u dvojakom smislu. Pleme Dokleata je svakako moralo biti obuhvaceno dogadjajima ilirsko-grckih sukoba, a zatim I privredno-kulturnim uticajem nekih grckih emporija.
Neki dosta sigurni podaci namecu predpostavku da je ilirsko-dukljansko stanovnistvo bilo osnovalo svoje naselje na mjestu bliskom danasnjem Niksicu jos prije rimskih osvajanja.Taj ilirski lokalitet poznat je iz istorijskih izvora kasnijeg rimskog perioda pod ilirskim nazivom Anderbe ili Anderve.
Dugorajni ilirski ratovi, koji pocinju drugom polovinom 3. vijeka prije nove ere, zavrseni su propadanjem ilirske drzave I padom ilirskih plemena, pa I Dukleata, pod rimsku vlast I to izgleda negdje oko 59. godine prije nove ere, u vrijeme G. J. Cezara (100 - 44). Time je I zapoceo period duge rimske vladavineovim krajevima. Padom pod rimsku vlast pleme Dokleata uslo je kao posebna jedinica u sastav rimske provincije Dalmacije, zadrzavsi, kako je to bio opsti slucaj u principu rimske kolonizacije, svoju plemensku strukturu.
Pomeni danasnjeg Niksica u rimskim pisanim spomenicima sadrzani su u dva izvora. Prvi tzv. Ilinerarium Antonini po svoj prilici potice iz 1. vijeka.U njemu je dat popis vojnickih rimskih puteva, s uspunim stanicama. Drugi Tabula Puetangeriana, karta glavnih rimskih komunikacija, takodje sa popisom usputnih stanica, radjena vjerovatno oko 4. vijeka, ali sdacuvana u prepisu - kopiji iz 13. vijeka (1264). Mada se u nekim pojedinostima razlikuju, oba spomenika daju dosta indenticnih podataka. U oba popisa komunikacija Skodra-Narona pominje se stanica Anderva. Od ostalih ilirsko-rimskih stanica na ovom putu, koje leze u blizoj okolini danasnjeg Niksica, Pojtinegriva tablica pominje stanicu Varis I dvije dvije stanice pod istim nazivom Sallunto.
U Itinerarijumu se ne pominje stanica Varis , a Sallunto se pominje samo jedanput. Otkricem miljokaza I drugih arhitektonskih ostataka ovoga puta utvrdjeno je da bi stanica Varis mogla predstavljati lokalitet gdje se danas nalazi selo Povija, a za stanicu Sallunto utvrdjeno je da predstavlja vec navedeni lokalitet kastel Saltuu, danasjne Rijecane u Banjanima. Stanica Anderba nalazila se izmdju ove dvije. Neosporno je utvrdjeno da je preko stare Anderbe isao jos jedan rimski put, koji je vodio iz pravca Epidaurusa, izbijao na put Skodra - Narona I preko Anderbe vodio u pravcu rijeke Tare na danasnja Pljevlja. Sa ovim putem povezivao se I krak komunikacije koja je isla od Risna preko dana snjeg Grahova.
Rekonstrukcijom pravaca ovih rimskih komunikacija utvrdjeno je da je stara Anderba lezala na raskscu navedenih rimskih puteva, koji su povezivali primorska naselja sa dubokim zaledjem I vodili prema sjevernim krajevima rimskih provincija. Ta cinjenica ukazuje na vojni I privredni znacaj Anderbe.
Bookmarks