Los anĐeles 18. 03. 2010 tanjug
LOS ANĐELES 18. 03. 2010, TANJUG
Istraživanje: Psi potiču za Bliskog istoka
Psi potiču sa Bliskog istoka, a ne iz Evrope ili Azije, pokazalo je jedno istraživanje obavljeno na univerzitetu u Kaliforniji, koje takođe objašnjava kako je između različitih rasa pasa moguća velika raznovrsnost uprkos ograničene genetske lepeze na početku
Čini se da je genetska sličnost pasa i sivih vukova sa Bliskog istoka mnogo veća nego sa bilo kojom drugom populacijom vukova na svetu.
Najveći deo nasleđa koje su preci ostavili današnjim psima potiče od vukova sa Bliskog istoka, što podupire hipotezu da psi potiču sa Bliskog istoka, navodi u izveštaju profesor Robert Vejn sa univerziteta u Kaliforniji, koji je rukovodio ovim novim genetskim istraživanjem porekla pasa.
Prethodna genetska istraživanja, koja su se zasnivala na maloj frakciji mitohondrijalnog DNK, ukazivala su da psi vode poreklo iz istočne Azije. Novo istraživanje kojim je bilo obuhvaćeno 912 pasa 85 rasa i 225 sivih vukova (canis lupus, predak domaćeg psa), omogućilo je analizu preko 48.000 markera raspoređenih po čitavom genomu.
Profesor Vejn smatra da 80 odsto rasa pasa čine moderne rase koje su se razvile u toku poslednjih vekova. Preostalih 20 odsto su starijeg porekla.
Psi sa Bliskog istoka već su živeli uz čoveka, što potvrđuju ostaci šteneta u rukama muškarca otkriveni u jednoj nekropoli. Arheološki tragovi stari od 12.000 do 13.000 godina potvrđuju prisustvo pasa na Bliskom istoku u tom periodu, mada su ostaci pasa starijeg datuma pronađeni u Belgiji i Rusiji.
http://www.pressonline.rs/sr/vesti/z...og+istoka.html
MAJAMI 19. 03. 2010., FoNet
Besmrtna meduza?
Meduza turritopsis nutricula mogla bi biti jedina životinja na svetu koja nema prirodno ograničen životni vek jer ima sposobnost, kako su pokazala istraživanja, da regeneriše svoje celo telo
Ova vrsta meduze ima sposobnost prelaska iz zrelog stadijuma u nezreli i ponovnog "starenja". Moguće je da ova vrsta zapravo i nema prirodno ograničen životni vek.
Naučnici kažu da je to jedina životinja koja može prelaziti iz jedne životne faze u drugu i tako na svoj način "vraća sat" sve do stadijuma polipa, prve faze svog razvoja.
Ključ ove neverovatne sposobnosti je u procesu transdiferencijacije, gde se jedna vrsta ćelija transformiše u drugu.
Neke životinje imaju ograničenu transdiferencijaciju i mogu regenerisati organe, ali turritopsis nutricula uspeva iznova da regenerisiše celo svoje telo.
Još nije u potpunosti istraženo kako to uspeva ovoj vodenoj životinji.
S obzirom na sposobnost da "prevare smrt", broj ovih meduza stalno se povećava. Mogu se pronaći u okeanima širom sveta, a ne samo u vodama Kariba, odakle potiču.
"U pitanju je tiha invazija", rekla je doktorka Marija Migljeta sa Instituta Smitsonian tropikal marin za mrežu Majka priroda.
http://www.pressonline.rs/sr/vesti/z...na+meduza.html
Najrobi 21. 03. 2010 Tanjug
Čudotvorno afričko drvo mgunga
Na latinskom faidherbia Albida, a na svahiliju mgunga, po mnogo čemu je čudotvorno drvo
Raste upravo tamo gde je najpotrebnije - u Africi, gde đubri zemlju, služi za potpalu i prehranu domaćih životinja, pruža hlad i pomaže stanovništvu da preživi duga sušna razdoblja .
"Neverovatno drvo. Dosad nismo pronašli drvo koje je u stanju da miruje tokom kišnih dana, a da prolista za vreme suše. Savršeno drvo za šumski sistem", kazao je doktor Denis Geriti, šef Međunarodnog centra za istraživanje šumarstva u Najrobiju, glavnom gradu istiočnoafričke države Kenije.
Nemački medij Dojče vele prenosi da su svojstva mgunge već odavno poznata, ali je sada ustanovljeno da ovo drvo poboljšava i prinose na poljima na kojima raste.
"Tako se pomoću njega mogu udvostručiti pa čak i utrostručiti prinosi kukuruza ili prosa", istakao je Geriti.
Lišće ovog drveta je vrlo sitno i brzo se preraduje u zemlji u koju ispušta azot dovoljan za oko 130 kilograma azotnog đubriva godišnje.
Najbolje od svega je što to lišće opada onda kada je najpotrebnije drugim biljkama - na početku kišnog perioda.
Time mgunga ne oduzima ni svetlost ni vodu biljkama, jer tokom rasta biljaka ovo drvo miruje.
I to nije sve, kaže Geriti: "Lišće i kora plodova toliko su hranjivi da ih seljaci upotrebljavaju i kao hranu za životinje. Posebno pred kraj suše, kada je sve suvo."
Mgunga se može koristiti i za loženje vatre kao i za gradnju kuća, a kao i ostalo drveće, štiti od erozije tla i povećava količinu vode.
Mgungi ni klimatske promene mu ne mogu ništa, pošto mu koren seže duboko u zemlju i na taj način može preživeti i velike suše.
Stručnjaci iz Medunarodnog centra za istraživanje šumarstva smatraju da bi se mgunga moglo upotrebiti kao efikasna brana protiv širenja pustinja u pojedinim regionima.
http://www.pressonline.rs/sr/vesti/z...vo+mgunga.html
Ivan Mrđen | 03. 10. 2010. - 00:02h
Malo zanimljive geografije
Jeste li culi da Montenegro je ...
(osim desetaka Montenegroa u Juznoj Americi)
Selo u Spaniji sa samo 8 stanovnika! Selo ima crkvu i malo jezerce.
Slike:
http://www.panoramio.com/map/#lt=41....&k=2&a=1&tab=1
I jos jedno selo u Spaniji sa 97 stanovnika takodje se zove Montenegro.
Slike:
http://www.las-alpujarras.net/pics/m...153w.jpg#focus
http://www.panoramio.com/map/#lt=42....539046&z=4&k=2