Plan Za Morsko Dobro

PRIMORSKE NVO NASTOJAĆE DA SPRIJEČE DRŽAVU DA USVOJI PLAN ZA MORSKO DOBRO

Ekolozi su najavili akcije uređenja Orlovine šume u hercegnovskoj opštini i čišćenje mora


Herceg Novi - Primorske NVO udružiće se kako bi spriječile usvajanje nacrta plana za morsko dobro jer nije urađen po zakonu, potiskuje planove lokalnih samouprava i protivan je dugoročnom interesu građana, a zatražiće i izmjenu zakona o morskom dobru - rečeno je na preksinoćnoj godišnjoj skupštini Ekološkog društva Boke, koja je održana u SO Herceg Novi.
U planu za ovu godinu te NVO je i inicijativa za program integralne zaštite Boke Kotorske.
Predsjednica ED Olivera Doklestić kazala je da je stav te NVO da novi plan za morsko dobro mora biti na reviziji prije usvajanja, jer se njime “ne vodi računa o životnoj sredini, već samo o ubiranju dobiti”.
Doklestić smatra da bi u Boki, gdje se planira intenzivniji razvoj lučkog saobraćaja i turizma, trebalo uvesti stalni stručni monitoring lokalnih i republičkih nadležnih ustanova, jer je na obali gradnjom stvoren betonski pojas, vegetacija nestaje, a šume i makija stradaju u požarima.
- Boka postaje neprepoznatljiva u odnosu na ranije godine. Reagujemo tek kada se ekološki incident razvije. Ni izgorjele šume nijesmo obnovili. U Jadranskom brodogradilištu sve je veća piramida deponije nastale otpadom od pjeskarenja od koga crveni more kod Bijele. Zagađivači mora plaćaju kazne od nekoliko hiljada eura, ali ih ni to ne sprečava da i dalje zagađuju. Prema deklaraciji za zaštitu Boke, važno je da se poštuje zakon, preventiva, zaštita, a najvažnija je kazna - kazala je Doklestić.
Na godišnjoj skupštini pročitan je izveštaj o radu za prošlu godinu u lokalnoj vlasti je poručeno da im na vrijeme proslijede za NVO predviđen novac.
Najavljene su radne akcije na uređenju Orlovine šume u hercegnovskoj opštini, čišćenje mora od čvrstog otpada, predavanja o zaštiti šuma, mora, biljaka, te štampanje rukopisa Dušana Popovića o ljekovitom bilju.


S.R.

--------------------------------------------------------------------------------

Morsko dobro je osnovano da bi republichki vrh kontrolisao obalu i u opshtinama dje nije imao vlast. Smijeshno mi je ovo da ce NVO pokushat sprijechit donoshenje zakona. Ne znam kako i ne znam koje to NVO?
Chinjenica je da se par NVO pobukalo u Crnoj Gori, a to rade jer im dobro "kaplje" iz inostranstva. Narod bokeshki je takav da dok mu ne "zasmrdi" u dvorishtu uopshte ne reaguje!
Josh jednom svaka chast ljudima iz Zelenike za onaj podvig, oni su bili dobar izuzetak!

Moze li se negdje na netu nac taj plan morskog dobra?Zna li ko kakve detalje iz njega?Sto je njime predvidjno?svi se bune protiv njega. ne znam kad su se zadnji put sve opstine na primoriju slozile kao protiv ovog plana.

Ne znam kakav je plan Morskog Dobra, ali znam da ga vecina ljudi naziva MORSKO ZLO.
Pitam se samo zasto...
U svakom slucaju, bilo bi dobro da ga neko "nakaci" na net, da mozemo da vidimo o cemu se radi.

Koliko ja vidim, samo su se pobunili budvani (koji ce organizovat referendum) i NVO sa sjedishtem u Novi. Kotor i Tivat nishta jer se zna ko vrshi (ili ce vrshit ubrzo) vlast u tim opshtinama.
Shto se tiche plana, dovoljno je da znate da nije isti za sve opshtine!
Uzas...

BUDVANI ĆE SE IZJASNITI DA LI SU ZA TO DA SE OPŠTINI VRATI NADLEŽNOST NAD MORSKIM DOBROM

Referendum 15. maja


Budva - Vršilac dužnosti predsjednika Veselin Marković juče je da je za 15. maj zakazao referendum na kome će se građani Budve izjasniti da li su za to da se lokalnoj upravi vrate nadležnosti nad zonom morskog dobra, koja je trenutno u nadležnosti JP ŃMorsko dobro” .
Ističući da je to prvi put da se u Crnoj Gori po nekom pitanju raspisuje referendum, Marković je kazao da očekuje da će građani imati istovjetan stav kao i lokalna uprava, odnosno da “nije prirodno da se o najznačajnijem dijelu Budve odlučuje van nje”.
- Iako je "Morsko dobro” smješteno u Budvi, budvanska Opština kao ni ostale primorske lokalne uprave, nemaju predstavnika u upravljanju tim javnim preduzećem. Priča da se o značajnom dijelu Budve odlučuje iz Podgorice je potpuno tačna, jer glavni grad republike, odnosno Vlada, odlučuje o našim životnim i sudbonosnim pitanjima. Da li je apsurd raspisivati referendum, kako su našu inicijativu ocijenili iz "Morskog dobra”, pokazaće rezultati referenduma. Koje je mišljenje apsurdno, da li naše ili ono rukovodstva "Morskog dobra,” reći će građani - kazao je Marković na jučerašnjoj konferenciji za novinare.
On je ponovio da je osnovno pitanje "koliko se novca ubira sa teritorije Budve u zoni morskog dobra i koliko se finansija vraća”.
- O tome nemamo informacije, ali po onome što na terenu možemo da vidimo smatramo da se taj novac ne vraća adekvatno u Budvu. Ne mogu da vidim među političkim partijama u Budvi nijednu koja će moći da kaže da je interes građana Budve da se o najnačajnijem prostoru treba odlučivati van nje ga - naveo je Marković.
Ističući da zakazivanje referenduma nema nikakve veze sa lokalnim izborima koji će biti održani sedam dana kasnije, Marković je kazao da po pitanju referenduma političke partije ne mogu imati različiti stav od onoga što je većinski stav građana.
- Potpuno sam bez dileme kakvo će biti mišljenje građana Budve. Ne mislim da ima građana u Budvi koji mogu reći da su zadovoljni onim što se u ovom trenutku dešava u zoni morskog dobra. Ovdje se ne govori da li je rad "Morskog dobra” uspješan ili ne, jer to JP u mnogim elementima radi kvalitetno. Referendum nije napad na JP, kako to oni lično shvataju. Suštinsko pitanje je da li bi građani trebalo da imaju uticaja na ovo što se dešava na teritoriji opštine - ocijenio je Marković



V.LAJOVIĆ

Nacrt prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro

--------------------------------------------------------------------------------

Skupština Crne Gore je 28.decembra 2004. godine utvrdila Nacrt prostornog plana područja posebne namjene za Morsko dobro i stavila ga na javnu raspravu u trajanju od 30 dana. Tom prilikom utvrđen je i Program održavanja javne rasprave, koja počinje 20.januara 2005.godine.

Prostorni plan područja posebne namjene za Morsko dobro sadrži usmjerenja za razvoj, korišćenje i zaštitu područja Morskog dobra, uz uvažavanje specifičnosti i ograničenja na tom prostoru, na bazi strateških odrednica razvoja Republike i medjunarodnih standarda u oblasti upravljanja obalnim područjem. Ovim planom se obezbjeđuje racionalno korišćenje prirodnih i stvorenih resursa i njhova dugoročna zaštita i održivi razvoj. Vremenski obuhvat Plana, kao dugoročnog strateškog dokumenta, je do 2020. godine.

Cilj ovog dokumenta bio je da ponudi optimalna rješenja sveukupnog održivog razvoja područja morskog dobra, koja su imala polazište u Prostornom planu Republike, kao i prostornim i generalnim planovima primorskih opština.
Kroz postupak javne rasprave, stručna javnost i svi zainteresovani privredni subjekti i ostali korisnici prostora imaće mogućnost uvida u ponuđeni planski dokument i da u pisanoj formi iznesu svoje predloge i sugestije. Javna rasprava biće prilika da se prepoznaju još neke zone i lokaliteti od posebnog interesa i sagledaju nove investitorske inicijative. Postupanje po primjedbama iz javne rasprave prilika je da se u finalni dokument Predloga plana ugrade sve korisne sugestije, predlozi i rješenja .

Javna rasprava će se održati od 20. 01 - 20. 02. 2005. godine u šest primorskih opština, svakog radnog dana i to:
-u Ulcinju, u zgradi opštine, sala br.66 u vremenu od 10.30-13.30 časova
Okrugli sto: ponedjeljak,31 01.2005.godine u 10,00 časova

-u Baru, u zgradi Skupštine opštine,kancelarija 109 u vremenu od 13,00 do 16,00 časova
Okrugli sto: utorak,01.02.2005.godine u 10,00 časova

-u Budvi, u velikoj Sali Skupštine opštine u vremenu od 9,00 do 12,00 časova
Okrugli sto: petak,04.02.2005.godine u 10.00 časova

-u Kotoru, u zgradi Opštine(Stari grad 317), sala u prizemlju u vremenu od 10,00 do 13,oo časova
Okrugli sto: četvrtak,03.02.2005.godine u 10.00 časova

-u Tivtu, u zgradi opštine, sala na 2. spratu u vremenu od 11,00 do 14,00 časova
Okrugli sto: srijeda,02.02.2005.godine u 10.00 časova

-u Herceg Novom, u maloj Sali opštine u vremenu od 10,30 do 13,30 časova.
Okrugli sto: srijeda,02.02.2005.godine u 17.00 časova

U toku trajanja javne rasprave u svakoj od opština biće organizovana javna prezentacija plana u vidu okruglog stola. Stručni okrugli sto organizovaće se u Podgorici u poslednjoj nedjelji trajanja javne rasprave.

Javna rasprava će se, pored uobičajenih sesija, organizovati i u elektronskoj formi, preko Crnogorskog razvojnog foruma (CRF).

rezime Nacrta PPPPN za morsko dobro


rezime detaljne razrade






01.02.2005 12:30

Osvrt na javnu raspravu vodjenu u pripremi predloga Zakona o planiranju i uredjenju prostora

--------------------------------------------------------------------------------


I

U postupku pripreme Predloga zakona o planiranju i uređenju prostora, saglasno članu 13 Zakona o lokalnoj samoupravi, Nacrt zakona dostavljen je, tokom aprila mjeseca 2004. godine, svim jedinicama lokalne samouprave, radi izjašnjavanja. Nacrt zakona je dostavljen i relevantnim naučnim i stručnim institucijama u oblasti planiranja i uređenja prostora (Građevinskom fakultetu, Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje, Inženjerskoj komori Republike Crne Gore).

Nacrt zakona je, nakon toga, krajem maja mjeseca, uz podršku UNDP (Ujedinjene Nacije – Program za razvoj) objavljen u dnevnom listu «Pobjeda» i tom prilikom upućen je javni poziv lokalnim zajednicama, naučnim i stručnim institucijama, nevladinim organizacijama, političkim strankama i drugim zainteresovanim organizacijama, zajednicama i građanima – da daju svoj doprinos u pripremi ovog zakona. Tim povodom, održane su i stručne rasprave u CANU, Privrednoj komori Crne Gore i Inženjerskoj komori Republike Crne Gore, a u saradnji sa UNDP, tokom juna i jula mjeseca tekuće godine, održana su tri kruga javnih rasprava i to: u svim jedinicama lokalne samouprave; zatim tri stručne, regionalne rasprave (Podgorica, Bijelo Polje i Budva), i jedna - generalna stručna rasprava u Podgorici (u julu mjesecu 2004. godine).

Tekst Predloga zakona o planiranju i uređenju prostora je, u septembru mjesecu tekuće godine, takodje u saradnji sa UNDP, objavljen u dnevnom listu «Pobjeda» i po istome su održane tri regionalne prezentacije, i to: u Podgorici, Bijelom Polju i Budvi.

U izradi Predloga zakona, odnosno u stručnim i javnim raspravama, učestvovala su i četiri strana eksperta, angažovana od strane UNDP. Posebno ukazujemo na ocjenu UNDP-a o da je proces izrade Predloga zakona o planiranju i uređenju prostora sproveden u skladu sa «najboljom praksom u svijetu u pogledu transparentnosti i uključivanja javnosti».

II

Sve primjedbe, sugestije i mišljenja data u postupku vođenih rasprava i izjašnjavanja o Nacrtu i Predlogu zakona o planiranju i uređenju prostora, Ministarstvo je razmotrilo i, na odgovarajući način i u mogućoj mjeri ugradilo u tekst Predloga zakona – a što je elaborirano u tekstu obrazloženja Predloga zakona.

U ovom osvrtu Ministarstvo daje dodatni komentar rješenja sadržanih u Predlogu zakona, kao i komentar predloga koji nijesu prihvaćeni – a koji su bili posebno akcentovani tokom javne rasprave, i to:

1. Jedan od osnovnih principa na kome se temelji Predlog zakona je princip učešća javnosti u postupku planiranja i uređenja prostora, koji je normativno uspostavljen i iskazan u osnovnim odredbama (čl. 8 i 9) i, dalje, kroz tekst Predloga zakona do kraja normativno i konsekventno izveden. Radi se o zahtjevima koji su iskazani tokom svih javnih rasprava, kao i od strane stranih eksperata koji su učestvovali u pripremi Predloga zakona.
Ugrađivanje ovog principa u Predlog zakona predstavlja bitnu, polaznu osnovu za uspostavljanje sistema planiranja i uređenja prostora na novim, reformskim osnovama i razrađen je kroz konkretna zakonska rješenja (čl. 13, 14, 31, 32, 60 i dr.).
Pri tome, važno je ukazati da se predložena rješenja o učešću javnosti imaju posmatrati u korelaciji sa rješenjima sadržanim u Zakonu o lokalnoj samoupravi, koja se odnose na učešće lokalnog stanovništva u vršenju javnih poslova – a što, u značajnoj mjeri, nije bilo poznato učesnicima javnih rasprava.

2. Vođena javna rasprava ukazala je na neophodnost propisivanja značenja izraza koji se „upotrebljavaju“ u Predlogu zakona i, u tom smislu, u članu 10 dat je odgovarajući pojmovnik koji će obezbijediti jednostavniju i jedinstveniju primjenu Zakona.

3. Poglavlje II Predloga zakona, praćenje stanja u prostoru – monitoring, predstavlja, po opštim ocjenama datim tokom rasprave, jedno od najznačajnijih rješenja Predloga zakona i to je normativni segment koji će omogućiti permanentno i konzistentno praćenje stanja u prostoru, u cilju njegovog efikasnijeg uređivanja i korišćenja. Monitoring predstavlja konstitutivnu osnovu cjelokupnog sistema, koji će biti kompletiran donošenjem podzakonskih akata.
Propisivanje rješenja sadržanih u ovom poglavlju Zakona rezultat je brojnih konsultacija koje je Ministarstvo obavilo sa predstavnicima struke, lokalnom samoupravom, stranim ekspertima i dr.

4. Uporedna iskustva iz sredina, gdje su efekti ukupnog očuvanja prostora znatno povoljniji, preporučilo je novinu koja je sadržana u članu 16 Predloga zakona, a odnosi se na obrazovanje Savjeta za prostorno uređenje. Shodno sugestijama iz javne rasprave, član 16 Predloga zakona dopunjen je na način što je Vlada Republike Crne Gore ovlašćena da svojim aktom odredi broj članova Savjeta, što je utvrđen period za koji se članovi Savjeta imenuju, a data je i mogućnost za identično rješenje u odnosu na stručnu ocjenu planskih dokumenata koje donosi jedinica lokalne samouprave (član 42).

5. Predložena rješenja koja se odnose na vrste i sadržaj planskih dokumenata u smislu njihove podjele na državne i lokalne, proistekla su iz preporuka stranih eksperata - a upodobljena su sa evropskim normativima, standardima i međunarodnim konvencijama pri čemu je, kao obavezan element svakog planskog dokumenta, predviđena strateška procjena uticaja na životnu sredinu.
Podjela planskih dokumenata na državne i lokalne proistekla je iz potrebe podjele nadležnosti odnosno odgovornosti u oblasti planiranja i uređenja prostora, što je bila dominantna sugestija u pripremi izrade Predloga zakona.
Primjedbe koje su u završnoj fazi izrade date na Predlog zakona, u odnosu na predloženu podjelu planskih dokumenata nijesu prihvaćene – budući da su preporuke stranih eksperata, u tom smislu, kompatibilne sa zahtjevima Evropske Unije.

6. Nacrt zakona o planiranju i uređenju prostora sadržao je Strategiju prostornog uređenja Crne Gore, kao vrstu planskog dokumenta. Budući da je ovakvo određenje bilo predmet značajnih kritika tokom javne rasprave, ovim predlogom Strategija nije predviđena kao samostalni planski dokument već je uključena kao elemenat sadržine Prostornog plana Republike.

7. Studija lokacije, kao nova vrsta planskog dokumenta (čl. 22 i 28) Predloga zakona je detaljno i jasno definisana, saglasno zahtjevima datim u toku javne rasprave.

8. Rješenje sadržano u članu 31 Predloga zakona proisteklo je iz preporuka i sugestija datih tokom javne rasprave i odnosi se na opredjeljenje da su sastavni dio odluke o izradi planskog dokumenta, pored programskog zadatka kojim se određuju polazna opredjeljenja planskog dokumenta, i zahtjevi i potrebe korisnika prostora, iskazani u izvještaju iz člana 13 zakona.

9. Postupak izrade i donošenja planskih dokumenata propisan je na način koji predstavlja radikalnu novinu u odnosu na aktuelni zakon i značajno je skraćen i oslobođen svih faza koje su, shodno dosadašnjem iskustvu, opterećivale proceduru izrade i donošenja planova. Posebno akcentujemo rješenje koje nije sadržao Nacrt zakona a na kome su insistirale i pojedine nevladine organizacije, a koje je sadržano u članu 32 Predloga zakona. Propisano je, naime, da se odluka o izradi planskog dokumenta objavljuje u jednom štampanom mediju čije je sjedište u Republici, kao i na sajtu nosioca pripremnih poslova. Takođe je predviđeno, da svako ima, kod nosioca pripremnih poslova, pravo uvida u odluku o izradi planskog dokumenta i programski zadatak, kao i da daje mišljenje o njihovom sadržaju.

10. Ustupanje izrade planskog dokumenta bilo je predmet svih javnih rasprava i u odnosu na ovo pitanje predlagana su dijametralno suprotna rješenja, u smislu propisivanja neposredne pogodbe odnosno javnog nadmetanja.
Članom 35 Predloga zakona dato je rješenje koje je u skladu sa pravnim sistemom Republike odnosno Zakonom o javnim nabavkama i na kome su insistirali organi Vlade Republike Crne Gore u čijoj je nadležnosti međusobna usklađenost pravnog sistema Republike.

11. I u odnosu na uslove koje treba da ispunjava nosilac izrade planskog dokumenta, u javnoj raspravi bilo je suprotstavljenih stavova i predloga – pa je rješenje dato u čl. 36 i 37 Predloga zakona mogući, cjelishodni rezultat tih predloga.

12. Pitanje licence je jedna od novina koje sadrži Predlog zakona i oko istog je bilo različitih predloga, mišljenja i sugestija koje su se, uglavnom, odnosile na propisivanje ovog ovlašćenja Ministarstvu odnosno njegovog delegiranja konkretnom pravnom licu.
Oko ovog pitanja zauzet je stav sadržan u članu 38 Predloga zakona da licence izdaje nadležni organ državne uprave, s tim što će se podzakonskim aktom propisati sadržaj i oblik licence.

13. Rješenje dato u članu 39 Predloga zakona, koje se odnosi na propisivanje uslova za oduzimanje licence rezultat je zahtjeva datih tokom sprovedene javne rasprave.

14. Rješenja sadržana u članu 41 stav 3 (dostavljanje planskog dokumenta na mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture); članu 42 stav 6 (zabrana licima koja su učestvovala u pripremnim poslovima na izradi i donošenju planskog dokumenta, licima koja su učestvovala na izradi planskog dokumenta, supružniku, djeci, roditeljima, braći i sestrama tih lica - da vrše stručnu ocjenu planskog dokumenta); članu 44 (pitanja vezana za dostavljanje planskog dokumenta na javnu raspravu i stručnu ocjenu); članu 45 (ponovna javna rasprava i stručna ocjena); članu 46 (uvid u izvještaj i stručnu ocjenu) - ugrađena su u skladu sa zahtjevima iz javne rasprave.

15. Razmjera izrade planskih dokumenata uređena je članom 51 Predloga zakona, po sugestijama nadležne uprave za katastar i Univerziteta Crne Gore.

16. Jedno od operativnih rješenja koja predstavljaju razradu principa o učešću javnosti u poslovima planiranja i uređenja prostora, sadržano je u članu 60 Predloga zakona i na njemu su posebno insistirali strani eksperti koji su učestvovali u pripremi Predloga zakona. Tom odredbom predviđeno je da je podnosilac zahtjeva za izdavanje rješenja o lokaciji dužan da na potencijalnom mjestu izgradnje objekta istakne tablu sa primjerkom zahtjeva podnijetog nadležnom organu. Ova obaveza ne odnosi se na područje obuhvaćeno detaljnim urbanističkim planom i urbanističkim projektom.
17. Određivanje nadležnosti organa za donošenje rješenja o lokaciji je jedno od pitanja o kome su se tokom javne rasprave vodile sveobuhvatne diskusije i, u tom smislu, bilo je zahtjeva da nadležnost državnog organa treba značajno redukovati.
Rješenje sadržano u članu 61 Predloga zakona proisteklo je iz prava Republike da uređuje odnose u ovoj oblasti, a što podrazumijeva i određivanje objekata od posebnog, državnog značaja, za koje će nadležni državni organ izdavati rješenja o lokaciji, kao što, u skladu sa propisima o izgradnji objekata, izdaje i građevinsku dozvolu. Zbog značaja ovih objekata za Državu, cjelokupan proces izgradnje kontrolišu nadležne republičke inspekcije, a što će doprinijeti obezbjeđenju kvalitetnijeg uređenja prostora.
Republika, dakle, izdaje rješenja o lokaciji za izgradnju odnosno rekonstrukciju objekata i izvođenje radova kojima se prostor privodi namjeni po prostornom planu područja posebne namjene (nacionalni park, morsko dobro, prirodni rezervat, rekreaciono-turističko područje, spomeničko područje, eksploataciono polje na kome se vrši površinsko iskorišćavanje mineralnih sirovina i sl.); detaljnom prostornom planu i studiji lokacije, kao i rješenja o lokaciji kojima se prostor privodi namjeni po planovima koje donosi jedinica lokalne samouprave, a koji su taksativno naznačeni u članu 61 stav 3 Predloga zakona.
Predložena rješenja ovog pitanja predstavljaju doprinos decentralizaciji sistema u oblasti planiranja i uređenja prostora.

18. I konačno, Predlog zakona sadrži i odredbu za koju nije potreban poseban komentar i na čije je propisivanje ukazivano tokom javne rasprave, a koja se odnosi na konflikt interesa lica koja rade na poslovima planiranja i uređenja prostora - član 76 Predloga zakona.