Ovo su vjerovatno fantazije
ARHEOLOG MIŠKO ĐUKIĆ POVODOM PROJEKTA “PODGORICA ARHEOLOŠKO BLAGO”
U Skadarskom jezeru hram od bijelog kamena
Arheolog Miško Đukić najavio je početak istraživanja dna Skadarskog jezera, jer tvrdi on, voda krije građevine iz daleke prošlosti.
- U septembru počinjemo da istražujemo šta to kriju dubine Skadarskog jezera. Iz MUP-a Crne Gore obećali su nam da će poslati svoje ronioce sa profesionalnom opremom kako bi na što stručnije obavili istraživanja. Tvrdim da se u jezeru pored mosta nalazi hram od bijelog kamena, a tačnu lokaciju još ne bih otkrivao, jer pred našim očima, bogatu prošlost tla na kome živimo neko uvijek krade. Kad dođe vrijeme javnost će biti upoznata sa pojedinostima ovog istraživanja - kaže Miško Đukić, arheolog.
Ovaj ljubitelj kulturne baštine nedavno je objavio i dokumentarni video zapis “Podgorica arheološko blago” koji je izazvao burnu reakciju javnosti. Film je prikazan pred brojnom publikom u Podgorici, u sali DODEST-a, u Kulturno-informativnom centru “Budo Tomović”.
“Sjaj kulturne baštine pomračuje nebriga” - bio je jedan od “blagih” komentara publike koja je vrlo žučno reagovala, nezadovoljna stanjem u kome se nalaze podgorička arheološka nalazišta, a o čemu govori film.
“Počnu istraživanja, a onda neko kaže stop - prekinite radove”. Nezadovoljstvo i bijes su kulminirali, a pitanja su se nizala...
- Razvlači se naše kulturno blago. Dolaze Italijani, odnosno ljudi koji pričaju italijanski, za pedeset eura dnevnice naše stanovništvo odradi prljave poslove za njih. Eksponati sa nalazišta čija se starost vijekovima mjeri, odnose se u inostranstvo. Njima su važni, a nama, čiji su preci gradili i ostavili nama u nasljedstvo prelijepe građevine - to blago nije bitno. Arheološka iskopavanja započnu i kad se mašinerija zahukta naloži se obustava radova - kaže autor filma Miško Đukić.
Film “Podgorica arheološko blago” traje 64 minuta, a autor posjeduje preko osamnaest sati snimljenog materijala, od koga će biti urađeni nastavci ovog dokumentarca. Veliku pomoć u toku snimanja pružili su mu mještani koji žive u neposrednoj blizini arheloških nalazišta.
U filmu publicista Stevo Vučinić vodi gledaoce po ostacima starog antičkog grada - Duklje, a pored njega o kulturnom blagu koji posjeduje Crna Gora govore Branislav Borozan, prof. Vojislav Nikčević, Milovan Vaso Rolović i Milutin Božović.
Ostaci Duklje, Skadarski basen, Martinićka gradina, istraživanja na Zlatici, kapitel pronađen u Donjoj Gorici, predmeti izvađeni iz mulja rijeke Zete, samo su mali dio onoga na šta dokumentarac podsjeća.
Postavljeno je i pitanje da li su u crkvu Sv. Đorđa, koja se smatra najstarijom građevinom stare Podgorice i nalazi se pod Goricom, ugrađeni dijelovi iz crkve i hrišćanskih spomenika sa Zlatice. Film, takođe, govori i o oskrnavljenim spomenicima, crkvama, čije ploče i kamenje stanovništvo upotrebljava prilikom svojih neimarskih radova.
Most povezivao ostrva Starčevo i Goricu
Ronilac amater, zaljubljenik u ljepote Skadarskog jezera na dubini od sedam metara pronašao je most za koji se sumnja da je povezivao ostrva u jezeru - Starčevo i Goricu. To nije jedina građevina na koju je on naišao ispod jezerskih “dubina”. Kaže, u jezeru u neposrednoj blizini mosta nalazi se i zid, pretpostavlja da je dug preko 400 metara.
- Jezero krije velike tajne, možda se ispod nalaze čitavi gradovi. Nephodno je da dođu profesionalci sa dobrom opremom i zarone, možda se ispod kriju neslućena otkrića. U maju je najbolje roniti, jer je tada manje, nego inače, planktona koji smanjuju vidik - kaže Predrag Golović u video zapisu.
Dobili novac za film
Komisija za saradnju sa NVO Opštine Podgorica odlučila je da na osnovu petog konkursa za raspodjelu sredstava NVO podrži pet projekata. Od toga je NVO “Orgos” za projekat “Podgorica- arheološko blago” dodjeljeno 6.856 eura.
J.Đ.B.
http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...tum=2006-07-28
15. jun 2008. ....vrlo, vrlo zanimljivo ....
ZANIMLjIVOSTI IZ BERANSKOG KRAJA
Grobnica ilirske knjeginje
U Donjim Lugama kod Berana, u zaseoku Lisijevo polje, čije ime potiče od staroslovenske riječi "lisij", što znači nepošumljen, pust, go, ogoljen, postoji značajan arheološki lokalitet na kome je više ostataka ilirskih grobova. Sedamdesetih godina prošlog vijeka otkopana je grobnica ilirske knjeginje, a oko grobnice dvanaest grobova, vjerovatno njenih ratnika koji su ubijeni ili poginuli sa njom zajedno. Nađen je i knjeginjin nakit, narukvica i naušnice od ćilibara, kao i kostur zmije u ćupu kao njenog čuvara. Na ogrlici, na pločici od ćilibara, ucrtan je trački konjanik boga lova. U jednom od grobova njenih ratnika nađeno je ilirsko metalno koplje sa tračkim elementima.
Lisijevo polje je na tome lokalitetu i danas pusto, nenaseljeno i nepošumljeno. Na njemu i dan-danas nema nikakvog rastinja i poslije mnogo prohujalih vjekova.
Ilirska knjeginja je vjerovatno stolovala u gradu Tumba (ilirsko naselje u današnjoj Donjoj Ržanici), čije razvaline i danas postoje. Grad Tumba je spaljen zbog kuge, a stanovništvo je raseljeno. Po imenu grada, do današnjih dana, ostao je slavenizirani toponim Tumbarica, na kome se nalazi staro pravoslavno groblje.
M. Osmajlić
http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...tum=2008-06-15
Kultura - Srijeda, 28. oktobar 2009. godine
NASTAVLjENA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANjA NA LOKALITETU DUKLjA
Na tragu raskošnoj arhitekturi
http://www.pobjeda.co.me/slike/vijesti/1256689828.jpg
Iako je evidentan raspored prostorija pronađenog objekta arheolozi još nijesu u mogućnosti da otkriju njegovu pravu funkciju. Vidljiva luksuzno obrađena kamena plastika pokazatelj je da je riječ o impozantnom zdanju
Podgorica- Radovi na Duklji obavljaju se na velikom prostoru, koji sa zapadne i južne strane izlazi na dvije glavne ulice ovog antičkog grada. Riječ je o velikom raskošnom objektu u samom centru grada, sa velikim brojem prostorija, kolonadama stubova i pokrivenim trijemom, kazao je Dragan Radović, rukovodilac projekta, povodom nastavka istraživanja na objektu 9, lokaliteta Duklja.
U unutrašnjosti tog objekta, kako je naglasio Radović, nalazio se splet prostorija iz kojih se ulazilo u centralno dvorište. Iako je evidentan raspored, Radović ističe da još nijesu u mogućnosti da otkriju pravu funkciju tog objekta. Međutim, iz dvorišta je vidljiva luksuzno obrađena kamena plastika, što je pokazatelj da je riječ o raskošnoj arhitekturi.
- Iz dvorišta ka sjeveru nalazi se još jedan veći objekat, koji ćemo istraživati u narednoj kampanji, a koji će nam, pretpostavljamo, otkriti i više detalja o funkciji cijelog objekta. Iskopavanje će vjerovatno trajati još dvije sedmice, ukoliko nam dozvole vremenske prilike. Nakon toga, biće urađena restauracija i djelimična konzervacija u cilju zaštite, jer je otkriven veliki broj zidova. Napravljena je priručna laboratorija u kojoj se obavlja preventivna konzervacija. Tokom istraživanja, pronađen je veliki broj fragmenata keramike, stakla i novčića, koji će nakon preventivne konzervacije biti prenešeni u JU Muzeji i galerija Podgorice, gdje će biti obrađeni, dokumentovani, iscrtani i trajno zaštićeni, dodao je Radović.
Duklju su ovim povodom juče obišli Zoran Šoškić, sekretar Sekretarijata za kulturu u opštini Podgorica i Niko Martinović, direktor JU Muzeiji i galerije Podgorice, i izrazili zadovoljstvo dinamikom iskopavanja i postignutim rezultatima.
-Prošle godine završen je projekat „42. paralela” istraživanja Duklje u koji se uključila Evropska agencija za rekonstrukciju, koja je sa 50 odsto finansirala radove na lokalitetu. Sredstva za ovu kampanju obezbijedila je Opština Podgorica u visini od 50 hiljada eura. Glavni grad i dalje će podržavati ovako važne projekte, koji su od opšteg značaja, rekao Zoran Šoškić.
O. U.
http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...0-28&id=173568
"Vijesti", 02. novembar 2009.
Utvrđenje iz doba Vizantije
U BRSKOVU PRONAĐENI OSTACI DREVNOG GRADA
Mojkovac - Nakon višednevnih istraživanja, na lokalitetu Brskovo u Mojkovcu, formirana je stručna ekipa koja će istražiti mjesto Gradac u kojem su pronađeni ostaci nekadašnjeg utvrđenja.
Sa nekadašnjeg utvrđenja, kako je “Vijestima” kazao direktor Polimskog muzeja u Beranama, muzejski savjetnik arheolog Predrag Lutovac, prethodno je raskrčeno rastinje, a u planu je da se taj teren ispita sondama kojima će se utvrditi njegovi gabariti.
“Dosadašnja istraživanja ukazuju da se radi o periodu Vizantije. Ako se dokaže naša pretpostavka, biće jasno da rudnik 'Brskovo' nije korišćen samo u srednjem vijeku, već i mnogo ranije”, objasnio je Lutovac.
On je naglasio i da dosadašnja ispitivanja pokazuju da je utvrđenje bilo široko “ od 30 do 40, a dugačko 120 metara, dok su zidovi bili široki od jedan do 1,80 metara”. Više detalja, kako je kazao, moći će da se otkrije tek kada pronađu još arheoloških dokaza.
“Cilj nam je da izvršimo katastarsko snimanje cijelog utvrđenja i da otvorimo kulu koja se nalazi na zapadnoj strani. U planu je i detaljnije istraživanje istočne strane, na kojoj je utvrđenje šire i liči na rezidencijalni dio, što je karakteristično za prostor Polimlja. Nadamo se da ćemo na osnovu pronađenog novca, keramike ili sličnih predmeta utvrditi vrijeme podizanja utvrđenja i vrijeme kada je doživjelo procvat. Pretpostavljamo da ćemo u zemlji naći materijal koji će pomoći kod otkrivanja kada je utvrđenje podignuto, a kad je srušeno ili napušteno”, rekao je Lutovac.
Trećina istočne strane, napominje Lutovac, podijeljena je poprečnim zidom. Taj dio čini jednu vrste akropole, odnosno uzvišeniji dio, gdje je, moguće, boravio nekadašnji župan.
Lutovac pretpostavlja da je kula srušena poslije vizantijskog perioda, kada su te krajeve naselili Sloveni, a potom Turci.
“Tada je, vjerovatno, izgubila svoj stateški značaj, koji su preuzele za prostor nekadašnjeg rudnika 'Brskovo' i naravno u srednjem vijeku težište se prebacuje na Doganjicama, gdje se nalazi srednjovjekovni grad i sami rudnik Brskovo”, rekao je Lutovac, najavljujući da će “prvi put početi arheološko istraživanje u Doganjicama, gdje se nekada nalazila crkva”.
On je kazao i da će pokušati da eventualno nađu ostatke, te odrede vrijeme podizanja crkve.
“U Doganjicama je nekada vađena ruda srebra, olova i cinka. Bitno je da ono što postoji na crtežima u literaturi raznih istoričara dokažemo i utvrdimo u kakvom je stanju lokalitet. Nažalost, dio Doganjica je, prilikom otvaranja rudnog kopa, zasut jalovinom, što je velika šteta”, kazao je Lutovac.
On je istakao i da je moguće da je “ na osnovu nalazišta u tom dijelu bilo naselje i topionica”.
Programski službenik u kancelariji “FORS Montenegro” iz Berana Predrag Šćekić rekao je „Vijestima“ da u Mojkovcu ta organizacija implementira „Zelenu agendu“, koja je projekat holandske NVO, a koju je finansijski podržalo Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje kroz Regionalni program za zaštitu životne sredine zapadnog Balkana.
Mleci i kralj Uroš u “Božanstvenoj komediji”
Lokalitet srdnjovjekovnog grada Brskovo udaljen je od centra grada oko osam kilometara na planini Bjelasica, gdje se pretpostavlja da je bilo sjedište župe Brskovo u XIII vijeku. Tamo je tada prerađivana ruda srebra, a kovan je i prvi srpski novac za vrijeme vladavine kralja Uroša Nemanjića (1242-1276). Pretpostavlja se da se na tom mjestu nalazio dubrovački i kotorski konzulat, a na trgu Brskovo se trgovalo metalom i drugom robom.
Prema sačuvanim podacima, novac koji je kovan u to doba je bio kopija mletačkog, ali nešto manje težine i po formi i veličini slova i latinskom pismu. Odnosi između Mletaka sa kraljem Urošem su tada zaoštreni, gdje se preduzima niz mjera za sprečavanje prometa brskovskog novca. Veliki italijanski pjesnik Dante Aligijeri (1265-1321), u jednom dijelu „Božanstvene komedije“ opisao je taj događaj.
Veselin BALTIĆ
http://www.vijesti.me/index.php?id=320718
"Vijesti", 05. novembar 2009.
Pronađen stari novčić
NASTAVLJENA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA DUKLJE
Muzeji i galerije Podgorice, u saradnji sa Centrom za arheološka istraživanja, nastavili su početkom oktobra sa iskopavanjem ostataka grada Duklje, započete 2005. godine.
Tokom iskopavanja ekipe koje rade na toj lokaciji pronašle su fragmente stakla, keramike, razne metalne predmete, kao i nakit koji su nosili stanovnici tadašnje Doclee. Za vrijeme razgovora novinara “Vijesti” sa rukovodiocem projekta, Draganom Radovićem, iskopan je srebrni novčić sa likom cara Konstantina s jedne, i ženskim likom s druge strane.
- U pitanju je kovanica koja se koristila u četvrtom vijeku nove ere – rekao je Radović i dodao da je danas pronađen i komad fasade netipične boje.
Antički grad Duklja, koji su Rimljani osnovali u prvom vijeku na ušću rijeke Zete u Moraču iz odbrambenih razloga, i nakon gotovo 2000 godina ne prestaje da pobuđuje pažnju stručne javnosti.
Grad je bio urbani centar na prostoru današnje Crne Gore i brojao je oko 20 hiljada stanovnika čiji je život unutar zidnih bedema bio organizovan po uzoru na ostale antičke gradove.
Dvije glavne ulice sjekle su se pod pravim uglom i zajedno sa ostalim koje su bile paralelne sa njima, davale su gradu izgled šahovske table. Gradski trg, forum, koji je bio popločan mermerom, bio je mjesto okupljanja stanovnika Duklje. S jedne strane foruma nalazila se bazilika ili vijećnica, a s druge niz stubova. Grad je imao terme za kupanje, zanatske radionice, a na jugoistočnoj strani bila je nekropola u kojoj je 1966. godine, na području gdje se danas nalazi naselje Zagorič, pronađeno više stotina grobnica.
On je kazao da sve pronađene predmete privremeno konzerviraju u laboratoriji, odakle se kasnije šalju u JU Muzeji i galerije gdje se dodatno obrađuju i izlažu za javnost.
Po njegovim riječima, potrebno je nekoliko decenija da bi Duklja u potpunosti isplivala na površinu, i možda tek tada, kao arheološko nalazište, zavrijedila pažnju koju odavno zaslužuje.
Kultura - Ponedjeljak, 23. novembar 2009. godine
Arheološka istraživanja u Risnu, prijestonici kraljice Teute
Svjedočanstva minulih epoha
Risan predstavlja jedan od značajnijih arheoloških nalazišta u Crnoj Gori, posebno zbog kulturne zaostavštine Rimskog carstva. Jedan od arheoloških lokaliteta na kojem su rađena istraživanja su Carine. Višegodišnja zajednička istraživanja poljskih i crnogorskih arheologa obavljaju se pod okriljem Varšavskog univerziteta i Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor.
- Lokalitet se nalazi u blizina škole. Put koji prolazi za dječije igralište obavezuje da postavimo ogradu sa obavještenjem da se radi o lokalitetu na kome se vrše istraživanja. Ograda ne može biti fiksna i trajno riješena jer se ona pomjera kako radovi napreduju. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture nije u mogućnosti da vrši kontrolu jer to nije djeltnost ove instuticije - kaže Vilma Kovačević, arheolog, konzervator i savjetnik u Regionalnom zavodu Kotor.
Stručna ekipa u dobrom dijelu istažila je segment koji je blizu škole. Sljedeće godine istraživanja će se raditi vjerovatno na drugom dijelu Carina, gdje se takođe očekuju slični nalazi. To znači da bi, nakon ovog istraživanja, lokalitet trebao da ostane kao otvoreni arheološki park. Za takvo rješenje postoji i interes turističke organizacije Kotora. Lokaliteti zaslužuju da budu u komunikaciji sa posjetiocima kojih je sve više.
Vilma Kovačević je kazala da je do sada pronađen dio antičkog grada Risna. Otkrivena je, prije svega arhitektura, grad sa bedemima u kiklopskoj tehnici koja je ovdje u Boki jedina prisutna. Grad je imao moćne kiklopske bedeme iz helenističkog perioda. Ta je gradnja rađena direktno pod uticajem Grčke, mikenske kulture. Otkrivena je kapija sa južne strane iz korita rijeke Spile, ulazna kapija sa bedemima, ulica gradska popločana. S jedne i druge strane ulice su objekti koji govore o raznim periodima koje je taj grad imao kroz svoj kontinuitet. Od ilirskog, preko helenističkog do rimskog perioda, kada je dobio izgled rimskog grada, Rimljani su uspostavili vlast i ostavili trag svoje kulture. U iskopu je nađeno mnoštvo keramike, novca, ilirskog, grčkog i rimskog - kaže Vilma Kovačević.
Jel ovaj Sevenard A+A ili Jaroslav?
Pobjeda, Kultura - Utorak, 15. decembar 2009. godine
NASTAVLjENA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANjA PEĆINSKOG OTVORA NA GRADINI U RISNU
Gdje se krije blago Malteškog reda?
Podgorica - Na dobrom smo putu da dokažemo da se iza učvršćenog zida koji se nalazi u vještačkoj pećini na Gradini u Risnu, već narednih dana otkrije velika količina blaga Malteškog reda, saopštio je investitor Konstantin Jurejevič Sevenard, na konferenciji za novinare. Na tom mjestu, po njegovim riječima, gusari su sakrili ogromno blago Malteškog reda.
Sevenard je podsjetio da je ugovor o nastavku sondažnih arheoloških istraživanja pećinskog otvora na Gradini u Risnu potpisan krajem prošlog mjeseca.
- Ugovor važi dva mjeseca, kao i prethodni, rekao je Sevenard.
On je istakao da je, po dobijanju novog ugovora od Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika iz Kotora čiji tim učestvuje u istraživanjima, naišao na veoma neprijatno iznenađenje, jer ga jedan član obavezuje da nakon završetka radova zatrpa sondu.
- Nije mi jasan odnos Regionalnog zavoda prema ovako važnom projektu, kaže on, jer, blago koje bi trebalo da bude pronađeno može biti odličan mamac za turista.
Iako Sevenardu nije jasan odnos nadležne institucije prema ovom projektu, nesporna je činjenica da, još, na tom lokalitetu ekipa arheologa nije došla do konkretnih dokaza. On je novinare podsjetio na kratku istoriju njegove porodice i navode koji su ukazali na informacije za mjesto na kojem se čuvaju drevne relikvije i dragocjenosti Malteškog reda. Tako je, prema njegovim riječima, rodonačelnik njegovog prezimena francuski Markiz de Bogarne više od deset godina živio u Crnoj Gori istražujući, kako su crnogorski gusari zauzeli i potopili brodove na putu prema Veneciji. Na njegovu inicijativu sagrađena je crkva Presvete Bogorodice u Prčnju, na čijem zidu postoji šifrovani crtež koji krije mjesto gdje su gusari sakrili blago. Markiz de Bogarne bio je predstavnik Napoleona Bonaparte u Veneciji, gdje je pažljivo proučavao materijale vezane za tursku opsadu Malte. Uspio je da utvrdi, da su poslije tih događaja riznicu Malteškog reda na nekoliko brodova otpremili u Veneciju na čuvanje. Po porodičnoj informaciji na gradini u Risnu se krije velika količina blaga, na osnovu čega je Sevenard krenuo u istraživački poduhvat.
O. U.
http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...2-15&id=176352
Vijesti, 15. decembar 2009.
Malteško blago u pećini iznad Risna
KONSTANTIJ JUREVIĆ SEVENARD TVRDI DA JE NA TRAGU SENZACIONALNOG OTKRIĆA
Podgorica - Pronašli smo vještačku pećinu, na Gradini u Risnu, staru 11. 000 godina. O njenoj starosti svjedoči veličina stalaktita, a o nastanku vještačkih svodova njihovi lukovi, ravne ivice i ošti uglovi. Kao i rimski put dužine 200 metara, koji vodi do ulaza. Ali, osim toga što ta informacija može promijeniti saznanja o istoriji civilizacije, sasvim je moguće da su u jednoj od neotkrivenih odaja te pećine, pronađe i malteško blago. Tamo je već pronađen jedan metak iz 1805. godine, s žigom Napoleona, a zna se da je takve metke koristio samo dvor - kazao je Konstantij Jurević Sevenard, građevinski inžinjer, bivši pripadnik ruskih oružanih snaga i poklonih istorijske nauke, na konferenciji za novinare koja je juče održana u podgoričkom “PR centru”.
Sevenard je uz priču o otkriću na Gradini iznio, ne bez gorčine, i podatak o tome da mu je direktorica Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kuluture iz Kotora, Ružica Ivanović, podnijela na potpisivanje novi Ugovor o nastavku arheoloških istraživanja, s članom u kome se od njega zahtijeva da po završetku istraživanja zatrpa otvor.
- Prosto mi je nejasno zašto bi se otkriveni spomenik morao zatrpavati - rekao je Sevenard, kazavši da su mu kotorski arheolozi, koji su boravili na tom lokalitetu, “usmeno, ali ne i pismeno” potvrdili da je riječ o vještačkoj pećini.
S druge strane, Sevenard je pokušao da predstavnicima medija argumentuje svoje tvrdnje foto-dokumentacijom, tvrdeći da su fotografisani polulučni svodovi djelo čovjekovih ruku, iako fotografije sličnih crnogorskih pećina krase propagandne materijale mnogih turističkih agencija.
Na pitanje “Vijesti” šta je za njega senzacionalnije - odnos direktorke Zavoda prema njegovom radu ili otkriće do koga je došao - Sevenard je ponovio tvrdnju da je riječ o 11.000 staroj pećini, dodavši da ne želi da misli da neko hoće da se njegovo otkriće zatrpa “kako bi kasnije sam došao do blaga”.
Za sve koji nijesu bili upućeni u “istoriju blaga”, Sevenard je ponovio priču koju su generacije potomaka u Napoleonovoj porodici prenosile s koljena na koljeno.
- Moj predak markiz De Bugarner, član Napoleonove porodice, bio je imperatorov lični izaslanak za Sjevernu Italiju, a u njegovoj ingerenciji bila je i Crna Gora. Po zahtjevu Napoleona, on je u istorijskim arhivima Vatikana i Venecije ispitivao porijeklo jedne količine blaga. Tako je došao do pisma nekog špijuna, koji je bio među gusarima i koji je o gusarskim aktivnostima obavještavao Vatikan. Nakon Turske okupacije Malte, 1565. godine, Maltežani su sve svoje blago prenijeli u Veneciju. Kako su kasnije pokušali da to blago izmjeste, učinili su to u dogovoru s gusarima. Ali desio se sukob, zbog koga su Venecijanci prevezli blago u Crnu Goru. Markiz je mapu blaga ostavio u crkvi u Prčanju. Sin markiza, Petar, živio je u Rusiji i zaslužan je što je ta priča preživjela do naših dana... Kada su se stekli uslovi, pisao sam ministru kulture u Vladi Crne Gore. Ministar je tu informaciju okarakterisao kao važnu i ozbiljnu, i naložio Zavodu da sklopimo ugovor. Sve je išlo lako dok pronalaskom metka iz 1805. godine, nije potvrđena ova informacija. Tada su počele da se javljaju prepreke u dobijanju dozvole - rekao je Sevenard, pokazavši novinarima najnoviji ugovor Zavoda.
Risanska Gradina krije tajnu
- Pozivam sve novinare da sjutra u 14 sati posjete arheološki lokalitet na Gradini kod Risna, kada ćemo obaviti otkopavanje ulaza u drugu prostoriju pećine, za koju smatram da krije malteško blago. Otkopavanje se neće dogoditi samo u slučaju tehničkih smetnji, zbog čega bi moglo biti odloženo za sljedeću sedmicu, ali vam preporučujem da se toplo obučete - rekao je Sevenard.
Ugovor o nastavku vršenja sondažnih arheoloških istraživanja pećinskog otvora na Gradini (br. 65/2009-22, iz 24. 11. 2009), koji Sevenard nije želio da potpiše, predviđa da naručilac posla (Sevenard) posao mora obaviti u skladu s Rješenjem, u roku od 10 dana tokom novembra i decembra 2009. godine, da naručilac posla mora obezbijediti naknadu za sondažna istraživanja u iznosu od 1.617 eura, te da je osim navedenog iznosa, naručilac dužan da snosi troškove boravka stručne ekipe na terenu i troškove zatrpavanja sonde po završetku istraživanja.
V. V.