Zadnji dani "tihog ubice grada": USKORO POČINjU RADOVI NA SANACIJI JALOVIŠTA
05.06.2005. Društvo
POVODI:
USKORO POČINjU RADOVI NA SANACIJI JALOVIŠTA U MOJKOVCU
Zadnji dani "tihog ubice grada"
Vijest koju su Mojkovčani dugo čekali konačno je stigla. U ponedjeljak, 6.juna, Crnu Goru bi, naime, kako je saopštio Vladin biro za odnose s javnošću, trebalo da posjete predstavnici češke kompanije "Vodni Zdroje". Nakon toga, kako se očekuje, biće utvrđen datum početka radova na sanaciji mojkovačkog jalovišta. Glavni projekat je urađen, a dio sredstava već obezbijeđen. Može, dakle da počne zadnje poglavlje priče o mojkovačkom jalovištu, tihom ubici grada, kako ga mještani zovu, priče koja ne bi smjela nikada i nigdje da se ponovi...
Godine 1976. 24.septembra, Mojkovac je slavio. Makaze su škljocnule, crvena vrpca je presječena, rudnik "Brskovo" je zvanično otvoren. San o bogatom gradu, kako se tada mislilo, postala je stvarnost. Zaposlilo se oko 750 radnika. Plate su počele da stižu, stanovi da se grade, brakovi da se sklapaju. Niko u tom zanosu nije ni primjećivao metalne cijevi kojima su tone otrovnog otpada iz flotacije Rudnika stizale u deponiju, koju su, svojevremeno, neki blistavi umovi smjestili između obale rijeke Tare i centra grada!? Pogubnost tog promašaja Mojkovčani će shvatiti mnogo kasnije. Rudnik, pokazalo se, vrlo brzo nije bio ono što se mislilo da jeste. Procenat rude, bio je znatno manji nego što su to istraživanja pokazivala. Radilo se, doduše, punom parom, ali su se , isto takvom parom, redovno proizvodili gubici, sve do marta 1993. godine, kada je rudnik, koji je u međuvremenu prošao dva stečaja, definitivno zatvoren. Bio je to neslavan kraj, svojevremeno jedne od najvećih investicija u Crnoj Gori.
Priča, međutim, nije bila gotova. Mojkovčanima je ostalo jalovište površine 18 hektara, i u njemu oko 2,5 miliona tona toksičnog otpada. U nekoliko dosadašnjih analiza u mulju jalovišta utvrđena je različita koncentracija teških metala i drugih toksičnih materijala. Prisustvo olova kreće se od 0,20 do 0,37 odsto, cinka od 0,24 do 0,25, bakra oko 0,1 odsto, gvožđa od 4 do 12,7 odsto. U jalovištu se nalaze i neutvrđene količine žive, kadmijuma, antimona, arsena, zlata, molidbena, nikla, cijanida, i drugih toksičnih materija, a u njega se godinama izliva i fekalna kanalizacija. Sve to, ili barem dio toga stizalo je sa prašinom koja se dizala sa deponije do svake kuće u gradu sve do 1994. godine, kada je suvi dio jalovišta nasut slojem šljunka. Od tada, do početka 2002. godine, kada je ekološko društvo "Ekoturs", počelo kampanju za sanaciju jalovišta. Tu deponiju je rijetko ko pominjao, iako su brojne analize potvrđivale koliko je ona opasna i da je, najvjerovatnije ona glavni krivac za očigledan nagli porast broja oboljelih od raka i disajnih bolesti.
Predsjednik Ekoturs Dragomir - Gile Mrdović, danas , o toj kampanji priča da je razloga bilo više nego dovoljno da se ona pokrene. Znali smo šta se nalazi u jalovištu i koliko je to opasno i za Taru, a pretpostavljali smo i koliko negativno utiče na zdravlje ljudi. Bili smo u pravu. Uz pomoć Programa Ujedinjenih nacija za razvoj i medija, animirali smo domaću i svjetsku javnost, i danas smo stigli do početka radova.
Kao što se i očekivalo, i država je tada relativno brzo reagovala. Početkom 2003. godine tadašnji ministar uređenja prostora Ranko Radović, izjavio je da je sanacija jalovišta na listi prioriteta Crne Gore. Bila je to u relativno kratkom vremenu zadnja u nizu najava koje su stizale sa najodgovornijih mjesta. Prethodne godine, na poziv tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Mojkovac su posjetili visoki predstavnici Svjetske banke i tom prilikom izrazili spremnost da pomognu u rješavanju problema jalovišta. Iste godine tadašnji premijer Filip Vujanović, rekao je na svečanom otvaranju mojkovačkog vodovoda da je sljedeći prioritet Vlade u toj opštini sanacija jalovišta. Kasnije je sve išlo mnogo brže i čini se lakše . I evropska agencija za rekonstrukciju je početkom 2003. godine bila najavila mogućnost uključivanja u rješavanje problema jalovišta. Za sanaciju je bila zainteresovana i njemačka kompanija "Mineral projekt". Na kraju došli su , prošle godine, predstavnici češke vlade i obećali konkretnu finansijsku pomoć. Kompanija iz Praga "Vodni Zdroje" uskoro će početi sa prvim radovima na sanaciji jalovišta. Za četiri godine, što je po projektu rok za završetak radova, Mojkovčani će moći da slave, ali tada sa razlogom, jer će, kako je više puta ponovio predsjednik opštine Milisav Ćorić, sa rješavanjem problema jalovišta opština moći da valorizuje izuzetne razvojne, prvenstveno turističke potencijale.
Analize
Brojne analize otpadnih materijala flotacije Rudnika olova i cinka "Brskovo" utvrdile su veliku toksičnost jalovišta i neophodnost njegove trajne sanacije. U studiji o kvalitetu životne sredine Mojkovca ( Zavod za zdravstvenu zaštitu Titograd , decembra 1990.) navodi se da čestice mulja iz jalovišta sadrže visoke koncentracije gvožđa , cinka, olova, arsena, antimona, žive... koji svi imaju negativne efekte na respiratorne organe ljudi, a pojedini toksično i kancerogeno dejstvo. Količina deponovanog mulja dovoljna je da trajno uništi živi svijet u Tari. Ako se želi zaštiti Tara i zdravlje ljudi deponiju treba konzervirati.
Stručni tim iz Ženeve je 1992. godine konstatovao da jalovište treba hitno i trajno sanirati. Kemijski institut "Boris Kidrič" iz Ljubljane je 2002. godine utvrdio da je mulj jalovišta jako kontaminiran teškim metalima.
-U protekloj deceniji broj oboljelih od malignih bolesti povećan je u Mojkovacu najmanje deset puta , u ovoj godini do sada je registrovano šest novih slučajeva raka. Oko osam odsto Mojkovčana boluje od astme ili opstruktivnog bronhitisa, kaže specijalista urgentne medicine dr Milovan Bogavac, ističući da je glavni uzrok jalovište. Bogavac istražuje uticaj jalovišta na zdravlje Mojkovčana od 1990. godine.
Česi otvaraju radove
Češka kompanije "Vodni Zdroje"će uskoro početi radove na prvoj fazi sanacije jalovišta, za koju je češka vlada u ovoj godini, opredijelila 300.000 eura, koliko je namijenio i budzet Crne Gore. Prva faza obuhvata radove na zaštiti jalovišta od atmosferskih voda, rješavanju problema otpadnih voda i odstranjivanje površinskih voda sa jalovišta, kao i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Nakon toga, po glavnom projektu koji je uradio građevinski fakultet iz Podgorice, a finansirala ga sa 306.000 eura Vlada Crne Gore , počinje konačna sanacija jalovišta. Ona će po tom projektu koštati oko šest miliona eura. Radovi će, kako je planirano, biti završeni za četiri godine.
Konačno - nada
-Sanacija jalovišta je preduslov razvoja opštine. Ne samo da će zaštiti zdravlje ljudi i životnu sredinu, već će se otvoriti mogućnost za intezivan razvoj opštine, prvenstveno u oblasti turizma, izjavio je predsjednik opštine Milisav Ćorić.
- Mojkovačka opština, zahvata područja dva nacionalna parka, ima rijeku Taru, dvije izuzetne planine, nekoliko jezera i niz drugih prirodnih dragulja. To je izuzetan potencijal ali mi to nikom nijesmo mogli ozbiljno ponuditi kada je u sredini toga jedna takva crna ekološka tačka kakvo je jalovište, rekao je Ćorić. On je dodao da sa sanacijom te deponije, Mojkovac sa optimizmom može očekivati budućnost.
Ranko Ćetković
----------------------------------------------------------------------
