Piše: Vijesti.me Objavljeno: 26.06.2011
ZAHVALJUJUĆI AKCIJI RUMUNSKE POLICIJE, JAVNOSTI PREDOČENO TRANSILVANIJSKO NASLJEĐE[/h]
Zlatne narukvice drevnih Dačana
Transilvanija je rumunski region bogat mitovima i legendama, poznat po pričama o Drakuli i “živim mrtvacima”. Odnedavno ovo područje pročulo se i po pronalasku više zlatnih narukvica koje potiču iz kulture koja je u prošlosti, izgleda, posjedovala dosta zlata.
Narukvice koje pojedinačno teže oko jednog kilograma prije desetak godina ukradene su sa lokaliteta Sarmizegetusa Regia 24, a rumunska policija je nedavno otkrila dvanaest primjeraka.
Pljačkaši su tvrdili da je narukvice izlio jedan od njihovih partnera, sada već pokojni, koristeći kao materijal drevni grčki novac.
Ova teza se ne može potpuno isključiti - Pol Kredok, stručnjak za materijale, smatra da se pomoću kiseline mogla stvoriti patina slična starom transilvanijskom zlatu.
Ali, detalj koji skoro definitivno isključuje teoriju o grčkom novcu je činjenica da je taj novac uglavnom kovan od mnogo čistijeg zlata nego što je to slučaj sa narukvicama sa lokaliteta Sarmizegetusa, čiji je hemijski pečat u direktnoj vezi sa karakterističnim zlatom Transilvanije.
Narukvice, prema Kredokovoj analizi, mogu biti stare oko 2.000 godina, a napravio ih je drevni narod Dakije.
Ovim otkrićem bavio se i rumunski arheolog Bogdan Konstantinesku.
- To su Dačani, misteriozni narod, savremenik drevnih Rimljana. Upravljajući Transilvanijom vjekovima, mnogo prije vremena Brema Stokera i njegovih fantazija o Drakuli, Dačani nisu ostavili pisane tragove, ali narukvice ukazuju da su posjedovali dosta blaga, zahvaljujući mineralnim bogatstvima rijeka i planina u regionu - kaže Konstantinesku.
Narukvice su pljačkaši iskopali zajedno sa novcem proizvedenim između 100 i 70 godine prije nove ere, što ukazuje da su ovi predmeti bili napravljeni ili zakopani u to vrijeme. Hemijski nalaz je pokazao da su narukvice vjerovatno napravljene od zlata izvađenog iz dvaju rijeka nedaleko od lokaliteta Sarmizetusa Regia.
Sarmizetusa Regia je bila politički i vjerski centar Dakije sve do kraja prvog vijeka nove ere, kada je Rim osvojio ovu oblast. Dačani su bili narod zemljoradnika i stočara, plemenski savez koji se bavio i preradom gvožđa i održavao gustu trgovačku mrežu sa susjednim narodima.
Narukvice, svakako, nisu bile namijenjene svakodnevnoj upotrebi. Možda su činile dio darova Zalmoksisu, jedinom bogu starih Dačana. Zalmoksis je poznat kao jedini pravi bog među tračkim Dačanima (takođe poznatim u grčkim zapisima kao Geti). Prema Herodotu, Geti su vjerovali u besmrtnost duše, te na smrt gledali tek kao na put prema Zalmoksisu.
Osvrćući se na težinu ovih artefakata i činjenicu da su sve do sada ostali netaknuti, Konstantinesku komentariše da je “sva prilika da su Dačani vjerovali u postojanje božanske kazne, prokletstvo za sve one koji pokušaju da uzmu ove dragulje koji pripadaju Bogu”.
Piše: Vijesti.me Objavljeno: 26.06.2011
U GRČKOJ OTKRIVEN NAJSTARIJI ZAPIS NA EVROPSKOM TLU
Tablica iz Iklaine iz ranomikenskog doba
Glinena tablica otkrivena na iskopavanjima u Grčkoj promijenila je sve što se znalo o porijeklu pismenosti i birokratiji u bronzanodopskoj Južnoj Evropi. Za ovaj maleni fragment tablice, veličine 5 cm x 8 cm, smatra se da predstavlja najraniji poznati zapis u Evropi – a datuje se između 1450. i 1350. p. n. e. – 100 do 150 godina ranije od tablica iz Petsas Kuće u Mikeni.
- Ja nisam mogao da povjerujem, rekao je Majkl Kosmopulos (Michael Cosmopoulos) profesor Grčkih studija na Univerzitetu u Mizuriju – St. Louis (UMSL) i direktor Iklaina Arheološkog projekta, kojim rukovodi već 11 godina.
”Prema onome što nam je poznato, ta tablica nije trebalo da bude tamo.”
Članak o tablici iz Iklaine objavljen je u aprilskom izdanju (2011) časopisa Proceedings of the Athens Archaeological Society.
Ovaj rijedak nalaz je otkriven 2010. u Iklaini, koja je smještena usred maslinjaka u jugozapadnoj Grčkoj. Iklaina se datuje u Mikenski period (oko 1500-1100. p. n. e.), period poznat po mitskim sagama, kao što je Trojanski rat. Ona je bila jedna od prijestonica slavnog kralja Nestora, koji se naročito ističe u Homerovoj ”Ilijadi”.
”Rijedak je slučaj da se arheologija susretne sa drevnim tekstovima i grčkim mitovima”, rekao je Kosmopulos.
Mikenjani su koristili glinene tablice u svojim palatama za bilježenje državnog imetka i transakcija. Ove tablice su napisane na “linearnom B pismu”, koje se sastoji od 87 silabičnih glasova. Ovi znaci označavaju predmete i namirnice, a tablice su pretežno liste imetka i računovodstveni zapisi. Arheolozi još ispituju tablicu iz Iklaine, ali preliminarni izvještaji pokazuju da bi se ona mogla odnositi na neku vrstu proizvodnog procesa.
”Na prednjoj strani nalazi se glagol koji upućuje na neku vrstu proizvodnje”, rekao je Kosmopulos. ”Na poleđini se nalazi lista muških imena pored brojeva. ”Tablice poput ove nisu se čuvale više od godinu dana i zbog toga su samo pečene na suncu, a sačuvale bi se jedino ako bi slučajno izgorjele, što je i bio slučaj sa tablicom iz Iklaine. Ona je otkrivena u otpadnoj jami koja je bila zapaljena, a koja se datuje između 1450. i 1350. godine p. n. e.
Tablica je posljednja u nizu otkrića u Iklaini. U protekle dvije godine, iskopavanja su iznijela na svjetlost dana dokaze o postojanju ranomikenskog perioda: složenu arhitekturu, masivne ”kiklopske” potporne zidove, šarene murale i drenažni sistem mnogo ispred svog vremena.
Ovi nalazi ukazuju na važan centar moći, moguću državnu prijestonicu ranomikenskog perioda. Kosmopulos je ipak oprezan i kazao je da je isuviše rano da se govori da li je Iklaina jedan od njih ili nije. Za sada, postoji samo nekoliko poznatih prijestonica, kao što su Pilos i Mikena.
”Iklaina može vjerovatno staviti na probu ono što znamo o porijeklu države u antičkoj Grčkoj”, rekao je Kosmopulos.
”Ne samo da ovaj nalaz pomjera porijeklo ovih država unazad za najmanje vijek i po, već tablica pokazuje da su se pismenost i birokratija pojavile još ranije i bile raširenije nego što smo to mislili. Mi još treba mnogo da učimo o antičkom svijetu.”
Svakog ljeta Kosmopulos se vraća da iskopava lokalitet sa timom od 40 do 60 studenata iz cijelog svijeta i sa 25-30 pripadnika osoblja i specijalista. Zemlja na kojoj se iskopava je kupljena u ime grčke vlade i po zakonu svi nalazi ostaju u lokalnom muzeju kao svojina grčke države.
Tablica iz Iklaine pokazuje da su se pismenost i birokratija na evropskom tlu pojavile mnogo ranije i bile raširenije nego što se smatralo - treba još mnogo da učimo o antičkom svijetu, kaže arheolog Majkl Kosmopulos