Crna rupa u balkanskoj crnoj rupi
Norveshka sa 43000 eura BNP po glavi stanovnika, koja je slavila stotu godishnjicu nezavisnosti od Shvedske, ima procentualno brzi rast od SiCGe, koje su se skamenile na par hiljada eura po glavi stanovnika.
Budzet Danske u koji se slije 93 miliarde eura, na 5,4 miliona stanovnika, najbolje ilustruje ekonomski polozaj Srbije i Crne Gore, umjesto da u Crnogrski budzet uleti 8 miliardi eura, mi kuburimo sa 1 miliardom, ako saberemo i prihode opshtina i drugih dadzbina, jer danci su centralizovali naplatu, pa prihode podijele po opshtinama.
Danas je zasijedalo 400 poslodavaca u Milocheru,
za prvih 6 mjeseci u Shvedskoj je registrovano 26000 novih privatnih firmi.
Ovi i ovakvi podaci, najbolje ilustruju stanje nashe ekonomije,
i nashu zaslijepljenost nacionalnim emocijama, koje nam ne daju da progledamo, nego kao slijepi machici, koji sisaju dnevnu propagandu, podanika vlasti i vlastodrzaca, CAR je go i u Beogradu i u PODGORICI.
NEMA AMBIJENTA ZA NORMALAN RAD ,
CRNA RUPA U CRNJOJ RUPI.
U Stado chaktari Crnogorski!...pochnite iz pochetka!
Oglasom do partnera
- Porodica koja dođe u Sasoviće, naime, dobiće smještaj, auto za privatne i poslovne potrebe, mogućnost da kasnije formira sopstveno stado i komad zemlje da izgradi kuću
Porodica Dabović, vlasnik farme ovaca u Sasovićima kraj Herceg Novog, na dobrom je putu da uz pomoć neobičnog oglasa nedavno objavljenog u crnogorskoj štampi pronađe partnera koji bi joj pomogao da preraste u, bar, primorskog snabdjevača ovom vrstom mesa.
Farmu je, prema riječima Marka Dabovića, osnovao njegov otac iz hobija, a on se nakon povratka iz inostranstva, gdje i sada ima privatnu firmu, odlučio da iskoristi taj potencijal.
Nakon 15 godina bavljenja ovčarstvom Dabovići žele da komercijalizuju posao, tako što će, pored farme, na kojoj se ovce jagnje dvaput godišnje, a ne samo u proljeće, napraviti sušaru i prodavnicu zdrave hrane.
“U njoj bi se prodavala jagnjetina, živa, kuvana, pečena i sušena”, rekao je Marko Dabović agenciji Mina-biznis. “Pravimo proizvodnju da bi barem primorje pokrili svježom i ostalom jagnjetinom, bez uvezene i smrznute”.
Pored njega i uže porodice, na farmi od oko 500 ovaca već duže pomaže dvoje ljudi, ali to nije dovoljno, jer je došlo vrijeme za osnivanje preduzeća. Zbog toga su Dabovići odlučili da potraže novu pomoć, bračnog para sa ili bez djece, objavljivanjem oglasa kojim nude za Crnu Goru neobično dobre uslove rada.
Porodica koja dođe u Sasoviće, naime, dobiće smještaj, auto za privatne i poslovne potrebe, mogućnost da kasnije u saradnji sa Dabovićima formira sopstveno stado i komad zemlje da izgradi kuću.
Marko kaže da je riječ samo o osnovnim životnim uslovima, jer ako neko s kim želi da radi treba da se bori za njih, “to nije to”.
Suprotno očekivanjima, Dabovići su nakon objavljivanja oglasa dobili čak 150 poziva, iako vrlo malo od onih koji su nekad radili sličan posao, i već prepoznali četvoro ljudi koji bi im mogli pomoći.
“Tražim nekoga ko bi želio da se bavi tim poslom, da ga voli i razumije”, rekao je Marko. “Meni ne treba čuvar stada, to može svako da bude, treba mi partner, jer nemam vremena da stalno o svemu tome brinem”.
Prethodni pokušaj pronalaska partnera uz pomoć Zavoda za zapošljavanje, prije nekoliko mjeseci, bio je bezuspješan.
“Ljudi zovu tražeći posao, misle da je jednostavno. Nakon nekoliko pitanja mi je jasno jesu li za to ili nijesu”, tvrdi Marko, pojašanjavajući da su vrlo česta “nenormalna” pitanja ona o iznosu plate ili broju radnih sati u toku dana. Niko ga, kako kaže, nije pitao koju rasu ovaca drži, kako bi on vidio da se stvarno razumije u posao koji traži. “Niko mi nije rekao: “Dobar dan, ja sam Marko Marković, želio bih da vaša farma procvjeta”. To je normalno pitanje”.
Ono što je Markov otac, rano penzionisani ekonomista, počeo u Sasovićima da radi iz hobija, postalo je ozbiljan posao. Dabovići su smatrali da stočarstvo u Crnoj Gori stagnira, jer se nije radilo na genetici i kvalitetu, pa su ukrštali vinterberšku rasu ovaca poznatu po kvalitetnom mesu sa domaćom i stvorili novu, kako pojašnjavaju, bogatu mesom i izdržljivu za ovdašnje uslove.
Na farmi u Sasovićima, sedam kilometara udaljenim od centra Herceg Novog i na nadmorskoj visini od svega 200 metara, ovce su svega tri ili četiri mjeseca. U aprilu počinje selidba na katun, 11 kilometara udaljen od grada i na 1,2 hiljade metara iznad mora, ali bez potrebe za transportom, jer ovce mogu ići stazom.
Marko je spreman da uči svoje partnere, mada ne “kako se drže vile”. Ljudi su, smatra on, mnogo inteligentni i uče, samo je bitno da se tim bave i žele da ostanu na farmi.
(MINA-BIZNIS)
Sigurni u uspjeh
Dosad su Dabovići koristili i kontakte sa poljoprivrednim stručnjacima institucija iz Podgorice, ali će i ta saradnja vjerovatno biti proširena, možda i na Poljoprivredni fakultet.
“Trebaće mi ne samo dvoje ljudi, već više. Sada mi nije potreban niko sa visokom stručnom spremom, ali kasnije hoće”, ocjenjuje Marko.
Za njegove buduće partnere, kako smatra, ovo je životna prilika, jer će na farmi biti od 500 do hiljadu ovaca, odnosno 1,5 do dvije hiljade jagnjadi godišnje. Dabovići su sigurnu u uspjeh svog plana.
“Sigurno ću da uspijem, ne znam koliko će dobri rezultati biti, ali sam ubijeđen u uspjeh”, rekao je Marko. “Mi smo u tranziciji, ljudi su zbunjeni i teško ih je dovesti do stanja u kojem će biti upotrebljivi. Pare su važne, ali to nije jedino što nam treba, važni su i vrijeme, volja i znanje”.
Dok se ne unishte monopoli
Ni u Srbiji niti u Crnoj Gori nece biti dobro, gorivo, telekompanije, finansije i banke,vodovod, opshtinska birokratija, elektroenergija, uvozni lobiji, koche razvoj konkurencije i zdravi ambijet za pokretanje biznisa.
Te monopolske krvopije, unishtavaju svaku zdravu inicijativu i ucjenjuju privatnike, kupi centralu i pokloni telekomu, kupi trafo stanicu i pokloni distribuciji, sve ucjena do ucjene, kad ta bagra sjashe sa grbache gradjana, kao u Norveshkoj sa 43000 eura , BNP po glavi stanovnika, jer je svaki pojedinac stimulisam da pokrene privatni biznis umjesto balkanske pljachke bivshih Kumrovachkih djaka.
Od firme do Kopenhagena, biram izmedju deset kompanija, dhje cu napuniti gorivo, kod nas drzava prodala drugoj drzavi Grchkoj monopol na prodaju goriva, drzavnoj firmi balkanskoj Grchkoj, chija se birokratija zaduzuje da isplati plate drzavnim sluzbenicima , jer i Grchka pati od balkanske birokratske boliJesti, prsla vreca trazi zakrpu.
O NISu da ne pricham, to je njihov problem koji placaju gradjani Srbije,
KOMUNIZAM ZIVI I UMIRE SA PACIJENTOM
Dok zadnji djak Kumrovachke shkole, bude vukao ekonomske konce, nama rujna zora nece svitat.